Foču su 1465 g. definitivno zauzeli Turci. Kad je tačno dva vijeka kasnije ovo mjesto posjetio Evlija Čelebija, ono je imalo karakterističnu fizonomiju turskog šehera, sa prizemnim i spratnim stanbenim kućama smještenim u baštama, sa pot­punim diferenciranjem stanovanja u mahalama od privređivanja koje se kroz razne zanate i trgovi­nu odvijalo u čaršiji.

Evlija je u Foči nabrojao 17 džamija koje su ovom šeheru davale najsnažniji pečat. Među njima oduševljeni Evlija posebno ističe Aladža-džamiju, o kojoj između ostalog piše:

»Kad drvenim mostom pređemo na suprotnu stranu onda na vrhu mosta imamo Hasan-pašinu džamiju, koja je po cijelom svijetu poznata pod imenom »Aladža džamija«. To je krasna bogomo­lja. Ovoj džamiji nema ravne u Bosanskom ejaletu, ni u Zvorničkom sandžaku, ni u gradu Taslidži (Plevlje), a ni drugdje. Njen je graditelj Ramadan-aga, glavni zastupnik (baš halife) starog neimara (Kodža Mimar) Sinana, sina Abdulmennan-agina, glavnog neimara (mimar-baši) sultana Sulejmana. On je uložio svu svoju sposobnost dok je napravio tako krasnu i divnu Aladža džamiju , kojoj ne može biti ravne. U ovoj džamiji je sa stanovišta arhitek­ture izraženo toliko sposobnosti, toliko ukusa i fi­noće i ostvareno toliko ljupkosti, da takvu impresivnost nije ostvario ni jedan raniji neimar na ze­maljskoj kugli. Kako je ona ljepša i sjajnija od svih džamija ovog grada, to je ukrasila ovaj grad.

Neimar je na zidovima četverougaone osnove na­pravio, poput plave zdjele, okruglu kupolu (kubbe); ona je uzorna i zaslužuje da se vidi. Minber, mihrab, prozori i galerija mujezina su perforirani (mušebbak) radovi od bijelog mramora poput per­foracija (gravura) Fahrije; u svakom tome detalju izražena je neka posebna sposobnost i vještina poput dopuštene mađije. Spolja na sofi nalaze se tri visoke kupole (kubbe), na četiri mramorna stupa bijela kao kristal. Da ne bi snijeg i kiša za­sipali veliki džemat na ovim sofama je poređano simetrički dvadeset borovih stupova i od drveta inženjerski napravljena neka vrsta krovnog pre­pušta (sundurma) tako da onaj koji ga vidi ostaje zapanjen, jer je sav taj prepust izgraviran mrežastim gravurama poput gravura Fahrija«.

»Sav jugoistočni zid ove sofe išaran je razno­vrsnim šarama ravnim Behzatovu, Manijevu i Šahkulovu kistu.«

Tlocrt Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Tlocrt Aladža džamije, Naše starine X – 1965

»Osnivač ove zadužbine Hasan-paša umro je u Budimu kao budimski defterdar. Njegovo su čisto tijelo, prema njegovom testamentu (vasijat), sahra­nili ovdje, u gradu Foči, u dvorištu ove džamije pod pomenutom email-kupolom. To je i sada svjetao mauzolej. Bog mu se smilovao! To je zaista bio čovjek od ukusa, darežljiv i plemenit, vrijedan, i gostoljubiv, pun divnih osobina kao i Hatem Tai i Džafer Bermeki. Kako on nije žalio blaga, to je neimar Ramadan iz dvadeset i jedne džamije koje je on gradio mogao uzeti po neko iskustvo i vješti­nu (sana't) i sve ih primjenjivati pri gradnji ove džamije. Uloživši svu svoju sposobnost, on napravi takav božji hram, da mu nema ravna u Rume-liji (dijar-i Rum).«

Uzdužni presjek Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Uzdužni presjek Aladža džamije, Naše starine X – 1965

Ovdje je za nas interesantan podatak o gradi­telju Aladža-džamije. Evlija navodi Ramadan-agu kao njenog graditelja, a na drugom mjestu daje i podatke da je ovaj graditelj prije Aladže bio iz­gradio 21 džamiju. Iz ovoga se da zaključiti da je za Evliju Ramadan-aga bio poznat neimar iz škole mimar Sinana.

