Foča stara  - šehova _ autobuska 1

Mjesto i ostaci historijskog spomenika Šehove džamije (Kadi Osman-efendijine džamije) u Foči su smješteni u Osman-efendijinoj mahali, kraj nekadašnje donje čaršije.

Pristup nacionalnom spomeniku je moguć sa zapadne strane, odnosno iz ulice Remzije Ćorića (stari naziv ulice).
Glavna osovina objekta Šehove džamije usmjerena je u pravcu sjeverozapad–jugoistok. Ulaz je na sjeverozapadnoj strani. Mihrabski zid je na jugoistoku.
Istorijski podaci
»Foča je po svom obliku nepravilan, slobodno i organično građen i razvijen grad, s poslovnim centrom u samom središtu, na udaru tranzitnog druma, a stambenim površinama po okolnim padinama oko uskih, malih i krivudavih ulica.
U općoj urbanističkoj kompoziciji grada ističu se dvije izrazite i specifične značajke: rijeka Drina i Ćehotina, koje se sastaju u samom mjestu i raščlanjuju naselje na dvije gotovo odjelite površine, te bregovit teren koji se negdje blaže, a negdje strmije spušta na tri strane prema koritu Drine i Ćehotine. Oblik grada potpuno se podredio tim dvjema prirodnim karakteristikama. Naselje se plasiralo jednim dijelom između Drine i Ćehotine, a drugim u uskom a dugom pojasu s desne strane Ćehotine, spuštajući se i ispod njezina ušća poduboko prema sjeveru niz desnu obalu Drine. Središnji dio naselja nalazi se u kutu, što ga zatvaraju pomenute rijeke, a to je ujedno i poslovni i administrativni centar grada te pokazuje sistem guste izgradnje.« (Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini)
Upravo u uglu, koji zatvaraju Drina i Ćehotina, uz Ortakol(2), Džafer-begovu(3), Sultan Fatiminu(4) i Carevu(5) smještena je i Osman-efendijina mahala sa Šehovom (Kadi Osman-efendijinom) džamijom.
Mahala Kadi Osman-efendije je, prema Husrefu Redžiću, formirana u posljednje tri decenije XVI vijeka, perioda koji predstavlja zlatno doba za izgradnju Foče; doba u kojem je grad obuhvatio skoro svoju definitivnu površinu(6).
Kadi Osman-efendijina ili Šehova džamije sagrađena je ispod Pazarišta, u blizini nekadašnje Donje čaršije. Prema natpisu, pisanim arapskim jezikom na kamenoj ploči, džamija je sagrađena 1002. godine po Hidžri, odnosno 1593/94. godine(7). Ime osnivača džamije, Kadi Osman-efendije, poznato je iz dokumenata a ne iz natpisa nad ulazom. Nisu pronađeni nikakvi precizniji podaci o osnivaču džamije. Džamija je u narodu poznatija pod imenom Šehova džamija. Nije poznato po čemu je dobila ovo drugo ime.
S obzirom na materijale od kojih je sagrađena džamija i svi njeni elementi pretpostavlja se da je u izvjesnom periodu, možda usljed zemljotresa, došlo do rušenja prvobitnog objekta. Na istom mjestu sagrađen je novi objekat od trošnog materijala i tom su prilikom u njega ugrađeni svi elementi izvornog objekta, izvedeni u kamenu(8). Novosagrađeni objekat, o kojem pretpostavku iznosi Alija Bejtić, je u svakom slučaju morao biti sagrađen prije 1668. godine s obzirom da je na mihrabu u vanjskoj sofi pronađen zapis koji je Mehmed Mujezinović datirao u 1668. godinu.
Džamija je tokom Drugog svjetskog rata bila znatnije oštećena(9). Popravljena je sredinom sedamdesetih godina 20. vijeka(10). Ne postoji tehnička dokumentacija o navedenoj obnovi objekta.
Džamija je minirana i u potpunosti srušena 1. juna 1992. godine(11). Dijelovi džamije su bačeni u korito rijeke Drine.

