splavarenje-i-kajaci-na-drini-2

 

Drina protiče kroz slikovite klisure i vrlo zanimljive predjele, stoga je plovljenje njome pravo zadovoljstvo, kakvo se rijetko gdje može naći. Baš i zbog mnogih smetnji za plovidbu, ona pruža takvu osobitu draž, da onaj, koji je jedanput prošao njome, zaželi da to ponovo učini. Zbog njenog jakog i brzog toka i velikih padova njome se može ploviti samo nizvodno i to samo plovnim sredstvima koja vrlo plitko gaze, jer joj je korito na mnogim mjestima vrlo plitko, a ima i mnogo stijenja pod vodom. Jedino korisno plovno sredstvo na Drini su splavovi. Od prije nekoliko godina oni su iskorišćeni i za turizam, jer se inače ne mogu vidjeti prirodne ljepote ove divlje rijeke i njenih klisura. Sem toga putovanje splavom je i veoma lijepa razonoda. I usred žarkih ljetnih dana na Drini je prijatna svježina, naročito u klisurama. Vazduh je kristalno čist i pun mirisa borovine. S vremena na vrijeme zapljusnu vas, kad veći kad manji talasi od bukova, stoga su turisti preko dana u kupaćem odijelu. Gdje je voda mirnija i dovoljno duboka, možete skočiti sa splava i zaplivati. Splavovi plove samo danju; čim se smrkne, prilazi se kraju, na pogodnom mjestu. Možda se nigdje tako dobro ne spava kao na splavu. Tišina, praćena ritmom riječnog žubora ili daleka ravnomjerna buka od nekog udaljenog buka uljuljkuje vas i uspavljuje.-

kajaci-u-klisuri-drine

U najnovije vrijeme kao sport na vodi pojavljuju se platneni čamci za sklapanje, kajaci. Vožnja splavom mogla bi se uporediti sa vožnjom na automobilu, gdje putnik turista može slobodno da razgleda okolinu i uživa u prirodnim ljepotama, jer se o samome kretanju brine vozar (šofer), kao na splavu splavari. Vožnja pak kajakom više liči na vožnju motociklom ili točkom, gdje je sam turista vozar, te mora da pazi kuda ide, pa je manje u mogućnosti da razgleda okolinu; isto tako kajakaš. Ovo je, dakle, više sport, no turizam, upravo: turistički sport.

splav-na-drini-007

S vremena na vrijeme splavom se spuštao niz Drinu i poneki radoznao putnik ili naučnik. Na splavovima, razumije se, sem ponekad primitivno sagrađene kolibice, nema nikakve udobnosti.

splav-na-drini-010

Prvi turisti stranci, neki Englezi i Nijemci, spuštali su se na splavovima oko 1923. god. Kad se kajak-sport stao razvijati, počeli su, 1931. g., na Drinu dolaziti i kajakaši, pojedinci i u grupama od 3 – 10 čamaca, a bilo je putnika i na splavovima. Počeli su dolaziti u većem broju i Česi i Austrijanci. Do 1934. g. Ponekad su strancima činili pratnju i naši kajakaši. Te godine počeo je g. Jov. Blagojević iz Zvornika organizovati izlete splavom i kajacima (kajaci su pošli niz Taru od Levertare i u Višegradu se pridružili splavu). Na Drini su sreli i jednu grupuod 6 Čehoslovaka na kajacima. Taj je put i filmski snimljen od Prosvetnog filma. 1936. g. Bilo je i Rumuna na splavovima i Francuza na kajacima. Nekoliko čuvenih sportista iz Njemačke i Austrije gotovo svake godine provedu na Drini, Tari i Limu po nekoliko dana. Tako je g. E. Švajcer iz Ludvigsburga u Njemačkoj dolazio više puta, a pretprošle godine doveo na Drinu i do sada najveću grupu od 25 kajaka. I taj je izlet filmovan, za društvo Putnik.

splav-na-drini-vrlo-staro-009

  1. god. od 17. jula do 2. avgusta priredilo je Društvo Fruška Gora jednu ekspediciju splavom niz Drinu u cilju proučavanja i opisivanja Drine i vršenja pokušaja da se na splavu udesi što je bolje mogućna udubnost. Provedeno je na vodi 11 dana i 10 noći.

…………

splav-na-drini-vrlo-staro-011

Spuštajući se splavom, ili kajakom, niz Drinu, vide se sve njene izvanredne lokalne, takoreći unutrašnje ljepote.

_ _ _ _ _

drina-geografsko-turisticka-monografija-dragutin-j-deroko-1939-003-0

iz knjige : Drina: geografsko-turistička monografija  Dragutin J. Deroko.