Podaci o Sinanovim saradnicima, arhitektima, koje daje Ahmed Refik navode: mimar Mehmet-agu, mimar Ahmet-agu, mimar Mustafa-agu, mi­mar Sulejman-agu, mimar Kara Šaban-agu, mi­mar Hajredin-agu, mimar Muslihudin-agu, mi­mar Husein Čauša, mimar Horos Memija, mimar Davut-agu, mimar Dalgič Ahmet Čauša i mimar Jusufa. Od ovih su dužnosti glavnog arhitekta car­stva poslije Sinanove smrti (1588) vršili: mimar Davut-aga (1588-1598), mimar Dalgič Ahmet Čauš (1598-1903) i mimar Mehmet-aga (1606-1617).

Jedan drugi autor, Ibrahim Koniali, u svom radu »MIMAR KODŽA SINAN« navodi kao Sina­nove saradnike: Ali, Alaedin, Ferhat, Kalender, Mehmet, Davut, Omer, Said i Sinan.

Nijedan od ova dva autora ne pominje Rama­dan-agu kao mimar Sinanovog suradnika, a Evlijao njemu govori kao o poznatom neimaru.

Fasada Aladža džamije sa oštećenjima _ Naše starine X - 1965
Fasada Aladža džamije sa oštećenjima, Naše starine X – 1965

Aladža-džamija je sagrađena 1550 godine. Te godine je mimar Sinan počeo gradnju džamije Sultana Sulejmana u Carigradu, koja sa džamijom sultan Selima II u Jedrenu predstvlja njegovo remek-djelo i najviši domet turske arhitekture. U to vrijeme je mimar Sinan bio već 11 godina glavni arhitekt carstva sa brojnim učenicima i saradnici­ma. Posve je vjerojatno da je među njima bio i Ramadan-aga, graditelj Aladže, ali je isto tako poznato da su u to doba svi Sinanovi saradnici bili u sjeni svog velikog učitelja.

Cijeneći vrijednost graditelja Aladže prema nje­govu djelu, možemo tvrditi da se radi o neimaru koji izvanredno pozna sve stilske karakteristike klasičnog doba osmanske arhitekture, počev od primjene lakih i elegantnih proporcija do pozna­vanja najsitnijih detalja spoljne i unutrašnje de­koracije.

Ako predpostavimo da su se u Sinanovoj školi svake godine osposobljavali za graditelje svega pe­torica mladih neimara, onda je kroz njegovu školu za pola vijeka, za koje vrijeme je mimar Sinan bio glavni arhitekt carstva, — prošlo oko 250 arhite­kata koji su ovladali vještinom građenja u okviru jednog zrelog arhitektonskog stila.

Ako je neki Sinanov učenik oko 1545 godine imao 25 godina, onda je on u godini Sinanove smrti bio starac od 68 godina. A tek poslije Sinanove smrti stvorena je mogućnost da neko od Sinanovih saradnika postane slavan. Pomenuli smo trojicu Sinanovih učenika koji su ga naslijedili na mjestu glavnog arhitekta. Morajmo vjerovati da su ovo bili najsposobniji Sinanovi učenici. A među mnogobroj­nim ostalim saradnicima Sinanovim bio je i Ramadan-aga, kojega Evlija navodi kao poznatog gra­ditelja Aladža-džamije.

U odnosu na veličinu nekih istovremenih cari­gradskih džamija, Aladža-džamija je malena. To joj niukoliko ne umanjuje umjetničku vrijednost.

I mimar Sinan je nekoliko godina prije smrti iz­gradio Šemsi Ahmet-pašinu džamiju u Skutarima, još manju nego što je Aladža, — umjetnički još vrijedniju.

Poredimo li Aladžu sa drugim jednoprostornim osmanskim džamijama u bilo kojoj pokrajini ne­kadašnje turske carevine, ona ulazi u red naj­uspjelijih. Prema njoj treba da određujemo mjesto njenog graditelja mimar Ramadan-age među nei­marima Sinanove škole.

