Video-nadzor u Foči

Foča - Sud - Maglić - 2017 _ 0908

U Foči je postavljen policijski sistem video-nadzora, kojim su pokriveni svi ulazi i izlazi iz grada,kao i važnije tačke u gradu, saopšteno je iz Policijske uprave Foča.

Sistem video-nadzora je donacija. Foča je  općin  u kojoj je instalirana oprema za javni nadzor i koja je realizovala sistem u skladu sa najvišim evropskim standardima bezbjednosti kao i standardima Ministarstva unutrašnjih poslova na svim tačkama, sa snimanjem i prepoznavanjem registarskih tablica na automobilima 24 sata dnevno.

Realizacija projekta postavljanja video-nadzora urađena je sa visokim stepenom profesionalizma i adekvatnim odabirom opreme uz velike uštede.

Vrijednost donacije je oko 15.000 KM. Donator, koji živi u Srbiji, a porijeklom je iz Foče, želio je da ostane anoniman.

Foća - Općina - Policija - 2017 _ 0907

Foča - pogled sa Sastavaka 2017

priredio:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Advertisements

ASE LEŽI…STEĆAK

 

Iz dlana mi sija sunce. Imam srce za sve pametne i dobre ljude.
I da ostavih kosti u tujini, i tad bih samo Bosnu sanjo.
A se leži Klut od Dolnjih strana sin.
Legoh, jer se zmorih.
Ovi kam je, svojeglavi brate, kutca u koju moz utc al iz nje nemres izc.A i vislje kud bi?
(Natpisi na stećcima)

ASE LEŽI...STEĆAK
ASE LEŽI…STEĆAK

Historijsko područje-Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici kod Foče je inače državni nacionalni spomenik.
Na ovom lokalitetu koji se nalazi nadomak sela Čelebići smještena je nekropola sa 211 spomenika, od kojih su tri kasnoantičke ploče, jedna rimska ara, dvije srednjovjekovne ploče, 129 sanduka, dva sljemenjaka i 74 stećka nedefinisanog oblika. Konačan broj stećaka, formi i ukrasa nije utvrđen.

priredio:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

KAMENI SPAVAČI IZ NAHIJE FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/kameni-spavaci-iz-nahije-foca/

Podignuta optužnica protiv Dragana Janjića za zločine u Foči 1992. godine

Foča - pogled sa Sastavaka 2017

Državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dragana Janjića zbog silovanja žrtve bošnjačke nacionalnosti i nezakonitog hapšenja civila u Foči 1992. godine.

Kako je saopćeno iz Tužilaštva BiH, Janjić je, kao pripadnik Policijske stanice u Miljevini, u periodu od početka aprila do kraja septembra 1992. godine izvršio silovanje i seksualno zlostavljanje.

“Optuženi se tereti da je u navedenom vremenskom okviru, zajedno s drugim pripadnicima policije, vršio nezakonita lišavanja slobode i zatvaranja civilnih osoba bošnjačke nacionalnosti u prostorije stanice policije u Miljevini”, navedeno je u saopćenju.

Janjić, koji je državljanin BiH i Srbije, tereti se da je počinio zločin protiv čovječnosti.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Lamija Grebo, 23.11.2017
izvor:detektor.ba/BIRN BiH
oprema teksta:focanskidani

Podsjetnik : Zloglasna sportska sala “Partizan” u Foči bila je Šareni mejtef

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0705

Tekst iz knjige Zaboravljena Foča – Faruka Muftića:

Dolaskom Austrougarske uprave radilo se na objedinjavanju mekteba pa je napravljena na Musali zgrada centralni dvogodišnji mekteb, koji je radio sve do Drugog svjetskog rata kada je zapaljen.
Mejtef u Foči su bila obavezna pohađati sva muslimanska djeca, gdje su ih vjeroučitelji učili o osnovama njihove vjere i čitanja arapskog pisma. Tu se sticala i druga osnovna znanja.
Zgrada mejtefa je konfiskovana i proglašena općenarodnim dobrom, opravljena i prilagođena za održavanje raznih skupova. Preuređena je u sportsku dvoranu “Partizan” da bi poslužila, u ratnim godinama 1992/93 kao logor za žene muslimanke, a kasnije u Omladinski sportski centar.
Svi napori da se vrati u posjed Islamske zajednice propali su jer kod nadležnih vlasti nema političke volje za to.
(iz knjige Zaboravljena Foča – Faruk Muftić)

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0707

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0704

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0706

Logor Partizan Foča _ 901

Logor Partizan Foča _ 902

Logor Partizan Foča _ 903

Spaljena zgrada Šarenog mejtefa

 

Svi pokušaji da se vrati u posjed IZ propali su jer kod nadležnih vlasti nema političke volje za to.

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:flickr ekran portal 13/fb PutnikNamjernik

Oprosti nam, Fatima

Srebreničanke
Foto: Adam Jones/WIkipedija

Tekst beogradskog Danasa povodom izricanja presude Mladiću: Oprosti nam, Fatima

Nenametljiva je i duhovita, ima mnogo prijatelja. Ovog zlatnog jutra ona sedi sama na Baščaršiji, lista beleške sa predavanja, voli svež vazduh. Diše duboko, pije kafu i grize slatki ratluk od ruže. Uzima gutljaj hladne vode, gleda u maglovita sarajevska brda i mašta o odlasku u Njujork. Sada gleda u sat, vreme je za pokret, visoko diže šake na čelo, zaokruži lice prstima i zategne kosu ispod marame. Šalje poruku mami, u Srebrenicu, želi dobro jutro i kaže joj da ih sve voli. Ustaje, prebacuje torbu preko ramena, nasmejana prolazi kroz grupu turista i nestaje u masi. Da li je vidite? Sada otvorite oči.

Fatima je rođena u Potočarima, dan nakon što je Vojska Republike Srpske umarširala u Srebrenicu. Na nepodnošljivoj vrućini hiljade ljudi panično je bežalo od srpske armije – u šume, brda, samo što dalje, ka Tuzli, u Potočare. Srbi su tog dana dobro razumeli reči svog komandanta u izjavi koju je dao čim mu je smrdljiva čizma kročila u Srebrenicu. Slavili su i pevali do duboko u noć, dok su šefovi pripremali masovni pokolj, a mehanizacija iz Srbije se gomilala za nedelje njihovog krvavog pira. Za lov na muškarce po šumama, za komande “na kolena!”, za laži “neće vam biti ništa, slobodno izađite”. Za dijabolično smejanje u potiljak mladićima koji, mokri od znoja i mokraće, pred srpskim herojima kleče nenaoružani, za snimanje kamerom njihovih ubistava, za tupi zvuk koje mrtvo telo pravi kad padne na požutelu travu i tešku bosansku zemlju.

Jedanaestog jula žene, deca, starci i mladići bežali su ka bazi UN. Nisu znali, kako su mogli znati, da trče u čekaonicu za smrt i svoje mesto u masovnoj grobnici. U stampedu uplašenih duša nalazila se hrabra Hava sa velikim stomakom, bojala se da će pasti, da će je masa prevrnuti na vrelu zemlju. Hava se tokom prve noći u Potočarima porodila u nezamislivim uslovima. Noć je bila gora od dana, paklena vrućina gušila je hiljade ljudi koji su delili grozan vazduh skloništa. Rodila je devojčicu.

Istovremeno, 120 kilometara odatle, u smrdljivom Beogradu, gospoda je iz fotelja gledala Dnevnik i slušala generalovu izjavu: “Evo nas u srpskoj Srebrenici. Napokon je došao trenutak da se osvetimo Turcima na ovim prostorima.” Gospođe su završavale pripreme za sutrašnju krsnu slavu, Petrovdan. Nedelju dana kasnije u Dnevniku RTS-a čuo se mladi glas poslanika Vučića, koji je pretio sa skupštinske govornice: “Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana.”

Hiljade muslimana je već bilo bačeno u masovne grobnice. Kada su postale prepune, tela su komadana i prenošena u sekundarne, pa opet prekopavana i bacana u tercijarne grobnice. Srbi su imali pune ruke posla sve do kraja leta. Ko je upravljao bagerima? Ko je vozio autobuse iz Valjeva, Šapca, Užica da iz Potočara voze ljude na lokacije gde su streljani? Ko je dizao leševe i bacao ih u jame u Tomašici, Kozluku, Budaku, Snagovu, Kamenici?

Komandant ovih ubica je 16 godina posle genocida bio pod zaštitom naše države, “u bekstvu”. Često je viđan u Beogradu, na utakmicama, među gostima na veseljima. Onda je nestao. Danas znamo da se neko vreme krio u vojnom objektu na Topčideru. Ko su Dražen i Dragan? Dvojica gardista koji su pronađeni mrtvi 5. oktobra 2004. godine u istom vojnom objektu. Naša država i mediji tvrde da je reč o ubistvu i samoubistvu, a gardisti su zapravo ubijeni jer su tog jutra slučajno videli samog đavola. U to vreme ministar odbrane bio je Boris Tadić.

General je “pronađen” 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina. Policiji je odmah ponosno izgovorio svoje pravo, prokleto ime. Predsednik Srbije Boris Tadić tada je ucveljeno obavestio javnost da je heroj uhapšen. Komandant je odmah tražio da poseti grob svoje ćerke Ane, sahranjene baš na Topčideru. Ana je izvršila samoubistvo 1994. godine pucajući sebi u glavu iz tatinog pištolja. Prema glasinama, njen otac je zahtevao da je poslednji put našminka i opstruirao istragu o njenoj smrti. Kažu da ga je smrt ćerke toliko pogodila da je zbog toga promenio svoju “ratnu strategiju”.

Sećate li se Fatime? Hava Muhić je svojoj devojčici dala ime tek 2012. godine kada su identifikovane njene bebeće kosti. Bile su male i pomešane sa drugima, nije bilo lako ni pronaći ih, ni utvrditi čije su. Fatima je najmlađa žrtva genocida u Srebrenici. Takvih žrtava ima još bar 8.371, ali Fatima je živela najkraće tokom one paklene julske noći. Fatima, koju danas zamišljamo da nasmejana prolazi Baščaršijom, umrla je istog sata kada se i rodila. Nikada neće videti sarajevska brda, ni popiti gutljaj hladne vode. NJena majka danas gleda izricanje presude ubici svog deteta, dok njene ostale ubice slobodno žive među nama, neki od njih su na vlasti, neki u opoziciji, neki nam deci predaju u školama, neki nam pišu vesti, neki od njih nam vode državu.

Oprosti nam, Fatima.
Miloš Ćirić
(Autor je aktivista za ljudska prava i saradnik Fakulteta za studije medija, Univerziteta The New School u Njujorku, SAD)

danas.rs
http://www.danas.rs/licni_stavovi/licni_stavovi.1148.html?news_id=362934&title=Oprosti+nam%2C+Fatima

Stefan Schwarz : DOŽIVOTNO. TAČNO. KONAČNO.

MLADIC VERURTEILT! LEBENSLANG.

MLADIC VERURTEILT! LEBENSLANG.

Ich verneige mich vor den Opfern.
Seit 1992 spüre ich Euren Schmerz.
Nie aufgeben. Nie vergessen.
Ja sam Bosanac.
Stefan Schwarz

 

MLADIĆ OSUĐEN! DOŽIVOTNO.
TAČNO. KONAČNO.

Sjedinjen sam sa žrtvama.
Od 1992. osjećam Vašu bol.
Nikad odustati. Nikad zaboraviti.
Ja sam Bosanac.
Stefan Schwarz
(BOSANSKI – Hvala Ti, Nada Strepacki)

tekst i fotografije preuzete sa fb Stefan Schwarz

izvor:fb Stefan Schwarz

Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine

 

Pripremile: e-Novine 2010. godine
Do septembra 2010. godine na našem portalu (e-Novine) pratićete dokumentarni feljton o izveštavanju beogradske “Politike” tokom 1992. godine.
Ova najmračnija epizoda Miloševićevog huškačkog lista svesno je u Srbiji deponovana u zaborav: taj period se uglavnom ne pominje, postoji samo maglovito sećanje na tekstove koji su raspirivali mržnju i na pojedine autore koji su se svesno stavili na stranu šovinističke histerije. Za mnoge čitaoce, danas, 18 godina docnije, ovo štivo srpske novinarske sramote biće prvi susret sa miloševićevskom krvavom ideologijom koja se otvoreno pripremala za zločine. Baš zato, ovaj feljton valja čitati kao upozorenje i iskustvo ratne propagande bez paralela u poslednjih 50 godina. Tekstove iz “Politike” prenosićemo u celini, bez komentara.

***

BLOKIRANA BOLNICA U FOČI (6. april):

Prilazi bolnici u Foči danas su blokirani barikadama koje su organizovali pripadnici Stranke demokratske akcije, javljeno je Tanjugu iz uprave te bolnice. Prema navodima iz uprave bolnice, barikade čuvaju naoružani ljudi koji sprečavaju transport lekova i hrane i onemogućavaju pristup u bolnicu bolesnicima i osoblju. Uprava bolnice apeluje da se barikade odmah uklone i da se omogući normalan rad ove zdravstvene ustanove.
(Politika, 6. aprila 1992.)
***

ŽESTOKE BORBE U FOČI (Goražde, 14. aprila):

U Foči se vode žestoke borbe. Nema, međutim, preciznijih podataka o žrtvama, ali se saznaje da ima razaranja i paljevina, saopštavaju izvori bliski teritorijalcima. Srpska novinska agencija SRNA potvrđuje te vesti. Prema njenom izveštaju, u Foči je od ranih jutarnjih časova bilo vatrenih okršaja. Najžešće je bilo oko 15 sati kada su, kako SRNA saznaje, srpski teritorijalci pokušali da oslobode stanovništvo u jednom neboderu u Donjem Polju, a koje su blokirali SDA oružnici – precizira Srpska novinska agencija. SRNA dodaje da je primećeno da je SDA iz Donjeg Polja na šire polje ubacila snajperiste koji pucaju na sve što se kreće i tako zavode teror nad stanovništvom svih nacija. Isti izvor navodi da su srpski teritorijalci preduzeli akcije kako bi pohvatali teroriste opremljene ubitačnim i preciznim oružjem.
(Politika, 14. aprila 1992.)

***

Mediji i rat - Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine _ 001

Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine
Pripremile: e-Novine 2010. godine
Do septembra 2010. godine na našem portalu (e-Novine) pratićete dokumentarni feljton o izveštavanju beogradske “Politike” tokom 1992. godine.
Ova najmračnija epizoda Miloševićevog huškačkog lista svesno je u Srbiji deponovana u zaborav: taj period se uglavnom ne pominje, postoji samo maglovito sećanje na tekstove koji su raspirivali mržnju i na pojedine autore koji su se svesno stavili na stranu šovinističke histerije. Za mnoge čitaoce, danas, 18 godina docnije, ovo štivo srpske novinarske sramote biće prvi susret sa miloševićevskom krvavom ideologijom koja se otvoreno pripremala za zločine. Baš zato, ovaj feljton valja čitati kao upozorenje i iskustvo ratne propagande bez paralela u poslednjih 50 godina. Tekstove iz “Politike” prenosićemo u celini, bez komentara.

 

Sve spremno za pokolj!
http://www.e-novine.com/feljton/36074-Sve-spremno-pokolj.html

Genocid može da počne!
http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html

Širenje mržnje i straha
http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html

Arkan stigao, Bijeljina u krvi
http://www.e-novine.com/feljton/36289-Arkan-stigao-Bijeljina-krvi.html

Mrtve više niko ne broji
http://www.e-novine.com/feljton/36342-Mrtve-vie-niko-broji.html

Sarajevo: Počelo ubijanje grada
http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html

Goloruki Srbi žestoko uzvraćaju
http://www.e-novine.com/feljton/36529-Goloruki-Srbi-estoko-uzvraaju.html

Karadžić proglasio privatnu državu
http://www.e-novine.com/feljton/36593-Karadi-proglasio-privatnu-dravu.html

Svetska zavera protiv miroljubivih Srba
http://www.e-novine.com/feljton/36679-Svetska-zavera-protiv-miroljubivih-Srba.html

Pošteni Muslimani vole Arkana!
http://www.e-novine.com/feljton/36751-Poteni-Muslimani-vole-Arkana.html

Ko to laže da Srbi imaju paravojne jedinice?
http://www.e-novine.com/feljton/36837-lae-Srbi-imaju-paravojne-jedinice.html

Ako priđe vojnik, brana će poleteti…
http://www.e-novine.com/feljton/36911-Ako-prie-vojnik-brana-poleteti.html

Srbija telepatski opšti sa Rusijom!
http://www.e-novine.com/feljton/36968-Srbija-telepatski-opti-Rusijom.html

BBC nas vekovima mrzi
http://www.e-novine.com/feljton/37044-BBC-nas-vekovima-mrzi.html

Velika Srbija idealna za Srbe
http://www.e-novine.com/feljton/37096-Velika-Srbija-idealna-Srbe.html

Armije se plaše samo skloni kavzi
http://www.e-novine.com/feljton/37192-Armije-plae-samo-skloni-kavzi.html

Srpska tuga: Evropi i SAD nije stalo do istine
http://www.e-novine.com/feljton/37291-Srpska-tuga-Evropi-SAD-nije-stalo-istine.html

Pravoslavna kost u grlu
http://www.e-novine.com/feljton/37379-Pravoslavna-kost-grlu.html

Vostani Serbie, Hristos voskrese!
http://www.e-novine.com/feljton/37480-Vostani-Serbie-Hristos-voskrese.html

Neprijatelji će nas naterati da se udružimo
http://www.e-novine.com/feljton/37573-Neprijatelji-nas-naterati-udruimo.html

Milošević: Naše okruženje je čitav svet
http://www.e-novine.com/feljton/37670-Miloevi-Nae-okruenje-itav-svet.html

I horoskop je na srpskoj strani
http://www.e-novine.com/feljton/37897-horoskop-srpskoj-strani.html

Najbolje se osećamo kada smo sami protiv svih
http://www.e-novine.com/feljton/37992-Najbolje-oseamo-kada-smo-sami-protiv-svih.html

 

Pripremile: e-Novine 2010. godine

***

FOČA 1992. : Fočanske tužne priče, neispričane

 

Foča 2017 - sa satavaka _ 068

Otac i sin, Šerif Muja Balić, rođen 1936. i Edhem Šerifa Balić, zarobljeni u junu 1992. u Balićima.
Bili su jedno vrijeme u KP Domu Foča i nekad su odvedeni i pobijeni iznad kuća na putu, gdje je pronađeno nekoliko komadića kostiju, a ostale kosti su premještene negdje na drugu lokaciju i još nisu pronađeni.
Mujo Čankušić spaljen u kući. Nikad nije pronađen. Živio je iznad auto servisa na Brodu na Drini.

1000 nestalih Fočaka

IMG_3407

priredio:Kenan Sarač

fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

– vidi više na:
Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/

Foča 1992. – 1995. : DOPUNJAVAMO SPISAK UBIJENIH/NESTALIH (reakcije na tekst:Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/20/foca-1992-1995-dopunjavamo-spisak-ubijenihnestalih-reakcije-na-tekstfoca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/

Realizacija projekta izgradnje puta Foča – Šćepan Polje u dužini od 21 kilometra, trebalo bi da iznosi između 69 i 71 milion eura

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 005

Realizacija projekta izgradnje puta Foča – Šćepan Polje u dužini od 21 kilometra, trebalo bi da iznosi između 69 i 71 milion eura, saopštio je danas novinarima u Sarajevu ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Ismir Jusko.

Jusko je, nakon sastanka sa predsjedavajućim Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Stašom Košarcem i načelnikom Opšine Foča Radisavom Mašićem, rekao da je prije dva mjeseca razgovarao sa ministrom saobraćaja i pomorstva Crne Gore Osmanom Nurkovićem i da mu je on predložio da se zajednički krene u projekat spajanja dvije države na Šćepan Polju.

“Na istom sastanku dobio sam odgovor da je Crna Gora potpuno spremna da ide prema Bosni i Hercegovini i da se to isto očekuje i sa naše strane. Imao sam nekoliko sastanaka sa predstavnicima i parlamentarcima iz Republike Srpske i dobili smo punu podršku”, rekao je Jusko.

Ministarstvo komunikacija i transporta radi na pripremi sporazuma o izgradnji mosta na rijeci Tari, a Jusko kaže da su kolegama iz Crne Gore predložene tri solucije. Očekuje se odgovor iz Crne Gore, nakon čega će biti potpisan sporazum.

Jusko vjeruje da će ovaj projekat biti realizovan, poput Gradiške i Unskosanske pruge, jer nema nijednu prepreku.

On je najavio da će 6. decembra biti održana prva sjednica Transportne zajednice u Briselu na kojoj će biti predstavljeni svi ovi projekti.

Koordinacija svih nivoa vlasti

“Evropski komesar za transport Violeta Bulc je i ranije podržavala ove projekte i imamo razloga za optimizam i da tražimo sredstva od njih da pomognu u realizaciji. Finansiranje mosta Crna Gora plaća u svom dijelu, a Bosna i Hercegovina svoj dio”, rekao je Jusko.

Košarac smatra da je današnji sastanak dobar primjer kada lokalna vlast u Foči manifestuje izuzetan stepen odgovornosti prema lokalnoj zajednici.

“Vidljivo je da lokalna vlast u Foči ima ambiciju da se bavi razvojnim programima, a vidljivo je i da ima visok stepen razumijevanja Ministarstva saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine, koje je u konačnoj odluci artikulisalo stavove Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske. To je izuzetno dobar primjer kada postoji jedna vrsta koordinacije svih nivoa vlasti da bi određeni razvojni projekti bili realizovani”, rekao je Košarac.

Načelnik Opštine Foča Radisav Mašić naveo je da je put Šćepan Polje – Foča u jako lošem stanju jer u njega nije ulagano više od 20 godina, te da taj put predstavlja najkraću putnu vezu između Podgorice i Sarajeva.

Mašić je objasnio da taj put za Foču predstavlja veliki privredni kapacitet, pošto preko njega u jednoj sezoni prođe više od 30.000 turista. Zbog lošeg održavanja, upozorio je Mašić, na tom su se putu dogodile brojne saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom.

izvor:bhrt

 

VIDEO
Realizacija projekta izgradnje puta Foča – Šćepan Polje u dužini od 21 kilometra, trebalo bi da iznosi između 69 i 71 milion eura
http://www.bhrt.ba/vijesti/bih/za-put-foca-scepan-polje-potrebno-od-69-79-miliona-eura/

 

 

_ _ _ _ _

PREDSTAVLJEN GLAVNI PROJEKAT PUTA BROD NA DRINI – ŠĆEPAN POLJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/06/predstavljen-glavni-projekat-puta-brod-na-drini-scepan-polje/

Uz Međunarodni dan studenata : O fočanskim fakultetima

 

Međunarodni dan studenata _ 094

O fočanskim fakultetima

Pored Drine hladne,
u pokrovu Vasilija Sveta
žive djeca
teološkog fakulteta.
Foča vam je mjesto
nešto dalje od Sokoca
vole medicinu
više nego oca.
Ne mare mi braća
za pašu i kadiju
već ti traže oni
dobru popadiju.
Muke ove
niko ni ne djeli
ode na medicinu
teološki cijeli.
Već prvi dan
napisao roca:
“Volim medicinu
više i od oca.”
S’ kafe na kafu
bogoslovska stara,
medicinarke gledaju
one iz oltara.
Da podjelim
ovu muku moju
gledaju i one
što za pjevnicom poju.
Dva faksa na
Dva gradska kraja
Ali ima nešto
Što oba spaja.
Sa ženama teološki
Uopšte se ne diči
Jer svaka treba
na akrepa liči.
Kako riješit
ovu ludu groznicu
preseli se teološki
u opštu bolnicu.

