mitovi-i-legende-o-sfrj
Redovno su se provodile akcije NNNI (Ništa nas ne smije iznenaditi).Postojale su tzv. “radne akcije” gdje se mladež ondašnje Jugoslavije upoznavala s tinejdžerima drugih republika i dobivali su se prvi žuljevi kao i “udarničko” priznanje, u vrijeme ljetnih praznika. No, uza sklopljena prijateljstva, zaista se učilo “krampati” i raditi.
Starije generacije, koje se sjećaju života u Jugoslaviji, napose; inflacije, redukcije i stabilizacije, imaju zaista o čemu pričati svojoj djeci, istinite priče, koje današnje generacije malo mogu razumjeti.
U redukciji 80-ih godina kada je nastupila, nije bilo struje po pola dana. Ali nije bilo niti kahve, ulja, deterdženata za veš, čokolade, koje su zamjenjivale tzv. šećerne table, ako ih se uopće i jelo. Ujedno je to bila i stabilizacija (zemlje), koja nije mogla uvoziti kakao.
Restrikcija je obuhvatila sve koji su imali automobil; vozilo se par-nepar, pa je 3 na registracijskoj oznaci pomoću crnog “izolirbanda” postajo vrlo brzo 8. Bili smo vrlo snalažljiva nacija – kao Jugosloveni, a restrikcija i vožnja par-nepar također je bila mjera stabilizacije Jugoslavije.
Nije bilo higijenskih proizvoda, sve do higijenskih uložaka, koji su se također nabavljali van “Juge”, a Italija je doživjela ekonomski procvat s jugoslovenskim jednodnevnim “turistima”. U Italiji, posebice u Trstu nabavljala se odjeća i obuća, jer u “Jugi” nije bilo farmerica, posebno legendarnih “Lewisica”, kasnije i “modela 501” (prve pantalone s dugmićima umjesto “zipa” ili “rajferšlusa”), koje su bile “statusni simbol”, a usput se nabavljala kahva, ulje, deterdžent za pranje veša. Tako je jedno vrijeme vrijedila i depeša po kojoj se, po izlasku iz Jugoslavije, plaćao depozit na carini u iznosu tadašnjih 50 jugoslovenskih dinara na graničnim prijelazima. Trst i Italija “bili su pod opsadom” Jugoslavena. “Švercala” se, odnosno kupovalo doslovce sve: kahva, ulje, deterdžent, čokolada odjeća i obuća, baška farmerke, a Coca-Cola u limenci bila je “hit”. Gramofonske ploče kupovale su se ili naručivale “preko nekoga” iz Londona, SAD-a i drugih zemalja.
Redove na benzinskim stanicama, zbog poskupljenja goriva, zamijenili su redovi u zoru za crni hljeb, poskupljenjem osnovne namirnice – hljeba.

kriza-80-02

Analiza mita o “zlatnim sedamdesetim” u SFRJ. Prvi mit je o visokoj zaposlenosti. Prije svega, ta niska stopa nezaposlenosti je vrhunac između 1968. i 1973. godine, a upravo tada je Tito otvorio granice isprva za pola miliona, a onda i za još milion “gastarbajtera”. I upravo je za toliko i pao broj nezaposlenih, pokazuju statistike SFRJ.

gastarbajteri-1

Drugi veliki mit je da je SFRJ dugovala malo. Jugoslavija je imala “samo” 20 milijardi dolara duga.
Ciklus zaduživanja Jugoslavije je počeo 1975. Šest godina kasnije je inflacija u SFRJ dostigla 45 odsto i rasla sve do čudesnih 1.000 odsto do vlade Ante Markovića koji je pokušao i u dobroj mjeri uspio da izvede ekonomsku reformu. Ali, posljedica visoke inflacije bilo je nestajanje skoro sve uvozne robe s rafova, zemlja nije bila u stanju da plaća uvoz nafte, opreme i sirovina, nastali su prekidi u proizvodnji, počelo se s mjerama poput vožnje “par-nepar” i bonova za gorivo. Nastupila je ekonomska kriza koja će trajati do raspada Jugoslavije.