Fasada Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Fasada Aladža džamije, Naše starine X – 1965

 

O PROPORCIJAMA ALADŽA-DŽAMIJE

 

U opisu arhitektonskih vriednosti Aladža dža­mije, koji su u GZM 1891 godine objavili Zarzycki,Arndt i Stratimirović, istakli su uspjelo proporcionisanje građevine, naročito njene unutrašnjosti.Oni navode kao matematsku osnovu ovog proporcionisanja, brojne odnose veličina »misirskog tro­kuta«. Međutim, ono što oni u prilog ove teze na­vode negira njihovu postavku, Način na koji oni u donjem dijelu enteriera džamije određuju vi­sinu trougla oduzimajući visinu parapeta donjih prozora i debljinu luka trompi, — posve je isfor­siran i neubjedljiv. Bez ikakvog opravdanja sma­njujući visinu donjeg dijela, ovi autori utvrđuju proporcije 8:5 za koje tvrde da je to odnos dviju stranica »misirskog trougla.« Ovo tvrđenje u svom članku o Aladža-džamiji (1943) ponavlja i Alija Bejtić.

Pomenuti brojni odnos se uopšte ne odnosi na pravougli »egipatski trougao« čije su stranice u omjeru 3:4:5. Proporcije 8:5 su proporcije rene­sansnog »zlatnog reza«, a ne »egipatskog trougla«. Način proporcionisanja osmanskih džamija za­snovan je na trouglovima i krugovima. Ovaj metod nije cjelini proučen, iako je na nekim pri­mjerima dokazan. Za utvrđivanje pravila proporcionisanja biće potrebno izučavanje proporcijskih odnosa na većem broju potkupolnih džamija, kako kod nas, tako i u drugim gradovima nekadašnjeg turskog carstva, naročito u Carigradu i Brusi.

Portal Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Portal Aladža džamije, Naše starine X – 1965

Jednoprostorna potkupolna džamija gradi se u osmanskoj turskoj školi od prve polovine XIV vi­jeka sve do druge polovine XIX vijeka. Najvrijednija ostvarenja ovog tipa džamije postignuta su drugoj polovini XVI v. dobu klasičnog osmanskog stila. Variranje glavnih elemenata ovog tipa

ustvari znači određivanje međusobnih proporcija trijema, kubusa, tambura, kupole i minareta.

Ako poredimo osmanske džamije s kraja XV i prvih godina XVI vijeka (brusanskog i ranocarigradskog stila) sa onim iz druge polovine XVI vi­jeka, koji pripadaju klasičnom stilu mimar Sinanove škole, — onda generalno možemo uočiti težnju ovih posljednjih za nešto jačim visinskim nagla­šavanjem cijele građevine. Ovo bi bila i jedna od specifičnosti proporcionisanja džamija mimar Sinanovog doba.

Težnju za elegantnijim proporcijama koje za­mjenjuju arhaične i robustnije proporcije ranijeg doba, možemo pratiti i kod bosansko-hercegovačkih potkupolnih džamija. Klasične proporcije blago naglašenog vertikalizma, majstorski su primjenjene kod Aladža-džamije pri određivanju visine trijema, kubusa, tambura i kupole. Velika vitkost i visina minareta još jače naglašava težnju za vertikalnim akcentiranjem čitave arhitektonske mase.

 

MATERIJALI I NJIHOVA OBRADA

Aladža-džamija je zidana od pravilnih klesanaca sedre, koja dozvoljava veoma dobro i lako obrađivanje. U poređenju sa svim drugim bosan­skim džamijama, ovdje je obradi klesanaca za zi­danje posvećena najveća pažnja. Umješnost kle­sara u rezanju sedre za zidanje i kamena krečnjaka za zidanje minareta, te za izradu stupova, portala, mihraba, minbera i mahfila — umnogom je po­mogla graditelju ove džamije da ostvari vrijedno umjetničko djelo. Klesari su naročito dobro poz­navali stilske elemente rezanog arhitektonskog dekora, što je došlo do izražaja u klesanju kapitela stupova, stalaktitnog ukrasa u ugaonim nišama, »trampama« i mihrabu, — te u klesanju izvanred­nog minbera i mahfila, koji bez sumnje spadaju najljepše kod nas.

