Naziv Kušlat potiče od riječi –  kuš,  što znači  ptica, gnijezdo.

Stotinjak metara je visoka stijena na kojoj miruje džamija.Ono što je ostalo zabilježeno govori da je na tom mjestu postojao manji grad koji je prije svega imao vojnu funkciju.

Kušlat je od 1404. godine bio u rukama Hrvoja Vukčića Hrvatinića, a od 1410. u rukama ugarskog vladara Sigismunda Luksemburškog. Od 1411. godine vlast je imao Stefan Lazarević. Pod osmansku vlast dolazi poslije pada Despotovine 1459. godine.

Unutar tadašnje utvrde Turci grade vojnu džamiju koja je služila za potrebe vojnika koji su bili na gradu. Pretpostavlja se da je džamija izgrađena u 15. vijeku.

Evlija Čelebija je ostavio svoj zapis i o ovom mjestu, a on kaže: U ovoj utvrdi postoji žitnica, oružnica, pet topova, te zapovjednik sa 28 vojnika posade.

Džamija Kušlat se smatra najstarijom vojnom džamijom na prostoru Bosne i Hercegovine.

 

Zidine grada Kušlata su uglavnom razvaljene i jedva da se mogu nazrijeti tragovi njegova postojanja. Sačuvan je jedan slabašan zid, i nešto ostataka gradnje. Odatle pogled prati put prema Vlasenici i Romaniji, a ispod stijene teče rijeka Drinjača sa desne i Jadar sa lijeve strane.

U ratu je drvenu džamiju plamen pojeo do temelja i tek je nedavno, obnovljena. Projektant se držao nacrta stare džamije, tako da je sagrađena onakva kakva je nekada bila.

Grede na stropu urađene su tako što su istesane sjekirom, bez obrade modernim mašinama. U desnom uglu je minber, minijaturan kao i sama džamija.

Obnovljena džamija je otvorena 2013. godine i o njoj brinu stanovnici sela Pahljevići.

U džamiji se obavezno klanja treća ramazanska džuma, te džuma zadnjeg petka u avgustu mjesecu.

O džamiji i tom upečatljivom mjestu je nedavno snimljen film: “Kušlat – džamija u kojoj od petka do petka klanjaju dženetske ptice”, koji je rađen prema priči Azira Šabića. Film je rađen u produkciji “One Moment studija” iz Tuzle, scenarij su pisali Muhamed Berbić i Fajko Kadrić, a režiju Sulejman Muratović.

 

Komentariši