foca-kadi-osman-efendijina-ehova-damija-1147431901

———–

Prema konceptu prostorne organizacije Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija) u Foči pripada jednoprostornim džamijama sa otvorenim sofama i kamenom munarom.
Pokrivena je četvorovodnim krovom.
Objekat džamije predstavlja kubusnu građevinu. Dimenzije stranica objekta, mjerene iznutra, iznose 11,5 x 7,55 m. Munara je visoka 32 m.
Zidovi džamije, debljine oko 85 cm, izvedeni su od ćerpiča i drveta.
Unutrašnji prostor džamije, pravougaone osnove, ima izduženje u smjeru poprečne ose, odnosno u pravcu sjeveroistok–jugozapad.
Četvorovodni krov zatvara unutrašnji prostor džamije ali i prostor spoljašnjih otvorenih sofa. Za pokrov je korišćen crijep.
Tanka i visoka munara džamije je, suprotno uobičajenoj postavci uz objekat, uklopljena uz lijevi, sjeveroistočni zid. Zidana je od pravilno klesanog kamena, ukrašena kamenom plastikom i nije malterisana.
Baza munare je izvedena kao devetostrana. Svih devet ploha baze je ukrašeno sa četiri različita motiva rozete. Prelaz baze u dvanaestostrano tijelo dekorisan je frizom slijepih arkada završenih šiljastim lukovima. Tijelo munare ispod šerefe je dekorisano frizom slijepih arkada završenih trolistom. Ograda šerefe je bogato dekorisana perforacijama.
Promjene prečnika munare, na početku i kraju tijela, su naglašene jednostavno izvedenim vijencem.
Krov munare je pokriven olovnim limom.
Prozori na fasadama objekta su postavljeni u jednom horizontalnom pojasu.
Na jugoistočnoj i sjeveroistočnoj fasadi objekta postavljena su po dva pravougaona prozora. Na ulaznoj, sjeverozapadnoj fasadi postavljena su tri i na jugozapadnoj jedan pravougaoni prozor. Izuzetno veliki prozorski otvori sa vanjske strane imaju profilirane kamene okvire (šembrane). Iznad prozora na sjeveroistočnoj i sjeverozapadnoj fasadi su izvedeni prelomljeni rasteretni lukovi(12). Ploha rasterenog luka, izvedena u slatkovodnom laporu, perforirana je u niz isprepletenih kolobara(13).
Prostor vanjskih sofa džamije, dimenzija 12,0 x 3,90 m, pokriven je jedinstvenim četvorovodnim džamijskim krovom. Krovna streha je oslonjena na osam drvenih, profiliranih stubova.
Vanjske sofe su smještene lijevo i desno od ulaznog portala. U želji da se obezbijedi što veći prostor za obavljanje molitve u slučaju kada je unutrašnji molitveni prostor džamije zatvoren, desna sofa je znatno veća od lijeve. Iz istog razloga, obavljanje molitve, u ulaznom zidu džamije, u sredini desne sofe, izveden je vanjski mihrab. Vanjski mihrab je završen stalaktitnom dekoracijom, jednakoj onoj na unutrašnjem mihrabu.
Prilikom izvođenja radova na obnovi objekta(14), na mihrabu u vanjskoj sofi su pronađena dva zapisa. Jedan od njih je kaligrafski ispisan tekst ”U ime Alaha Milostivog”, koji je dat u formu tugre, bez zapisa kada je nastao. Drugi zapis se sastoji iz dva dijela, pisana ”istom rukom”, zapisana 1078. godine po Hidžri, odnosno 1668. godine(15).
S obzirom na različite dimenzije vanjskih sofa ulazni portal je pomjeren od središnje ose objekta ka sjeveroistočnom zidu.
Ulazni portal, prema svojoj opštoj koncepciji i tipološkim odlikama, pripada trećoj grupi portala (podjela po A. Andrejeviću, iznijeta u Islamska monumentalna umetnost XVI veka u Jugoslaviji). Središnje polje portala se jednostavnom profilacijom odvaja od pravougaonog kamenog okvira, završenog krunom. Prostor iznad plitkog, segmentnim lukom završenog ulaznog otvora zatvara jednakostranični trougao. Krake trougla čine plitki, stepenasto izvedeni stalaktiti. Središnji dio portala u pojasu oko trougla je bijelo bojen i prekriven kaligrafskim zapisima.
Tarih o gradnji džamije, uklesan na kamenoj ploči dimenzija 35 x 78 cm smješten je iznad ulaznog otvora.
Do Drugog svjetskog rata ulaz u džamiju su zatvarala dva drvena krila napravljana od jednog komada drveta, navodno ljeskovine.
Unutrašnji prostor džamije je pravougaone osnove, kao i prolaz između sofa, prekriven je kamenim pločama.
Mahfil je izveden od drveta i postavljen u prostoru kao prednji mahfil (postavljen samo uz ulazni zid).
Mimber džamije, dimenzija 3,0 x 0,85 m, je izuzetno mali, ”gotovo minijaturan”(16). U potpunosti je izveden od kamena. Ograda mimbera perforirana je u vidu kružića i heksagona. Niski baldahin oslonjen je na stubove povezane šiljastim lukovima.
Mihrabska niša je postavljena u osovini sa ulaznim portalom, odnosno pomjerena na lijevo (posmatrano prema mihrabu) od sredine jugoistočnog zida. Prostor mihraba, širine 2,30 m, je izvučen iz ravni zida za 20 cm. Mihrab je izveden od kamena i »dekoriran u gornjem dijelu u sistemu suptilnih stalaktita, kakvi se rijetko gdje kod nas sretaju«(17).
Šehova (Kadi Osman-efendijina) džamija predstavlja jedinu džamiju sagrađenu u XVI vijeku u Foči koja nema harem sa mezarjem(18).
Harem džamije je ograđen jednostavno izvedenim kamenim zidom.

