Foča _ 501854949

Na ušću Ćehotine u Drinu, okružena Ćelovinom, Kmurom, Gradačkom Stijenom, te Malim i Velikim Brdima, ugnijezdila se Foča. Grad ovjenčan ljepotom prirode, raznovrsnošću života ljudi te zlom onih koje u ljude ne bi mogli ni ubrojati.

Foča _ 501854947

Gdje nastaje Drina _ 0969734874

Ko jos nije čuo za kanjon plahovite Tare i čudesnu boju rijeke Pive; ko nije čuo za Šćepan polje, mjesto odakle njih dvije čine Drinu? Ko nije čuo za Drinu, koja simbolizuje čistotu, granicu, ljubav i grobnicu? Ko ne ču za fočanske sablje i noževe, fočansku Aladžu džamiju, sahat kulu i han, kule Čengića na Odžaku i Ratajima, begovu kuću, fočanske Brione, splavarenje Tarom i Drinom..? Ko ne ču za Perućicu, jedinu prašumu u Evropi, za Maglić najviši vrh u Bosni, za prekrasne planinske oči na Zelengori, za stećke na Lučkim kolibama, Videž glavi, pješčane piramide kod Miljevine…?!

pješčane piramide kod Miljevine _ 501854953

Ima li neko da ne zna kako su Fočaci vagali jaja, kako su istjerali jevrejske trgovce, kako su natezali gredu da bi legla između dva direka. I sve to stane samo u jednu riječ – Foča! Oni koji je pošto-poto hoće vezati uz Tursko carstvo, naglašavaju kako je bila kasaba na karavanskom putu od Dubrovnika do Carigrada. A ona je, zapravo, grad koji je morao nastati onda kad su ljudi napuštali surove planine i stočarstvo, a počeli se baviti poljoprivredom, zanatstvom i trgovinom. Putopisac Evlija Čelebija zapisa da je ovo grad vinove loze, vinograda i dobra vina, što se i pravom Fočaku čini nekom greškom, jer u zadnjem vijeku vinova loza se samo mogla naći u baštama: Granova, Pilava, Sunarića, Simovića, Hadživukovića, Čengića i drugih fočanskih porodica a pod lozom znalo akšamlučiti, kahvelenisati i ašikovati.

Sahat kula u Foči _ 50185471

Bogumili su ostavili trag svog paganskog života na svim planinskim pašnjacima Zelengore, Maluše, Videža. Nekropole sa stećcima su posijane svugdje tamo gdje i danas ljudi ljeti izgone stoku, kupe mrs, kose, borave u planini.

Careva džamija u Foči _ 501854935

Careva džamija 1955. _ 50184974

Iza Turaka su ostale džamije, sahat kule, mezarje i još što-šta. Iza Austrougara šumske pruge i splavarenje kao najjeftiniji način transporta drveta a kasnije kao turistička atrakcija. Ostavili mnogo zgrada u samom gradu i sijećanje na kulturna i gospodarska vremena. Tito sa svojim vrhovnim štabom i partizanima udario temelje svoje države u februaru i martu 1942 godine.

plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 5018546450185469

Careva džamija 1992. _50184998

 

Četnicke horde u Prvom ratu a psebno u prošlom, opljačkale grad, srušile spomenike i pobile ljude, Bošnjake. Drinski most je bio prećutan simbol zločina, ničim ne obilježen. Ali poslije svih tih putnika, namejrnika ili osvajača i tuđina u Foči je ostajao specifičan i po mnogo čemu prepoznatljiv fočanski duh.

Foča - Sastavci - Ostadoše Ćehotina i Drina _ 501854936

Hej došla Drina od brijega do brijega

Pjesnici opjevaše i otpjevaše Drinu:
“Dvije su se vode zavadile
Ćehotina i studena Drina.
Ćehotina Drini govorila
pričekaj me još sutra do podne
dok ja dođem mutna i krvava,
odnijeću aladžanske dvore
i u njima prelijepu djevojku.”…

Aladža džamija u Foči _ 501854944

Aladža džamija je bila simbol i zaštitni znak Foče. Njena ljepota tajnovitost i legende, za nju vezane, odražavaju sve ono što Foča u suštini jeste: tragedija i nevjerovatna ljepota. Jedan beogradskih arhitekata Bogdan Bogdanović što na njoj doktorira, zapisa i ovo: “Mi nismo svjesni koje i koliko umjetničko i istorijsko blago leži u ovom zdanju.”