Petar Milutinović

Međunarodni dan studenata _ 096

Međunarodni dan studenata _ 097

FOČA : Uhapšen zbog sumnje da je željeznom šipkom udario sugrađanina po glavi

Foča 2017 - Ćehotina - stadion _ 048
Milan Đajić (52) iz Foče uhapšen je juče u ovom gradu zbog sumnje da je željeznom šipokom udario po glavi sugrađanina B.M.  (Momčilo Bodiroga iz sela Kuta) nanijevši mu tjelesne povrede.
Kako je saopšteno iz Policjske uprave Foča, policija je izvršila pretres automobile koji koristi osumnjičeni, te su pronađeni predmeti koji ga mogu dovesti u vezu sa krivičnim djelom.
Povrijeđenom Momčilu Bodirogi je ukazana medicinska pomoć u Univerzitetskoj bolnici u Foči.
Nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta, nadležnom tužilaštvu slijedi podnošenje izvještaja o počinjenom krivičnom djelu ”Tjelesne povrede”.

izvor:nezavisne novine

 

 

FOČA, XXV GODINA OD GENOCIDA : MASOVNE GROBNICE (FOTO)

Anonymous letter informing about the mass grave Jama Piljak, Foča (Source MPI) _ 0105
Anonymous letter informing about the mass grave Jama Piljak, Foča (Source MPI)
Lokacijska karta masovnih grobnica oko Foče _ 0101
Lokacijska karta masovnih grobnica oko Foče
masovna grobnica na lokalitetu Brod na Drini kod Foče _ 0107
masovna grobnica na lokalitetu Brod na Drini kod Foče
masovna grobnica na lokalitetu Glavica - Jeleč _ 0110
masovna grobnica na lokalitetu Glavica – Jeleč
masovna grobnica na lokalitetu Gradina - Jeleč _ 0111
masovna grobnica na lokalitetu Gradina – Jeleč
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak _ 0128
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak _ 0129
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak
masovna grobnica na lokalitetu Luke - Ratine _ 0113
masovna grobnica na lokalitetu Luke – Ratine
masovna grobnica na lokalitetu Mazoče _ 0118
masovna grobnica na lokalitetu Mazoče
masovna grobnica na lokalitetu mezarja Tekija _ 0123
masovna grobnica na lokalitetu mezarja Tekija
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina - Tuneli _ 0103
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina – Tuneli
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina - Tuneli _ 0126
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina – Tuneli
masovna grobnica na lokalitetu Patkovina _ 0114
masovna grobnica na lokalitetu Patkovina

PATKOVINA, OPŠTINA FOČA _ 0506

masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0116
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0117
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0203
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina

masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0204masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0205

Rudnik Miljevina, Opština Foča _ 0508
Rudnik Miljevina
Rudnik Miljevina _ 0303
Rudnik Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Previla _ 0119
masovna grobnica na lokalitetu Previla
masovna grobnica na lokalitetu Ratine _ 0120
masovna grobnica na lokalitetu Ratine

RATINE, LUKE, OPŠTINA FOČA _ 0505

masovna grobnica na lokalitetu rijeka Dobropoljka - ispod mosta _ 0115
masovna grobnica na lokalitetu rijeka Dobropoljka – ispod mosta
masovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Foči _ 0106
masovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Foči
Foča 2017 - sa satavaka _ 068
lokalitet Sastavci u Foči
Foča 2017 - sa satavaka _ 065
lokalitet Sastavci u Foči
Foča 2017 - Sastavci _ 064
lokalitet Sastavci u Foči
masovna grobnica na lokalitetu sela Kosman _ 0112
masovna grobnica na lokalitetu sela Kosman
masovna grobnica na lokalitetu Šljivovica _ 0121
masovna grobnica na lokalitetu Šljivovica
masovna grobnica na lokalitetu Tabaci _ 0122
masovna grobnica na lokalitetu Tabaci
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 1 _ 0125
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 1
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 2 _ 0124
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 2
masovna grobnica na lokalitetu Tuzlakova štala - Jeleč _ 0127
masovna grobnica na lokalitetu Tuzlakova štala – Jeleč
masovna grobnica na trasi stare željezničke pruge u blizini sela Jeleč kod Foče... radi se o 54. masovnoj grobnici na području Općine Foča_0104
masovna grobnica na trasi stare željezničke pruge u blizini sela Jeleč kod Foče… radi se o 54. masovnoj grobnici na području Općine Foča
masovne grobnice na lokalitetu HE Buk Bijela _ 0109
masovne grobnice na lokalitetu HE Buk Bijela
masovne grobnice na lokalitetu sela Điđevo _ 0108
masovne grobnice na lokalitetu sela Điđevo
Selo Jeleč _ 0102
Selo Jeleč

JAMA PAKLENIK, OPŠTINA SOKOLAC _ 0507

ekshumacija _ 0508
ekshumacija

neki od logora _ 404

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/fb PutnikNamjernik/flickr ekranportal13/focanskidani

 

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči – nacionalni i vjerski spomenik BiH

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči _ 076

Atik Ali-pašina džamija je nešto mlađa od Aladža džamije koja je izgrađena 1550. godine.
Na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči, koju je 1546. godine dao sagraditi osmanski vojskovođa po kojem je i nazvana, u vrijeme kada je Foča bila sjedište Hercegovačkog sandžaka, otkriven je i potpis putopisca Evlije Čelebije.

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči _ 072
Evlija Čelebija je 1664. godine posjetio ovu džamiju i proučio ezan u njoj.
Prema pisanim dokumentima potpis je otkriven kada su rađeni sanacioni radovi 1973. godine.

Atik Ali pašina džamija (Musluk džamija) u Foči - 2017 _ 0987
Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči – nacionalni i vjerski spomenik BiH

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči _ 075
Atik Ali-pašina džamija je poznatija kao Musluk-džamija, kako je nazvana po česmi (musluk) koja se nalazi u njenoj neposrednoj blizini. Čitava mahala je tako nazvana Musluk mahalom.
Česma je postavljena u vrijeme građenja džamije, a korištena je za potrebe džamije i za uzimanje abdesta, kao i za svakodnevne potrebe stanovništva.

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči _ 077
Ova džamija je kao i sve druge džamije u Foči, srušena u toku agresije.
Obnovilo ju je muslimansko stanovništvo i ona danas služi za vjerske potrebe muslimanskog stanovništva.
Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika kulture BiH je nakon posjete i pregleda ove građevine potvrdila da je džamija vjerodostojno napravljena i registrovana je kao nacionalni i vjerski spomenik.

Atik Ali pašina džamija (Musluk džamija) u Foči - 2017 _ 0985

 

 

priredio:Kenan Sarač

 

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

 

 

FOČA : Održana vanredna Skupština Udruženja građana povratnika, smjenjen Izet Kundo, koji nije prisustvovao Skupštini

Održana vanredna Skupština Udruženja građana povratnika, smjenjen Izet Kundo, koji nije prisustvovao Skupštini

U petak,10.11.2017., u 14:30 u sali DPO općine Foča, održana je vanredna Skupština Udruženja građana povratnika u Foču. Skupštini je prisustvovalo oko 80 povratnika iz cijele Foče. Na dnevnom redu je bio izvještaj o radu udruženja.
Predsjednik Upravnog odbora udruženja Izet Kundo nije se pojavio na Skupštini, na šta su veoma žustro reagovali skoro svi prisutni. Zbog nepojavljivanja predsjednika Kunda, prisutni nisu mogli raspravljati o izvještaju o radu, kao ni o finansijskom izvještaju. Prisutni povratnici su zatražili od predsjednika Skupštine udruženja da na glasanje stavi da se prisutni izjasne o povjerenju predsjedniku Kundu i njegovim saradnicima. U toku rasprave su se mogle čuti mnoge primjedbe na rad Kunda i njegovih saradnika. Jedan od prisutnih je čak prigovorio javno općinskom službeniku Amiru Čauševiću, da mu je tražio novac za uslugu iz domena njegovog službenog posla.
Puno primjedbi se moglo čuti i na rad bivšeg predsjednika SO Foča Lutvije Šukala, koji se takođe nije pojavio na skupu. Nakon rasprave, predsjednik Skupštine udruženja je na glasanje stavio izglasavanje povjerenje Upravnom odboru udruženja na čelu sa Kundom. Sa 95% glasova prisutnih izglasana je smjena Kunda i njegovih saradnika.
Na skupu je izabran novi Upravni odbor, te je za novog predsjednika Udruženja izabran Omer Hasanbegović, povratnik sa Tjentišta.
Nakon Upravnog odbora izabran je novi Sud časti, kao i novi nadzorni odbor udruženja. Svi prisutni su zdušno podržali izbor novog rukovodstva.
Na kraju radnog dijela Skupštine, na prijedlog predsjednika Skupštine udruženja, prisutnima se obratio predsjednik Skupštine općine Foča, gospodin Izet Spahić. Njegov izlazak pred prisutne povratnike, kao i njegovo obraćanje propraćeno je aplauzom uz nekoliko prekida. Spahić je naglasio da je Udruženje važna karika za rad na povratku u Foču. Ne može niko nastupati u ime naroda, a da nije spreman doći pred narod i podnijeti izvještaj onima zbog kojih postoji udruženje, to je potcjenjivanje i nepoštovanje svog naroda, na to nema niko pravo. Spahić je posebno zamolio da slobodno kritikuju sve loše postupke izabranih predstavnika, posebno je zamolio prisutne da zbiju redove, da podržavaju i pomažu jedni druge, jer složni i jedinstveni će postići bolji rezultat.
Skupština je završena oko 17 časova.
Nakon radnog dijela, prisutni su se razišli i u fočanskim kafićima nastavili druženje uz kavu/kafu/kahvu i po koji sok i mineralnu vodu.

Timovi FUCZ kod Goražda iskopali i uklonili 430 mina

 

Građevinska firma “Okac”, koja je angažirana na poslovima izgradnje puta, jučer (10. novembar) u poslijepodnevnim satima prijavila je da su tokom radova na lokalitetu Glamoč, u blizini sela Podhranjen, u Općini Goražde, njeni radnici naišli na nepoznata sredstva za koja su posumnjali da je NUS.

Timovi FUCZ kod Goražda iskopali i uklonili 430 mina _ 007

O ovome su odmah obavijestili Kantonalnu upravu civilne zaštite Goražde (KUCZ), a ona policiju i tim Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ) Goražde. Tim FUCZ odmah je izašao na lice mjesta i ustanovio da se radi o minama odbačenim i zakopanim nakon posljednjih ratnih dejstava na ovom području, te da postoji sumnja da ih se još nalazi zakopano na ovoj lokaciji.

Kako je sinoć već bilo kasno, zbog mraka nije bilo moguće nastaviti operaciju pretrage terena i uklanjanja mina, tim FUCZ ogradio je ovaj lokalitet, a policija ga je obezbjeđivala tokom noći.

Rano jutros, pripadnici goraždanskog A i B tima FUCZ, zajedno sa Seadom Vranom, šefom Odsjeka za uklanjanje minsko-eksplozivnih sredstava FUCZ, izašli su na lice mjesta i započeli sa akcijom pretrage terena, te iskopavanjem i uklanjanjem pronađenih mina.

Iskopano je i uklonjeno ukupno 430 mina, i to 424 mine PMR 2, pet mina PMA 3 i jedan PROM.

U skladu sa standardnim operativnim procedurama, ove mine će se u toku dana transportovati, uskladištiti i u narednom periodu uništiti na za to predviđenoj lokaciji.

 

IMAJU LI I ONI PRAVO NA ŽIVOT??? : KO JE UOPŠTE DOŠAO NA IDEJU DA SE UBIJAJU DJECA, ŽENE, LJUDI, KRAVE, OVCE, KONJI…??? (foto)

 

IMAJU LI I ONI PRAVO NA ŽIVOT??? : KO JE UOPŠTE DOŠAO NA IDEJU DA SE UBIJAJU DJECA, ŽENE, LJUDI, KRAVE, OVCE, KONJI…???

Zakonom zaštititi ljude od ubijanja i zlostavljanja!!!

Zakonom zaštititi ljude od ubijanja i zlostavljanja _ 002Zakonom zaštititi ljude od ubijanja i zlostavljanja _ 003Zakonom zaštititi ljude od ubijanja i zlostavljanja _ 001

 

Zakonom zaštititi životinje od ubijanja i zlostavljanja!!!

Zakonom zaštititi životinje od ubijanja i zlostavljanja _ 004Zakonom zaštititi životinje od ubijanja i zlostavljanja _ 005Zakonom zaštititi životinje od ubijanja i zlostavljanja _ 006

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:facebook/internet

Učenici iz Ustikoline i Jabuke posjetili JU Centar za kulturu Goražde, Gradsku biblioteku i Zavičajni muzej u Goraždu

Učenici iz Ustikoline i Jabuke posjetili JU Centar za kulturu Goražde _ 991

Lutkarska predstava „Vreme za bajku“

Danas, 10.11.2017., su naši učenici iz nižih razreda (I, II i III) i učenici PŠ Jabuka prisustvovali lutkarskoj predstavi “Vreme za bajku” ( priče o „Crvenkapi“ i „Princeza na zrnu graška“) pozorišta “Bubamara” iz Beograda. Organizator ove zanimljive predstave je JU Centar za kulturu Goražde. Nakon završene predstave učenici su sa svojim nastavnicima posjetili Gradsku biblioteku i Zavičajni muzej u Goraždu.

Učenici iz Ustikoline i Jabuke posjetili JU Centar za kulturu Goražde _ 993

Učenici iz Ustikoline i Jabuke posjetili JU Centar za kulturu Goražde _ 990

Učenici iz Ustikoline i Jabuke posjetili JU Centar za kulturu Goražde _ 995

tekst i fotografije:Melika Rašidović Omerbašić

Foča četvrt stoljeća od genocida : Fočanske tužne priče iz 1992. godine

Fočanske tužne priče iz 1992. godine _ 007
Ćehotina

Subota, 26. septembar 1992. godine


Srećem mnoge izbjeglice iz fočanskog kraja. Fikreta K., izbjeglica iz Genša, priča mi da je Momo Čančar iz Foče dolazio sa nekim Perišićem i još nekoliko četnika u Genše. Palili su kuće, a muškarce pohapsili i, navodno, otjerali u KPD Foča. Niko pouzdano ne zna da li su oni uopće stigli do KPD Foča. Među uhapšenima je bio i njezin brat.

Fočanske tužne priče iz 1992. godine _ 010
Na Potrkuši sam razgovarao sa B.B. sedamdesetogodišnjim starcem iz Papratna, općina Foča, koji je bio svjedok stravičnog zločina. Starac je ispričao:
“U selo Vikoč iznenada su upali četnici Bore Ivanovića iz Godijena i otvorili paljbu na sve strane. Narod se prepao i počeo bježati, a sa njima i šezdesetak momaka koji su trebali braniti mjesto. Četnici su ubili četvericu mladića, a Miralema Ahmića (22 god.) živog su uhvatili.
Ja sam pred zločincima utekao u srpsko groblje i tako se spasio. Odatle sam vidio šta su radili Miralemu. Prvo su ga dugo tukli i mučili, a zatim svezali za granu jedne kruške pred školom u Papratnu. Onda su pod tom kruškom zapalili vatru. On je vrištao, jaukao. Njegovi urlici odjekivali su između brda. Činilo mi se kao da nedoklan vo doziva kasapine da dovrše posao, a oni su samo nekoliko metara dalje od njega svirali harmoniku, pili rakiju, pjevali i izrugivali se njegovim mukama. Izdahnuo je, jadnik, najteže što insan može da skonča. Vidio sam kad je do njih stigao neko u crvenoj “ladi”. Poslije toga su prestali sa pjesmom.
Nakon dva dana u selo se vratio moj sin i još nekoliko mještana. Pokupili su glavu i kosti rahmetli Miralema i sahranili. Cijelo Papratno popali su četnici Bore Ivanovića s Godijena, četnici s Čelebića i iz Brusana.”


Među izbjeglicama iz Foče doznao sam o još jednom zločinu fočanskih četnika koji je počinjen na rejonu Osanice. U selu Ćurovićima Gornjim, četnici su silovali jednu trinaestogodišnju djevojčicu. Kasnije su je izboli kamama i ostavili. Njeno golo, unakaženo i beživotno tijelo našli su rodbina i komšije u selu Ćurovići Gornji kad su četnici odatle protjerani.

preuzeto iz knjige Grihota je ubijanje tvica – Mehmed Bradarić, stranice 275 i 276
fotografije:fb Putnik Namjernik/flickr ekranportal13

priredio:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

Grihota je ubijanje tvica _ naslovna _ 130711Grihota je ubijanje tvica _ CIP _ 130712

FOČA : Nastavak akcije „Dojava“

 

U nastavku operativne akcije kodnog naziva „Dojava“, fočanska policija uhapsila je danas 11 lica koja se sumnjiče da su počinila krivična djela prevare i pranja novca, saopšteno je iz Policijske uprave Foča.
Mreža internet prevara u Foči je veoma razgranata , a iz policije je ranije saopšteno da je u prevarama učestvovalo oko 2.000 izvršilaca, uglavnom iz Foče.
Pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Trebinje, a na osnovu naredbe Osnovnog suda u Foči, izvršen je pretres na 12 lokacija i to 11 na području teritorije općine Foča i jedan pretres na teritoriji Ustikoline, a sva lica, koja su lišena slobode, nalaze se u prostorijama Policijske uprave Foča nad kojim se vrši kriminalistička obrada.

Foča 2017 - 098

Prilikom pretresa privremeno su oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku i koji će biti predmet vještačenja.

Ovim krivičnim djelima oštećeno  je više od 1.300 lica sa prostora bivše Jugoslavije i zemalja Zapadne Evrope, a protivpravna imovinska korist koju su dvanaest osumnjičenih lica pribavila izvršenjem navedenih krivičnih djela iznosi oko 800.000 konvertibilnih maraka.

Policijski službenici nastavljaju rad na dokazivanju krivičnih djela prevare i pranja novca, kao i identifikovanju ostalih izvršilaca i oštećenih lica ovim krivičnim djelima, navodi se u saopštenju.

U junu ove godine, policija je u Foči u akciji “Dojava” uhapsila 17 lica osumnjičenih za krivična djela iznude i prevare putem interneta, kada je oduzeto i više skupocjenih automobila.

Prevaranti su putem fejsbuka razradili sistem, kojim lakovjerne kladioničare uspijevaju da ubijede da znaju koja je utakmica namještena i kakav će biti njen ishod, a ovi im potom uplaćuju velike sume novca na njihove račune.

 

GORAŽDE, srijeda, 16. decembar 1992. god.

 

Prohladno decembarsko jutro. Danas će se u Goraždu dijeliti hrana ranjenicima. Obuhvaćeni su borci koji su ranjeni u posljednjih šest mjeseci. Prave se spiskovi. Na prvom spisku je 146 ranjenika kojima je danas dijeljena hrana. Svaki dobije 15 kg brašna, 1 litar ulja, 1 kg graha i 1 kg riže.

vađenje avionskih bombi na obali Drine - Kazagići, Goražde, 16.12.1992. _ 003
Danas sam bio u komandi 43. drinske brigade. Formirana je ekipa koja radi na razminiravanju terena.Na čelu ekipe je Murat Gušo, a lavovski dio posla odrađuje načelnik inženjerije Vehid Gabela. Ekipu sačinjavaju Ismet Pilav, Muhamed Hasković, Miralem Uglješa, Mehmed Bičo, Muhidin Mandžo, Razija Kostić, Alija Ramić, Faik Dedić, Ismet Ražanica, Edin Račić i Hamed Alić. JNA je u napadima na Goražde svašta upotrijebila. Nalazili su opremu i ostatke municije ruskog, kineskog i raznog drugog porijekla. Na Viševicama su našli mješovito minsko polje povezano detonirajućim štapinom. Na Kolijevkama su ostale postavljene antimagnetne mine. Veliki broj mina postavili su u Zubčićima i na Splavištu. Najviše su zaprečavali obalu Drine od Splavišta do Vitkovića. Sva razminiravanja ekipa je pedantno obavila i do sada nisu imali ranjenih i poginulih. Ekipa obavlja ovaj posao od 16. oktobra ove godine i do sada su počistili veliki dio terena.


Pošao sam sa njima u Hubijere i prisustvovao demontaži avionskih bombi koje nisu eksplodirale. Kad smo se vratili u Goražde, pokazali su mi eksplozivne naprave u obliku igračaka, koje su četnici poturali u muslimanske kuće i stanove. Bile su to razne lutke, hemijske olovke i plastične kocke jarkih boja.

tekst preuzet iz knjige Grihota je ubijanje tvica – Mehmed Bradarić,sa 378 strane
fotografija:foto arhiv Muhidin Mandžo Muhica

priredio: Kenan Sarač

_ _ _ _ _

Grihota je ubijanje tvica _ naslovna _ 130711

 

Grihota je ubijanje tvica _ CIP _ 130712

Umberto Eco: Ur-fašizam

 

*Tekst je prvobitno objavljen 22. juna 1995. u „New York Review of Books“, a potom i u „Utne Reader“ u decembru iste godine. Ovaj prijevod napravljen je prema oba izdanja, pri čemu se razlike ogledaju samo u tome što drugo izdanje ima podnaslove.

fašizam 21 stoljeća _ 31

Ali uprkos cijeloj ovoj zbrci, ipak mislim da je moguće skicirati listu elemenata tipičnih za ono što nazivam ur-fašizmom ili vječnim fašizmom. Ovi elementi ne mogu sačinjavati sistem, mnogi od njih su međusobno kontradiktorni i tipični su za mnoge druge vrste despotizma ili fanatizma. No, dovoljan je jedan od njih da otvori prostor fašizmu koji će se oko njega zgrušati.

 

U 1942., kada sam imao deset godina, osvojio sam prvu regionalnu nagradu na Ludi Juvenilesu, dobrovoljnom i obavezujućem takmičenju za mlade italijanske fašiste, što će reći – za svakog mladog Italijana. Retorički vješto elaborirao sam na temu „Trebamo li umrijeti za slavu Mussolinija i besmrtnost Italije“. Odgovorio sam pozitivno. Bio sam pametan dječak.

Proveo sam svoje dvije rane godine među fašistima, SS-ovcima, republikancima i partizanima, koji su svi pucali jedni na druge, pa sam naučio kako izbjegavati metke. Bila je to dobra vježba.

U aprilu 1945. godine partizani su osvojili Milano. Dva dana kasnije došli su u gradić u kojem sam tada živio. Bio je to trenutak radosti. Glavni trg je bio pun ljudi koji su pjevali i mahali zastavama, dozivajući Mima, regionalnog partizanskog vođu. Kao negdašnji maresciallo Carabiniera, Mimo se pridružio pristašama generala Badoglia, Mussolinijevog nasljednika, i izgubio nogu u jednom od prvih okršaja s preostalim Mussolinijevim trupama. Mimo se pojavio na balkonu gradske vijećnice, blijed, oslonjen se na štaku, i mašući rukom pokušao umiriti okupljenu masu. Ja sam čekao govor, jer je cijelo moje djetinjstvo bilo obilježeno velikim i historijskim Mussolinijevim govorima, čije smo najznakovitije odlomke napamet učili u školi. Tišina. Mimo je govorio promuklim, jedva čujnim glasom. Rekao je: „Građani, prijatelji. Nakon toliko bolnih žrtava… tu smo. Slava onima koji su pali za slobodu.“ I to je bilo to. Vratio se unutra. Građani su vikali a partizani su podigli svoje puške i svečarski zapucali. Mi djeca požurili smo skupljati čahure, dragocjene stvarčice, no ipak sam imao vremena naučiti da sloboda govora znači oslobođenje od retorike.

Nekoliko dana kasnije vidio sam američke vojnike. Bili su to Afroamerikanci. Prvi Yankee kojeg sam upoznao bio je crnac, Joseph, koji me u uveo u svijet čuda Dicka Traceya i Li'la Abnera. Njegovi jarko obojeni stripovi lijepo su mirisali.

Jedan oficir (kapetan ili major Muddy) bio je gost u vili porodice čija kćerka je bila moja školska kolegica. Upoznao sam ga u njihovom vrtu gdje su neke dame, okružujući kapetana Muddyija, pričale zavodljivi francuski. Kapetan Muddy znao je nešto francuskog, također. Moja prva slika američkih oslobodilaca bila je – nakon toliko bijelaca u crnim košuljama – slika kultiviranog crnog čovjeka u žuto-zelenoj uniformi, koji govori: Oui, merci beaucoup, Madame, moi aussi j'aime le champagne… Nažalost, nije bilo šampanjca, ali sam od kapetana Muddyija dobio svoj prvi Wrigley Spearmint, koji sam žvakao po cijele dane. Uvečer sam svoju žvaku stavljao u čašu vode kako bi sutradan bila svježa.

U maju smo čuli da je rat završen. Mir je za mene bio zanimljiva senzacija. Bilo mi je rečeno da je permanentno ratovanje prirodno stanje za jednog mladog Italijana. U narednim mjesecima sam otkrio da Otpor nije bio samo lokalni nego evropski fenomen. Naučio sam nove, zanimljive riječi poput: réseau, maquis, armée secrète, Rote Kapelle, varšavski geto. Vidio sam prve fotografije Holokausta iako sam značenje razumio prije nego sam naučio samu riječ. Shvatio sam od čega smo bili oslobođeni.

U mojoj zemlji danas postoje ljudi koji se pitaju da li je pokret Otpora uopšte imao realnog vojnog utjecaja na tok i ishod rata. Za moju je generaciju ovo pitanje irelevantno: mi smo neposredno razumjeli moral i psihološki značaj Otpora. Za nas je predmet ponosa bilo znati da mi Evropljani nismo pasivno čekali na oslobođenje. A za mlade Amerikance koji su svojom krvlju plaćali našu slobodu ipak je nešto značilo znati da su tamo iza linija fronta bili neki Evropljani koji su unaprijed otplaćivali svoj dug.

U mojoj zemlji danas postoje oni koji govore da je mit o Otporu bio komunistička laž. Istina je da su komunisti Otpor eksploatirali kao da je njihovo lično vlasništvo, jer su igrali glavnu ulogu u njemu, no ja se sjećam i partizana s maramama različitih boja. Noći i noći sam proveo prilijepljen uz radio i slušao poruke partizanima odašiljane preko Voice of London. Bile su istovremeno šifrirane i poetične poruke (The sun also rises, The roses will bloom), a većina od njih bile su „messaggi per la Franchi“. Neko mi je došapnuo da je Franchi, čovjek legendarne hrabrosti, bio vođa najjače ilegalne mreže u sjeverozapadnoj Italiji. Franchi je postao moj heroj. Franchi (čije je pravo ime bilo Edgardo Sogno) je bio monarhista i takav antikomunista da se odmah poslije rata pridružio ultradesničarskim grupama a potom bio optužen za kolaboraciju u projektu reakcionarnog državnog udara. Koga briga? Sogno je i dalje bajni heroj mog djetinjstva. Oslobođenje je bio zajednički čin ljudi različitih boja.

U mojoj zemlji danas postoje oni koji kažu da je oslobodilački rat bio tragično vrijeme podjela i da je sve što trebamo nacionalno pomirenje. Pamćenje tih strašnih godina trebalo bi biti potisnuto, refoulée, verdrängt. Ali Verdrängung izaziva neurozu. Ako pomirenje znači suosjećanje i poštovanje za sve one koji su vojevali svoje ratove u dobrim namjerama, onda oprost ne podrazumijeva i zaborav. Mogu čak i priznati da je Eichmann iskreno vjerovao u svoju misiju, ali ne mogu reći „OK, vrati se i uradi to opet“. Tu smo da se sjetimo šta se desilo i svečano kažemo da „Oni“ to ne smiju opet napraviti.

