IN MEMORIAM : 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

IN MEMORIAM

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

IN MEMORIAM

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/19/26-godina-od-deportacije-bosansko-hercegovackih-izbjeglica-iz-crne-gore-1992-godine/

Advertisements

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA _ 001

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA

“Foča više nije Foča, nema obilježja i nema ljudi koji su je činili Fočom.”
Taib Reko, bivši logoraš

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMIL] Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.)

 

Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 002

Dnevni avaz, od četvrtka, 28.oktobra 1999. piše:
U posljednja tri dana na području općine Foča, tačnije u Mjesnoj zajednici Jeleč ekshumirane su 32 žrtve iz dvije masovne grobnice i više pojedinačnih.
U jednoj od masovnih grobnica u selu Kratine ekshumirano je osam tijela Bošnjaka koji su strijeljani početkom agresije. To su Edhem Šljivo, Abid Srnja, Omer Srnja, Mustafa Srnja, Zulfo Srnja, Elvedin Srnja i Nedžad Srnja.
…U jednoj od pojedinačnih grobnica ekshumirano je tijelo Almase Bibović (1904.), piše Dnevni avaz.

Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 003

Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 004

izvor:Dnevni avaz,četvrtak,28. oktobra 1999.

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

FOČA, XXV GODINA OD GENOCIDA : MASOVNE GROBNICE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/?s=masovne+grobnice+u+fo%C4%8Di

Evropski sud odlučuje o deportacijama Bošnjaka iz Crne Gore

Evropski sud za ljudska prava uskoro će odlučiti da li postoji pravna osnova za tužbu protiv Crne Gore u predmetu koji se odnosi na ratne deportacije 82 bošnjačke izbjeglice, koje su kasnije ubijene.

Crnoj Gori je dat rok do narednog mjeseca da odgovori na zahtjev Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu nakon što su tu zemlju tužile porodice Bošnjaka koji su deportovani 1992. godine, a kasnije i ubijeni u BiH.

Kako bi odlučio o pravnoj osnovi za postupak protiv Crne Gore, Sud je tražio od te države da odgovori na navode porodica ubijenih, koje tvrde da crnogorske vlasti nisu ozbiljno istražile zločine protiv Bošnjaka, koji su u to vrijeme imali status izbjeglica.

Tužba podnesena 2013. takođe navodi da je istraga u Crnoj Gori provođena bez entuzijazma, da nije obuhvatala sve odgovorne za taj zločin, uključujući i najviše zvaničnike, bez čijeg se “znanja, pristanka i podrške” ne bi moglo izvršiti policijsko hapšenje i izručenje izbjeglica.

“Istraga je pokrenuta kako bi se pružio razlog za obustavu građanskog postupka koji su pokrenule porodice žrtava s ciljem dobijanja odštete, a ne da bi se postigla pravda”, navodi se u tužbi.

Nevladina organizacija “Akcija za ljudska prava”, koja predstavlja porodice, u srijedu je izjavila da zahtjev iz Strasbourga znači da je prvi prag u ispitivanju osnovanosti tužbe uspješno savladan.

“Evropski sud za ljudska prava takođe je pozvao BiH da dostavi pisane komentare s obzirom da su porodice njeni državljani”, naveli su iz “Akcije za ljudska prava”.

Više od 60 Bošnjaka i nekoliko osoba srpske narodnosti bilo je protivzakonito pritvoreno i dovedeno u sjedište policije u Herceg-Novom, odakle su 25. i 27. maja 1992. godine autobusima deportovani do teritorije pod kontrolom bosanskih Srba, navodi se u tužbi Evropskom sudu. Nakon deportacija, većina je Bošnjaka ubijena, a za njihovim posmrtnim ostacima se još traga.

Devet bivših crnogorskih policajaca optuženih za deportacije oslobođeno je optužbi u novembru 2012. godine, nakon što je Viši sud u Podgorici presudio da, iako su hapšenja bila nezakonita, ona nisu predstavljala ratni zločin, a devet optuženih osoba nisu pripadale nijednoj strani u bh. ratu.