Ko su bili ovi klesari, ne znamo. Narodna pre­daja kaže da je utemeljač Hasana Nazir doveo neimare iz Azije, ali o tome nemamo nikakvih si­gurnih podataka. Iz drugih primjera znamo među­tim da su i naši domaći klesari, naročito oni koji su dolazili iz Primorja, također dobro poznavali dekorativne elemente osmanskog stila.

UGROŽENOST SPOMENIKA I KONZERVA­TORSKI RADOVI

Kao i sve druge naše potkupolne džamije i Aladža je imala ispod kupole u tamburu drveni pr­sten, »hatulu«, koja je imala konstruktivnu za­daću da savlada kose sile, koje se stvaraju u ku­poli. Ovaj drveni prsten u tamburu Aladže, vre­menom je istruo, pa su oslobođene kose sile rascijepile kupolu od tjemena do vrha prozora na jugoistočnoj strani tambura. Djelovanjem ko­sih sila raspukao je i čitav jugoistočni zid kubu­sa. Vertikalna pukotina kontinuirano je išla od tjemena kupole, njenom jugo-istačnom stranom, rascijepila vijenac tambura, zatim prozor na tam­buru najviši prozori kubusa, te se nastavila sve do ispod drugog reda prozora kubusa.

Nema sumnje da je pucanje kupole bilo pospješeno i prodiranjem vode kroz bakarni pokrivaču spojnice u kupoli. Postojala je mogućnost da se daljnjim djelovavanjem kosih sila i vode, kupola ubrzo potpuno sruši. Zbog toga su spasavalački radovi bili neodložni.

Projektom konzervacije bilo je predviđeno:

a) konstruktivno saniranje kupole, tambura i jugo-istočnog zida kubusa
b) izvođenje pokrivačkih radova na glavnoj ku­poli i trima kupolama na trijemu
c) odvodnjavanje oko džamije
d) skidanje maltera sa svih zidova

Prihvatanje kosih sila koje nastaju u kupoli i nastoje da razmaknu zidove tambura i kubusa, u projektu konzervacije, obezbjeđeno je ugrađivanjem armirano-betonskog serklaža u podnožju kupole, odnosno pri vrhu tambura. Ovaj serklaž je ubetoniran i spolja sakriven pločama od sedre, čije veli­čine u potpunosti odgovaraju klesancima, koji su uklonjeni da bi napravili mjesto za serklaž. Nakon postupnog betoniranja serklaža pristupilo se injektiranju kupole cementnim malterom, izmjeni neu­kih klesanaca i dijela profilisanog vijenca tambu­ra, kao i injektiranju i preziđivanju raspuklog ju­goistočnog zida kubusa.

Ovim konstruktivnim zahvatom spomenik je trajno saniran, te ne postoji vjerovatnoća da će se ubuduće pojavljivati bilo kakve pukotine na ku­poli, tamburu i kubusu, tim više pošto je vidljivo da je slijeganje temelja išlo posve ravnomjerno, bez ikakvih deformacija.

Minber Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Minber Aladža džamije, Naše starine X – 1965
Minber Aladža džamije (2) _ Naše starine X - 1965
Minber Aladža džamije, Naše starine X – 1965

Bakarni pokrivač na glavnoj kupoli je bio oš­tećen, a djelomično je bio i nestručno postavljen,pa je projektom predviđeno zamjenjivanje svih ovakvih dijelova pokrivača.

Na malim kupolama trijema pokrivač je bio dotrajao, pa je bilo neophodno potpuno ga izmi­jeniti.

Oko džamije nije bilo nikakvog vidljivog plo­čnika, koji bi obezbjeđivao spomenik od kišnice.

Zbog toga je postojala opasnost ispiranja tla ispod temelja i njihovog slijeganja, sa svinu negativ­nim posljedicama. Projektom je predviđena izved­ba pločnika oko cijelog objekta i izgradnja uređaja za odvodnjavanje.