Ali, ko su Oni?

Ako još uvijek mislimo na totalitarističke vlade koje su vladale Evropom prije Drugog svjetskog rata onda nam je lako reći da se one ne mogu ponovno javiti u istom obliku u drukčijim historijskim okolnostima. Ako je Mussolinijev fašizam bio zasnovan na ideji karizmatičnog vođe, na korporativizmu, na utopiji imperijalne sudbine Rima, na imperijalističkoj volji za osvajanjem novih teritorija, na razjarenom nacionalizmu, na idealu cijele nacije uniformirane u crne košulje, na odbacivanju parlamentarne demokratije, na antisemitizmu… onda bez ikakvih teškoća mogu potvrditi da današnja italijanska Alleanza Nazionale, nastala iz postratne fašističke stranke MSI, a sada desničarska politička stranka, ima, zasada, veoma malo sličnosti sa starim fašizmom. Na istoj liniji, premda jesam zabrinut zbog raznih nacoidnih pokreta koji se javljaju tu i tamo u Evropi, što uključuje i Rusiju, ne mislim da će se nacizam, u svom originalnom obliku nanovo javiti kao svenarodni pokret.

Međutim, iako politički režimi mogu biti srušeni, iako se ideologije može kritizirati i odricati ih se, ipak iza režima i njegove ideologije uvijek postoji način mišljenja i osjećanja, mješavina kulturnih navika, opskurnih instinkta i nedokučivih nagona. Postoji li još uvijek neki drugi duh koji se šunja Evropom (o drugim dijelovima svijeta da ne govorim)?

Ionesco je jednom rekao „računaju se tek riječi, sve ostalo je puko brbljanje“. Lingvističke navike često su važni simptomi dubinskih osjećanja. Shodno tome, vrijedi upitati se zašto su ne samo Otpor nego i cijeli Drugi svjetski rat generalno diljem svijeta (bili) definirani kao borba protiv fašizma. Ako nanovo pročitate Hemingwayov roman Za kim zvona zvone primijetit ćete da Robert Jordan svoje neprijatelje imenuje „fašistima“, čak i onda kada misli na španske falangiste. A Roosevelt reče: „Pobjeda američkog naroda i njegovih saveznika biće pobjeda nad fašizmom i mrtvom rukom despotizma kojeg predstavlja.“

Tokom Drugog svjetskog rata Amerikance koji su odlazili u španski građanski rat nazivali su „prenagljenim antifašistima“, što će reći da je borba protiv Hitlera u ‘40-tim godinama bila moralna dužnost za svakog Amerikanca, a borba protiv Franca, malo ranije, u ‘30-tim, s druge strane, zaudarala je jer su je uglavnom vodili komunisti i drugi ljevičari… Zašto su američki radikali trideset godina kasnije koristili izraz fašistička svinja govoreći o policajcu koji nije odobravao njihove pušačke navike? Zašto nisu govorili cagoulardska svinja ili falangistička svinja ili ustaška svinja ili nacistička svinja?

Mein Kampf je manifest kompletnog političkog programa. Nacizam je sadržavao rasističku teoriju o izabranosti arijevske rase, precizne opise degenerirane umjetnosti (entartete Kunst), filozofiju volje za moć i filozofiju Übermenscha. Nacizam je bio striktno antikršćanski i neopaganistički, dok je Staljinov Diamat (zvanična verzija sovjetskog marksizma) bio vulgarno materijalistički i ateistički. Ako se pod totalitarizmom podrazumijeva svaki režim koji svaki čin pojedinca i pojedinca samog podređuje državi i njenoj ideologiji, onda su i nacizam i staljinizam bili istinski totalitaristički režimi.

Italijanski fašizam je zasigurno bio diktatura, ali u potpunosti nije bio totalitarizam, ne zbog svoje blagosti već zbog filozofske slabosti svoje ideologije. Nasuprot uopštenom mišljenju, italijanski fašizam nije imao posebne filozofije. Članak o fašizmu kojeg potpisuje Mussolini, a koji je objavljen u enciklopediji Treccani u osnovi je inspiriran Giovannijem Gentileem, i reflektirao je kasnohegelijansko razmatranje o apsolutnoj i etičkoj državi, što Mussolini nikada nije realizirao. Mussolini nije imao nikakvu filozofiju, imao je samo retoriku. Na početku je bio militantni ateista, a kasnije je ipak potpisao konvenciju s Crkvom i tolerirao biskupe koji su blagosiljali fašističke zastavice. U svojim ranijim antiklerikalnim godinama, govori, po svemu sudeći, legenda, jednom je zatražio od Boga da ga udari ravno u lice ukoliko postoji. Kasnije je Mussolini često spominjao ime Božije u govorima i nije mu smetalo da ga nazivaju Čovjekom Proviđenja.

Italijanski fašizam bio je prva desničarska diktatura koja je zavladala jednom evropskom zemljom, a svi kasniji slični pokreti pronalazili su neku vrstu arhetipa u Mussolinijevom režimu. Prvi je italijanski fašizam zasnovao vojnu liturgiju i folklor, pa čak i način odijevanja, daleko utjecajniji, sa svojim crnim košuljama, nego li će Armani, Benetton ili Versace ikada biti. Upravo u tridesetim godinama pojavili su se fašistički režimi, s Mosleyom u Velikoj Britanij, pa u Latviji, Estoniji, Litvaniji, Poljskoj, Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, Grčkoj, Jugoslaviji, Španiji, Portugalu, Norveškoj, pa čak i u Južnoj Americi. Upravo je italijanski fašizam uvjerio mnoge evropske liberalne vođe da novi režim donosi zanimljivu socijalnu reformu i da osigurava ugodnu revolucionarnu alternativu komunističkoj prijetnji.

Srpski junak sa šibicom i benzinom_3393

Ipak, historijsko pravo mi se ne čini dovoljnim argumentom da objasnim zašto je riječ fašizam postala sinegdoha, odnosno riječ koja se upotrebljava za različite totalitarističke pokrete. Nije ni zbog toga što je fašizam možda sadržavao, u njihovom kvintesencijalnom stanju, sve elemente bilo kojeg kasnije oblika totalitarizma. Naprotiv, fašizam nije imao kvintesenciju. Fašizam je bio uzburkan i zbrkan totalitarizam, kolaž različitih filozofskih i političkih ideja, košnica razlika. Je li moguće pojmiti istinski totalitarizam koji je bio u stanju kombinirati monarhiju s revolucijom, Kraljevsku vojsku s Mussolinijevom miliziom, davanje privilegija Crkvi s državnim obrazovanjem koje je slavilo nasilje, apsolutnu državnu kontrolu sa slobodnim tržištem? Fašistička partija rodila se hvališući se da je donijela revolucionarno novi poredak a finansirali su je najkonzervativniji zemljoposjednici koju su očekivali od nje da bude kontrarevolucionarna. U početku je fašizam bio i republikanski, a ipak je preživio dvadeset godina javno ispoljavajući svoju odanost kraljevskoj porodici, dok je Duce išao ruku pod ruku s Kraljem, kojem je čak nudio i titulu cara. Ali kad je Kralj Mussolinija otpustio 1943. godine, partija se ponovo javila dva mjeseca kasnije, s podrškom Njemačke, sa zahtjevom za „socijalnu“ republiku, reciklirajući svoju staru revolucionarnu skriptu, obogaćenu skoro pa jakobinskim nadtonovima.

Postojala je samo jedna jedina nacistička arhitektura i nacistička umjetnost. Ako je nacistički arhitekta bio Albert Speer, onda nije bilo mjesta za Miesa van der Rohea. Isto tako, pod Staljinovom vlašću, ako je prihvaćen Lamarck, onda nije bilo mjesta za Darwina. U Italiji su postojali tada izvjesni fašistički arhitekti, ali tik do njihovih pseudokoloseuma stajale su građevina inspirirane modernim racionalizmom Gropiusa

Nije bilo fašističkog Ždanova koji bi zadao jasan i striktan kulturni pravac. U Italiji su tada bile dvije važne umjetničke nagrade. Premio Cermonu je kontrolirao fanatični fašista Roberto Farinacci, koji je podržavao umjetnost kao propagandu. (Mogu se prisjetiti slika kao što su „Slušanje Duceovog govora na radiju“ ili „Stanja svijesti stvorena fašizmom“.) Premio Bergamo sponzorirao je kultivirani i razumni fašista Giuseppe Bottai koji je štitio koncept umjetnosti radi umjetnosti same ali i mnoge avangardne koncepte koji su u Njemačkoj proglašeni izopačenim i kriptokomunističkim.

Nacionalni pjesnik bio je D'Annunzio, boem kojeg bi u Njemačkoj ili Rusiji poslali pred streljački odred. Proglašen je režimskim bardom zbog svog nacionalizma i kulta herojstva, koji je ustvari bio dobrano izmiješan s utjecajima francuske fin de siecle dekadencije.

Uzmimo futurizam. Olako se da reći da je i on bio jedno stanje degenerirane umjetnosti, kao što su bili ekspresionizam, kubizam i nadrealizam. Ali, rani italijanski futuristi bili su nacionalisti, podržavali su ideju učešća Italije u Prvom svjetskom ratu iz estetskih razloga; slavili su brzinu, nasilje i izazov, a sve to lako je povezati s fašističkim kultom mladosti. Dok se fašizam samoidentificirao s Rimskim carstvom i nanovo otkrivenim ruralnim tradicijama, Marinetti (koji je tvrdio da je automobil ljepši od Nike sa Samotrake, pa čak i mjesečinu želio ubiti) proglašen je u međuvremenu članom Italijanske akademije, u kojoj se na mjesečinu gledalo s velikim poštovanjem.

Mnogi budući partizani i mnogi budući intelektualci Komunističke partije školovali su se na GUF-u, fašističkoj organizaciji studenata, koja je bila kolijevka nove fašističke kulture. Ovi klubovi bili su svojevrsni kipući lonci u kojima su cirkulirale nove ideje bez ikakve stvarne ideološke kontrole. To ne znači, ipak, da su partijski ljudi bili tolerantni prema radikalnom mišljenju, no neki od njih ipak su imali sredstava za kontrolu.

Tokom ovih dvadeset godina, poezija Montalea i drugih pjesnika okupljenih oko grupe „Ermetici“, bila je, zapravo, reakcija na bombastični stil režima, a ovim pjesnicima bilo je dozvoljeno razvijati svoj literarni protest iz svojih, kako je tada viđeno, bjelokosnih kula. Raspoloženje poezije iz „Ermetici“ grupe bilo je potpuno suprotno heroizmu i optimizmu režima. Režim je tolerirao njihovo nesumnjivo, mada društveno nevidljivo disidentstvo, jer fašisti naprosto nisu obraćali pažnju na tako hermetične jezike.

Sve ovo ne znači da je italijanski režim gajio toleranciju. Gramsci je držan u zatvoru sve do smrti, opozicioni lideri Giacomo Matteotti i braća Rosselli su ubijeni, ukinuta je sloboda štampe, raspušteni su sindikati, a politički disidenti su odaslani na daleka ostrva. Zakonodavna vlast je bila poprilično fikcionalna, pri čemu je izvršna vlast, koja je na sebe preuzela i ovlasti pravosuđa, sama donosila nove zakone, među kojima i one zakone o zaštiti rase (što je formalna gesta italijanske podrške onome što je postalo Holokaust).

Kontradiktorna slika koju opisujem nije rezultat tolerancije nego političke i ideološke neuravnoteženosti i raspršenosti. Ali, treba naglasiti, bila je to rigidna raspršenost, strukturirana konfuzija. Fašizam filozofski nije, zapravo, postojao, ali je emocionalno bio čvrsto privezan za neke arhetipske podloge.

Tako stižemo do druge važne tačke. Nije postojao sam jedan nacizam. Ne možemo Francov hiperkatolički falangizam označiti kao nacizam jer je nacizam u suštini paganski, politeistički i antikršćanski. No, fašistička igra može se igrati na mnogo načina, a naziv igre se ne mijenja. Pojam fašizma ovdje nije drukčiji nego Wittgensteinov pojam igre. Igra može biti natjecateljska ili ne, može zahtijevati neke posebne vještine ili ne, može podrazumijevati novac ali i ne mora. Igre su različite aktivnosti koje pokazuju jednu istu „porodičnu sličnost“, kako Wittgenstein kaže. Uzmimo sljedeću sekvencu:

1            2         3        4

abc    bcd    cde    def

Zamislimo niz političkih grupa u kojem prvu grupu karakterizira element „abc“, drugu grupu „bcd“, treću „cde“, i tako dalje. Prva i druga grupa su slične jer imaju dva zajednička elementa, na istoj osnovu su slične druga i treća grupa. Obratimo pažnju na to da je treća grupa slična prvoj, jer imaju „c“ kao zajednički element. No, najzanimljivija je zasigurno četvrta grupa, koja je slična drugoj i trećoj, ali nema ništa zajedničko s prvom grupom. Ipak, zahvaljujući neprekinutom nizu opadajućih sličnosti od prve do četvrte grupe, ostaje, kao neka vrsta iluzorne tranzitivnosti, porodična sličnost između prve i četvrte grupe.

Fašizam je postao svenamjenski pojam jer se iz fašističkog režima može ukloniti jedan ili više elemenata a on će i dalje biti prepoznatljiv kao fašistički. Oduzmite imperijalizam od fašizma i opet ćete imati Franca i Salazara. Oduzmite mu kolonijalizam, opet ćete imati balkanski fašizam ustaša. Dodajte italijanskom fašizmu radikalni antikapitalizam (koji Mussolinija nikada nije impresionirao) i dobit ćete Ezru Pounda. Dodajte kult keltske mitologije i misticizam Svetog Grala (koji je potpuno stran zvaničnom fašizmu) i dobit ćete jednog od najcjenjenijih gurua fašizma – Juliusa Evolu.

Ali uprkos cijeloj ovoj zbrci, ipak mislim da je moguće skicirati listu elemenata tipičnih za ono što nazivam ur-fašizmom ili vječnim fašizmom. Ovi elementi ne mogu sačinjavati sistem, mnogi od njih su međusobno kontradiktorni i tipični su za mnoge druge vrste despotizma ili fanatizma. No, dovoljan je jedan od njih da otvori prostor fašizmu koji će se oko njega zgrušati.

fašizam 21 stoljeća _ 33

1. Kult tradicije

Prvi element ur-fašizma je kult tradicije. Tradicionalizam je, naravno, mnogo stariji od fašizma. Nije on tipičan samo za kontrarevolucionarnu katoličku misao nakon Francuske revolucije nego je rođen u kasnom helenističkom periodu kao reakcija na klasični grčki racionalizam. U Mediteranskom bazenu narodi različitih religija (od kojih je većinu prihvatio rimski Panteon) počeli su sanjati o otkrovenju odaslanom u praskozorje ljudske historije. Ovo otkrovenje, prema tradicionalističkoj mistici, dugo je bilo skriveno ispod vela zaboravljenih jezika: u egipatskim hijeroglifima, u keltskim runama, u savitcima malo poznatih religija Azije.

Ta nova kultura trebala bi biti sinkretička. Sinkretizam nije, kako to rječnik tvrdi, tek „kombinacija različitih oblika vjerovanja i praksi“, jer takva kombinacija mora tolerirati određene kontradikcije. Svaka izvorna poruka nosi bljesak mudrosti i kad se čini da svaka od njih govori drukčije i nespojive stvari to se samo čini jer svaka od njih aludira, alegorički, na jednu te istu iskonsku istinu.

Posljedica tome je da učenje ne donosi nikakvu korist. Istina je izrečena jednom za svagda a mi tek možemo interpretirati njenu zakukuljenu i neshvatljivu poruku.

Dovoljno je samo pogledati program bilo kojeg fašističkog pokreta kako bi se pronašli glavni fašistički mislioci. Nacistički gnosis hranjen je tradicionalističkim, sinkretističkim, okultnim elementima. Najuticajniji teoretičar savremene italijanske desnice, Julius Evola, spojio je Sveti Gral s Protokolima Sionskih mudraca, alhemiju sa svetim Rimskim i Njemačkim carstvom. Činjenica da je savremena italijanska desnica, s ciljem da pokaže svoju otvorenost, nedavno proširila svoj program uključivanjem radova i ideja De Maistrea, Guenona i Gramscija, čisti je dokaz sinkretizma.

Ako u američkim knjižarama istražujete police koje su označene kao „New Age“, naći ćete tamo čak i Svetog Augustina, koji, koliko ja znam, nije bio fašista. Ali, kombiniranje Svetog Augustina i Stonehengea – to je simptom ur-fašizma.

2. Odbacivanje modernizma

Tradicionalizam podrazumijeva odbacivanje modernizma. I fašisti i nacisti su obožavali tehnologiju dok su je tradicionalisti obično odbacivali kao negaciju tradicionalnih vrijednosti. Međutim, iako je nacizam bio ponosan na svoja industrijska dostignuća, njegova pohvala modernizmu bila je tek površina ideologije zasnovane na krvi i tlu (Blut und Boden). Odbacivanje modernog svijeta bilo je zamaskirano odbijanjem kapitalističkog načina života, ali je u biti podrazumijevalo odbacivanje Duha 1789. (i 1776., naravno). Prosvjetiteljstvo, odnosno Doba razuma, viđeno je kao početak moderne izopačenosti. U svojoj se suštini ur-fašizam može definirati kao iracionalizam.

3. Iracionalizam

Iracionalizam, također, opstoji na kultu čina zarad čina samog. Čin lijep sam po sebi mora biti preduzet prije ili bez bilo kakvog razmišljanja. Mišljenje je oblik kastriranosti. Tako kultura postaje sumnjiva čim se poistovjeti sa kritičkim stavovima. Nepovjerenje prema intelektualnom svijetu uvijek je bio simptom ur-fašizma, od navodne Goeringove izjave „Kada čujem riječ kultura, latim se pištolja“, do učestalih izraza kakvi su „degenerirani intelektualci“, „štreberčine i pametnjakovići“, „jalovi snobovi“ ili „univerziteti su legla crvenih“. Zvanični fašistički intelektualci uglavnom su bili zaduženi za napade na modernu kulturu i liberalnu inteligenciju koja je, navodno, izdala tradicionalne vrijednosti.

4. Neslaganje kao izdaja

Nijedno sinkretističko vjerovanje ne može podnijeti analitički kritiku. Kritički duh izvodi razlike, a uviđanje razlike je znak modernizma. U modernoj kulturi naučna zajednica cijeni neslaganje kao način unaprjeđenja znanja. Za ur-fašizam neslaganje je izdaja.

5. Strah od razlike

Nadalje, neslaganje je znak raznolikosti. Ur-fašizam ojačava i pridobiva podršku time što iskorištava i raspiruje prirodni strah od razlike. Prvi znak jednog fašističkog ili predfašističkog pokreta upravo je strah od došljaka. Ur-fašizam je tako, po definiciji, rasistički.

6. Individualna ili socijalna frustracija

Fašizam potječe iz individualne ili socijalne frustracije. Zato je jedan od tipičnih elemenata povijesnog fašizma bio poziv frustriranoj srednjoj klasi, klasi koja je trpjela ekonomsku krizu ili patila od osjećaja političkog poniženja, uplašena pritiskom nižih socijalnih grupa. U naše vrijeme, kada su stari proleteri postali malograđanima (a lumpenproleteri uglavnom odstranjeni s političke scene), fašizam sutrašnjice svoju će publiku pronaći u ovoj novoj većini.

7. Opsesija zavjerom

Ljudima koji osjećaju da im je oduzet njihov društveni identitet ur-fašizam kao jedinu privilegiju dodjeljuje činjenicu da su rođeni u istoj zemlji. Ovo je korijen nacionalizma. Osim toga, jedini koji narodu mogu priuštiti njegov identitet jesu njegovi neprijatelji. Tako u korijenima ur-fašističke psihologije leži opsesija zavjerom, po mogućnosti međunarodnom. Pristaše se moraju osjećati opkoljenim. Najlakši način rješavanja problema zavjere jeste poziv na ksenofobiju. No, zavjera također mora dolaziti i iznutra: Jevreji su uglavnom najbolja meta jer donose tu prednost da su istovremeno i vani i unutra. U SAD-u ćemo najočitiju pojavu opsesije zavjerom pronaći u The New World Order Pata Robinsona, ali, kao što smo već vidjeli, ima i mnogo drugih.

8. Osjećaj poniženja zbog moći neprijatelja

Pristaše se moraju osjećati poniženima zbog očiglednog bogatstva i moći svojih neprijatelja. Dok sam bio dječak naučili su me da Engleze vidim kao narod pet dnevnih obroka. Oni su jeli češće nego li siromašni ali smjerni Italijani. Jevreji su bogati i jedni drugima pomažu kroz mrežu uzajamne podrške. Pristaše, međutim, moraju biti uvjereni da mogu savladati neprijatelje. Neprestanim mijenjanjem retoričkog fokusa neprijatelji su čas slabi čas jaki. Fašističke vlade osuđene su na ratne poraze jer su ustavno nesposobne tačno procijeniti snage neprijatelja.

9. Život je permanentno ratovanje

U ur-fašizmu nema borbe za život nego se, prije će biti, živi da bi se borilo. Otuda je pacifizam trgovina s neprijateljem. Pacifizam je loš jer život je permanentno ratovanje. Ovo, međutim, dovodi do kompleksa Armagedona. Ako neprijatelji moraju biti poraženi, onda mora postojati i posljednja bitka, nakon koje će pokret imati potpunu kontrolu nad svijetom. No, takvo „konačno rješenje“ podrazumijeva neki duži period mira, Zlatno doba, što se suprotstavlja principu permanentnog rata. Nijedan fašistički vođa nije uspio riješiti ovaj problem.

10. Prezir prema slabijem

Elitizam, koji je u osnovi aristokratski, tipičan je aspekt svake reakcionarne ideologije, a aristokratski i militaristički elitizam krvnički podrazumijevaju prezir prema slabijem. Ur-fašizam može zagovarati samo pučki elitizam. Svaki građanin pripada najboljem narodu na svijetu, članovi partije najbolji su među svim građanima, a svaki građanin može (ili bi morao) pristupiti partiji. Ali patriciji ne mogu postojati bez plebejaca. U stvari, Vođa, koji zna da mu moć nije demokratski data nego je silom uzeta, također zna i da je njegova snaga osnovana na slabosti masa, koje su toliko slabe da zaslužuju gospodara. Kako je grupa hijerarhijski organizirana (prema vojnom modelu) svaki od podređenih vođa prezire svoje potčinjene, a svaki od njih, nadalje, prezire one koji su njemu potčinjeni. Upravo to pojačava svijest o masovnom elitizmu.

11. Kult heroizma i herojska smrt

U takvoj perspektivi svakoga se obrazuje da postane heroj. U svakoj mitologiji heroj je iznimno biće, a ur-fašizam herojstvo postavlja kao normu. Ovaj kult heroizma tijesno je povezan s kultom smrti. Nije slučajno parola falangista bila Viva la Muerte (Živjela smrt!, op. prev.). U nefašističkim društvima široj javnosti govori se da je smrt neugodna ali da se s njom mora suočiti dostojanstveno a vjernicima je rečeno da je smrt bolan način dosezanja nadnaravne sreće. Nasuprot tome, ur-fašistički heroj žudi za herojskom smrću, koju se reklamira kao najbolju nagradu za herojski život. Ur-fašistički heroj nestrpljivo čeka smrt. U svojoj nestrpljivosti često druge ljude šalje u smrt.

12. Machizam

Kako su i permanentni rat i heroizam teške igre, ur-fašista svoju volju za moć prenosi na seksualni nivo. Ovo je izvor machizma, koji podrazumijeva i prezir prema ženama i osudu neuobičajenih seksualnih navika, od čednosti do homoseksualnosti. Kako je čak i seks teška igra, ur-fašistički heroj se tako igra oružjem, što je surogat falusnog prakticiranja.

13. Selektivni/kvalitativni populizam

Ur-fašizam je zasnovan na selektivnom populizmu, na jednom, takorekući, kvalitativnom populizmu. U demokratiji građani imaju individualna prava, ali građani u cjelini imaju politički utjecaj samo s količinskog aspekta jer pojedinac se mora povinovati odlukama većine. Za ur-fašizam individue kao individue nemaju prava, a Narod se poima kao kvalitet, kao monolitni entitet koji izražava Zajedničku Volju. Kako niti jedna velika količina ljudskih bića ne može imati zajedničku volju, Vođa se nadaje kao njihov tumač. Izgubivši moć demokratskog delegiranja, građani ne djeluju nego se od njih traži da igraju ulogu Naroda. Upravo zbog toga narod nije ništa drugo do teatralna izmišljotina. Kao dobar primjer kvalitativnog populizma ne moramo više uzimati Piazza Veneziju u Rimu ili Nurnberški stadion, jer nas u budućnosti čeka svojevrstan TV-populizam ili internetski populizam u kojem će emocionalna reakcija određene odabrane grupe biti predstavljena i prihvaćena kao glas Naroda.

Zbog svog kvalitativnog populizma ur-fašizam se mora usprotiviti „trulim“ parlamentarnim vlastima. Jedna od prvih Mussolinijevih rečenica u Italijanskom parlamentu glasila je: „Mogao bih ovo gluho i žalosno mjesto pretvoriti u kamp za moje manipule.“ (Manipule su vojne jedinice u rimskim legijama.) Smjesta je, ustvari, pronašao bolje mjesto za svoje manipule, ali je malo kasnije ipak uništio Parlament. Gdje god političar iskazuje sumnju u legitimnost parlamenta jer, tobože, više ne predstavlja glas Naroda, tu se može namirisati ur-fašizam.