 

izvor:BIRN,23.05.2018.

deportacije Bošnjaka iz Crne Gore _ 015.jpg

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

 

_ _ _ _ _

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/19/26-godina-od-deportacije-bosansko-hercegovackih-izbjeglica-iz-crne-gore-1992-godine/

 

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?

https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

 

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.

https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

 

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore

https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

 

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom

https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

 

 

FOČA : Ni dan-danas nije podignut spomenik žrtvama u dvorani “Partizan”

 

Ni dan-danas opštinsko rukovodstvo nije dozvolilo Udruženju “Žena žrtva rata” da podigne spomenik žrtvama u dvorani “Partizan”, ali je dozvolilo podizanje spomenika njhovim dželatima.
Citirana rečenica iz OSLOBOĐENJA, od 20.09.2004. važi i danas kao i prije 14 godina.

Ploča koja nikad nije postavljena _ 004

Ploča koja nikad nije postavljena _ 003

OSLOBOĐENJE,20.09.2004. piše:
Ni dan-danas opštinsko rukovodstvo nije dozvolilo Udruženju “Žena žrtva rata” da podigne spomenik žrtvama u dvorani “Partizan”, ali je dozvolilo podizanje spomenika njhovim dželatima
Umjesto žrtvama, spomenik zločincima
Foca u RS još je pod sankcijama americkog Kongresa i sudeci po onom što se u njoj dešava teško da ce se stvari promijeniti na bolje. Jedan od primjera je odbacivanje zahtjeva Udruženja Žena žrtva rata, kojem nije dozvoljeno postavljanje spomen-ploce na objekat bivše sportske dvorane Partizan. Traže to clanice ovog udruženja, žene Foce zlostavljane u Partizanu, mjestu iz kojeg su do stanovnika BiH, svijeta, haških istražitelja stigla najteža svjedocenja o zvjerstvima pocinjenim nad Bošnjakinjama …..
(OSLOBOĐENJE,20.09.2004.)

Ploča koja nikad nije postavljena _ 002

OSLOBOĐENJE,23.09.2004. piše:
Udruženje Žena žrtva rata ne odustaju od namjere da 30. septembra postave spomen ploču na zgradu Partizan, sportsku dvoranu u kojoj su 1992. godine zlostavljane Bošnjakinje iz Foče.
Ploča je izrađena, navodi OSLOBOĐENJE,23.09.2004., i na njoj ispisan tekst:
APRIL – AVGUST 1992.
Nečovječna i monstruozna zlodjela
izvršena su nad bošnjačkim djevojčicama,
djevojkama, i ženama u Foči.
Opomena da se više nikada i nikome
ne ponove ovakva i slična zlodjela.
Ploču podižu preživjele žrtve.
(OSLOBOĐENJE,23.09.2004.)

Ploča koja nikad nije postavljena _ 005

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča 1888.

4

Foča 1888.
iz knjige Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc., Wien, 1888.
-János Asboth /Asboth, Johann/, (1845.-1911.)
… Mit 37 ganzseitigen und 175 Text-Illustrationen, Original-Photografien … sowie einer historischen und drei statistischen Karten und Tabellen.

O Foči 1888.

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 001

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 002

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 003

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 004

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 005

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 006

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 007

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 008

 

iz knjige Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc., Wien, 1888.
-János Asboth /Asboth, Johann/, (1845.-1911.)

5

6

 

7

 

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča iz 1868.

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 009

Foča iz 1868.
iz knjige Studien über Bosnien und die Herzegovina – Johann Rośkiewicz,
Brockhaus, 1868 – Bosnia and Hercegovina – 424 pages

Opis Foče, opis Drine…

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 006

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 007

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 008

 

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 001

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 002

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 003

 

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 004

 

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 005

 

iz knjige Studien über Bosnien und die Herzegovina – Johann Rośkiewicz,
Brockhaus, 1868 – Bosnia and Hercegovina – 424 pages

 

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča na karti Austro-Ugarske monarhije 1856.

Scheda 1856(1)

JOSEF SCHEDA – ZEMLJOVID AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
General-Karte des Oesterreichischen Kaiserstaates mit einem grossen Theile der angrenzenden Länder
Beč 1856.