 

 

 

 

Jednopartijski sistem je u Jugoslaviji zapravo bio dvopartijski, jer je jedna stranka bila na vlasti, a druga u zatvoru…

jednopartijski-sistem-je-u-jugoslaviji-zapravo-bio-dvopartijski-jer-je-jedna-stranka-bila-na-vlasti-a-druga-u-zatvoru

Alija Sirotanović na novčanici.
Velika cifra – male vrijednosti.

sirotanovic-po

BANKROT JUGOSLAVIJE 1982.
PLINA NEMA…

plina-nema-001

…tačkice. Posebna vrsta papirnatih tiketa, različitih boja za različitu klasnu pripadnost, i različit stupanj neimanja u općem siromaštvu. Svakodnevna roba dobijala se “na tačkice”. Trideset metara trotoara uvrh ulice, po cio bogovetni dan, potkišom, pod zvizdanom, na mrazu, zauzimali ljudski redovi. Ljudi, sve dvoje po dvoje, u redovima, stajali, čekali da im se, na tačkice, dadne ulje, brašno, safun. Stajalo se i čekalo dugo, pa smo i mi, djeca, stajali i čekali – ne da preuzmemo robu, nego da olakšamo starijima, odmjenivši ih u čuvanju reda. I kazivalo se tako: Čuvaj mi red! Konzerve, sa žutim prahom, nježnim kao puder za djecu: Trumanova jaja. (Abdulah Sidran)

 

 

Par-nepar
Davne 1979. svijet je pogodila naftna kriza prouzrokovana smanjenjem proizvodnje nafte u vrijeme Prvog zalivskog rata između Irana i Iraka. Jugoslavija je na nestašicu goriva odgovorila uvođenjem sistema vožnje “par-nepar”.
Vozači su to dobro upamtili, jer su ponedjeljkom, srijedom i petkom na ulicama mogli da budu samo automobili čiji se registarski broj završava parnim brojem, dok su ostalim danima mogli da voze oni kojima se registracija završava na neparan broj.

Benzin je postao dragocjenost, a nije nam pomogla ni prijateljstvo sa Arapima. Uvedeni su bonovi za benzin i dizel gorivo, tako da je svaki putnički automobil imao pravo na 40 litara benzina mjesečno. Redovi za benzin bili su jezivi, a bonovi su se “na crno“ prodavali za više npvca od njihove vrijednosti.Tada je i šverc počeo da cvate.

 

par-nepar-yugo

Moj rahmetli otac, a bilo mu je ime Hašim, Bože mu lipi Džennet, sakupio je kestenovu japiju i složio je u predkuću. Čim prošarice udare planirao je praviti sedurmu. Svake noći nješto je dolazilo , zec ili lisica i gulilo koru sa građe. A to nije dobro za japiju koja prezimljuje. Sainati se on, te odluči jedne noći da sačeka i vidi šta to guli kestenovu koru sa njegove japije . U gluho doba noći, mrkloj pomračini, dođe čovjek sa sepetićem i posebnim nožem baš za koru japije. Otac je po hodu prepozno mještanina, hamen pa komšija. Čovjek se obazri na jednu pa na drugu stranu, i nabrzinu nadilja sepetić kore i nestade u mraku. Pita njega sutradan moj otac: Sejdo, imal gladi? Nejma, Elhamdu lillah, odgovori ko da mu ništa ne fali. Tu dugu zimu i proljeće čovjek je preživio zahvaljujući Bogu i kestenovoj kori!
(Odlomak iz knjige ISTINA O CAZINSKOJ BUNI 1950.)

cazinska-buna-1950

Trumanova jaja
Jaja u prahu iz paketa UNRA-ine pomoći, dobila ime po američkom predsjedniku Haryju Trumanu. Prah se miješao s vodom da bi se dobila gusta smjesa što je sličila jajima.
Kako je Tito došao do njegovijh jaja,odnosno šta su to zapravo Trumanova jaja.
Amerika je za vremena H. Trumana narodu tadašnje FNRJ u vidu humanitarne pomoći, između ostalog,slala i jaja u prahu od kojih je u Titinoj novoj državi po prvi put napravljen čimbur od tog “čuda od jaja” pa je žuti prah popularno nazvan “Trumanova jaja”***.

jaja-u-prahu

U vrijeme embarga OPEC-a 1973 godine, u cijelom svijetu nekoliko mjeseci nije bilo benzina (zbog embarga). U Jugoslaviji prvu polovicu osamdesetih nije bilo benzina (bonovi, par-nepar vožnja), jer je država bankrotirala (i prestala vraćati dugove) pa nije bilo deviza za tanker nafte!

deit-i-plavi-radion

Pročitajte zapanjujuću analizu New York Timesa o Jugoslaviji iz 1985. godine (arhivu NYT "iskopao" i prenio index.hr.)

SFRJ : MITOVI I LEGENDE 30

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  23

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  22

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  21

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  20

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  19

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  18

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  16

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  15

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  11

ovako se učilo u taj vakat
ovako se učilo u taj vakat

SFRJ : MITOVI I LEGENDE  10

SFRJ : MITOVI I LEGENDE 31

 

fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

priredio: Kenan Sarač

 

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s