14. Ur-fašizam govori novogovorom

Novogovor je izmislio Orwell u 1984, kao zvanični jezik Ingsoca, engleskog socijalizma. No, elementi ur-fašizma zajednički su različitim oblicima diktature. Svi nacistički ili fašistički udžbenici služili su se osiromašenim vokabularom i elementarnom sintaksom s ciljem da ograniče sredstva za kompleksno i kritičko razmišljanje. Moramo biti spremni prepoznati nove forme novogovora, čak i kad se pojavljuju u potpuno nevinom obliku talk showa.

A Rohingya Muslim mother, having walked for 13 consecutive days to Bangladesh, collapses in utter exhaustion. These are the vicious terrorists some countries are afraid of!!

***

Ujutro 27. 7. 1943. saznao sam preko radija da je fašizam pao i da je Mussolini uhapšen. Kada me je mati poslala da kupim novine otkrio sam na najbližem kiosku da novine imaju različite naslove. Štaviše, nakon pregledavanja svih naslova shvatio sam da u svakim novinama piše nešto drugo. Kupio sam jedne, naslijepo, i na prvoj stranici vidio proglas koji je potpisalo pet-šest političkih partija, među kojima i Komunistička partija, Socijalistička partija i Liberalna partija.

Dotada sam vjerovao da u svakoj zemlji postoji jedna partija a da se u Italiji zove Partito Nazionale Fascista. Sada sam otkrivao da u mojoj zemlji nekoliko partija može istovremeno postojati. Kako sam bio bistar dječak, shvatio sam da nisu mogle preko noći nastati i da su neko vrijeme djelovale ilegalno.

Poruka na naslovnoj stranici slavila je kraj diktature i povratak slobode: slobode govora, slobode štampe i slobode političkih organizacija. „Sloboda“, „diktatura“, „prava“… prvi put sam tada čuo za te riječi. Nanovo sam se, uz te riječi, rodio kao slobodan čovjek Zapada.

Moramo paziti da smisao ovih riječi nikada ponovo ne bude zaboravljen. Ur-fašizam je još uvijek oko nas, često neuniformiran i svakodnevno odjeven. Lakše bi nam bilo kada bi se pojavio danas neko ko bi javno govorio „Hoću ponovo otvoriti Auschwitz“, „Hoću da Italijom ponovo paradiraju crne košulje“, ali život nije tako jednostavan. Ur-fašizam se može vratiti pod najnevinijim maskama.

Naša je dužnost da ga razotkrijemo i da pokažemo prstom na svaki njegov primjer, svakoga dana, na svakom mjestu na svijetu. Sloboda i oslobođenje zadaci su kojima nikada nema kraja.

fašizam 21 stoljeća _ 35

napisao: Umberto Eco
prevod: Kenan Efendić

Peščanik.net, 21.10.2010.

oprema teksta:focanskidani

*Tekst je prvobitno objavljen 22. juna 1995. u „New York Review of Books“, a potom i u „Utne Reader“ u decembru iste godine. Ovaj prijevod napravljen je prema oba izdanja, pri čemu se razlike ogledaju samo u tome što drugo izdanje ima podnaslove.

Umberto Eco

Umberto Eco (5. siječnja 1932. – 19. veljače 2016.) , talijanski romanopisac, esejist, filozof i lingvist.
Od 1985. Umberto Eco je dobio preko 30 počasnih doktorata diljem svijeta.

Foča : U naselju Velečevo bačena eksplozivna naprava

 

Policija u Foči traga za jednom ili više osoba koje su u krugu Srednje bogoslovske škole u naselju Velečevo bacilli bombu u blizini automobila “audi A6” .

Ekplozivna naprava, od čije detonacije niko nije povrijeđen, bačena je prošle noći oko 2.30 časova.

Bomba je bačena pored vozila koje službeno koristi mitropolit  i od eksplozije je pričinjena manja materijalna šteta na automobilu.

U Policijskoj upravi u Foči rekli su da je istraga u toku.

– Uviđaj je obavljen i izuzeti su određeni tragovi koji će biti predmet vještačenja u cilju identifikovanja izvršioca ovog djela. Policija na terenu preduzima sve operativno-taktičke i istražne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja ovog krivičnog djela- saopćeno je iz PU Foča.

Foča : Svečano otvaranje moderne kino sale

moderna kino sala _ 008

U 16 časova 8.11.2017. će zvanično biti otvorena velika sala budućeg multipleksa u Centru za kulturu i informisanje.

Stotinu sedamdeset pet sjedišta i savremena audio i video oprema dali su kino sali moderan izgled, a posjetiocima će omogućiti potpun ugođaj.

moderna kino sala _ 009

Filmovi će biti prikazivani svakodnevno u večernjim satima, a publika će imati priliku da u narednom periodu uživa u najnovijim filmskim ostvarenjima.

Projekcije će biti održavane u dva termina od 18 i 20 časova, a cijena ulaznice je četiri KM.

Ulaz za sutrašnju projekciju je besplatan.

PREDSTAVLJEN GLAVNI PROJEKAT PUTA BROD NA DRINI – ŠĆEPAN POLJE

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 002

U Banjaluci je danas predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini – Šćepan Polje.

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 003

Put će imati 15 manjih mostova – nadvožnjaka i osam kilometara podzida. Širina puta je 11,20 metara. Novi most na Tari kao kontakt tačka biće moderna saobraćajnica, a gradiće se visočije od postojećeg.

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 006

Ukupna investicija projekta je 68 miliona oera, a EU je, kako je rečeno na sastanku, spremna da pod povoljnim uslovima odobri sredstva Vladi.

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 004

Načelnik općine Foča Radisav Mašić, koji je prisustvovao ovom događaju, izrazio je zadovoljstvo što je Vlada podržala ovaj projekat i što je međunarodni tim prihvatio sve primjedbe, koje su predstavnici Foče iznijeli na idejni projekat.

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 005

Prezentaciji projekta prisustvovali su predstavnici Vlade, Javnog preduzeća Putevi, EU, Instituta za građevinarstvo, općine Foča i međunarodnog ekspertnog tima.

 

VIDEO
Foča: Predstavljen projekat izgradnje nove dionice puta Brod na Drini – Šćepan Polje

Sud Bosne i Hercegovine : Određen pritvor Draganu Janjiću

 

Odlučujući o prijedlogu Tužilaštva Bosne i Hercegovine za određivanje pritvora osumnjičenom Draganu Janjiću, Sud Bosne i Hercegovine je dana, 03. novembra 2017. godine donio rješenje kojim je osumnjičenom određen pritvor koji može trajati najduže mjesec dana od dana lišenja slobode, odnosno do 02. decembra 2017. godine ili do drugačije odluke Suda.

Nakon što je utvrdio postojanje osnovane sumnje, Sud je odredio pritvor po osnovu pritvorskih razloga iz člana 132. stav 1. tačke a) i b) Zakona o krivičnom postupku BiH odnosno zbog postojanja opasnosti od bjekstva, te zbog postojanja naročitih okolnosti koje ukazuju da će ometati krivični postupak uticajem na svjedoke.

Dragan Janjić osumnjičen je da je počinio krivično djelo zločin protiv čovječnosti iz člana 172. stav 1., a u vezi sa članom 180. stav 1. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine (KZ BiH).

izvor:Sud Bosne i Hercegovine

istaknuta fotografija: Foča

oprema teksta:focanskidani

 

_ _ _ _ _

Foča : Uhapšen Dragan Janjić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/03/foca-uhapsen-dragan-janjic/

Divna Đurić-Zamalo : DŽAMIJE U UŽOJ SRBIJI IZ XIV-XIX VIJEKA

Leskovac 1878 _ 003
Leskovac 1878

Ova istraživanja obuhvataju teritoriju sadašnje uže Srbije. Ispitano je 28 većih naselja: Aleksinac, Beograd, Čačak, Ćuprija, Knjaževac, Kragujevac, Kraljevo, Kruševac, Leskovac, Negotin, Niš, Nova Varoš, Novi Pazar, Paraćin, Pirot, Požarevac, Priboj, Prijepolje, Prokuplje, Sjenica, Smederevo, Svetozarevo, Šabac, Titovo Užice, Valjevo, Vranje, Zaječar i Zemun. Pojedina mjesta su u tursko vrijeme bila mala seoska naselja u koja su Turci rijetko zalazili, pa se u njima ne pominju džamije. To su Negotin, Zaječar i Knjaževac u dolini Timoka, naselja koja za vreme Turaka nisu imala veći značaj, a zatim Ćuprija i Kraljevo, koji su se nalazili pored većih mesta, pa su se razvili tek kasnije, u XIX i XX vijeku. Međutim, mjesta sa strateškim značajem, na raskrsnicama puteva ili obalama reka, bila su znatna naselja i za vreme turske vladavine Srbijom, tako da se u njima nalazio veći broj džamija, a u ostalim mestima pominje se većinom samo po jedna.

Vranje _ 021
Vranje

Danas džamije uglavnom postoje u jugozapadnom delu Srbije gde se zadržao muslimanski živalj i gde se nalaze veća mesta: Novi Pazar, Prijepolje, Priboj, Nova Varoš i Sjenica. Od ostalih većih naselja u Srbiji, džamije su sačuvane još samo u Beogradu i Nišu. Ovdje želim istaći i činjenicu da je literatura koja govori o prošlosti pojedinih mjesta Srbije veoma neujednačena. Neki gradovi, naprimjer Beograd i Šabac, već su dobro proučili svoju prošlost i o tome objavili obimne monografije, dok drugi to nisu učinili. I monografije kakvu ima Novi Pazar pomogle bi u ovelikoj meri da se donesu opšti zaključci u vezi s razvojem Srbije u prošlosti. Trebalo bi sačiniti bibliografije za historiju svakog naselja posebno, a zatim istražiti opće i lokalne arhive i listove. Ovaj rad ima ograničen obim, pa se svi ovi nedostaci u literaturi nisu jače odrazili pošto se i navođenje postojeće literature moralo ograničiti. Kako je tema ovog rada široka, to bi se obimnija studija o odnosnom pitanju mogla napraviti tek poslije podrobnijih istraživanja prošlosti svakog mjesta. U toku rada nailazila sam na podatke o džamijama u manjim mjestima, što sam takođe sredila i izložila poslije obrade džamija po većim mjestima.

Bajrakli džamija u Beogradu _ 001

Najznačajnije postojeće džamije

Nijedna od postojećih džamija u užoj Srbiji nije upisana u spisak spomenika kulture izuzetnog značaja, a dvije se nalaze na spisku objekata velikog značaja: Bajrakli džamija u Beogradu i Altun-Alem džamija u Novom Pazaru. Kako su to danas najznačajnije džamije u užoj Srbiji, to je potrebno da im se posveti posebno poglavlje na početku ovog rada.

Barjak džamija - Beogradske džamije _ 017
Barjak džamija

Bajrakli džamija je jedina do danas očuvana džamija u Beogradu, a nalazi se u Gospodar Jevremovoj ulici broj 11. Predstavlja staru Čokadži hadži Alije džamiju, što se vidi iz vakufname o njenoj obnovi iz 1741. koju je izdao Husein-ćehaja. Sagrađena je između 1660. i 1688. U razdoblju austrijske okupacije 1717-39. bila je pretvorena u katoličku katedralu. Pod imenom Bajrakli javila se oko 1780. kada je bila određena da se na njoj ističe barjak koji je označavao početak molitve u svim džamijama u varoši. Godine 1830. potpuno je opravljena jedna beogradska džamija, što je svakako bila Bajrakli džamija, koja je kasnije kao dobro očuvana bila određena za zvaničnu bogomolju preostalih muslimana. Džamija pripada uobičajenom jednoprostornom potkupolnom tipu kamene građevine sa kvadratnom osnovom, čije strane imaju dužinu 12,80 m. Jedan putnik je zapisao da je džamija u osmoj deceniji XIX vijeka imala trijem koji danas ne postoji. Ulaz se nalazi na sjeverozapadnom zidu, a desno od njega na uglu je postavljeno minare uobičajenog izgleda. Prozori su završeni šiljatim lukovima. U unutrašnjosti džamije je drvena galerija iznad ulaza, naspram ulaza je dosta plitka niša mihraba, a u jugozapadnom uglu je minber. Unutrašnja dekoracija je veoma skromna.

Bajram begova džamija _ Beogradske džamije _ 001
Bajram begova džamija

Altun-alem džamija je danas najljepša i najstarija džamija u Novom Pazaru, u ulici Prvog maja, na kraju Stare čaršije, koja se produžavala u glavni drum prema Skoplju. Džamiju je kao svoju zadužbinu podigao Mevlana Muslihudin u petoj deceniji XVI vijeka. Njegova vakufnama o zadužbinama u Novom Pazaru sačuvana je do naših dana. Džamija je nazvana po zlatnoj čelenci na vrhu minareta. Objekt pripada uobičajenom jednoprostornom potkupolnom tipu građevine s kvadratnom osnovom. Strane su joj duge 11,5 m, a očuvani trijem ima površinu osnove 11,5 x 5,5 m. Zidovi molitvenog prostora su građeni od naizmeničnih redova opeke i kamena, a trijem samo od kamena. Trijem je prilično visok. Inače je, neuobičajeno za naše krajeve, pokriven dvijema kupolama koje nose tri stuba s prelomljenim lukovima između njih. Jedna kraća strana trijema je zazidana i uz nju se nalazi minare, što je takođe neuobičajeno. Zanimljivo je da se u arhitekturi džamije miješaju elementi starije brusanske i ranocarigradske stilske škole.

Batal-džamija _ 007

Beograd je kao važno trgovačko i upravno središte pod Turcima imao i izuzetno veliki broj džamija u odnosu na ostala mesta u Srbiji. Pošto sam beogradske džamije obradila veoma podrobno u mojoj doktorskoj disertaciji, to ću za ovu priliku izložiti samo bitne elemente, ali će oni ipak dati potpunu sliku o izgradnji beogradskih džamija, njihovom životu i postupnom nestanku sa ovog tla.

Beogradske džamije _ 011
Beogradske džamije

Beograd je pao pod tursku vlast 1521. godine. Prve džamije su bile preuređene hrišćanske crkve jer se Beograd nije predao nego je bio osvojena varoš, pa su crkve mogle biti pretvorene u džamije. Najpoznatija među njima bila je stara srpska Mitropolitska crkva koja je postala Velika džamija u Donjem gradu. Intenzivnija izgradnja džamija počela je posle pada Budima 1541. kada je Beograd prestao da bude pogranična varoš. Iz jednog turskog popisa vidi se da je Beograd već 1560. imao šesnaest džamija, od kojih deset u varoši i šest u tvrđavi. Među njima su bile i tri najveće i najznačajnije: sultana Sulejmana Veličanstvenog u Gornjem gradu, Mehmed-paše Jahjapašića u Donjoj čaršiji i Bajram-begova u Gornjoj čaršiji.

Beogradske džamije  _ 012.jpg

Džamija sultana Sulejmana Veličanstvenog u Gornjem gradu zauzimala je dominantan položaj u panorami Beograda. Bila je najveća i najlepša, a njen projektant je, prema pisanju Evlije Čelebije, bio najveći turski arhitekta Sinan. Tačna godina izgradnje nije poznata, ali se može videti na svim gravirama Beograda s kraja XVI i u XVII veku kao jedina u Gornjem gradu. Srušena je za vreme austrijske vlasti u Beogradu 1717-39. Građena je kao jednoprostorna potkupolna džamija klasičnog carigradskog stila s visokim i vitkim minaretom.

Defterova džamija _ Beogradske džamije _ 019
Defterova džamija

Džamija Mehmed-paše Jahjapašića (ili Imaret džamija) sagrađena je 1548-49. na prostoru kod dorćolskog ugla, između današnjih ulica Cara Dušana, Dubrovačke, Skender-begove i Knićaninove. Njen ktitor je Mehmed-paša Jahjapašić, smederevski sandžak-beg. Bila je jedna od najvećih i najlepših džamija u varoši, a nalazila se u kompleksu javnih građevina koje je Mehmed-paša podigao kao prvu skupinu javnih zgrada posle 1521. Džamija je za vreme austrijske okupacije 1717-39. služila kao franjevačka crkva. Obnovljena je 1741. kao Jahja-pašina džamija, a porušena 1878. Arhitektura prvobitne džamije razlikovala se od arhitekture obnovljene džamije. Prema Evliji Čelebiji, imala je glavnu kupolu od lakog materijala, četiri bočne kupole pokrivene olovom, predvorje i bočne tremove s kupolama koje su takođe bile pokrivene olovom. Obnovljena džamija je bila uobičajenog tipa, građena od kamena, s kvadratnom osnovom i zidanom kalotom. Dužina kvadratne strane osnove iznosila je oko 14 metara.

Džamija na Kale-Meydan tvrđavi - Beogradske džamije _ 004
Džamija na Kale-Meydan tvrđavi

Bajram-begova đžamija  sagrađena je između 1557. i 1560. na uglu današnjih ulica Dositejeve i Braće Jugovića, u bloku Narodnog pozorišta. Nalazila se u sklopu javnih građevina koje je podigao Bajram-beg, smederevski sandžak-beg. Za vreme austrijske vlasti 1717-39. služila je kao magacin i kao zgrada za stanovanje. Džamiju je posle 1739. obnovio rumelijski defterdar hadži Mustafa-efendi Atif-zade. Izgradnjom Narodnog pozorišta 1869. bila je pretvorena u plinaru za osvetljavanje pozorišta. Pošto je pocrnela od dima prozvana je Kara-džamijom. Srušena je između 1897. i 1900. Pripadala je uobičajenom jednoprostornom potkupolnom tipu građevine od tesanog kamena čija je dužina kvadratne strane osnove iznosila oko 15 metara.

Džamija na Stambol kapiji - Beogradske džamije _ 014.jpg

Džamije su građene i dalje tako da je Beograd u 1688. imao 51 džamiju i 22 mesdžida. Najznačajnija posle 1560. bila je Ejnehan-begova džamija  koja se nalazila na današnjem Bulevaru Revolucije, u blizini raskrsnice sa Vlajkovićevom ulicom, nekad u okviru Malog pazara, treće beogradske čaršije. Džamiju je oko 1585. sagradio Ejnehan-beg. U njoj se za vreme austrijske okupacije 1717-39. nalazilo skladište uniformi. Prilično je stradala u borbama 1789, pa je otad dobila ime Batal-džamija. Srušena je 1869. Građena je od tesanog kamena, monumentalnije od ostalih beogradskih džamija, bila je bolje osvetljena i imala veći broj prozora. Pripadala je uobičajenom jednoprostornom potkupolnom tipu, a dužina strane kvadratne osnove iznosila je oko 15 metara.

DŽAMIJA SULTANA BAJAZIDA II U LESKOVCU
DŽAMIJA SULTANA BAJAZIDA II U LESKOVCU

Prilikom prvog pada Beograda pod austrijsku vlast 1688. i tadašnjih žestokih borbi stradala je beogradska varoš, a sa njom i njene džamije. Posle 1688. broj beogradskih džamija je tako opao da ih je ostalo svega petnaestak, što samo po sebi govori o strašnim razaranjima koja je Beograd preživeo.

Džamija sultana Sulejmana Veličanstvenog u Gornjem gradu zauzimala je dominantan položaj u panorami Beograda. Bila je najveća i najlepša _ 006
Džamija sultana Sulejmana Veličanstvenog u Gornjem gradu zauzimala je dominantan položaj u panorami Beograda. Bila je najveća i najlepša

Osim pomenutih, kao poznatije i značajnije džamije, koje su se uglavnom i sačuvale posle austrijsko-turskih ratova u XVII i XVIII veku i bile obnovljene pod drugim imenom su: Šehitluk-džamija (kasnije Ali-pašina) ispod današnje Ulice cara Dušana , Hadži-Pirijina (kasnije Defterdarova) na Obilićevom vencu, Turgut-begova (kasnija Kizlar-agina) ispod Studentskog trga, Hadži-Mustafe Skopljaka (kasnija Laz Oglije) u ulici Cara Dušana, Ferhad-ćehajina (kasnije Sultana Mustafe) na početku iste ulice, Džamija Habil-efendije (kasnije Turbe-džamija) ispod Trga Republike, Ahmed-agina (kasnije Reis-efendijina) kod raskrsnice ulica Cara Dušana i Dubrovačke, Careva (kasnije Šerif džamija) na Savi, Fakir Hadži-Alije (kasnija Fukara-džamija) pri dnu Ulice Tadeuša Košćuškog, Tir-i-bala (kasnija Zirubala) kod ugla ulice Skender-begove i Zmaj Jovine. Od ostalih džamija koje su razorene krajem XVII veka mogu se pomenuti Ibrahim-begova kod ugla Knez Mihailove ulice i Obilićevog venca, Koski-begova blizu Konaka kneginje Ljubice i Kapidžijina na uglu ulica Cara Dušana i Francuske.

Kara džamija - Beogradske džamije _ 003

Austrijanci su do 1867. tri puta vladali Beogradom. U dva maha krajem XVII i krajem XVIII veka ostali su po dve godine, a treći put 1717-39. zadržali su se duže razdoblje. U njihov popis zgrada iz 1728. upisano je u varoši 17 džamija i one su se uglavnom održale do XIX veka, s tim što su u XVIII veku sagrađene tri nove, dok su neke od sačuvanih džamija srušene. Za vreme austrijske vlasti, neke beogradske džamije bile su pretvorene u crkve. Turci su sačuvane džamije uglavnom obnovili posle 1739, ali i one stradale za vreme poslednjeg rata sa Austrijancima krajem XVIII veka i za vreme Karađorđevog osvajanja Beograda početkom XIX veka. Neke džamije su opravljene, a neke su i dalje propadale. Druga polovina XIX veka značila je kraj života beogradskih džamija. Poslednja je srušena Bajram-begova, a danas očuvana Bajrakli džamija je bila određena za zvaničnu muslimansku bogomolju.
(Divna Đurić-Zamalo:Džamije u užoj Srbiji iz XIV-XIX veka: Gradska kultura na Balkanu (XV-XIX vek), Beograd, 1984., str. 331-375.)

Kizlar agina džamija _ Beogradske džamije _ 027
Kizlar agina džamija – Beogradske džamije
leskovac-images-1
Leskovac
Prema velikom osmanlijskom putopiscu Evliji Čelebiji, koji je boravio u Beogradu 1660. godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 21.000 nisu bili Muslimani
Prema velikom osmanlijskom putopiscu Evliji Čelebiji, koji je boravio u Beogradu 1660. godine, Beograd je tada imao oko 98.000 stanovnika, od kojih 21.000 nisu bili Muslimani.

oprema teksta:focanskidani

Niče Aladža, remek-djelo osmanlijske arhitekture

 

Već tri pune godine, pažljivo i temeljito, ponovno se izgrađuje Aladža džamija, koja je porušena tokom proteklog rata, u augustu 1992. godine

Niče Aladža, remek-djelo osmanlijske arhitekture

U fočanskoj Ulici Meše Selimovića, na desnoj obali Ćehotine, okružena limenom ogradom i drvenim i željeznim skelama, nakon 25 godina ponovno blista Aladža.

Ljepotica iz istočne Bosne, izgrađena 1549. godine, arhitektonski je dragulj i jedna od najljepših džamija u ovom dijelu svijeta.

Kraj je oktobra i početak novembra 2017. godine. Vrijedni radnici po prohladnom vremenu ugrađuju neke od posljednjih dijelova remek-djela osmanlijske arhitekture. Već tri pune godine, pažljivo i temeljito, kako to nacionani spomenik naše zemlje s UNESCO-ove liste i zaslužuje, ponovno se izgrađuje Aladža džamija, koja je porušena tokom proteklog rata u augustu 1992. godine.

Danas, uprkos svemu, vraća se sjaj ove džamije. Radnici dižu specifične i odabrane materijale prema vrhu kupole bosanske ljepotice kako bi ova džamija izgledala baš onako kako ju je nekad izgradio Hasan Nezir, bliski saradnik mimara Sinana.

Dženan-ef. Krajišnik, imam u džematu Foča, kazuje nam da se radovi, bar oni koji se odnose na vanjski izgled džamije, privode kraju.
Muzej u džamijskom kompleksu

“Munara je završena, centralna kupola je zatvorena. Trenutno se radi na izolaciji centralne kupole. Zanimljivo je da se za izolaciju koristi slama. To je taj dio koji ide ispod olovne kape, izolacija na kupolu. Ustvari, miješaju se glina, pijesak, kreč i slama i taj materijal ugrađuje se na kupolu”, govori imam, ističući da će nakon toga na kupolu biti postavljena olovna kapa.

Unutrašnji radovi već su počeli. Radi se na stolariji, postavljanju prozora i vrata. Imam Krajišnik naglašava da će biti potrebna godina da se završe svi unutrašnji radovi, zajedno s kaligrafijom.

U sklopu Aladža džamije, navodi, bit će obnovljeni turbe, šadrvan i fontana.

“Imamo u kompleksu i imamsku kuću. U okviru tog objekta imat ćemo i restoran, gdje ćemo moći da ugostimo naše goste, da se popije čaj ili kafa, da se ruča. Imat ćemo i suvenirnicu. Plan je i da se u kompleksu uradi jedan manji objekat koji će biti muzej, gdje će biti izloženi stari predmeti vezani za Foču i Aladža džamiju”, prepričava nam planove koji se trebaju realizovati u narednom periodu.