Scheda 1856 _ 003
Zemljovid prikazuje obalu od Zadra do Budve sa zaleđem i predstavlja jednu (XVIII) sekciju velikog zemljovida Austro-Ugarske Monarhije, koji se sastoji od 20 sekcija u omjeru 1:576000. Naši krajevi vide se na listovima 12, 13, 14, 17 i 18. Prema M. Markoviću u „Descriptio Croatiae“ „Schedina je karta u tehničkom pogledu izrađena besprijekorno, ali je sadržajno pretrpana i zbog toga joj je umanjena preglednost.“

 

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[UPITNIK] : Pivsko jezero kao grobnica ubijenih bošnjaka Fočaka 1992. – 1995.

UPITNIK : Pivsko jezero kao grobnica ubijenih bošnjaka Fočaka 1992. – 1995.

Od nama poznatog izvora dobili smo neke informacije o mogućim masovnim grobnicama ubijenih Fočaka 1992. – 1995.
Jedna od mogućih grobnica je Pivsko jezero. Naš izvor tvrdi da su mnoga tijela bošnjaka odvožena i bačena u Pivsko jezero.
Druga moguća grobnica je prostor kod KP Doma Foča i Mosta Stradanja do nekadašnje Kanare (klaonice stoke) prema Bolnici uz samu rijeku Drinu.
Treća moguća i najvjerovatnija grobnica nalazi se na samim Sastavcima, na mjestu sadašnjih bazena i hotela u izgradnji…

Pivsko jezero  _  001.jpg

Pivsko jezero je vještačko jezero u Crnoj Gori. Nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore u općini Plužine. Površina jezera je 12,5 km², dužina 45 km, a najveća dubina je 188 m. Nadmorska visina iznosi 675 m, što ga čini najvećim vještačkim jezerom u Crnoj Gori.
Jezero je nastalo pregradom kanjona rijeke Pive, izgradnjom visoke brane od 220 m. Izgradnja brane počela je 1967. godine i završena je 1975. Nastankom jezera potopljeno je staro naselje Plužine, kao i manastir Piva, koji je premješten na novu lokaciju. Jezero se koristi za potrebe hidroelektrane Piva i predstavlja glavni energetski potencijal Crne Gore.
(Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije)

2

priredio: Kenan Sarač
fotografije Pivskog jezera:Vikipedija/google/screenshot
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

1

Mogucih grobnica ima i na povrsinskom kopu budanj i u ponoru izmedju dva tunela na kod Miljevine,samo to treba dobro procesljat.
Asim Hambo

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_003

U petak, 25. maja 2018. godine, u podne, na prostoru ispred glavnog ulaza u Centar bezbjednosti Herceg Novi, memorijalno okupljanje radi obilježavanja 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_002

HAPŠENJA U CRNOJ GORI
U maju i junu 1992. godine, najmanje 66 izbjeglih muslimana iz Bosne i Hercegovine
nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno pripadnicima – njima
neprijateljske – vojske bosanskih Srba u BiH, koji su najveći broj njih likvidirali. Samo
dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore.
Pored muslimana iz BiH, na teritoriji Crne Gore istovremeno je uhapšeno i 33 izbjeglica srpske nacionalnosti, koji su vraćeni u Republiku Srpsku radi mobilizacije. Za razliku od izbjeglih muslimana, deportovani izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirani kao taoci, niti je poznato da je bilo ko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije.
Najveći broj uhapšenih izbjeglica doveden je u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su organizovano 25. i 27. maja autobusima transportovani u koncentracioni logor KPD Foča, odnosno na neutvrđenu lokaciju u istočnoj BiH (Republici Srpskoj). Svi muslimani deportovani jednim autobusom 27. maja 1992. ubijeni su vjerovatno istog dana i bačeni u Drinu.
Još uvijek nijesu pronađeni posmrtni ostaci svih tih žrtava. Ostale muslimanske izbjeglice uhapšene su u Baru, Podgorici ili u području blizu granice sa BiH takođe
krajem maja 1992. godine i deportovani pojedinačno u logor u Foču ili agentima bosanskih Srba, poslije čega im se gubi svaki trag.