Objavljeno 1939. godine.

_ _ _ _ _

fotografije: flickr ekranportal13/focanskidani/fb PutnikNamjernik

priredio:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

DODATAK O SPLAVARENJU I POČECIMA TURIZMA U FOČI

Balvani su redani i međusobno povezivani čeličnim sajlama i željeznim klanfama i od njih su nastajali splavovi, a na njih nabacivana drvena građa, koju su samo izuzetno hrabri i fizički spretni i sretni pojedinci vozili Tarom i Drinom do pilana u Foči i Višegradu, pa sve do Beograda. Ti vješti drinski vukovi zvali su se triftari i od njih je zavisilo koliko će posječene šume iz bosanskih vrleti stići do središta Austrougarske carevine, koja je u 19.vijeku okupirala Bosnu.

U Fočanskom Muzeju postoji podatak da je još 1906. godine, jedan fočanski triftar, na drvenom splavu, Drinom, od Šćepan Polja do Foče, vozio jednog austrijskog šumarskog inžinjera, radi odmora i rekreacije, što bi se moglo uzeti za početak turističkog splavarenja u Foči i okolini.

1932.godine beogradska “Politika” je pisala o zamahu turističkog splavarenja na drvenim splavovima u Foči. Splavovi su naprijed imali drveno kormilo, kojim je snažni triftar upravljao plovilom kroz brzake i slapove Tare i Drine. Dešavalo se da se zbog plahovite rijeke, splav ukliješti među kamene hridi ovih rijeka, ili da se zbog udara raspadne, što nije bio rijedak slučaj.

Ljudi su splavarili Tarom i puno prije nego što su se prvi avanturisti dosjetili prevoziti turiste na tradicionalnom splavu. Krajem 19. stoljeća, kad je porasla potražnja za drvenom građom, nije bilo teških kamiona i suvremenih putova, pa su trupci transportirani rijekom. Šumski su radnici drvene trupce spuštali niz kanjon iznimno opasnim i mukotrpnim načinom. Vezali su ih na splavove na kojima su onda plovili niz rijeku do odredišta. Tada se to zvalo triftarenje. Tara je divlja rijeka i krije mnoge opasnosti, pa su život i sigurnost triftara ovisili isključivo o njihovoj spretnosti i snalažljivosti; kad bi upali u maticu rijeke okruženi brojnim trupcima, teško bi sačuvali živu glavu. Trupci su iz kanjona Tare dalje plovili Drinom do Foče ili Višegrada, a nerijetko i dalje. Triftarenjem se drvena građa prevozila sve do kraja Drugog svjetskog rata.Triftarenje, ili transport drvene građe Tarom i Drinom prekida Drugi svjetski rat, da bi se obnovio 1958.godine, kada se osniva Turistička organizacija Foče i kada triftari na svoje splavove preuzimaju turiste, ljude željne odmora i uživanja u čarima rijeke.

Fočaci svjedoče da je među drinskim vukovima sve do devedestih godina prošlog vijeka, najpoznatiji bio Adem Pendek, o kome se ispredaju brojne priče. Poznate su splavarske familije Pendek, Šabanović, Čelik, Šahinović, Polovina, Lagarija, Dželil i Vejo, a tridesetak kilometara nizvodno, oko Ustikoline, bili su Sofradžije, Mujezinovići, Osmanspahići, Subašići, Sobe, Uzunovići, Merkezi i dr., u Višegradu familije Hašima Paje, Abida Cocalića i Nurka Čankušića, a u selu Godijeno bile su familije Babić i Kovač.

Glavna splavišta za građu su bila u području Huma i Broda na Drini. Stabla su se do rijeke spuštala niz točila (strmi klanac niz koji se spuštala građa) koja su bila dugačka i do 3km. Prirodna točila se zovu riža. Splavari su na Drini imali komande drži ka Bosni sto je značilo lijevo i tjeraj Crnoj Gori što je značilo desno.

Nail Vejo, r.a. - splavar
Nail Vejo, r.a. – splavar

splavarenje _ 005splavarenje _ 006splavarenje _ 007splavarenje _ 008splavarenje _ 009splavarenje _ 011splavarenje _ 012splavarenje _ 013splavarenje _ 014

splavarenje _ 015splavarenje _ 016splavarenje _ 017splavarenje _ 018splavarenje _ 019splavarenje _ 020splavarenje _ 021

VIDEO:

Splavarenje : Adem i Osmo
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/387443781610545/

Foča – kratki historijat i malo o splavarenju
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/192927537728838/

Gdje nastaje Drina
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/440487546306168/

Advertisements

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s