Ističe da je Aladža prva džamija u našoj zemlji koja je izgrađena u klasičnom osmanlijskom stilu i predstavljala je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja. Riječ je o objektu koji je imao izvorno sačuvane unutrašnje dekoracije i kojem se od početka pripisivala izuzetno velika simbolička vrijednost.

Na osnovu istraživanja Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ostaci Aladža džamije pronađeni su na dvije lokacije. Jedna se nalazi 200 metara južno od željeznog mosta preko Drine, a druga 300 metara sjeverno od željeznog mosta.
‘Zapanjujuća ljepota’

“U nekoliko sondi koje su otvorene nađen je veliki broj fragmenata za koje je utvrđeno da pripadaju munari i mihrabu Aladža džamije. Svaki od ovih ulomaka predstavlja nacionalni spomenik prema odluci Komisije, odnosno spomenik od najvišeg značaja za Bosnu i Hercegovinu”, navedeno je u izvještaju Komisije.

Stručnjaci su dodali da je “zapanjujuća ljepota i preciznost ulomaka i da se stiče dojam da se Aladža džamija samo dekomponirala, da se rastavila u one fragmente od kojih je i zidana”.

“Riječ je o materijalu izuzetne čvrstoće i izuzetno obrađenom, koji je, i pored toga što je srušen eksplozivom i teškim mašinama prevezen na lokaciju, još sačuvao preciznost, ljepotu i izuzetnu vrijednost. Na drvenim fragmentima koji se mogu uočiti na toj lokaciji vidljivi su tragovi gorenja i oni nisu upotrebljivi, ali predstavljaju dragocjen dokumentacijski materijal”, naveli su stručnjaci.

Aladža džamija predstavlja jednu od najbolje istraženih džamija u Bosni i Hercegovini, a Andrej Andrejević, stručnjak iz Beograda, profesor historije umjetnosti, napisao je knjigu u kojoj su sačuvani svi podaci i snimci Aladža džamije, uključujući i detaljne crteže svakog detalja. Zbog toga je ovo jedan od objekata za koji rekonstrukcija ni na koji način nije bila dovedena u pitanje.

Ovih dana Aladžu je posjetio i Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, s Izetom Spahićem, predsjednikom Skupštine općine Foča i imamom Krajišnikom. Kako se moglo čuti, Fočaci s nestrpljenjem očekuju završetak radova na Aladža džamiji, koja je jedan od simbola ovog grada. Nakon obnove, kako su nam kazali tamošnji stanovnici, muslimanima će biti vraćeno mjesto za molitvu, a svim građanima Bosne i Hercegovine arhitektonski biser svjetskog ranga kojim će se moći ponositi.

Samir Karić
izvor: Al Jazeera

*************

Ulica Meše Selimovića ranije je bila Ahmeta Fetahagića.

Aladža džamija 2017 _ 0986

 

 

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

U BiH tokom rata 1992. – 1995. stradalo 105.000 ljudi prema podacima Haškog suda (objavljeno 2011.)

U BiH tokom rata stradalo 105.000 ljudi

Objavila Radio Slobodna Evropa – 31. mart/ožujak, 2011.

Nakon 12 godina prikupljanja podataka Demografska služba Haškog tužilaštva prezentirala je podatke o demografskim kretanjima i procjeni ljudskih žrtava u BiH od 1992. do1995. godine.

Srpski junak nazdravlja srpskim arhitektama_3392

Prema ovoj procjeni, kao posljedica ratnih dešavanja život je izgubilo skoro 105.000 osoba. Po nacionalnoj strukturi najviše je stradalih muslimana, više od 68.000, potom Srba skoro 23.000, Hrvata oko 9.000 i gotovo 5.000 ostalih.

Glasnogovornica Haškog suda (ICTY) Nerma Jelačić naglašava kako podacima treba pristupiti trezveno i suzdržati se političkih ocjena.

„Bilo bi neumjesno i neodgovorno s bilo koje strane da tvrdi da ima tačan broj žrtava rata, što civilnih, što vojnih. Međutim, važno je da s
“Ovo je prvi sud koji je koristio demografske podatke u sudskim postupcima kako bi dokazao zločine“, navodi glasnogovornicaJelačić.
u ovi podaci dostupni javnosti zato što je ovo od historijske važnosti ne samo za region bivše Jugoslavije nego i za međunarodnu pravdu, jer je ovo prvi sud koji je koristio demografske podatke u sudskim postupcima kako bi dokazao određene akcije, tj. aktivnosti i zločine počinjene u toku rata, kao i sam efekt tog rata na demografsku situaciju u zemlji“, navodi Jelačić.

Podaci se u velikom mjeri poklapaju sa onima do kojih je u svom istraživanju o ljudskim gubicima iznio Istraživačko dokumentacioni centar iz Sarajeva, prema kojem je više od 97.000 osoba stradalo od posljedica ratnih djelovanja.

Sarajevo 1992._3395

Direktor Centra Mirsad Tokača ne krije zadovoljstvo što je i Tribunal dao svoju riječ, s obzirom na pritiske kojima su on, ali i Centar bili izloženi zbog svog rada.
„Bio sam izložen toj jednoj vrsti linča, što je bilo neprijatno u jednom trenutku, prijetnji, lijepljene su različite etikete onome što smo mi uradili. Na neki način meni nije kamen pao sa srca jer sam znao šta sam radio, ali mi je drago da se na nivou struke i nauke nešto potvrđuje.Vrlo sam zadovoljan što je Tribunal to uradio, što je i on svoje rezultate učinio javnim“, navodi Tokača.

Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske već je izrazila nezadovoljstvo podacima Tribunala ,smatrajući kako su srpske žrtve umanjene, te tvrde da ih je i do 10.000 više.

Majke Srebrenice_3398

Podaci blizu realnih

U BiH se manipulisalo brojem žrtava konstantno povećavajući i do broja od 200.000. Iako podaci nisu konačni, blizu su realnih, te ih treba uzeti kao osnov, kaže direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović.

„Neki naši istraživači tvrde da je bilo i više gubitaka na srps
Iako podaci nisu konačni, blizu su realnih, te ih treba uzeti kao osnov, kaže direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović.
koj strani. Te se procjene kreću i do 35.000, ali uzmimo da su eksperti Haškog tribunala uložili dosta truda i da je ovo dobra podloga i osnova za nastavak istraživanja. Ali ne očekujem neka veća odstupanja u odnosu na ovaj sadašnji broj, dakle, taj procenat može biti 10 posto možda gore, ali ne više i daleko je niži od onoga što je bio stereotip koliko je bilo gubitaka“, kaže Velimirović.

Jedino što bi moglo biti disikutabilno, prema Velimiroviću, jeste omjer civilnih i vojnih žrtava, i to na štetu civila, jer su, prije nego što su usvojeni zakoni o statusu civilnih žrtava rata, često u vojne evidencije upisivani poginuli civili kako bi porodice ostvarile veća prava.

Logor Partizan - Foča _3399

Demografski eksperti utvdili su i broj žrtava u pojedinim regijama, a za to su korišteni podaci zavoda za statistiku, zdravstvenih ustanova, pogrebnih zavoda, međunarodnih institucija, te samog Tribunala. U opsadi Sarajeva je prema haškim podacima stradalo stradalo oko 9.500 osoba, dok je oko 7.500 stradalih u Srebrenici.
Procentualni odnos minimalnog broja smrtnih slučajeva i nestalih osoba prema nacionalnosti – BiH, 1992-1995., podaci Demografske službe ICTY
Stručnjaci su se bavili i pitanjem promjena nacionalne strukture poredeći onu prije i nakon rata.

Izvještaj pokazuje da, ukoliko se ima u vidu da je najveća promjena nacionalnog sastava stanovništva u Srebrenici i Bratuncu vezana za jedan događaj – pad enklave, najdramatičnije promjene u ovoj regiji doživio je Višegrad ostavši bez 99 posto nesrpskih žitelja.

Srebreničani u kampu _3397

 

Predsjednica udruženja Žene žrtve rata Bakira Hasečić, koja je tokom rata zlostavljana, a potom i protjerana iz Višegrada, kaže:

„U jezgru grada vratila su se samo tri povratnika – jedan bračni par i jedna starija djevojka. Imamo dva uposlenika u Općini, i imamo hodžu i medžlis Islamske zajednice. Višegrad je etnički očišćen od bošnjačkog stanovništva. Teško je živjeti u jednonacionalnom gradu gdje nemaš pravo glasa, gdje svaki dan srećeš ratne zločince, a posebno čuvare javnog reda i mira koji su radno mjesto policajca dobili ratnom zaslugom.“

Srpski junak sa šibicom i benzinom_3393

Broj Srba se, prema analizi demografa Tribunala, u Federaciji BiH smanjio u velikom obimu. Tako su, naprimjer, pojedine sarajevske opštine ostale bez srpskog stanovništva u omjerima između 50 i 99 posto .

Logor Dretelj

Inače, podaci objavljeni na internet stranici Tribunala bi trebali pomoći da se realno sagleda stradanje stanovništva, te su, kako navode u Tribunalu, izuzetno važno za dalji tok tranzicijske pravde i suočavanja ss prošlošću.

Dženana Halimović
Radio Free Europe / Radio Liberty

fotografije:preuzete sa fb PutnikNamjernik
oprema teksta i naslov:focanskidani

Sam na dunjaluku i dunjalukom luta sada sam

Sam na dunjaluku i dunjalukom luta sada sam

Sam na dunjaluku i dunjalukom luta sada sam

Tužan i sam dunjalukom luta
Bos je i kamenje šuta
ulica njegov je stan
topao dom njegov je san

Plače ponekad ljeti, a katkad zimi
Čudi se mojoj rimi
Nikad nije bio na Drini

Teret nosi,
vjetar mu lagano prkosi
Kiša šiba lice mlado
Ne zna šta je majka
Ne zna šta je babo

Htio bi da utoli glad
Da ublaži boli
Da ga neko voli
Tužan i sam dunjalukom luta sad

Kenan Sarač, 2017.

Foča : Uhapšen Dragan Janjić

Foča 2017 - Trg i oko trga

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su Dragana Janjića zbog sumnje da je 1992. godine počinio ratni zločin nad civilima bošnjačke nacionalnosti na području općine Foča.

Prema Tužilaštva BiH, Janjić je osumnjičen da je tokom 1992. godine, kao pripadnik Policijske stanice (PS) Miljevina, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Kako se navodi u saopćenju Tužilaštva, Janjić je osumnjičen da je počinio ratni zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja jedne žrtve bošnjačke nacionalnosti te hapšenje i zatvaranje civila.

Osumnjičeni će biti predat tužiocu, koji će nakon ispitivanja donijeti odluku o prijedlogu za određivanje pritvora.

Emina Dizdarević/detektor.ba/BIRN BiH

oprema teksta:focanskidani

[izlog knjige] Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu

Pripadnici treće bošnjačke regimente na namazu
Pripadnici treće bošnjačke regimente na namazu

Pero Blašković : O srdžbi, jurišu i hrabrosti

[odlomak iz knjige : Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu rođenoga Karlovčanina Pere Blaškovića (1883.-1945.), objavljene 1939. u Beogradu]

Nekoji dobronamjerni tuđi oficiri pridavali su pak tako krvoločna svojstva Bosancima, kakva oni nisu nikada imali. Po prirodi su bili blagi i pitomi i svaka je brutalnost bila protivna njihovom biću.

Vidio sam ih i ja razjarene i onda nije bilo pardona. Da navedem dva slučaja.

Jedna se odstupnica tako žilavo držala da je cugskomandant moje kompanije lajtnant Guido Stipić morao na juriš zauzeti taj položaj. Čim je stigao na vis, neprijatelj je digao ruke na predaju. Samo je još jedan od njih držao bombu u ruci pa ga je Stipić pozvao da je baci na stranu. On ju je bacio ravno na Stipića i bomba ga je raznesla. Tada su Bošnjaci pobjesnjeli i poubijali cijelu neprijateljsku zaštitnicu od kojih 12 momaka.

Bosnian soldiers in the Austro-Hungarian Army
Bosnian soldiers in the Austro-Hungarian Army

I drugi je slučaj tome sličan.

Naš “Bektić Stützpunkt” za kojeg smo se borili dan i noć na razmaku od jedva 3 metra smirio se uvijek oko podneva i tada je preko jednog sata trajalo primirje za vrijeme kojega su naši i ruski stražari koji put i razgovarali, da bi iza primirja opet produžili bacanjem bomba i granata. Jednom se dogodio slučaj, da je Rus stražar na eksponiranoj ivici kratera dao našem stražaru znak rukom pa se podigao iza oklopa, skočio u krater, popeo se do našeg stražara i predao mu pismo s molbom da ga preda na poštu. Taj je ruski vojnik bio Poljak sa teritorije okupirane od njemačko-austrijskih trupa i pisao je svojoj ženi. Dabome da smo pismo nakon cenzure ekspedirali adresatu.

o bosanskohercegovačkim jedinicama – elitnim dijelovima austrougarske armije
o bosanskohercegovačkim jedinicama – elitnim dijelovima austrougarske armije

HALO BOŠNJAK” Jednog je dana u određeno vrijeme zakucao “Muskal” na svom čeličnom oklopu i zovnuo: “Halo Bošnjak”. Pošto je naš stražar Ahmet Babić oprezno podigao glavu iza svog zaštitnog oklopa, to ga je Rus izazvao time što je rukom digao bocu i viknuo “votka”. Babić je bolje pogledao preko svog oklopa i u tom ga je času pogodilo smrtno tane u glavu.

Svoje dotad krotke vojnike nisam više mogao prepoznati. Podivljali su. Danju i noću su bacali mine i bombe na Ruse. Iste je noći izašla iz rova naša patrula dobrovoljaca i s bombama skočila u ruski rov, poubijala posadu i vratila se zadovoljna u “Bektić Stützpunkt”. Dabome da su i Rusi uzvraćali vatru istom mjerom pa je žestina borbe postala tako intenzivna, da su se komande grupe i armije zainteresirale za slučaj te su zapovjedili teškoj artiljeriji, da kazni rusku posadu zbog tog nevojničkog čina.

The Bosnian-Herzegovinian Infantry (Bosnisch-Hercegovinische Infanterie), commonly called the Bosniaken (German for Bosniaks), was a branch of the Austro-Hungarian Army
The Bosnian-Herzegovinian Infantry (Bosnisch-Hercegovinische Infanterie), commonly called the Bosniaken (German for Bosniaks), was a branch of the Austro-Hungarian Army

Zašto da navodim veći broj slučajeva, u kojima su Bosanci pokazali divotnu hrabrost polazeći u borbu besprijekorno disciplinirani i mirni vršeći napadaj do posljednjeg juriša, kao da su na egzercirplacu. Isto su tako Bošnjaci držali i čuvali svoje položaje doslovce “do posljednje kapi krvi”, uz uslov da je s njima bio i oficir.

Želim još prikazati jedinstveni primjer, koji će bolje nego čitava knjiga govoriti o hrabrosti naših Bosanaca i o razmjeru te hrabrosti prema drugim jedinicama i nacijama.

Nije mi se dotad pružila zgoda, a vjerojatno ni nikom drugom, da bezbrižno posmatram napredovanje raznih jedinica vlastitih trupa kroz neprijateljsku vatru pod sasvim istim okolnostima.

Prvi svjetski rat Džuma namaz (nepoznata lokacija)
Prvi svjetski rat Džuma namaz (nepoznata lokacija)

Devet je bataljona dobilo zapovijest da izvrši napad na Vis Jeleniki kota 711 u Karpatima.

Još prije početka borbe morale su sve te jedinice prijeći Javorovu kosu.

U štafeti je išlo devet bataljona. Kolo je otvorio prvi bataljon bosanske treće regimente, koga su slijedili po jedan bataljon njemačko-alpskih jegera, jedan bataljon galicijski, t.j. poljsko-rusinski, zatim jedan bataljon češko-njemački, pa jedan bataljon naše današnje vojvodjanske mješavine, jedan bataljon erdeljskih Rumuna, dva bataljona Madjara, a na završetku disponirali su moj četvrti bataljon bosanske treće regimente.

Čim je naš prvi bataljon izbio na otvorenu kosu, dobio je sa desnog boka vatru iz strojnih pušaka. Oko nas se prostirala prašuma i prema tome je bila veoma teška orijentacija, a mjesto odakle je dolazila vatra bilo je šumovito i dominiralo je nad kosom. Prema dobivenoj dispoziciji trebao je dominantan vis biti u rukama našeg drugog odreda, medjutim smo vidjeli da je još uvijek bio u ruskim rukama. Pošto je naš komandant divizije zapovjedio da svi bataljoni smjesta prijeđu preko kose, to su bataljoni napredovali bez čišćenja neprijateljskog gnijezda strojnih pušaka.

Ostavivši svoj bataljon na dnu doline pošao sam odmah sa prvim bataljonom naprijed do vrha kose i pošto sam tamo našao veći kamen, to sam sio iza njega i kao u panorami promatrao i mirno ocjenjivao prijelaz svih za napad određenih bataljona.

Bilježio sam način prijelaza pojedinih trupa, stepen njihove izvježbanosti, discipline i strah.

Kao prvi, naš je bataljon mirno prešao kosu usprkos bočne vatre i ostao je u redu i spokojstvu, a to mogu izvesti samo ljudi koji vjeruju u fatum kao naši Bosanci. Siguran sam, da medju njima nije bilo desetorice, koji su za 10 cm pognuli glavu. Drugi su bataljoni prelazili kojekako. Većina ih je trkom i sagnutog držanja prešla kosu. Nekoji su puzali i zatim pravili skokove. Mnogi su vojnici držali špaten pred desnim licem, nekoji su se sakrivali iza desnog susjeda, neki su odredi došli sasvim u nered, dok nije konačno došla momčad mog bataljona koja je prešla kosu istim mirom i spokojstvom kao što je prošao i prvi bataljon naše regimente.

Gubici su bili poprečno jednaki pa mi se šta više pričinilo – barem po uzbuni koja je vladala – kao da smo ovoga puta imali razmjerno manje gubitaka nego drugi.

Ne može biti bolje ilustracije za držanje naših Bosanaca u vatri.

Na završetku te glave moram se pozvati na opis završne bitke na Piavi kod sloma, kad je sve popustilo, a samo su naši Bosanci, gladni, iznureni i pocijepani najodlučnije odolijevali trodnevnom nasrtaju francuskih trupa tako da su Francuzi u relaciji prema Englezima i Amerikancima u našem sektoru potpuno zatajili, kao da su Bosanci svojim herojskim držanjem htjeli dati konačni pečat svom muževnom držanju tokom cijelog svjetskog rata.

the 'Zweier Bosniaken' were some of the Habsburgs' loyalest troops.
the ‘Zweier Bosniaken’ were some of the Habsburgs’ loyalest troops.

Znatiželju neboraca i pozadine izazivlje najviše juriš i borba na nož ili u prsa.

Takovi su slučajevi veoma rijetki, a većom mehanizacijom borbenih sredstava bit će ih još manje, jer ako napadač stigne do napadnutoga, taj je savršeno uništen, ili se spasio uzmakom, ili daje otpor, a tada još nema pobjede.

Većinom popušta onaj koji se brani, zbog toga što je moralno klonuo ili što ne cijeneći sebe precjenjuje protivnika. Osvajajući Montello bilo je slučajeva, da je pojedini Bosanac sa bombom u ruci stao na ulaz u talijansku kavernu i 50 mu se boraca predalo. Ali je polovica Bosanaca pokošena dok su stigli do talijanskog rova.

Glavni je moral oficira i vođe. I najmlađi oficir vrijedi za momke više, nego stari i iskusni podoficir, jer im fali povjerenje prema podoficiru. Dobri podoficiri pod vodstvom srčanog iako neiskusnog oficira mogu stvarati čuda.

BRUSILOVLJEVA OFENZIVA Ruski oficiri kod Sopanova bili su očajno slabi, pošto su zaostajali i naperenim revolverima tjerali svoje vojnike naprijed. Zato im nijedan napad nije uspio. Pa iako su na pojedinom mjestu uspjeli, nisu umjeli iskoristiti svoju skupo plaćenu pobjedu.

Sasvim su drugi bili ruski oficiri kod Žwyžyna za vrijeme Brusilovljeve ofenzive, kad su sa višim komandantom golih ruku došli u jurišu do naše žice. Koliko sam opazio, talijanski su oficiri uvijek išli prvi i bili su prava kičma svoje vojske u punom smislu riječi. Nijemci su bili heroji, Francuzi odlični iako preoprezni, Austrijanci, oficiri i vojnici u prosjeku su bili osrednji i dosta mlitavi. Brdski narodi uglavnom bili su hrabriji od nizinskih. Kod Srba je bio najbolji rezervni oficir, kao glavni nosilac borbenog morala.

Bošnjaci za vrijeme odmora uz šargiju i narodna kola
Bošnjaci za vrijeme odmora uz šargiju i narodna kola

Izričiti juriši bili su tokom svjetskog rata kod naše BH 3 regimente slijedeći:

1914. godine kod Šapca–Pričinovića i kod male Vranjske u Srbiji, kod Horozanne Wielke (Lwowska bitka) u Galiciji, kod Sokoliki i Starog Sambora u Karpatima i kod Wojčina u Poljskoj.

1915. godine kod Kiczore, Koziolate i Stinke u Karpatima, kod Wielkopole, Jaričowa, Diedzilowa i Dobrotwora u Galiciji, kod Krupieca, Gonlowe i Sopanowa u Wolchiniji.

1916. godine kod Poczajowa (Bektić Stützpunkt), Niemirowke-Bogdanovke u Wolchiniji, kod Starobrodskie, Žwyžyna i Pienaki u Galiciji.

1917. godine nije bilo juriša. Sve su borbe bile defenzivne u položaju, tek smo kod završne borbe sa Rusima kod Waschkoutza u Bukovini došli na nož.

1918. godine jurišali smo na Montellu i kod Valdobbiadene u Italiji.

Pokolj iz srdžbe i zdvojnosti bio je kod Starog Sambora, na Kiezori, kod Gontowe, Žwyžyna i na Montellu. Pa i u tim se borbama čovječnost brzo vratila i neprijatelji bi se brzo kao ljudi našli, jer su se klali zbog one “ako neću tebe, ti ćeš mene”.

Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu _ 003

TELEFONISTI, SANITECI, PIONIRI I MUNICIONSTREGERI Ovo poglavlje o vojničkoj hrabrosti ne mogu završiti, a da ne odam poštu i priznanje onim našim vojnicima, čija se hrabrost nije isticala puškom, bajonetom i bombom, nego u visokom ratničkom moralu savjesnog ispunjavanja teških dužnosti pod ljutom vatrom. To su bili naši telefonisti, saniteci, pioniri i municionstregeri. Bit će o njima i o njihovoj službi spomena i u opisu pojedinih borbi, ali ne mogu a da ih ovdje ne istaknem, jer su po nezaklonjenom terenu u ljutoj vatri morali više trčati, nego i sami strijelci u švarmliniji.

izvor:Zarez – Dvotjednik za kulturu i društvena zbivanja, 29.1.2015.

_ _ _ _ _

Pero Blašković – Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu (pretisak-reprint iz 1939)
Izdavač: Fortuna, Zagreb 2014.,format: 16×23 cm, povez: tvrdi, broj stranica:503 +53,
cijena 200,00 kn – 50,00 KM

_ _ _ _ _

Autor knige Blašković sa članovima operativnog štaba
Autor knige Blašković sa članovima operativnog štaba

 

Major Pero Blašković, koji je napisao knjigu o 3. bosanskohercegovačkom puku, a u čijem se sastavu i sam nalazio, bilježi nekoliko zanimljivih podataka o vojničkom odlikovanju bosanskohercegovačkih vojnika: “Mislim da nije bilo jedinica austrougarske vojske kod kojih bi disciplina značila tako malen problem kao kod Bosanaca. Kao dobra i poslušna djeca slijedili su Bosanci svoje starješine. Slijedili su ne samo stari i dobro disciplinirani vojnici kadra, nego i sav ratni i slabo izvježbani naraštaj kad je već znatno popustila disciplina kod najboljih regimenata zbog slabe hrane, zbog predugog trajanja rata i zbog političkih miniranja. Kod Bosanca je red sačuvan do posljednjeg dana borbe na frontu, šta više disciplina je sačuvana i preko sloma Monarhije… Slušao je Bošnjak uglavnom sve svoje starješine, ali treba priznati da sarže nije mario. Formalistička disciplina mu nije bila na takvoj visini kao npr. kod Mađara, koji su znali energičnije sklopiti pete i lupiti dlanom o pušku ili bajonet, ali je Bošnjak poslušao sve što mu se naredi i pod najtežim je okolnostima izvršio zapovijed, dok je Mađar popustio prvom prilikom i kod sloma je bio prvi koji se odmetnuo od reda. Bošnjak nije znao ni čuvati ni štedjeti municiju i konzerve. Kao pravi primitivac mislio je pucaj dok možeš i pojedi šta imaš, jer ko zna “šta mere bit”! Suprotne zapovijedi mu nikako nisu išle u glavu. Nikad Bošnjak zataio nije u borbi, niti je ikada napustio svog starješinu, ili svog druga. Relativno su marljivo kopali i izgrađivali i donosili materijal. Kažem, relativno, jer su izvršavali samo ono što im se kazalo, a više ne jer se marljivi nisu ni rodili. Marš im nije bio savršen… Urlaubdžije su se na vrijeme vraćali, na straži su bili pouzdani, u patruli vješti i odlučni, a sa najskromnijim minjažom zadovoljili. Mnogi su govorili o hrabrosti i o borbenoj pouzdanosti Bosanaca i na sva su ih usta hvalili. Nekoji su pisci u tome pretjerivali, prikazujući Bosance kao prave krvopije, a bilo je i pojedinih slabih ocjena, zbog toga što je nekoliko Bosanaca prebjeglo protivniku… Prebjegli su mahom Srbi. U vojsci nisu nikada i ni u čemu činili razliku između Srba, Muslimana i Hrvata, a mogu smjelo utvrditi, da razlike zapravo nije ni bilo. Od političara često i u zlom smislu upotrebljena parola, da je brat mio – koje vjere bio, bila je puna istina i realnost kod bivših austrijskih bosanskih pukova. I u vrhovnoj ratničkoj vrlini, u hrabrosti, nije postojala razlika između tri bosanska brata”.

Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu  _  001.jpg

 

priredio:Kenan Sarač

 

FOČA : RELIGIJA I MIR KROZ OBJEKTIV MLADIH/ŠEF MISIJE OSCE-A U BIH POSJETIO OPĆINU FOČA

FOČA - Međurječje

Izložba fotografija „Religija i mir“, čiji su autori mladi iz Goražda, otvorena je u Muzeju u Foči.
Otvaranju izložbe prisustvovao je i šef Misije OSCE-a u BiH Brus Berton.
Šef Misije OSCE-a u BiH Brus Berton posjetio je danas općinu Foča i sa načelnikom Radisavom Mašićem razgovarao o radu općinske uprave i planovima razvoja, te o budućoj zajedničkoj saradnji i projektima.

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Centar _ 029

Pješčane piramide

9 kilometara od Foče uz stari put ka Sarajevu u mjestu Daničići na lokaciji Šljivovice,  nalazi se geomorfološki fenomen, pješčane piramide.
Pješčane piramide se prvi put pominju još u austrougarskom periodu, pogotovo zato što se tada trebao praviti put prema Kalinoviku. Austrougari su, vidjevši pješčane piramide, pomakli dionicu tog puta drugo mjesto.
Piramide su nastale višestoljetnom erozijom tla, djelovanjem mraza, kiše, vjetra i sunca.
Do piramida posjetioce sada vode putokazi iz oba pravca, Foče i Miljevine, sagrađene su i pristupne stepenice te postavljena zaštitna ograda.
Pješčane piramide 2
9 kilometara od Foče uz stari put ka Sarajevu u mjestu Daničići na lokaciji Šljivovice, nalazi se geomorfološki fenomen, pješčane piramide
Pješčane piramide 3
„Kalinovičkom cestom“, ili starim drumom Foča – Miljevina, u Šljivovicama, nalaze se pješčane piramide.
Pješčane piramide 4
Pješčane piramide 5
Pješčane piramide 6
Pješčane piramide 7
9 kilometara od Foče uz stari put ka Sarajevu u mjestu Daničići na lokaciji Šljivovice, nalazi se geomorfološki fenomen, pješčane piramide
Pješčane piramide 8
priredio:Kenan Sarač
_ _ _ _ _

Pješčane piramide
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/01/pjescane-piramide/

Pješčane piramide kod Foče (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/19/pjescane-piramide-kod-foce-foto-i-video/

PARA NA PARU, UŠ NA FUKARU!

Obični puk nikad neće prestati da sanja neki pravedniji poredak i humaniji svijet. Realne šanse nisu izgledne,pravda u budućnosti bit će ka’ i dosad. Dosada.
Svijet je i sirov i surov, i nepravedan, i neprikladan, a morebit i suroviji i siroviji i još nepravedniji i nakaradniji. Nakarada nikad dosta i nakaradama nikad dosta! Nezaježljivi su! Nezasiti! Jaz između bogatih i siromašnih, moćnih i nemoćnih, može se samo povećavati, nikako smanjivati.
Nije sve u lovi, ali ima nešto i u parama. Izvan monetarne moći i kontrole je malo toga, gotovo ništa. Bogati su sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Sit ionako ne vjeruje gladnom!
PARA NA PARU, UŠ NA FUKARU!

 

Foča : Donirana oprema za formiranje baze podataka o raseljenim i povratnicima

FOČA 2017 _ Trg i Robna kuća

Predstavnici austrijske nevladine organizacije „Hilfsverk“ uručili su danas općinskoj upravi računarsku opremu vrijednu 5 000 maraka koja će biti korištena za formiranje baze podataka raseljenih i povratnika sa područja ove lokalne zajednice. Donacija je dio projekta “Pružanje pomoći za održivost raseljenim osobama i povratnicima i podrška u upravljanju podacima” koji finansira UNHCR.

Dva laptop računara, štampač, projektor, fotoaparat i dodatna oprema za ove uređaje biće korišćeni za pravljenje jedinstvene baze podataka na osnovu koje bi općina Foča u narednom periodu mogla da aplicira na različite javne pozive i fondove sa ciljem pomoći raseljenima i povratnicima.

FOČA 2017 _ Sahat kula

Najavljeno je da će “Hilfsverk” organizovati i obuku za rad na računarima, kao i za unošenje podataka u bazu od kojih će lokalna uprava imati višestruku korist.

Sve ove aktivnosti dio su šireg projekta “Podrška trajnim rješenjima Revidirane strategije sprovođenje Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma”, za koji je sredstva obezbijedila EU iz IPA fondova, a koji se osim u Foči, sprovodi u još devet općina BiH.

Trogodišnji projekat kojim su obuhvaćene povratničke kategorije i interno raseljena lica, sprovode UNHCR, UNDP, UNICEF, IOM, “Hilfsverk” i druge organizacije.

Zahvaljujući ovom projektu na području Foče do sada su izgrađene 22 stambene jedinice za raseljene i povratnike , a obezbijeđeni su i grantovi u oblasti poljoprivrede.

povratnici _ 12

povratnici _ 11

povratnici _ 13

Foča : Podjela donacija za sedam povratničkih porodica

podjela donacija za sedam povratničkih porodica _ 005

Donaciju je obezbjedio Crveni polumjesec koji se pojavio u zadnje vrijeme na području Općine Foča. Donacija je u obliku sadnog materijala za površinu od dva duluma sa pratećim repromaterijalom: sistem za navodnjavanje i prihrana. Skupu su prisustvovali predsjednik SO Foča gospodin Izet Spahić i odbornik u SO gospodin Šerif Halilović, koji su dali podršku i zahvalili se donatorima.

podjela donacija za sedam povratničkih porodica _ 003
Gospodin Spahić je izjavio da će i dalje nastaviti sa aktivnim radom na poboljšanju uslova za život povratnika na području Općine Foča. Direktor p.p. z.  „Aladža“  dipl.inž. Mustafa Pendić, koji je inače i koordinator Crvenog polumjeseca je rekao da su prepoznali probleme povratnika i svojim radom i zalaganjem će se truditi da olakšaju egzistenciju povratničkoj populaciji. Crveni polumjesec je naglasio da je zadovoljan sa dosadašnjom saradnjom i da će nastaviti sa svojim aktivnostima na ovim prostorima.

povratnici _ 12

povratnici _ 11

povratnici _ 13

 

Foča : Uhapšen diler morfijumskih flastera

PREDLOŽEN PRITVOR ZA OSUMNJIČENOG ZA MEĐUNARODNO KRIJUMČARENJE NARKOTIČKIH SUPSTANCI

Uhapšen diler morfijumskih flastera 2

 

Tužilaštvo BiH zatražiće pritvor za Vladimira Anđelića (35) zbog sumnje da je na području Srbije nabavljao velike količne morfijskih flastera, koje je krijumčario u BiH i distribuisao na ilegalnom narko-tržištu u Foči i drugim mjestima.
– Pritvor se predlaže zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogao da ometa istragu, prikriva dokaze i vrši uticaj na svjedoke ili saučesnike, te da bi boravkom na slobodi mogao počiniti novo krivično djelo ili dovršiti započeto, s obzirom na to da radi o osobi koja je višestruko osuđivana – potvrđeno je iz Tužilaštva.
Osumnjičeni je zloupotrebljavao zdravstvenu dokumentaciju teških bolesnika kojima je propisana terapija morfijumom, kako bi ilegalno pribavljao navedene supstance, čime je nanesena šteta i zdravstvenom sistemu, prenose sarajevski mediji.
Anđelića su juče uhapsili pripadnici Granične policije BiH u Foči, a prilikom pretresa osumnjičenog, kao i vozila i objekata koje koristi, pronađena je i oduzeta veća količina, tačnije više stotina morfijskih flastera, tableta koje sadrže nedozvoljene supstance i drugog dokaznog materijala.

 

[izlog knjige] Rade Hamović : O Kalinovačkom odredu i Vrhovnom štabu

 

…još danas putujem u Foču, u Vrhovni štab. Foča je moj rodni grad. Tu je moja majka i tu su moje četiri sestre. Tu je živio i moj brat. Prije nekoliko dana sam čuo da su ga zaklali četnici. Kako je do toga došlo nisam sebi mogao predstaviti. Moj je brat sa srpskim komšijama živio vrlo dobro. Politički se nije isticao. Iz naše kuće niko nije bio u ustašama, pa ni u hrvatskoj vojsci. Ja sam od prvog dana u partizanima. Na Drini je izvršeno nečuveno klanje. To se pročulo po čitavoj zemlji.

Sa mnom su na putu za Foču jahali Rade Hamović, zapovjednik Odreda, Pero Kosorić, zapovjednik bataljona i još nekoliko pratioca. Na putu između Dobropolja i Poljica dočekala su nas zgarišta i nijema pustoš muslimanskih sela.
Putem nam je dolazio u susret neki seljak, vidjelo se po nošnji da je Srbin.

– Šta je bilo sa ovim svijetom, čiča?
– Kojim svijetom? – pravio se nevješt.
– Iz Poljica i Drača…
– A, sa Turcima? – kao dosjetio se. – Satrli ih, brate, i sjeme im satrli. Puni su ih potoci, to će u proljeće, ako ih zvijeri dotle ne pojedu da smrdi. Još ćemo kakvu bolest navući. Kaz’o sam ja vojvodi Klariću: “Iskopajte jame, pa zatrpajte, naćerajte neka sami sebi kopaju.” A on meni kaže: “Nemam vremena, čoče, partizani mogu svaki čas da bahnu.” Vi ste ih, eto, vala, omeli.

Ništa mu nisam odgovorio.

Srbi su bili u 1941. unutar partizanstva u ogromnoj većini. Mržnja prema ustašama prenijela se na sve katolike i muslimane. Partija, a ni mi s njom, nismo učinili mnogo da se to izmijeni. Podsjetio sam Pera na njegov govor Kijevskom bataljonu u kojem je obrazlagao zašto je bivši komandant “Boro”, ustvari musliman Akif Bešlić, premješten. On je, navodno, kao musliman bio nepodesan. Na njegovo mjesto došao je popovski sin, Pero je to naročito naglasio u svome govoru. Nije čudo, da i zbog toga Srbi misle da biti musliman znači nešto manje nego biti Srbin.

– To je bio samo manevar, jer ja sam doznao da se bataljon buni da im musliman komanduje.
– Onda im je trebalo ukazati na zabunu, a ne povlađivati im.

Jašući dalje cestom prema Foči svugđe svugđe smo nailazili na spaljena sela. Čitavim putem do Foče nismo sreli nijednog muslimana ni muslimanke. Šta je sa njima? Prije je u fočanskom srezu bilo 67 posto muslimana. (…) Prenuo sam se kad je Rade uzviknuo: – Foča!

Ugledao sam svoje rodno mjesto. Kako sam se nekad radovao, kada sam se za školskih raspusta vraćao kući. U mojoj duši je sad bila tuga i strah. Pokušao sam se savladati. S one strane Drine sablasno se prostirala nekad lijepa i šarena Foča. Mjesto crvenih krovova, bijelih kuća i šarenih bašči iz snijega su virila crna zgarišta. (…) Preko mosta smo pošli pješice. Još uvijek je bio krvav. Ispod mosta niz zidine kula visile su poput stalaktita (u carstvu Nečastivoga) ogromne ledenice krvi. Pod tim strašnim crvenim baldahinom Drina je ljuljuškala mrtva tijela kao da ih uspavljuje. Uz obalu ležali su naduti leševi žena, đece i ljudi u građanskim i seljačkim odijelima. Neki mrtvaci su bili goli.

– Ko je to učinio? – pitao sam.
– Većinom mještani i srbijanski četnici, ali ovih zadnjih je bilo vrlo malo. Četnici su ušli bez borbe i otpora u Foču i napustili je bez borbe i otpora. Kad je došla naša brigada i Kalinovački odred, srbijanski četnici i desetak mještana su pobjegli, ostali su ostali i ništa im se nije dogodilo. Eto, za šest mjeseci našlo se među muslimanima dvanaest ljudi koji su prihvatili poziv da surađuju sa ustaškim vlastima, a za osam sati su skoro svi Srbi postali četnici i počeli da kolju sve od reda ne birajući i ne praveći razliku ko je kriv, a ko nije. I nije se našlo ni 12, od 6.000 Srba da uzme u zaštitu bar jednog muslimana ili njegovu obitelj i imovinu od 8.000 poklanih muslimana u fočanskom srezu, odgovorio mi je Vojin Božović, partizan, Crnogorac koji je dugo radio u Foči.

To je ljaga koju niko neće moći izbrisati sa lica mojih srpskih sugrađana. To je zločin kome nema premca.

Ja sam rođen u ovom gradu. Odrastao sam zajedno sa Srbima. Između muslimana i Srba vladali su korektni susjedski odnosi. U Foči nije bilo posebnih kafana i gostionica, svugđe smo bili izmiješani kao prijatelji. Škole su bile zajedničke, igrališta su bila zajednička.

Od mosta uz Donje Polje slika nije bila ljepša. Kuće koje nisu bile spaljene, bile su polupanih prozora i vrata, izgledale su kao napuštene. Kod Grujića kafane sreo sam Feridu Mulabdić.

– Molim te, ispričaj mi kako je bilo.
– Šta da ti pričam, vidiš i sam. (…) Talijani su otišli jedne noći prema Čajniču za Pljevlje, a četnici su isto jutro došli. Ujutru su svi mještani Srbi bili sa kokardama i pod puškama. Desetak ih se proglasilo za vojvode, stotine za komandante i komandire. Komandant mjesta je fočanski prota Jovičić. Svi muslimani morali su predati ključeve radnji i duplikate kućnih ključeva… Veče nakon toga počelo je klanje. Po mog oca i brata došao je Dejan Kočović sa nekoliko seljaka i Dejanova sestra. Bože, to nije vjerovati da je prva naša komšinica, s kojom smo bili čitavo vrijeme tako dobro, u stanju tako nešto uraditi.
– Dobro, a šta je sa Vladom Hadživukovićem, Vasilijem, Sunarom, Slavkom, Mazićem i ostalim uglednim Srbima koje smo mi muslimani držali prijateljima i štitili od ustaša?
– Vlado i Vasilije bili su u glavnom odboru komande mjesta i pravili plan strijeljanja. Slavko je sa Bobom Jojićem bio za preuzimanje radnji. Eto, dali smo sve… Ali najstrašnije su bile noći. Po danu su samo odvodili na strijeljanje. Ali po noći su išli po kućama i onda je počinjalo silovanje i tučnjava. Samo si čuo pomaganje i vatru… Jednog dana priredili su lov. Pravi lov na ljude. Uzeli su pse i nekoliko stotina vojnika i otišli u brda da love one koji su izbjegli smrti…
– Jesu li uspjeli ti koljači pobjeći ili smo neke pohvatali?
– Pobjeglo ih je samo desetak, ostali su svi ostali ovđe, primljeni su u partizane, imaju svoj odred. Komandant im je Strajo Kočović, samozvani četnički vojvoda koji je bio jedan od najgorih koljača…

Vrhovni štab smjestio se u hotel Gorstl. Rekli su mi da me je Tito očekivao. U predsoblju me je zaustavio njegov pratilac rekavši mi da neko ima kod njega. Nakon nekog vremena izašao je Strajo Kočović, bradat, obučen u oficirsku uniformu sa čizmama. Preko ramena visili su mu redenici. Na šubari je imao petokraku.

– Šta ovaj radi kod tebe? – pitao sam Tita.
– To je komandant fočanskog partizanskog odreda, ostavio je četnike i prešao nama. Vrijedan mladić, preko njega ćemo privući još mnogo ljudi. (…)

Na savjetovanju su bili Tito, Marko (Aleksandar Ranković), Moša Pijade, Lola Ribar, Milutin Milutinović i Milovan Đilas. Tražio sam da se izda proglas koji će osuditi četničko klanje nad nevinim muslimanima; organiziranje komisije koja će vratiti opljačkane stvari; da se ukine narodni odbor u kome su samo Srbi, i to neki četnici, i samo jedan musliman Ferid Čengić, koji uopšte nije iz Foče… Aleksandar Ranković mi je odgovorio: “Treba smatrati našom velikom političkom pobjedom da je osnovna četnička masa prilikom nastupanja naših jedinica prešla nama. Mi ne možemo iz obzira prema njima da pohapsimo i sudimo njihove komandante, mada su oni bez sumnje počinili zločin prema muslimanima. Drugo, muslimani se još kolebaju i ne može biti govora o njihovom masovnom prelazu na našu stranu, a pojedinačni prelazi mogu nam škoditi, jer će izazvati lošu reakciju Srba…’” – Adil Zulfikarpašić.

 

O Kalinovačkom odredu i Vrhovnom štabu – Rade Hamović
izdavač Društvo za istinu o NOBu i Jugoslaviji i porodica Rade Hamovića, Beograd, 2016
mek povez, 358 strana, 25 cm, ilustrivano

_ _ _ _ _

Ratomir Rade Hamović (1916 — 2009), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije. U periodu od 1961. do 1967. godine je obavljao dužnost načelnika Generalštaba JNA.

 

_ _ _ _ _

priredio: Kenan Sarač

_ _ _ _ _

vidi još:

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

[izlog knjige] Rade Hamović : O Kalinovačkom odredu i Vrhovnom štabu
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/31/izlog-knjige-rade-hamovic-o-kalinovackom-odredu-i-vrhovnom-stabu/

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/
FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/
FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/
FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/
IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

 

Reli “Sutjeska 70”

Reli Sutjeska 70 _ 001
Najmasovnije takmičenje ne samo u Jugoslaviji već i Evropi i svetu voženo je 1. jula 1970 godine.
Reli se sastojao iz turističkog i takmičarskog dela.
Što se turističkog dela tiče startovalo se 1. jula u 19 gradova Jugoslavije odakle su krenule kolone takmičara prema konačnom odredištu istorijskoj Sutjesci u 8 krakova koji su se slivali iz različitih delova Jugoslavije. Učestvovali su i automobilisti i motociklisti. Tri klase su bile rezervisane za automobiliste, do 850ccm, do 1300ccm i preko 1300ccm dok su motociklisti bili podeljeni u dve klase, do i preko 175ccm.
174 takmičara iz Srbije startovalo je iz Beograda, Niša i Titovog Užica a čekao ih je put dužine preko 500 kilometara.
Iz Bosne i Hercegovine krenulo je 311 takmičara koji su startovali iz Sarajeva, Tuzle, Banja Luke i Mostara. Od Jajca gde je bila prva vremenska kontrola do cilja trebalo je preći 578km.
Iz Budve i Titograda su krenuli crnogorci koje je čekao put dug 698km do Sutjeske a u Kotoru su imali prvu vremensku kontrolu.
Za učesnike iz Hrvatske startna mesta su bila u Zagrebu, Vinkovcima, Sliptu, Rijeci i Dubrovniku. Prva vremenska kontrola bila je u Zadru.
40 slovenačkih takmičara krenulo je iz Ljubljane, Makedonci iz Skoplja a takmičari sa Kosova su startovali u Prištini. Ukupno je bilo preko 700 učesnika iz svih republika.
2. jula u Trebinju su se skupili takmičari iz svih krajeva i odatle ih je čekalo još 117km do cilja.
Pre toga je obavljen ispit tačnosti gde je deonicu dugu 10km trebalo preći za tačno 13 minuta, posle čega su svi dobili test sa pitanjima i saobraćajnim propisima koji je trebalo rešiti i predati na cilju. Takodje je vožen i ispit spretnosti.
Svi koji su došli na Tjentište dobili su po 70 dinara i bonove za 30 litara benzina kao i spomen značku i diplomu.
Takmičarima je uručeno 120 pehara i preko 200 drugih nagrada.

Reli Sutjeska 70 _ 002

Takmičarski deo relija nije se puno razlikovao od turističkog, sem dve brzinske probe i noćne vožnje vozače je očekivao isti put i zadaci kao i “turiste”. Ukupno 100 posada je krenulo sa starta relija u Sarajevu. Itinerer je bio dugačak 1174km i vozačima je trebalo 24 časa da ga predju. Podloga je bila od lošeg makadama do kvalitetnog asfalta.
Jovica Paliković, favorit relija, već na tehničkom pregledu je kasnio i zaradio 300 kaznenih bodova. Reno ekipi se ovaj reli očigledno nije činio bitnim čim su Jovicu poslali samog bez prateće ekipe. Jovica je zbog problema sa autom kasnio i na start relija medjutim prošao je bez diskvalifikacije.
Neki od brzih takmičara iz jačih klasa u kontrolinu stanicu u Zadru su stigli čak i pre sudija pa su morali čekati više od jednog sata na overu kartona.
Već na prvom ispitu spretnosti Paliković je počeo da nadoknadjuje zaostatak i vraća izgubljene bodove.
Na prvom brzincu najbolje se pokazao Ferlež u amiu 8 i bio najbolji u klasi do 785ccm.
U najačoj klasi dominirao je Sead Alihodžić sa bmw-om 2002.
Paliković je bio najbrži na drugom brzincu ispred Pušnika i Alihodžića. Pušnik je imao problema na svom gordiniu još od starta i čitav reli vozio malte ne bez kvačila.
I na ovom reliju bilo je problema oko rezultata. Nezvanični rezultati koji su obavljeni odmah po završetku relija bili su prilično netačni pa su vozači sami morali sabirati svoje poene i tako ispravljati greške računske komisije. Komisija je sve žalbe takmičara uzela u obzir i tek na kraju nabavila mašinu za računanje čime su greške otklonjene. Djordje Novaković se npr. sa 7. mesta u klasi posle ponovnog obračuna rezultata popeo na prvo dok je Vidic pao na treće.
Takodje je uložen prigovor na ispravnost Stajdijevog i Živanovićevog motra u fićama ali obzirom da nije bilo nikog ko bi mogao da te motore “otvori” i proveri prigovori su odbijeni i time samo potvrdjen još više problem koji su postojali u nacionalnoj klasi.

Konačni plasman po klasama na ovom reliju bio je:

Klasa preko 1600ccm: Alihodžić, Gluhak, Jakšić i Matijašević svi u vozilima bmw 2002 ti.
Klasa do 1600ccm: Novaković, Kolić, Vidic, Batori, prva dovjica u bmw-ima 1600, druga dvojica u vozilama saab 96.
Klasa do 1300ccm : Pušnik i Vizner u renoima 8 gorini i Radović i Vučković u nsu-ima tt
Klasa do 1000ccm: Kadić, Perović i Host, svi u nsu-ima tts.
Klasa do 850ccm: Štimac, Nikić i Raičević u zastavama 850.
Klasa do 785ccm: Stajdi, Ferlež, Živanović i Rojtinić
generalni plasman: Alihodžić, Gluhak, Pušnik, Vizner, Jakšić, Štimac, itd.

izvor:exyuracing.blogspot.ba

Reli Sutjeska 70 _ 004Reli Sutjeska 70 _ 003
fotografije: internet

Nisveta Skejović : NIJE NIŠTA ISTO

NIJE NIŠTA ISTO

Proljeće me mami i po koja jesen.
A svaka je ista, ništa mi ne blista.
Zalud sunce sa istoka grije
kad mi vrela suza, moje lice mije.

Tužna jesen, k'o sjećanja pusta.
Tužna Drina, a i Ćehotina.
Ne žubore one viš’ žuborom onim.
Ni talasi nisu, kao nekad prije.

Nekako su tihe, kao da bi stale!
Šapnula sam tiho i jednoj i drugoj.
Ćehotini rekoh, uvijek li si tiha.
Mnoga li si srca, tu na rivi sastavila.

Drini opet kazah, jednu drugu priču.
Hajde, hajde kreni, nemoj nikad stati.
Još nam mnogo toga, moraš Drino dati!
Ti nam Drino moraš, odgovore kaz'ti…

Ništa to ne vrijedi, idu s nekom tugom.
Pa se ne vesele, ni tamo gdje se ljube.
Sastavci su vala, k'o da nisu naši…
Tužni li su tužni, ne mogu vam kaz'ti.

Nisveta Skejović
07.10.2012. god.