(Predmet „Deportacija“, IZVJEŠTAJ: Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori, Izvještaj je izradio tim HRA u saradnji s advokatom Bogdanom Ivaniševićem, Podgorica, maj 2013.)

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_004

Od oko stotinu bosansko-hercegovačkih izbjeglica koje je crnogorska policija, s proljeća 1992. godine, nezakonito uhapsila i deportovala borcima Radovana Karadžića gotovo svi su pobijeni. Ekrem Čemo (1953) iz Foče, jedan je od rijetkih koji je ostao živ. Živi u Njemačkoj. Izbjegava novinare. O svojoj golgoti prvi put govori za jedan medij:
“Uoči krvavog rata u Bosni i Hercegovini sklonio sam se sa suprugom Eminom i dvoje maloljetne djece u Crnu Goru, u Bar, gdje sam godinama ljetovao i imao mnogo prijatelja. Uoči mog hapšenja policajci su nekoliko puta dolazili kod Abdulaha Kamerića i Ramiza Babića, mojih zemljaka iz Foče, koji su kasnije ubijeni. Saslušavali su ih tokom noći, rano izjutra, u po bijela dana. Hapsili su ih i puštali. Nakon nekoliko dana, 21. maja 1992. godine, ujutro oko sedam sati, dok smo nas trojica pili kafu, kombi pun policije naglo se zaustavio ispred zgrade. Naoružani policajci su munjevito opkolili zgradu. Dvojica policajaca su nam oprezno prilazila. Narediše da pođemo sa njima na informativni razgovor. Strpaše nas u kombi. U njemu je pokunjeno sjedio moj poznanik iz Foče, neki Remzija, zaboravio sam mu prezime”, svjedoči specijalno za “Vijesti”, Ekrem Čemo.
Saslušavao me nepoznati čovjek. Predstavio se kao policajac iz Foče. Kasnije smo saznali da je to bio zloglasni Mišo Stevanović zvani Šumar. On je Bosance masovno hapsio po Crnoj Gori. Nakon jednog sata ponovo uđe policajac, sa nekim spiskom. Naređuje: “Neka ostanu Ekrem Čemo, Ramiz Babić, Abdulah Kamerić, Šefko Kubat i Šaćir Redžo. Ostali su slobodni”.
(FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom, objavljeno:25. februara , 2018.; objavljeno 2005. Vijesti)

zu  zu                  1078

Koliko je samo bošnjaka deportovano iz Crne Gore, Srbije u KP Dom Foča? I tu im se gubi svaki trag.Među njima su i tri brata Rikalo iz Čohodar mahale.
(FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?, objavljeno:9.januara , 2016.)

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_005

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_006

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_007

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_008

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

 

 

Suđenje Todoviću : Svjedočenje bez prisustva javnosti

20180503_115045(1)

U nastavku suđenja za zločine počinjene u Foči, svjedok Državnog tužilaštva je svoj iskaz dao putem videolinka bez prisustva javnosti.

Aleksa Vladičić svjedočio je bez prisustva javnosti na suđenju Milanu Todoviću, optuženom da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), jednu žensku osobu “kupio” od drugih vojnika i silovao je u oktobru 1992., da bi je od decembra iste godine pa do 5. marta 1993. prisilio na seksualno ropstvo, držeći je zatvorenu u nehumanim uslovima, i pri tome ju je fizički i seksualno zlostavljao.

Nastavak suđenja zakazan je za 25. maj.

Ajla Gežo, 18.05.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Suđenje Todoviću : “Igraj, muslimanko”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/12/sudenje-todovicu-igraj-muslimanko/

Suđenje Todoviću : “Sanjala sam grobnicu”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/17/sudenje-todovicu-sanjala-sam-grobnicu/

Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/13/sudenje-todovicu-dosadan-kada-dode-pijan/

Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

Suđenje Janjiću : Svjedokinja bez saznanja o silovanju

Na suđenju za zločine počinjene u Foči, svjedokinja Odbrane Dragana Janjića kazala je da nikada svojoj komšinici nije rekla da je optuženi nekoga silovao.