Legenda kaže da je jedan od sultana porijeklom iz Foče baš tu sreo svoju majku poslije desetine godina provedenih u turskoj vojsci. Pitao je za sina i rekla mu da je u janjičarima, turskoj vojsci. Kad je upitao da li bi ga mogla prepoznati ona rekla: – Bi po mladežu na leđima. Kad se otkrio i kad je majka prepoznala sina pustila dušu. Sultan podigao na tom mjestu džamiju. Aladžu džamiju. Ali legenda kaže da je neimar što je gradio poslije sazidanih zidova, jednostavno nestao. Vratio se tek nakon godinu dana. Kad je trebalo da ga kazne po zasluzi on rekao da prvo izmjere visinu zida, pa kad se ispostavilo da je jedan metar manja u odnosu na prošlu godinu on rekao: “E sad možemo nastaviti”.

Ima još legendi ali i onoga što se izvjeno znalo. Pred džamijom je bilo turbe gdje je sahranjen sin graditelja džamije; bila su i dva velika i svježe uređena groba. Tu su bili sahranjeni otac i djed Adila Zulfikarpašića, članovi čuvene fočanske porodice i gradski prvaci.

žžž50185333

Vjerovanje da toj ljepoti Aladže džamije niko i ništa neće i ne može nauditi osim prirode nisu se obistinila. I Aladžu i ostale fočanske džamije uništiše razjarene horde Voje Maksimovića, Velibora Ostojića i inih četničkih hajduka.

POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI-Pomozite nam da ih pronađemo! _ 501854987POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI -Pomozite nam da ih pronađemo! _ 501854988POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI -Pomozite nam da ih pronađemo! _ 501854987Munib Mujezinović iz Ustikoline preživjeli je logoraš Kazneno-popravnog doma u Foči _ 501854981

Foča je kao po pravilu i u ovoj najezdi četnistva bila prva na udaru, podmuklo i silovito. Fočanska mladost zatečena u snu i nadi, nestala je u valovima najdraže rijeke, ubile je spobode što od rata do rata na grad udaraju.

Za hiljade poklanih u prošlom ratu, ojađena žena-pjesnik proklinjala je Drinu:

“Pusti me, ženo drinjava
gaduro da bi li gaduro,
opet ti brada narasla
da ti se crvi ne vide…”

Most Stradanja 9.5.2013 _ 50185432Most Stradanja 9.5.2013 _ 50185430
da bi druga žena za zločin počinjen samo pedeset godina kasnije, nastavila:

“Slušamo Drino kako grad gori,
srce mu kuca a duša vapi.
Jecajem gorkim on sada zbori,
a suze su mu sve tvoje kapi.
U zraku miris dima sad lebdi,
do neba se diže mog doma plamen.
Krv se u mojim žilama ledi,
u grudima ne tuče srce već kamen..”

pogled na Carevu džamiju iz Aladže _ 50185477
Foča i ako razrušena, opljačkana, popaljena i ucvijeljena čeka Fočake. Čeka oslobodioce, čeka povratnike.

Oni će doći, oni već dolaze.

Panorama Foče _ vidi se Careva džamija _ 50185451

Ševko Kadrić (8. maja 1955. – 11. oktobra 2014.)

fotografije:fb PutnikNamjernik/flickr ekranportal13/focanskidani

oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

Ševko Kadrić rođen je 8. maja 1955. godine u selu Hajlovine, opština Pljevlja. Od 1959. godine živio je u Foči, a već sa 15 godina otišao je na školovanje u Sarajevo, kasnije u Zagreb, gdje je i magistrirao narodnu odbranu, a nastavio je usavršavanje i u Beogradu. Predavao je narodnu odbranu u Sarajevu u Prvoj gimnaziji, Muzičkoj akademiji i na Pedagoškoj akademiji.
Ševko Kadrić, profesor, pisac, novinar, slikar, polemičar, zaljubljenik prirode, neumorni istraživač i ljubitelj stećaka,  preminuo je iznenada 11. oktobra 2014. godine, u 59. godini.

_ _ _ _ _

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Foča – kako je vidio Ševko Kadrić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/18/foca-kako-je-vidio-sevko-kadric/

FOČANSKA RAJA : TRI PRIČE I JEDNA PJESMA Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/15/focanska-raja-tri-price-i-jedna-pjesma-sevka-kadrica/

Advertisements

2 komentara na “Foča – kako je vidio Ševko Kadrić

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava / Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava / Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava / Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava / Promijeni )

Povezivanje na %s