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 003

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 002

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 001

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 004

FOČANSKE BIČAKČIJE ILI FOČANSKI NOŽARI

Fočanski noževi _ 012

U prijašnja vremena, dok je ratnik izlazio na bojno polje s klasičnim, hladnim oružjem, izrada dugih noževa u Foči bila je vrlo razvijena i na veliku glasu. Takvi noževi izrađivali su se i u Sarajevu, ali je Foča u tome daleko prednjačila i takmičila se sa samim Carigradom.  Na taj sud na­vodi nas svjedočanstvo poznatog francuskog uče­njaka Ami Boue-a, koji je god. 1836 i 1837 prokrstario sve naše krajeve i dobar dio onovremene
Turske i koji ovako o tome piše: »U nekim grado­vima prave se izvrsni noževi, po oštrici damascirani, bijelog balčaka i često ukrašeni granatima ili crvenim staklom. Foča i Carigrad su na glasu za ovu vrstu noževa u drvenim ili kožnim korica­ma, koji se nose o bedrima (da vise) ili za poja­som. Ti se noževi prave i u Sarajevu i drugdje, ali najbolji i najjeftiniji dolaze iz spomenuta dva mjesta, gdje se prodaju po sedam groša za jedan
komad.« /137/

Fočanski noževi _ 010
Nožarski obrt u Foči je relativno vrlo star. Prva poznata vijest o tome obrtu u tome
mjestu potječe iz god. 1600, kad se, kako smo pokazali, spominje bičakčija Durak iz Džami  Atik-mahale kao dužnik zajma Memišahbegova vakufa. No, tim jednim podatkom ne možemo ocijeniti starost, a još manje razvijenost i kvalitet toga obrta u Foči. Tu prazninu upravo nam sjajno popunjava francuski putopisac Lefevre, koji je, uskoro iza toga prvog spomena, god. 1611 prošao kroz Foču, vidio taj obrt i dao o njemu kratke, ali
značajne podatke: »U tome gradu pravi se mnoštvo noževa, na glasu ne zbog čvrstoće, nego zbog ukusne izrade«. Dakle, ono »mnoštvo noževa« jasno ukazuje na razvijenost toga obrta u Foči u to doba, a glas o ukusnoj izradi govori i o kvalitetu proizvoda. Sasvim je logično da se taj obrt nije mogao tu razviti do te visine preko noći i neposredno pred Lefevrov prolazak kroz Foču. Zato je sigurno trebalo dosta godina i više generacija.
Proizlazi da taj obrt datira sigurno od polovine šesnaestog stoljeća, a vrlo lako još i otprije, dok su se iskorišćavali okolni željezni rudnici, koji su davali željezo kao glavnu sirovinu toga obrta.

Fočanski noževi _ 009
Velik broj nožara radio je tu neprekidno sve do god. 1878, kad su dugi noževi bili kod nas izbačeni iz upotrebe. Stariji ljudi kazuju da je samo u posljednje vrijeme bilo tu oko sedamdeset nožarskih tešđajeva, t. j. radnih klupa, mjesta. Jedni su nožari imali dućane i radili u čaršiji, a drugi, u mnogo većem broju, radili su samo kod kuća po mahalama, jer u čaršiji nije bilo dovoljno prostora. Obrtnici koji su imali radionice po kućama snosili su svoje proizvode u čaršiju jednom sedmično, upravo na pazarni dan i prodavali ih trgovcima, koji su ih onda raznosili u druga mjesta u velikim količinama. Vrijedno je
istaći veliku solidarnost među tim obrtnicima, o kojoj se i danas u Foči priča. U doba kad se mnogo radilo bila je obična pojava da jedan bičakčija, koji je radio kod kuće, pokupi u radnu pregaču potrebni pribor i da ide susjedu, koji se bavi istim poslom, pa da zajedno rade, ručaju i briju se. A uveče, kad bi se prodala roba, priređivali su po kućama sijela, osobito u zimske noći, na kojima bi se zaturala igra prstena kadikad i u »stranu« (pola tovara) jabuka.

Fočanski noževi _ 008
Tim obrtom bavili su se u Foči, koliko se zna, samo muslimani, i bile su poznate porodice, u kojima se taj zanat prenosio s oca na sina: B i č a n i, Bradarići, Čavdari, Delje, Granovi, Jagnje, Kadribegovići, Karabegovići, Kolubare, Krame, Letići, Mezburi, Poje i Redže. Poneki članovi tih porodica produžili su zanat i poslije okupacije te od starih izrađevina pravili samo male, džepne noževe, ali su i njima davali oblike ubojitih dugih noževa prijašnjih vremena. Godine 1953 živio je posljednji fočanski bičakčija Ibro Karabegović. Radio je ponešto još do kraja god. 1952, a tada je i on zbog bolesti napustio taj zanat.

Fočanski noževi _ 007

Neki fočanski nožari preselili su krajem osamnaestog stoljeća u Sarajevo i tu nastavili svoj zanat, a po rodnome mjestu prozvaše se Foče.
Osnovne sirovine za izradu noževa bile su čelik, kost te srebro za pokov i dekoraciju. Čelik se, možda, u prvo vrijeme dobivao, kako sam napomenuo, iz same okoline, ali se poslije isključivo uvozio, mnogo i s Istoka, gdje su bile osobito poznate damaštanske i karahorosanske vrste. Kost za pravljenje kamzi, kavzi ili sapi na balčaku ili dršku dobivala se od goveđih nožnih zglavaka ili čolana, koji su bili najviše traženi,
a potom, za noževe jednostavnije izrade, i od rogova. Budući da veliku potrošnju takve kosti sam grad nije mogao zadovoljiti, to su fočanski nožari dobavljali tu sirovinu i iz drugih mjesta. Poznato je da su takve čolane zakupljivali od sarajevskih aščija i tovarima ih dogonili u Foču. Po saopćenju prof. Kreševljakovića, sarajevski trgovci Ćukovići i Besare dobavljali su za potrebe nožara i kosti od sjevernog jelena, t. zv. s o b o v i n u. Taj
su artikl dobavljali iz Rusije u buradima i prodavali ga u Sarajevu u Ćurčiluku, pa je moguće da su se fočanski nožari i odatle snabdijevali. Za noževe jednostavnije izrade upotrebljavalo se za izradu kamzi još i suho šljivovo drvo, pa su se takvi noževi zvali drvenjači za razliku od bjelosapaca, kojih su kamze bile od bijele i polirane kosti.
Nožarski dućani ili radionice bili su uređeni slično kao kazandžiski: uz postrane stijene bilo je jedno ili dva (već prema veličini dućana) oniska postolja, zvane sofe, na kojima su obrtnici sjedjeli podvijenih nogu i radili. Pozadi te prostorije bila je kovačnica s ognjištem, duvačkim mijehom i nakovnjem. Sam proces rada u jednom takvom dućanu ili radionici sastojao se iz nekoliko posve različitih operacija: zagrijavanje čelika i davanje prvog oblika budućem nožu, tj. iskivanje sječiva ili, kako se stručno veli, d e m i r a, potom struganje i brušenje sječiva, pa oblikovanje i poliranje kosti za balčak, samo usapljivanje pa okivanje balčaka srebrom i tauširanje sječiva srebrnom žicom te, napokon, izrada i dekoracija samih kora ili korica. Kako vidimo, dosta složen proces,
koji se sastoji od niza radnja, od grubog rada, potrebnog za iskivanje sječiva, do projektiranja i urisavanja onih minucioznih ornamenata. Osim jedne jedine manje znatne operacije, o kojoj će biti govora, sve su to radile jedne te iste ruke, i tu je skoro nemoguće ustanoviti prelaz običnog obrtničkog rada u umjetnički. Samo iskivanje sje-
čiva obavljalo se u kovačnici, a sav ostali rad u prednjoj radionici na sofi. Za rad u prvoj prostoriji, na sofama, služilo je više vrsta sitnog alata, koji je stajao obješen o stijenu iza leđa obrtnika, te manji nakovanj i željezna stezaljka, t. zv. m e n đ e 1 e, u kojima se držao nož pri dotjerivanju. Te dvije posljednje alatke bile su usađene u drvenu kladu, debeli trupac što je položen u prednjem dijelu sofe.

Fočanski noževi _ 006
Nožari u Foči izrađivali su i ornamentirali najvećim dijelom dvije vrste dugih noževa zapašnjaka, handžare i jatagane, koji su se najviše tražili i bili glavni fočanski izvozni artikl. Te dvije vrste noževa razlikuju se međusobno samo po tome, što je u handžara sječivo blago zakrivljeno prema dolje, a u jatagana s gornje strane posve pravo, ravno. Dužina im je iznosila i do 80 cm, a prosječna težina kretala se oko 150 dkg. Neki takvi
noževi imali su na hrptu (»arka«) sječiva kaneluru u vidu oluka, pa se po tome zvahu o l u č n j a c i. Nazive pojedinih dijelova tih noževa prikazujem na priloženoj skici. Same kore ili k o r i c e bile su uvijek od drveta, a obloga im je mogla biti trojaka: od srebnog, iscizeliranog lima, a takve su kore najskuplje, potom od obične kože i, napokon, od uvoštenog platna (t. zv. mušemali kore). U Sarajevu su radili i nožari, koji
su izrađivali samo kore, pa se zvahu k o r a d ž i j e, ali u Foči ne znaju da se takvim radom koji bičakčija posebno bavio.

Fočanski noževi _ 005
Pored handžara i jatagana fočanski su nožari izrađivali još sablje, male noževe, džepne preklopne nožiće ili čakije (t. zv. šklopce), britve za kalemljenje (obrezivanje, oplemenjivanje) voća, mum-makaze za osjecanje svijeća, makaze za papir, što su se nosile uz starinsku tintarnicu divit, a poslije Okupacije bavili su se i usapljivanjem košću pribora za jelo, noževa i viljušaka, koje su se mahom izvozile u Austriju, Neki su
nožari povremeno čak i puške popravljali, ali im je to bilo posve sporedno zanimanje.
Za fočanske sablje zasad zna samo jako narodno predanje, i čini se da nisu bile pravljene
u većim količinama. Stariji Fočaci dobro pamte jednog od posljednjih fočanskih bičakčija staroga kova Tosuna Letića iz Mustafa-pašine mahale (umro oko 1895) i pričaju za njega da je znao napraviti takvu sablju, koja se dala smotati u kolut. Za male, pak, noževe, pa čak i za čakije znamo dokumentarno da su se tu radili i prije god. 1878,
još u osamnaestom stoljeću. U jednoj ispravi od 27 IV 1784, koja pretstavlja zapravo popis zaostavštine iza umrlog Hadži-Sulejmana, sina Mustafa-čelebijana, iz Hadži-Mustafine mahale u Foči, naveden je i procijenjen, među ostalim, i niz nožarskih proizvoda i nožarskog alata./138/

fočanski nož iz 1888. godine

U etnografskoj zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu vidio sam jednu neobično zanimljivu izrađevinu fočanskih nožara: magaze (škarice) za rezanje papira kao sastavni dio divita, koji je pripadao Mehmedbegu Kapetanoviću Ljubušaku. Ta izrađevina, kad je čovjek prvi put vidi, uopće ni po čemu ne sliči današnjim škarama. To je po obliku vrlo tanak bodež dužine 22,7 cm, a sastavljen je zapravo iz nekoliko komada, kojima su
dodirne ivice tako izbrušene, da čovjek uopće i ne vidi da je to predmet iz više dijelova. Bodež se po potrebi rastvori, i nastaju škarice s oštricama, pa čak i dršcima za prste. Te neobične škare tauširane su srebrnom žicom po čitavoj plohi od dna do vrha vrlo laganim, suptilnim i preglednim ornamentima iz biljnoga svijeta, pa već i po tome
pretstavljaju umjetninu prvoga reda. A da su rađene baš u Foči, svjedoči nam sitni zapis u srebrnoj žici na samim škarama, također tauširan, koji glasi: »Ameli Mustafa, kasabai Foča«, što će reći »Rad Mustafe, kasaba Foča«. Po saopćenju koje je prije tri godine dao sam prodavalac iz Sarajeva, majstor tih škara bio je iz porodice Kadribegovića, za koju mi već znamo da se od starine bavila nožarstvom.

Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini

Foča iz 1884. godine
Foča prema Austrijskom planu iz 1884. godine
Foča 1938 _ sa džamijama
Foča 1938
Foča 1910 _ 001
Foča 1910
Foča _ davno nekad
Foča, davno nekad
Foča - putovala 1920
Foča, razglednica putovala 1920
Fočanske bičakčije ili fočanski nožari _ 001
Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)
Fočanske bičakčije ili fočanski nožari _ 002
Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)
Fočanske bičakčije ili fočanski nožari _ 003
Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)
Fočanske bičakčije ili fočanski nožari _ 004
Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)

priredio: Kenan Sarač

 

reference:

tekst:Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)

fotografije fočanskih noževa: http://vikingsword.com/vb/showthread.php?t=3717 i http://www.oriental-arms.com/item.php?id=155

 

*************

vidi još:

VAKUFLJENJE KNJIGA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/26/vakufljenje-knjiga-u-foci/

HISTORIJA FOČE : Opis Foče iz 1888. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-opis-foce-iz-1888-godine-foto/

HISTORIJA FOČE : Foča i fočanski kotar 1895. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-foca-i-focanski-kotar-1895-godine-foto/

STARI TEKSTOVI: KASIM DOBRAČA – SKRIPTORIJ U FOČI U XVI STOLJEĆU (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/05/stari-tekstovi-kasim-dobraca-skriptorij-u-foci-u-xvi-vijeku/

HISTORIJA FOČE : CRTICE IZ XV STOLJEĆA (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/22/historija-foce-crtice-iz-xv-stoljeca-foto/

Stari tekstovi » Iz Evlijinih bisaga: Šeher Foča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/29/stari-tekstovi-iz-evlijinih-bisaga-seher-foca/

Foča: Sjedište sandžaka i doba prosperiteta
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-sjediste-sandzaka-i-doba-prosperiteta/

STAMBENA ARHITEKTURA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/22/stambena-arhitektura-u-foci/

Fočanska kuća
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/29/focanska-kuca/

FOČA : LONDŽA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/foca-londza/

HISTORIJA FOČE : O FOČANSKIM ZANATIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/07/historija-foce-o-focanskim-zanatima/

Foča : Hanovi i karavansaraji
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/foca-hanovi-i-karavansaraji/

[stari tekstovi] Husref Redžić : URBANI RAZVOJ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/18/stari-tekstovi-husref-redzic-urbani-razvoj-foce-foto/

Hatidža Čar Drnda: Grad Foča na razmeđu dvije civilizacije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/14/hatidza-car-drnda-grad-foca-na-razmedu-dvije-civilizacije/

HISTORIJA FOČE iz pera Andreja Andrejevića
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/17/historija-foce-iz-pera-andreja-andrejevica/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Karavan-saraj (Veliki han) Mehmed-paše Kukavice u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/karavan-saraj-veliki-han-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

Ramiz Salkić posjetio Foču

Ramiz Salkić u Foči _ 004
Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, danas je posjetio opštinu Foča, gdje se sastao sa Izetom Spahićem, predsjednikom Skupštine opštine i Zoranom Elezom, zamjenikom načelnika.
Posebna pažnja je posvećena projektima koji se tiču povratničke populacije, a nakon čije realizacije će imati korist svi građani opštine Foča.

Ramiz Salkić u Foči _ 002
Nakon sastanka, potpredsjednik je posjetio i čuvenu Aladža džamiju, čija je izgradnja još uvijek u toku, i gdje se trenutno izvode radovi na postavljanju izolacije na centralnoj kupoli.
Tokom boravka u Foči, Salkić je posjetio i kompaniju „FL Wood“, čija je osnovna djelatnost proizvodnja rezane građe i peleta, a koja zapošljava oko 80 radnika u Foči.
Ova kompanija, kako su objasnili direktor Dževad Aletić i vlasnik iz Egipta Mohamed El Azbar, zapošljava 50 posto povratnika, a u kompletnoj grupaciji, u kojoj se nalaze i firme u Ustikolini i Čajniču, zaposleno je oko 220 radnika.no je oko 220 radnika.
Potpredsjednik se danas na Tjentištu sastao i sa predstavnicima Bošnjaka iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja.

Ramiz Salkić u Foči _ 003

Ramiz Salkić u Foči _ 001

 

VIDEO:
Ramiz Salkić posjetio Foču
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/516351295386459/

 

priredio:Kenan Sarač

FOČANSKI VAKIFI : MEMIŠ ŠAH-BEG EFENDIJA

FOČANSKI VAKIFI - MEMIŠ ŠAH-BEG EFENDIJA

Memiš Šah-beg efendija – vakif, deftedar i nazir. Memiš Šah-beg efendija (u. 1585.) živio je u Foči u XVI stoljeću.
Izgradnjom jedne džamije, medrese i mekteba u Foči Memiš Šah-beg efendija se svrstao u red naših istaknutih vakifa.
Džamija je izgrađena prije 1569. godine, nešto južnije od Hadži Osmanove mahale, u Gornjem Polju u Foči. Spadala je među prostrane bosanske džamije sa munarom od klesanog kamena, te mahvilom i minberom od istog materijala.
Memiš Šah-begova medresa sagrađena je prije 5. jula 1569. godine kada je sastavljana vakufnama za tu školu. Imala je 6 soba, što znači da je spadala u manje medrese. Za izdržavanje medrese vakif je ostavio 320. 400 srebrenih dirhema koji će se davati pod interes. Original vakufname nalazio se u Orijentalnom institutu u Sarajevu.
Medresa je prestala da djeluje kao škola prije 1854. godine otkada je u tom objektu radio mekteb. Zgrada je porušena 1942. godine, a temelji su se vidjeli petnaestak godina u desnom uglu džamijskog harema.
Medresa je imala svoju biblioteku, a neki njeni rukopisi doneseni su iz Foče i pohranjeni u Gazi-Husrev begovu biblioteku. Na dva rukopisa vakif je ubilježen kao Memiš Šah-efendija.

Do danas nije ostalo ni traga od velikog Memiš Šah-begova vakufa. Do 1889. godine održao se samo dio glavnice koji je donosio preskromnih 40 forinti.
Memiš Šah-beg efendija umro je 1585. godine i ukopan desno u svoju džamiju.
(iz knjige : “Upravljanje vakufima u BiH 1847 – 2017.” – Ahmeda Mehmedovića, Vakufska direkcija, Sarajevo, 2017., 280 strana, ilustrovana, 28cm)

Foča iz 1884. godine
Foča iz 1884. godine (ING. ARH. ALIJA BEJTIĆ – POVIJEST I UMJETNOST FOČE NA DRINI) Naše starine III – 1956./Naše starine IV – 1957.
Džamija Defterdara Memišahbega
Džamija Defterdara Memišahbega

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA

priredio:Kenan Sarač

 

 

*************

vidi još:

VAKUFLJENJE KNJIGA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/26/vakufljenje-knjiga-u-foci/

HISTORIJA FOČE : Opis Foče iz 1888. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-opis-foce-iz-1888-godine-foto/

HISTORIJA FOČE : Foča i fočanski kotar 1895. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-foca-i-focanski-kotar-1895-godine-foto/

STARI TEKSTOVI: KASIM DOBRAČA – SKRIPTORIJ U FOČI U XVI STOLJEĆU (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/05/stari-tekstovi-kasim-dobraca-skriptorij-u-foci-u-xvi-vijeku/

HISTORIJA FOČE : CRTICE IZ XV STOLJEĆA (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/22/historija-foce-crtice-iz-xv-stoljeca-foto/

Stari tekstovi » Iz Evlijinih bisaga: Šeher Foča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/29/stari-tekstovi-iz-evlijinih-bisaga-seher-foca/

Foča: Sjedište sandžaka i doba prosperiteta
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-sjediste-sandzaka-i-doba-prosperiteta/

STAMBENA ARHITEKTURA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/22/stambena-arhitektura-u-foci/

Fočanska kuća
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/29/focanska-kuca/

FOČA : LONDŽA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/foca-londza/

HISTORIJA FOČE : O FOČANSKIM ZANATIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/07/historija-foce-o-focanskim-zanatima/

Foča : Hanovi i karavansaraji
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/foca-hanovi-i-karavansaraji/

[stari tekstovi] Husref Redžić : URBANI RAZVOJ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/18/stari-tekstovi-husref-redzic-urbani-razvoj-foce-foto/

Hatidža Čar Drnda: Grad Foča na razmeđu dvije civilizacije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/14/hatidza-car-drnda-grad-foca-na-razmedu-dvije-civilizacije/

HISTORIJA FOČE iz pera Andreja Andrejevića
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/17/historija-foce-iz-pera-andreja-andrejevica/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Karavan-saraj (Veliki han) Mehmed-paše Kukavice u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/karavan-saraj-veliki-han-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

VAKUFLJENJE KNJIGA U FOČI

Foča 1800 i koje

2. novembra 1535. zabilježeno je prvo vakufljenje knjiga u Foči, što ne znači da toga nije bilo ranije. Tada je fočanski vakif Hasan Nazir, graditelj čuvene Aladže, uvakufio jedan svezak Semerkandijeva Tefsira. Klauzule o uvakufljenju otkrivaju nam kulturnu klimu tog vremena u Foči i učenost vakifove djece: Uvakufih ovaj drugi svezak Komentara Kur'ana od Šejha, pravnika Ebu-Lejsa, neka ga Allah obaspe milošću, u svrhu da ga čitaju moja dobra djeca, i oni koji budu sposobni i budu se bavili čitanjem, a koji obitavaju od Boga čuvanoj Foči. Ja sam najslabiji rob Božji, Hasan sin Jusufov, Fočevi. Allah nam je svjedok i staratelj onog što je napisano. Ovo se napisa početkom muharema 942. godine.
Trideset godina poslije (1569.) Fočak Memišah-beg (Memišah-efendija) u Foči osniva medresu i za njene potrebe zavješta nepoznat broj orijentalnih rukopisa. Neki od njih se i danas čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Osim za svoju medresu Memišah-efendija je zavještao rukopise za Atik Ali-pašinu džamiju i općenito za grad Foču. Knjige su vakufili i drugi fočanski vakifi među njima i oni iz reda uleme. Dvadesetih godina 17. stoljeća vrijedne rukopise koji su prepisivani u samoj Foči uvakufio je kadija i muderris Šaban-efendija, a 1647. godine jedno djelo uvakufio je naš prvi poznati šejhu-l-islam Bali Zade Mustafa-efendija.
(iz knjige : “Upravljanje vakufima u BiH 1847 – 2017.” – Ahmeda Mehmedovića, Vakufska direkcija, Sarajevo, 2017., 280 strana, ilustrovana, 28cm)

vakufljenje knjiga u Foči _ 003
uvakufljenje knjiga

Foča nekada.jpg

priredio:Kenan Sarač

vidi :
STARI TEKSTOVI: KASIM DOBRAČA – SKRIPTORIJ U FOČI U XVI STOLJEĆU (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/05/stari-tekstovi-kasim-dobraca-skriptorij-u-foci-u-xvi-vijeku/

 

*************

vidi još:

HISTORIJA FOČE : Opis Foče iz 1888. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-opis-foce-iz-1888-godine-foto/

HISTORIJA FOČE : Foča i fočanski kotar 1895. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-foca-i-focanski-kotar-1895-godine-foto/

HISTORIJA FOČE : CRTICE IZ XV STOLJEĆA (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/22/historija-foce-crtice-iz-xv-stoljeca-foto/

Stari tekstovi » Iz Evlijinih bisaga: Šeher Foča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/29/stari-tekstovi-iz-evlijinih-bisaga-seher-foca/

Foča: Sjedište sandžaka i doba prosperiteta
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-sjediste-sandzaka-i-doba-prosperiteta/

STAMBENA ARHITEKTURA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/22/stambena-arhitektura-u-foci/

Fočanska kuća
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/29/focanska-kuca/

FOČA : LONDŽA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/foca-londza/

HISTORIJA FOČE : O FOČANSKIM ZANATIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/07/historija-foce-o-focanskim-zanatima/

Foča : Hanovi i karavansaraji
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/foca-hanovi-i-karavansaraji/

[stari tekstovi] Husref Redžić : URBANI RAZVOJ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/18/stari-tekstovi-husref-redzic-urbani-razvoj-foce-foto/

Hatidža Čar Drnda: Grad Foča na razmeđu dvije civilizacije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/14/hatidza-car-drnda-grad-foca-na-razmedu-dvije-civilizacije/

HISTORIJA FOČE iz pera Andreja Andrejevića
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/17/historija-foce-iz-pera-andreja-andrejevica/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Karavan-saraj (Veliki han) Mehmed-paše Kukavice u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/karavan-saraj-veliki-han-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

FOTOPRIČA : FOČA 1949.,1952. i 1953. (foto)

Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949.

1949. godine je Jugoslovenska vlada angažovala švedske inžinjere da pomognu da se izgradi GIGANT DRVNE INDUSTRIJE u Foči.
John Boija i Gösta Meurling bili su nosioci tog posla.
U Foči su vršili ispitivanja za najpogodnije mjesto buduće fabrike. I odabraše Brod na Drini.
Ostalo je historija/povijest/istorija…Evo fotografija.

2ak05rl
Brod na Drini
akcija put za Tjentište 1952.
akcija put za Tjentište 1952.
Bergsflod på vägen till Foca
Bergsflod på vägen till Foca
Brod na Drini 1953 _ 001
Brod na Drini 1953
Brod na Drini 1953 _ 002
Brod na Drini 1953
Fabrika na Brodu na Drini, Foča.
Fabrika na Brodu na Drini, Foča.
Fabriken under byggnation 2
Fabriken under byggnation
Fabriken under byggnation
Fabriken under byggnation
Floden Drina vid Foca. Nya träfiberplattefabriken och sågverket syns i mitten - Copy
Floden Drina vid Foca. Nya träfiberplattefabriken och sågverket syns i mitten
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 005
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 006
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 007
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foča 4. juni 1949. _ 001
Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949. _ 002
Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949. _ 003
Foča 4. juni 1949.
Gösta Meurling vid sin SAAB i Foca, mars 1953.
Gösta Meurling vid sin SAAB i Foca, mars 1953.
JB32E_06_520415 Paus 39 km fore Gacko
Paus 39 km fore Gacko
Muslimska kvinnliga vägarbetare. I förgrunden syns även Meurling, Göran och Gunnel. Finns även på färgfilm
Muslimska kvinnliga vägarbetare. I förgrunden syns även Meurling, Göran och Gunnel. Finns även på färgfilm
okolina Foča 1953
okolina Foča 1953
Paus vid en porlande källa. Längst upp står Göran och Gösta Meurling, Johns högra hand
Paus vid en porlande källa. Längst upp står Göran och Gösta Meurling, Johns högra hand
Put za Tjentište 1952 _ akcija _ 1952
Put za Tjentište 1952 _ akcija _ 1952
Timmerhuggarläger på vägen mellan Foca och Sarajevo 1949
Timmerhuggarläger på vägen mellan Foca och Sarajevo 1949
Wallboard-fabriken i Brod utanför Foca i nuvarande Bosnien, som John Boija uppförde.
Wallboard-fabriken i Brod utanför Foca i nuvarande Bosnien, som John Boija uppförde.

priredio:Kenan Sarač

fotografije preuzete sa:www.boija.com – Jugoslavienresan 1953 (http://www.boija.com/archive/jugoslavien1953.htm)

Predao se osumnjičeni za ratni zločin u Foči

Foča _ 202
Foča

Jedna osoba s područja Foče, osumnjičena za ratni zločin, javila se Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te će nakon kriminalističke obrade biti saslušana pred tužiocem Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Osumnjičeni se javio u prisustvu advokata, a tužilac će nakon njegovog ispitivanja donijeti odluku o daljnjim aktivnostima u predmetu.