untitled

___________________
Korišćena literatura
1951. Glasnik Islamske vjerske zajednice II (1951), br. 7-9

1956. Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini, Naše starine III (1956), Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1956.

1983. Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, Biblioteka Kulturno naslijeđe, izdavač »Veselin Masleša«, Sarajevo, 1983.

1997. Faruk Muftić, Foča 1470 – 1996, neprolazna ljepota, TKP »Šahinpašić«, Sarajevo 1997.

1998. Mujezinović, Mehmed, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga II, 3. izdanje, Biblioteka Kulturno naslijeđe, Sarajevo Publishing, 1998.

1998. Šemso Tucaković, Aladža džamija – ubijeni monument, Sarajevo 1998

2003. Faruk Muftić, Ranjeni grad – Foča: Sve džamije su porušene, Bošnjački institut Sarajevo, ALEF 2003

(1) Dopisom broj Rz 122/05 od 25.10.2005. godine Osnovni sud u Foči, Zemljišno-knjižna kancelarija obavijestila je Komisiju da navedena kancelarija ne raspolaže podacima o vlasništvu odnosno da nije uspostavljen zemljišno-knjižni uložak za nekretnine u zahtjevu Komisije (Šehova džamija) pa stoga nisu u mogućnosti dostaviti tražene podatke.
(2) Osnivač Ortakol ili Hamzabegove mahale je Hamza-beg, prvi hercegovački sandžak-beg, u periodu od 1470. do 1474. godine. Ortakol predstavlja ujedno i najstariju mahalu u Foči. Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, str. 323.
(3) Džafer-begova mahala je formirana sredinom XVI vijeka. Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, str. 323.
(4) Sultan Fatima odnosno princeza Fatima jeste žena trećeg hercegovačkog sandžak-bega, Ahmed-bega. Mahala Fatime sultan je nastala krajem XV vijeka i predstavlja drugu najstariju mahalu u gradu. Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, str. 323.
(5) Careva džamija predstavlja glavnu džamiju u Foči, sagrađenu 1500/01. godine iz državnih prihoda. Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, str. 324.
(6) Husref Redžić, Studije o islamskoj arhitektonskoj baštini, str. 325.
(7) «Natpis na kamenoj ploči, veličine 35 x 78 cm, uzidanoj nad ulazom u džamiju, smješten je u dva reda sa tekstom na arapskom jeziku. Pismo: krasan i krupno ispisan nesh. (Prepis natpisa: «Vjernicima se naređuje da u određeno vrijeme obavljaju molitvu» (Kur'an 4, 103). Kronogram džamije glasi: «Neka je ugodno onome ko čist uniđe u ovu bogomolju. Godina 1002.») Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika BiH, tom II, str. 48.
(8) «Zanimljivo je, da se u toj masivnoj građevini pojavljuju dva materijala koja pokazuju posve drugačije karakteristike u pogledu i čvrstoće i estetskog doimanja. Same džamijske stijene, osnovni konstruktivni elementi, izvedeni su od ćerpiča, a svi ostali istaknutiji elementi, i unutrašnji namještaj i munara, od probranog i neobično precizno dotjeranog kamena. Ćerpične stijene, koje se već urušavaju, stoje u očitoj kontradikciji s onim sjajnim i bogato dekoriranim kamenim elementima, i stoga je vrlo vjerovatno, da današnji objekt potiče iz dva doba, iz prvog masivna građevina, a iz drugog adaptacija, koja je unijela lakše pribavljiv materijal ćerpić.» Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini, Naše starine III (1956), str. 54.
(9) Glasnik Islamske vjerske zajednice II (1951), br. 7-9, str. 307.