Vojka Tešević se prisjetila kako se nakon izbijanja rata prijavila u vojsku i radila na rampi u Miljevini, u blizini mjesta gdje je bila stacionirana vojska. Pojasnila je da je po naređenju komandanta Pere Eleza evidentirala ko je dolazio i odlazio, te se prisjetila prilike kada je Elez pitao da li je ulazio policajac Dragan Janjić.

“Ja sam rekla da znam samo Dragana Janjića učitelja, da ne znam Dragana Janjića policajca… Rekla sam da ga nikad nisam zapisala”, kazala je Tešević, pojasnivši kako je Elez te prilike galamio.

Na upit da li je ikad svojoj komšinici Hajriji spomenula da je Janjić nekoga silovao, svjedokinja je odgovorila da nije i dodala da optuženog ni ne poznaje.

Tužilaštvo BiH tereti Janjića da je u augustu 1992. zaštićenu svjedokinju B-1 silovao u Policijskoj stanici u Miljevini, pri čemu ju je udarao i prijetio joj. Janjić, bivši aktivni policajac iz Miljevine, u maju i junu 1992. je učestvovao, prema optužnici, i u nezakonitom hapšenju više od 20 muškaraca nesrpske nacionalnosti s tog područja.

Bivši rezervni policajac pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Foča Mlađo Vučen je naveo da je poznavao optuženog Janjića.

“Sjećam se da je došao kao kadet, bio jedno vrijeme u stanici, i da je po rasporedu otišao u odjeljenje stanice u Miljevinu”, rekao je svjedok.

On se prisjetio i da je Janjić jedne prilike priveden u Kazneno-popravni dom (KPD) Foča, nakon čega je vraćen u SJB Foča. Nakon toga, kako je rekao Vučen, optuženi Janjić je cijeli rat proveo u Foči.

Odbrana je na ovom ročištu uložila i niz materijalnih dokaza, među kojima obavještenje Policijske uprave Foča da je optuženi tokom 1992. godine imao prijavljeno prebivalište u ovom gradu. Uložena je i potvrda Kriznog štaba srpske općine Foče od 9. maja 1992. na ime uhapšenih Nedžiba i Murata Rizvanovića, iz koje se, prema Odbrani, vidi ko je odlučivao o njihovom puštanju.

“Mi tvrdimo da onaj koji je odlučivao o puštanju, odlučivao je o hapšenju”, rekao je advokat Slaviša Prodanović.

Suđenje će se nastaviti 24. maja.

Lamija Grebo, 17.05.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

*****************
Suđenje Janjiću : Zabrana objavljivanja iskaza svjedoka
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/17/sudenje-janjicu-zabrana-objavljivanja-iskaza-svjedoka/

Suđenje Janjiću : Optuženi protjeran iz Miljevine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/sudenje-janjicu-optuzeni-protjeran-iz-miljevine/

Suđenje Janjiću : Hapšenje ili običan poziv
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/13/sudenje-janjicu-hapsenje-ili-obican-poziv/

Suđenje Janjiću : “Sve je na silu radio”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/06/sudenje-janjicu-sve-je-na-silu-radio/

U nastavku suđenja Janjiću : Optuženi “sigurno zna” gdje su pobijeni ljudi
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/22/u-nastavku-sudenja-janjicu-optuzeni-sigurno-zna-gdje-su-pobijeni-ljudi/

Suđenje Janjiću: Povjerila se zaštićena svjedokinja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/21/sudenje-janjicu-povjerila-se-zasticena-svjedokinja/

Suđenje optuženom Draganu Janjiću : Od vriske orila se Miljevina
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/06/sudenje-optuzenom-draganu-janjicu-od-vriske-orila-se-miljevina/

Janjić: Bez hrabrosti da priča o detaljima
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/01/janjic-bez-hrabrosti-da-prica-o-detaljima/

[Sud BiH] Janjić: Odvođenje u policiju u Miljevini
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/30/sud-bih-janjic-odvodenje-u-policiju-u-miljevini/

Počelo suđenje Draganu Janjiću za zločine u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/24/pocelo-sudenje-draganu-janjicu-za-zlocine-u-foci/

Potvrđena optužnica protiv Dragana Janjića za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/30/potvrdena-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocin-protiv-covjecnosti-pocinjen-1992-godine-na-podrucju-foce/

