Londža nad Drinom, tlocrt i rekonstruirana perspektiva

Na kraju ovoga prikaza arhitektonskih spomenika u Foči vrijedno je nešto reći i o jednom zasebnom objektu, londži, kakvu je kod nas imala jedino Foča. Londža (od tal. l o g g i a) u Bosni znači prostoriju, u kojoj članovi esnafa drže sastanke, te i sam upravni odbor jednog esnafa, a potom i zaseban objekat u kojem se sijeli, zabavlja, pije, svađa i miri, te je u tome smislu poznaje osobito naša narodna pjesma (Pivo piju age Udbinjani, na Udbini u londži kamenoj). Londža u Foči ima upravo to zadnje značenje. To je zapravo kiosk, kome je samo podnožje bilo od kamena, a sva ostala konstrukcija od drvenih elemenata pod četverostrešnim šatorastim i ćeremitnim krovom sa šiljkom (»mizrakom«) na samome vrhu; objekat lagane, treperljive arhitekture, koja je potpuno odgovarala svojoj namjeni. Sagrađen je na samoj visokoj obali Drine u Gornjem Polju, nešto niže Memišah –
begove (Nazorove) džamije. U toj londži iskupljali su se Fočaci tamo u smiraje sunca i sijelili uz duhan i kahvu, što ju je tu, pred očima gostiju, spravljao poseban službenik. Rješenje unutrašnjeg prostora bilo je potpuno u skladu s namjenom objekta: kvadratični prostor, uzdignut iznad puta za tri stube, sa sjeverne strane, od udarca vjetra zatvoren, a na ostale tri strane potpuno otvoren, da gosti mogu meračiti u zelenoj Drini i još zelenijoj i romantičnoj okolini. Gosti su sjedjeli na sećiji, koja se protezala uz sve četiri stijene, a na samoj sredini prostora bilo je malo ognjište, na kojem se spravljala kahva. Sve do god. 1894, dok nije proradio moderni gradski vodovod, voda za kahvu u tome kiosku dobavljala se izravno iz korita Drine, koje leži duboko dolje ispod kućice. U tu svrhu služila je posebna naprava: vitao ili čekrk u samome kiosku sa željeznim užetom od londže do vode kojim se spuštala i dizala kofa s vodom. Taj posao obavljao je obično kahvedžija, ali su se i gosti pokatkad time zabavljali i na taj način se iživljavali. Londža je radila sve do posljednjeg rata (II sv. rata), a sama zgrada, već dotrajala, oborena je god. 1947. Očuvali su se jedino još kameni temelji s vanjskim dimenzijama 4,55 X 4,55 m. Priložena skica tlocrta i perspektive napravljena je na samome mjestu na osnovi ostataka temelja i detaljnih opisa, koje su dali mještani. Kad je, pak, taj objekat nastao, ne može se ništa sigurno reći. I najstariji ljudi u Foči kazuju da ga od malih nogu pamte istog onakvog, kakav je bio i u posljednje vrijeme. Budući da je objekat stajao u neposrednoj blizini Memišahbegove džamije, jedno narodno predanje veli da je londžu osnovao još sam Memišahbeg. Po tom predanju, koje se ne može ni pobijati ni dokazivati, londža bi bila utemeljena još prije god. 1585, kad je već Memišahbeg umro. Foča je doista još u šesnaestom vijeku imala sličnih objekata odnosno lokala, u kojima se pekla kahva i držali sastanci. Zaključujem to po tome, što se u obračunu vakufa Memišahbega navode u Foči još god. 1600 dvojica kahvedžija dakle zasebnih obrtnika, koji su spravljali kahvu i njome gostili građanstvo. Iz toga samo po sebi proizlazi da su tada u Foči bile najmanje dvije kahvane, a one sigurno nisu tu otvorene baš te godine, nego bar koju godinu, ako ne i više, prije toga. S kahvom su se Turci upoznali u Egiptu i Jemenu za vrijeme ratova sultana Selima I, a prva kahvana u Carigradu otvorena je god. 1534. U Bosnu, pak, došla je kahva negdje u drugoj polovini šesnaestog vijeka, a prva poznata kahvana kod nas spominje se u Sarajevu god. 1592. (136)

Naši, pak, gornji podaci ukazuju da su i u Foči rano otvoreni takvi lokali. Po vremenu poznatih vijesti, Foča je, štaviše, mjesto u Bosni, odmah poslije Sarajeva, u kojem se spominje kahvedžiski obrt. U prijašnja vremena nije bilo dovoljno ručnih mlinova, u kojima bi se mljela kahva, a koliko ih je i bilo, oni nisu mogli zadovoljiti potrebe u kah- vanama, gdje se dnevno trošila veća količina kahve. Zato su kahvedžije prženu kahvu tukli u zasebnim kamenim, a negdje i u drvenim stupama, tzv. dibecima. Jedan takav dibek nekog starog fočanskog kahvedžije našao sam uzidan u ogradi groblja Careve džamije. Usljed duge upotrebe dno mu se bilo prošupljilo, pa ga je vlasnik odbacio.
ing. arh Alija S. Bejtić Povijest i umjetnost Foče na Drini (1957.)
Naše starine IV – 1957
/136/
F. Spaho, Prve kafane su otvorene u našim krajevima, Novi behar, V/1931—1932, str. 41—42. — H. Kreševljaković, Gradska privreda i esnafi u Bosni i Hercegovini (Od 1463 do 1878),
Godišnjak Isto󰀭riskog društva,
godina 1949, str. (separata) 29.
_ _ _ _ _

žžž4589

priredio:Kenan Sarač

Advertisements

4 komentara na “FOČA : LONDŽA

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

Povezivanje na %s