U toku rada ispod plitkog sloja humusa, ot­kriven je originalni prvobitni rigol, načinjen od kaldrme, kao i kanal koji je odvodio vodu od dža­mije. Manjom popravkom ovog originalnog sistema odvodnjavanja, naš projekat za odvodnjavanje, postao je nepotreban i suvišan.

Obijanjem maltera na raznim dijelovima fa­sada džamije, utvrdila, samo da je cijela džamija zidana od pomno i pravilno rezanih klesanaca sedre.

Malterisane fasade su umnogom umanjivale vri­jednost arhitektonskog izraza spomenika. Nije bilonikakve sumnje da prvobitno džamija nije bila malterisana, jer u tom slučaju sedra za zidanjie ne bi bila obrađivana u ovako pravilnim klesancima.

Skidanje maltera sa svih spoljnih površina, osim jugoistočnog zida trijema na kome je sačuvana bogata bojena ornamentika iz vremena građenja Aladža-džamije i na kome se nalaze brojni kaligraf­ski potpisi putnika koji su posjetili Aladžu, među ovim i potpis Evlije Čelebije, — dalo je spoljnjem izgledu spomenika opet prvobitnu vrijednost.

Kupola i minaret Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Kupola i minaret Aladža džamije, Naše starine X – 1965

Arh. Rosić Nedeljko, koji je neposredno ruko­vodio radovima konzervacije, za preziđivanje i opločenje, obezbjedio je sedru iz kamenoloma kod sela Vikoč, oko 30 km uzvodno uz Čehotinu, a za ploče podova »muljiku«, krečnjak iz Miljevine, — od kojih materijala je građena džamija.

U toku radova grom je rascijepio dio minareta iznad šerefeta i smaknuo krov minareta. Krov je upotpunosti izmjenjen, upotrebljen je samo stari pokrivač, zidani dio je dijelom prezidan i injektiran. Ovo je bio povod da se postavi i kompletna gromobranska instalacija.

Uz džamiju je istovremeno izvršena i konzervacija česme koja se nalazi u kamenoj džamijskoj ogradi.

Svim ovim radovima izvršena je arhitektonska konzervacija samog spomenika. Ali ovim radovima nije dovršen posao oko uređenja čitavog ansambla, koji čini spomenik sa svojom okolinom. U nastavku radova neophodno je prići konzerviranju starih grobova, kojih ima oko 20 i uklanjanju novijih koji su svojim oblicima unijeli potpuni nesklad u ovaj ambijent. Grob Hasan Nazira, osnivača džamije, treba dovesti u prvobitno stanje, kao i turbe njegovog sina Ibrahim-bega, koga je otac po­kopao u turbe sagrađeno za sebe.

Aladža džamija prije konzervacije _ Naše starine X - 1965
Aladža džamija prije konzervacije, Naše starine X – 1965

Osim ovih radova, arhitektonska konzervacija mora da obuhvati restauratorsko-konzervatorski zahvat na šadrvanu pred džamijom, kome treba vratiti njegov originalni izgled, kao i na kapiji džamijskog dvorišta.

Džamija sa šadrvanom, turbetom, grobljem, kapijom, ogradom i česmom je jedinstven am­bijent, stilska cjelina, — koju kao takvu treba ukomponovati u širi pojas gradskog parka i njego­vog arhitektonskog okvira.

 

(Husref Redžić: Arhitektonska konzervacija Aladža-džamije u Foči, Naše starine X – 1965)

fotografije:Naše starine X – 1965

priredio:Kenan Sarač

 

 

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

 

 

 

 

Advertisements

25 komentara na “[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)

Komentariši

Upišite vaše podatke ispod ili kliknite na jednu od ikona da se prijavite:

WordPress.com logo

You are commenting using your WordPress.com account. Odjava /  Promijeni )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Odjava /  Promijeni )

Twitter slika

You are commenting using your Twitter account. Odjava /  Promijeni )

Facebook fotografija

You are commenting using your Facebook account. Odjava /  Promijeni )

w

Povezivanje na %s