Podignuta optužnica protiv Dragana Janjića za zločine u Foči 1992. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/23/podignuta-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocine-u-foci-1992-godine/

Sud Bosne i Hercegovine : Određen pritvor Draganu Janjiću
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/06/sud-bosne-i-hercegovine-odreden-pritvor-draganu-janjicu/

Foča : Uhapšen Dragan Janjić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/03/foca-uhapsen-dragan-janjic/

Suđenje Janjiću : Zabrana objavljivanja iskaza svjedoka

Na suđenju za zločin počinjen u Foči, saslušan je zaštićeni svjedok Odbrane, ali prema odluci Sudskog vijeća, sadržaj njegovog iskaza nije dozvoljeno objavljivati u medijima.

Zaštićeni svjedok O-20 dao je iskaz na suđenju Draganu Janjiću, kojeg Tužilaštvo BiH tereti da je u augustu 1992. zaštićenu svjedokinju B-1 silovao u Policijskoj stanici u Miljevini, pri čemu ju je udarao i prijetio joj.

Janjić, bivši aktivni policajac iz Miljevine, u maju i junu 1992. godine učestvovao je, kako stoji u optužnici, i u nezakonitom hapšenju više od 20 muškaraca nesrpske nacionalnosti s tog područja.

Prema službenom rasporedu, suđenje će se nastaviti 17. maja.

Lamija Grebo, 16.05.2018.

 

izvor:detektor.ba/BIRN BiH
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

*****************

Suđenje Janjiću : Optuženi protjeran iz Miljevine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/sudenje-janjicu-optuzeni-protjeran-iz-miljevine/

Suđenje Janjiću : Hapšenje ili običan poziv
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/13/sudenje-janjicu-hapsenje-ili-obican-poziv/

Suđenje Janjiću : “Sve je na silu radio”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/06/sudenje-janjicu-sve-je-na-silu-radio/

U nastavku suđenja Janjiću : Optuženi “sigurno zna” gdje su pobijeni ljudi
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/22/u-nastavku-sudenja-janjicu-optuzeni-sigurno-zna-gdje-su-pobijeni-ljudi/

Suđenje Janjiću: Povjerila se zaštićena svjedokinja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/21/sudenje-janjicu-povjerila-se-zasticena-svjedokinja/

Suđenje optuženom Draganu Janjiću : Od vriske orila se Miljevina
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/06/sudenje-optuzenom-draganu-janjicu-od-vriske-orila-se-miljevina/

Janjić: Bez hrabrosti da priča o detaljima
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/01/janjic-bez-hrabrosti-da-prica-o-detaljima/

[Sud BiH] Janjić: Odvođenje u policiju u Miljevini
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/30/sud-bih-janjic-odvodenje-u-policiju-u-miljevini/

Počelo suđenje Draganu Janjiću za zločine u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/24/pocelo-sudenje-draganu-janjicu-za-zlocine-u-foci/

Potvrđena optužnica protiv Dragana Janjića za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/30/potvrdena-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocin-protiv-covjecnosti-pocinjen-1992-godine-na-podrucju-foce/

Podignuta optužnica protiv Dragana Janjića za zločine u Foči 1992. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/23/podignuta-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocine-u-foci-1992-godine/

Sud Bosne i Hercegovine : Određen pritvor Draganu Janjiću
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/06/sud-bosne-i-hercegovine-odreden-pritvor-draganu-janjicu/

Foča : Uhapšen Dragan Janjić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/03/foca-uhapsen-dragan-janjic/

Na suđenju Milomiru Davidoviću – Ličiju : Optuženi imao nadimak “Liči”

zgrada Lepa Brena u Foči _ 001

Svjedokinje Tužilaštva BiH su izjavile da je optuženi Milomir Davidović radio kao šef magacina u prodavnici u zgradi “Lepa Brena” u Foči, te da je imao nadimak “Liči”.

Spomenka Kovač je ispričala da poznaje optuženog Davidovića te da je jedno vrijeme bio šef magacina prodavnice u kojoj je ona radila, a koja je smještena u zgradi “Lepa Brena” u centru Foče.