(10) Podatak prema kartonu objekta dostavljenog od strane Centra za islamsku arhitekturu Sarajevo.
(11) Šemso Tucaković, Aladža džamija – ubijeni monument, str. 211.
(12) Bejtić, opisujući džamiju, piše: «…podjednako privlače oko i prozori u lijevoj i prednjoj stijeni, završeni u obliku orijentalnog luka.» Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 55.
(13) «Ploha u slatkovodnom laporu, što je omeđuje luk, perforirana je u niz isprepletenih kolobara – čisti alžirski motiv. Ti su kolobari opet vješto raspoređeni tako, da četiri stoje u uglovima četverokuta, čije se stranice odnose jedna naprema drugoj tačno po zlatnom rezu (4:7), a peti opet ima središte u samom središtu četverokuta, povezujući sve četiri vanjske kolobare u jednu cjelinu. Cio taj geometrijski motiv je vrlo pregledan i rađen sa velikom preciznošću.» Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 55.
(14) Radovi na obnovi objekta su izvođeni sredinom 70.tih godina 20. vijeka.
(15) «Ove 1078. godine, na pedeset i pet dana prije nastupa proljeća razvio je behar, u koju svrhu se ovaj zapis postavi. Godina 1078.» i «Pisao siromah, potreban božje milosti, Alija, sin Muhameda, muderis, sredinom mjeseca muharema godine hiljadu sedamdest i osme.» Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika BiH, str. 48
(16) Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 54.
(17) Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 54.
(18) Faruk Muftić, Ranjeni grad – Foča: Sve džamije su porušene, str. 65.
(19) Faruk Muftić, Ranjeni grad – Foča: Sve džamije su porušene, str. 66.
(20) Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 54.

Foča _   šehova  712

________
DODATAK

Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Foči

Spisak nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine u Foči je popis nacionalnih spomenika koji se nalaze na području općine Foča. Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Foču se nalaze sljedeći spomenici:

″Aladža (Hasan Nazirova) džamija″ (mjesto i ostaci graditeljske cjeline),
″Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija)″ (mjesto i ostaci graditeljske cjeline),
″Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)″ (mjesto i ostaci historijskog spomenika),
″Džamija i medresa Mehmed-paše Kukavice″ (graditeljska cjelina),
″Musluk (Atik Ali-pašina) džamija″ (graditeljska cjelina),
″Čaršija″ (historijsko područje),

″Sahat kula Mehmed-paše Kukavice″ (historijski spomenik),
″Han Mehmed-paše Kukavice″ (historijski spomenik),

″Rataje″ (arheološko područje),

″Željezni most princa Karla″ (historijski spomenik

″Nekropola sa stećcima i četiri kasnoantička nadgrobnika na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici″ (historijsko područje),
″Nekropola sa stećcima i nišanima Borjanice-Marevska kosa u Malom Marevu″ (historijsko područje),
″Nekropola sa stećcima i nišanima na lokalitetu Crljanke u Putojevićima″ (historijsko područje),
″Nekropola sa stećcima na lokalitetu Bor u Hrđavcima″ (historijsko područje),

″Crkva sv. Nikole sa pokretnom imovinom″ (graditeljska cjelina),
″Crkva Šklopotnica (crkva sv. Nikole) u Čelebićima″ (prirodno-graditeljska cjelina),

________

priredio:Kenan Sarač

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

Advertisements

41 komentar na “Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s