Radi se o osobi koja je pod istragom zbog sumnje da je tokom rata u BiH počinila ratni zločin – silovanje žrtve bošnjačke nacionalnosti s područja Foče.

Zbog zaštite istrage, u ovom trenutku Tužilaštvo BiH ne može davati više detalja, saopćeno je iz ove ustanove.

Admir Muslimović 24.10.2017
BIRN BiH/detektor.ba

Sud BiH: Oslobođeno više od 50 bivših pripadnika vojske i policije RS-a

 

Oslobođeno više od 50 bivših pripadnika vojske i policije RS-a

Od svog osnivanja, Državni sud je 60 pripadnika bivših vojnih, paravojnih i policijskih struktura Republike Srpske (RS), kao i civilnog rukovodstva ili stražara u logorima, pravosnažno oslobodio optužbi za ratne zločine ili genocid počinjen u Bosni i Hercegovini.

Od 60 oslobođenih osoba, preko 50 njih su bivši pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova entiteta, dok su ostali bivši rukovodioci civilnih struktura, paravojski ili stražari u logorima.

Pred Sudom BiH trenutno su tri nepravosnažne oslobađajuće presude koje se odnose na bivše pripadnike vojnih i policijskih struktura RS-a.

U više predmeta u vezi s genocidom i ratnim zločinima počinjenim u Srebrenici, Sud BiH je donio oslobađajuće presude. Oslobođeni su: Miloš Stupar, Aleksandar Cvetković, Momir Pelemiš, Zdravko Božić, Željko Zarić, Zoran Živanović, Dragan Nešković, Zoran Ilić, Miladin Stevanović, Zoran Tomić, Neđo Ikonić, Milovan Matić, Dragiša Živanović i Velibor Maksimović.

Optužbi za ubistva počinjena na Korićanskim stijenama, kada je strijeljano oko 200 muškaraca iz Prijedora i okoline, oslobođeni su Petar Čivčić, Branko Topola i Milorad Radaković.

Sud BiH oslobodio je i visokorangirane civilne i policijske službenike poput Gorana Sarića, Momčila Mandića i Gojka Kličkovića.

Oslobađajuća prvostepena presuda Naseru Oriću, optuženom za ratni zločin u Srebrenici i Bratuncu, izazvala je niz komentara političkog rukovodstva Republike Srpske i Srbije.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik kazao je, između ostalog, da je “sudija Bošnjak presudio muslimanu koji je u ime džihadista pobio Srbe u Srebrenici”, te pozvao Srbe da napuste Sud i Tužilaštvo BiH. Drugi zvaničnici rekli su da je “dovoljno da budete Srbin” pa da pred Sudom BiH budete osuđeni za ratni zločin.

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec je nakon presude poručio da institucija na čijem je čelu radi profesionalno, a ne pod pritiscima.

“Sud BiH radi profesionalno, u skladu s ponuđenim dokazima od strane Tužilaštva, a ne temeljem političkih i medijskih špekulacija i pritisaka. Očito da su ponuđeni dokazi od Državnog tužilaštva bili nedovoljni za donošenje osuđujuće presude, što će biti naknadno preispitivano u žalbenom postupku. Također, valja napomenuti da je presuda donesena odlukom Vijeća, a ne sudije pojedinca. Vijeće donosi odluke većinom glasova sudija, članova istog”, kazao je Debevec u izjavi za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine.

Optužbi za ratne zločine oslobođeni su još i Zoran Janković, Radmilo Vuković, Ranko i Rajko Vuković, Mile Marković, Ljubo Tomić, Krsto Josić, Radoje Lalović, Soniboj Škiljević, Zoran Marjanović, Slobodan Grujić, Goran Marković, Srpko Pustivuk, Mladen Drljača, Jovan Ostojić, Milan Perić, Spasoje Doder, Predrag Terzić, Aleksandar Cerovina, Duško Tadić, Savo Živković, Savo Babić, Ljubomir Tasić, Goran Popović, Fundup Radoman, Zoran Bjelica, Nenad Pržulj, Radomir Marković, Mile Kušić, Dragan Božović, Saša Perković, Radomir Gluhović, Pero Radović, Ilija Vukašinović, Miloš Vukašinović, Mitar i Rade Vlasenko, Drago Končar, Stevo Jovanović i Blagoje Golubović.

Nepravosnažno oslobođeni su Marko Milošević, Milan Gavrilović te Jovan Popović.

Erna Mačkić 24.10.2017
BIRN BiH/detektor.ba

Ratna silovanja : “Nemoj, čiko, molim te…”, vrištala je jedanaestogodišnja djevojčica kada se vojnik okomio na nju da je siluje

ispovijest silovane žene

“Nemoj, čiko, molim te…”, vrištala je jedanaestogodišnja djevojčica kada se vojnik okomio na nju da je siluje

 

“Nina” – ispovijest silovane žene

 

Oko 1.000 žrtava ratnog silovanja u BiH ne mogu biti majke. Razlog tome, uz psihičku komponentu koja blokira odnos s muškarcem, jesu netretirane infekcije koje su nastale opetovanim silovanjem i dovele do zapušenja jajovoda.

“Istina je, ubili su mi mladost. Istina je, ostala sam bez kuće, braka. Da, uzeli su mi dijete. Istina je da nikad više nisam bila, ne mogu biti i nisam majka”, kazala je Zlata, koja se nećkala da priča s nama.

Zlata nije njeno pravo ime, ali inicijali, hladni i statistički, nikad neće prizvati sliku žene koja je bila pred nama. Njena spoljašnost ničim ne odaje unutrašnje pukotine. Lijepa je, pomirena i dostojanstvena.

“Bila sam tu najmlađa žena. One još dvije, bile su starije. I onda odjednom me je taj Rus povukao za ruku i rekao: ‘Ideš gore.’ Tako da sam ja išla. Kako se desilo, stvarno nemam pojma… Dobila sam veliki odljev. Znam da sam bila trudna”, kaže Zlata.

Nastavlja da priča kako joj je jedna nena dala, kad već ništa drugo nije imala, vunene čarape.

“Da se zaštitim k’o žena. Bila sam oteknuta, podbuhla, krvava od tih udaraca po licu. Pogotovo zbog tih ženskih problema. To je bilo grozno. Odveo me gore na sprat i naredio da se skinem. Fino sam mu rekla da sam bolesna. Nije me htio slušati. Nekako sam se otimala od toga svega”, kaže.

Izvadio je iz čizme nož i, kako tvrdi, prišao i isjekao joj garderobu. “Ostala sam naga. Odradio je to nedjelo nada mnom. Kad je on to sve završio, zvao je drugu vojsku”, pojašnjava ona.

Zlata iz Brčkog je jedna od 20.000 do 50.000 silovanih žena, koliko Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da ih je bilo tokom rata u Bosni i Hercegovini, i jedna od 1.000 onih koje su za posljedicu imale neplodnost. One više nikad nisu mogle postati majke.

Razlog tome, u nekim slučajevima, jeste fiziološke prirode. Senad Mehmedbašić, profesor doktor ginekologije, navodi da se s početka rata sjeća tinejdžerke koja je imala 15 ili 16 godina.

Skoro 50.000 žena u BiH silovano u ratu – 25.11.2014

“U to vrijeme izuzetno kahektična mlada osoba iz okoline Višegrada, koja je šumama došla do slobodne teritorije. Dala je podatke da je silovana u više navrata. Doktor Srećko Šimić i ja smo je operisali i našli kolekciju gnoja u maloj zdjelici. U uobičajenim uvjetima na takvo stanje se vade materica i jajnici”, kaže Mehmedbašić u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Dvojica ljekara su pokušavali učiniti gotovo i nemoguće da sačuvaju reproduktivne organe nesretnoj djevojčici. Ipak, velike infekcije, kakvu je ona imala, nerijetko dovode do zapušenja jajovoda, što za posljedicu ima neplodnost.

“Ne treba zanemariti ni psihološke blokade koje se zapažaju na dva nivoa. Direktni nivo je animozitet prema muškarcima, koji ne zaobilazi ni rođenog oca, te strah od odnosa. Indirektno se manifestira u krvi takve osobe, gdje se stvaraju hormonski supstrati, hiperprolaktinemija. Povišen prolaktin nije stalna kategorija, ali je omča za sva uredna zbivanja”, pojašnjava doktor Mehmedbašić.

Produženo djelovanje zločina

I tako je rat, kao dominantno muška priča, dolazio ženama u najgorem obliku. Ranije se u ratove išlo… Ovaj naš, postmoderni, poseban je i po tome što je dolazio u urbana područja. Silovanje, kao oblik ratovanja, za cilj je imalo iskazivanje moći i označavanje teritorije.

Taj bolni i ponižavajući čin, koji je živote ovih žena obilježio do kraja i poslije kraja, transgeneracijski, koristio se kao strategija kojom se nadvladavao neprijatelj označen preko ženskog tijela.

“Biologija je iznad nas”, tvrdi doktor Mehmedbašić.

“Imam jedno jare i dođe mi u krilo, pa se s njim ispričam. Pa mi proleti neki film, a ja njega bacim da ga ne bih ubila. Živci prorade. ‘Bježi, jare, dok te nisam ubila’, kažem. Jer ja bih ga za noge uhvatila, razbila i gotovo. Meni, eto, nekad smeta kad ono bleće. Pogotovo kad sam u depresiji. Nekad vičem: ‘Uhvatit ću te za glavu, udavit ću te!’ Izvinite, u mene se malo ruke tresu”, govori nam Nina.
Potreba za reprodukcijom je ultimativna, iznad svakog poimanja i želje. Protivno je prirodi da je žena ravnodušna ili bez želje za potomstvom. U tom svjetlu sagledano, shvatamo kako je silovanje zločin s produženim djelovanjem.

“Prvog maja silovali su me na krevetu. Iza podne su me izveli na hodnik. Šestorica su me silovali taj dan. Navečer su me silovala dvojica-trojica. Onda je stigla vojska. Pjevali su. Bila je još jedna čistačica. Da li je bila čistačica ili doktorica, nemam pojma. Kada završe posao s nama, onda su nju silovali”, priča nam naša druga sugovornica, Nina. Misli i rečenice su joj isprekidane. Pogled joj više puta ide prema torbi na stolu i pita imamo li “lexilium”.

Ninina priča plastično pokazuje dinamiku između uzroka i posljedice.

“Tako je bilo svaki dan. Jedno jutro je došao Mauzer. Jeste, Mauzer. I mi smo doručkovali. Pitao nas je koje smo vjere i da li se znamo krstiti. Rekla sam da znam, ali neću. Istukao me i otjerao u sobu. Kaznio me 29 sati da ne jedem i ne pijem ništa. Tako, da ja crknem. U međuvremenu, našla sam kuharicu koja mi je davala hljeb i ja sam u WC-u jela i iz vodokotlića pila vodu. Jednom su me silovala desetorica, da osvete nekog svog koji je poginuo”, kaže Nina.

Njena agonija je trajala oko dva mjeseca. Na koncu je razmijenjena i odvedena na slobodnu teritoriju. Umjesto utjehe, dočekala su je optuživanja od muža i skori razvod.

“Mene muškarci ne interesuju. Uopšte. Ne mrzim ih, ali im ne vjerujem. Da ja s nekim u automobil sjedem, da mene muškarac vozi, nema šanse. Ići ću pješke, ali s muškarcem neću sjesti. Meni nije svako napravio zlo, ali ja ne mogu to iz sebe izbaciti”, pojašnjava Nina.

Ipak, ističe da bi voljela to nadjačati, ali ne može. “Pokušavam, ali šta ja znam… Ne podnosim više to, da mi neki muškarac dobacuje. Odem kod Fadila i družimo se i on počne na šalu, ali ga brzo otresem. Ne mrzim ga, ali i ne podnosim. Možemo zdravo za zdravo. Nije on kriv, ali ja ne mogu”, govori Nina.

Prema Abdulahu Kučukaliću, specijalisti neuropsihijatrije, svaka psihička trauma koju doživi neka osoba dovodi ne samo do poremećaja psihičke ravnoteže nego i do niza disfunkcija i disbalansa.

Pokušaj samoubistva

Kučukalić objašnjava da dolazi do neurofizioloških, metaboličkih i hormonalnih disbalansa, što ostavlja čitav niz posljedica na određene organske sisteme, između ostalog i na mogućnost začeća kod osoba koje su bile izložene takvoj vrsti psihičke traume, a naročito seksualne traume.

 

“Takva psihička trauma koja dovede do endokrinog disbalansa i neuropsihičkog disbalansa, može utjecati da u nekom vremenskom periodu žena ne može začeti. Imao sam iskustva s takvim ženama. Njima nije potreban samo ginekološki, već i psihijatrijski tretman koji bi reducirao psihičke probleme koji se ogledaju u velikoj anksioznosti, depresiji i psihosomatskim tegobama”, kaže Kučukalić u izjavi za BIRN.

Tretman psihijatra je neophodan za ovu grupu žena. Ipak, do danas je izostalo sistemsko rješenje od države. One su prepuštene lokalnim udruženjima žena koje dijele istu sudbinu ili odgovornim pojedincima.

“Nemoj, čiko, molim te…”, vrištala je jedanaestogodišnja djevojčica kada se vojnik okomio na nju da je siluje. Djeca njene dobi ne znaju šta se sprema kada vojnik odvodi, otkopčava hlače.

Toliko godina imala je i Mina kada je prvi put silovana.

ispovijest silovane žene 2

“Pokušavam da ne mislim o onome što se dogodilo. Rane ostaje, to nikada i ne mogu zaboraviti, niti izbrisati iz svog sjećanja. Nekako bih, ovako kad razmišljam sama sa sobom, zaključila kako sam možda ovo sve morala da proživim i doživim da bih bila taj neki svjedok, da bih mogla ljudima pričati istinu”, kaže Zlata.
“Došao je jedan vojnik i rekao: ‘Ti u zelenom džemperu, ideš sa mnom, trebaš mi da počistiš stan.’ Ta u zelenom džemperu bila sam ja. Kad smo došli u stan, naredio mi je da se okupam.
Otišla sam i okupala se hladnom vodom jer nije bilo tople. Kada sam izišla iz kupatila, krenuo je prema meni, a ja sam potrčala prema prozoru. Htjela sam da skočim, a on me je uhvatio i spriječio. Onda me je silovao. Izgubila sam svijest dok je to radio”, kaže Mina.

Isti vojnik je narednu večer odveo i njenu majku. Silovao ih je jednu pred drugom. Slijedilo je još mnogo svakodnevnih silovanja.

“Ja sam se u toku rata i razboljela, pa su me, samu, pripadnici UNPROFOR-a prevezli u bolnicu u Sarajevu. Doktori su me pregledali i mislili su da sam trudna. Nisu me ni pitali, a ja im nisam mogla objasniti da kada sam prvi put silovana, još uvijek nisam imala ni prvu menstruaciju. Ležala sam tu mjesec i po. Pošto je grad bio u opsadi, niko nije došao da me vidi”, prisjeća se Mina.

Ona također nikad neće u rukama držati svoje dijete. Udala se, kaže, ali s mužem nikad nije pričala o onome što joj se desilo. Okupirani su golim preživljavanjem.

Za razliku od žena koje su doprinijele Narodnooslobodilačkoj odbrani, ili bile žrtve toga rata, pa se njihova uloga poslije slavila i obilježavala, njihova imena su bila lekcije iz historije ili nazivi ulica, žene koje su bile voljne ili nevoljne učesnice rata od 1992. do 1995. godine ostale su nedovoljno vidljive, viktimizirane i diskriminirane.

“To je ona bolesna… tako o meni govore u opštini. Mislili su da ih nisam čula”, žali se Nina.

I dok će um uvijek moći da podigne tijelo, a tijelo um neće nikada, zadivljuje kako je u njihovim srcima ostalo mjesta za još pokoju ljepotu, želju, supstituciju.

Minina želja je bila da napravi zube. Od udaraca vojnika ostala je bez njih.

“Najviše bih voljela završiti srednju školu, pokušati naći posao. Ne znam šta će biti dalje, ali ničega se ne bojim. Valjda mi se od ovoga što sam preživjela ništa gore ne može desiti”, kaže Mina.

ispovijest silovane žene 3

Zlata s početka ove priče se udala i ima, kako ističe, svoj drugi život. Dodaje i da je možda Bog htio tako. “Danas nisam više u gradu, ali jesam u obližnjem selu pored Brčkog. Moj muž i ja bavimo se voćarstvom i jako se lijepo osjećamo u tom voćnjaku. To je nešto što ja radim. Što ja sadim i što gledam ono što sam zasadila da rađa, i to me nekako vraća u život. Eto, to je to”, kaže Zlata.

Foča, 2011. – SILOVANE BOŠNJAKINJE

Do danas nije uspostavljen zakonski okrvir koji bi ženama silovanim u ratu i koje više ne mogu postati majke, omogućio vantjelesnu oplodnju ili usvajanje. Do danas, od njih se samo uzima, a ništa im se ne daje. Postale su svjedoci po profesiji. Njihova uloga svedena je na pokazivanje, prepričavanje, kopanje po ranama koje se takvim tretmanom zauvijek ostavljaju otvorene.

 

Ratna silovanja – zločin s produženim djelovanjem
Elameri Škrgić Mikulić and BIRN BiH – 20.10.2016
izvor: Detektor.ba
http://detektor.ba/ratna-silovanja-zlocin-s-produzenim-djelovanjem/

FOČA : BOJE JESENI (foto)

Boje jeseni - Foča (Drina, Gornje Polje)
Boje jeseni – Foča (Drina, Gornje Polje)

Jesen u Foči. Fotografije pričaju…

Boje jeseni - Foča (Aladžanski park)
Boje jeseni – Foča (Aladžanski park)

 

Boje jeseni - Foča (Centar)
Boje jeseni – Foča (Centar)

 

Boje jeseni - Foča (Međurječje)
Boje jeseni – Foča (Međurječje)

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Aladža džamija _ 019
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Aladža džamija

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Ćehotina _ 018
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Ćehotina
FOČA 2017 _ Željeznička stanica
FOČA 2017 – Boje jeseni – Željeznička stanica
FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ 0211
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Drina

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ Džamijski kamen
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Drina – Džamijski kamen
FOČA 2017 _ Foča _ Drina _ 013
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Drina – Šukovac
Boje jeseni - Foča (Aladžanski park, Aladža džamija)
Boje jeseni – Foča (Aladžanski park, Aladža džamija)

 

priredio:Kenan Sarač

MALO (NE)POZNATA FOČA : Džamijski kamen (stijena u Drini)

Stijena zvana Džamijski kamen, drvo izraslo na njemu…
Ispod bivše Šumske uprave,odnosno kasnije zgrade “Građenja” (na spratu bio stan od Lečića…Nebojše,Mladena). Dole, ispod te zgrade nalazi se Džamijski kamen, početak Podmusale od Općine…Ispod ,nekada poznate Sultan Fatimine džamije…

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ Džamijski kamen _ 037

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ Džamijski kamen

 

IZ HISTORIJE FOČE O DŽAMIJI SULTAN FATIME

 

IZ HISTORIJE FOČE O DŽAMIJI SULTAN FATIME 2

 

IZ HISTORIJE FOČE O DŽAMIJI SULTAN FATIME 3

 

priredio:Kenan Sarač

 

SÖDERKÖPING : Pogledajte šta su vrijedne ruke trojice stolara napravile (foto)

Mali je grad. Zove se SÖDERKÖPING. U njemu žive trojica stolara. Magnus Larsson, Rasim Jusufović i Bengt Wilhelmsson. Pogledajte šta su napravili…

2. Bild Anne-Marie Karlsson Vid kanalen. Den stora pedagogiska rastplatsen nedanför berget blev klar nu i vår.
Bild Anne-Marie Karlsson Vid kanalen. Den stora pedagogiska rastplatsen nedanför berget blev klar nu i vår.

 

3. Bild Anne-Marie Karlsson Uppe på berget. En rastplats invid utsiktspaviljongen var bland det första i projektet.
Bild Anne-Marie Karlsson Uppe på berget. En rastplats invid utsiktspaviljongen var bland det första i projektet.

 

4. Bild Anne-Marie Karlsson För större säkerhet. Ett staket byggdes också invid rullstolsslingan mot utsiktspaviljongen.
Bild Anne-Marie Karlsson För större säkerhet. Ett staket byggdes också invid rullstolsslingan mot utsiktspaviljongen.

 

5. Bild Anne-Marie Karlsson Trappa och tavlor. Trätrappan uppför berget blev klar i slutet av hösten. Nya infotavlor har också gjorts.
Bild Anne-Marie Karlsson Trappa och tavlor. Trätrappan uppför berget blev klar i slutet av hösten. Nya infotavlor har också gjorts.

 

6. Bild Anne-Marie Karlsson Bandklippning. Kommunalrådet Anders Bevemyr och Ramundertrollet gestaltad av Carola Fogelgren nyinvigde naturreservatet.
Bild Anne-Marie Karlsson Bandklippning. Kommunalrådet Anders Bevemyr och Ramundertrollet gestaltad av Carola Fogelgren nyinvigde naturreservatet.

 

1. Bild Anne-Marie Karlsson De som gjorde det. Snickaren Magnus Larsson, Rasim Jusufovic som bar upp virket och snickaren Bengt Wilhelmsson.
Bild Anne-Marie Karlsson De som gjorde det. Snickaren Magnus Larsson, Rasim Jusufovic som bar upp virket och snickaren Bengt Wilhelmsson.

 

preuzeto sa Nyheter – Norrköpings Tidningar
Ramunderberget har blivit tillgängligare
Söderköping Det har byggts mycket i och nedanför Ramunderberget der senaste tre åren. Tre nya rastplatser, fem kilometer flora- och faunastig, flera nya informationsskyltar samt inte minst den stora trätrappan mellan slussen och bergets topp.
http://www.nt.se/nyheter/soderkoping/ramunderberget-har-blivit-tillgangligare-om4637773.aspx

_ _ _ _ _

Söderköping Sweden

O gradu
Söderköping (čita se Sederčeping) je grad od 6,992 stanovnika, na jugoistoku Švedske on je i administrativni centar istoimene općine od 14,024 stanovnika.
Söderköping leži u Grofoviji Östergötland, na Kanalu Göta 4 km od zaljeva Slätbaken i Baltičkog mora, udaljen 16 km južno od Norrköpinga.
Söderköping se u historijskim izvorima prvi put spominje u 13. vijeku, kad je 1235 izgrađen franjevački samostan.
Međutim arheološki nalazi pokazaju da je naselje nastalo tokom 12. vijek. Za 13. vijeka naselje se teritorijalno raširilo, a tad je izgrađena i crkva. Soderkoping je za vrijeme srednjeg vijeka bio važan lučki grad, usko povezan na Hanzeatskom ligom, pa je u to vrijeme živjela značajna njemačka kolonija.
Söderköping je još i 16. vijeku bio jedan od vodećih švedskih gradova, ali je zasipavanje njegove luke i rastuća konkurencija iz nedalekog Norrköpinga, dovela do tog da je izgubio svoju poziciju, pa je u 18. vijeku spao na malo agrarno naselje od 700 stanovnika.
Söderköping se tokom 19. vijeka, u usporedbi sa drugim švedskim gradovima – vrlo sporo razvijao. Industrijski razvoj gotovo da ga nije ni dotakao, tako da se privreda današnjeg Söderköpinga bazira prvenstveno na uslugama i administraciji.
Najveći poslodavci su Uprava Kanala Göta, bolnica i termalno lječilište.
Nedaleko od centra grada nalaze se ruševine dvorca Stegeborg, one leže na malom otoku u Zaljeva Slätbaken u Baltiku gdje izlazi Gota kanal.
Dvorac Stegeborg je tokom srednjeg vijeka, pa sve do 17. vijeka bio jedna od najvažnijih švedskih građevina, mjesto važnih susreta i pregovara.

priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : TUŽNA PRIČA SA BRODA NA DRINI

Brod na Drini _ 102

DA SE NE ZABORAVI!
Ovim stazama i putevima isli su i braća Saud i Nermin Hadžimusić. Završili škole, zaposlili se i živjeli od svog rada. Danas, nažalost, nisu među živima. Nema ih samo zato što su se zvali Saud i Nermin. Njihova majka Sajma vidjevši šta joj bi s djecom uđe u kuću i objesi se!

Brod na Drini _ 103

 

Brod na Drini _ 101

 

priredio:Kenan Sarač