Za optuženog je također kazala da je radio i kao konobar u objektu “Fontana” i da ima nadimak “Liči”. Kako je rekla, osim njega ne poznaje nikoga s tim nadimkom.

Svjedokinja Snežana Rašević je izjavila da je kao trgovac radila u trgovinskoj radnji u Foči, u zgradi “Lepa Brena”. Poslovođa te prodavnice, kako je rekla, bio je Davidović zvani “Liči”, kojeg poznaje od djetinjstva.

Prema optužnici, neutvrđenog dana između 3. i 18. jula 1992. iz Srednjoškolskog centra u Foči vojnik Dragan Zelenović je izveo S-1 i S-4, i odveo ih u stan u zgradi “Lepa Brena”, gdje ih je optuženi Davidović zvani “Liči”, zajedno s ostalim vojnicima, silovao.

U istom vremenskom periodu, prema drugoj tački optužnice, S-1, S-4 i još jedna ženska osoba bošnjačke nacionalnosti su odvedene u napuštenu kuću u naselju Dobro Polje, gdje su ih optuženi i ostali vojnici seksualno zlostavljali.

Prema Tužilaštvu BiH, Davidović je ove zločine počinio kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS).

zgrada Lepa Brena u Foči _ 005

Treći svjedok Husein Mandžo je naveo da je do početka rata radio kao brico u Foči i dodao da je optuženi Davidović dolazio kod njega na šišanje.

“Davidovića poznajem čitav život. Ima nadimak ‘Liči’. Prije rata sam ga viđao u čaršiji, igrao je odbojku”, izjavio je svjedok, dodavši da je bio iznenađen kad je saznao da je Davidović optužen za ratni zločin.

Termin narednog suđenja će biti naknadno određen.

Emina Dizdarević,16.05.2018.

izvor.detektor.ba/birn bih
fotografije:focanskidani/internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

**********

Na suđenju Milomiru Davidoviću – Ličiju : Nije vidio dovođenje žena u zgradu
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/04/na-sudenju-milomiru-davidovicu-liciju-nije-vidio-dovodenje-zena-u-zgradu/

Na suđenju Milomiru Davidoviću – Ličiju : Noćima čupala kosu nakon silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/29/na-sudenju-milomiru-davidovicu-liciju-nocima-cupala-kosu-nakon-silovanja/

Foča : SIPA uhapsila Milomira Davidovića Ličija, osumnjičenog za ratni zločin i silovanje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/04/foca-sipa-uhapsila-milomira-davidovica-licija-osumnjicenog-za-ratni-zlocin-i-silovanje/

Podignuta optužnica protiv Milomira Davidovića za silovanja i seksualna zlostavljanja žrtava bošnjačke nacionalnosti u Foči u ljeto 1992. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/22/podignuta-optuznica-protiv-milomira-davidovica-za-silovanja-i-seksualna-zlostavljanja-zrtava-bosnjacke-nacionalnosti-u-foci-u-ljeto-1992-godine/

Potvrđena optužnica za silovanje u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/29/potvrdena-optuznica-za-silovanje-u-foci/

[SVJEDOČENJA] Foča 1992. : Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod “Derbija” na Autobuskoj stanici u Foči

Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 009

…zapisnik iz Haga sa suđenja Krnojelcu…Zapisano je ovako:
– Zelja je došao 21. jula i izveo Frašto Emira, Esada Kiselicu, Rikalo i Nurku Nišića….
Moj Emir je molio da ga ne tuče….Sve to ima zapisano javno… imam taj isječak.
Eh,,, njih trojicu su likvidirali tu veče, a Emira tek sutradan…
Pošto su ga Klanfa (Klanfa je Radomir Kovač, op.p.) i Zelja (Zelja je Dragan Zelenović, op.p.) odveli kod Miće Pavlovića da im Mićo da naš porodični novac, koji su moji ostavili na čuvanje…Mićo je dao dio novca Emiru …
Tada su Emira ubili kod “Derbija” na Autobuskoj stanici….Bio je mrtav 4 dana…Tada ga bacaju kod Ćehotonskog mosta, 2 metra od betonske grede i dovoze kamenje i zatrpaju…
Kemalemir Dženan Frašto

Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 002

Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 007

 

Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 008

priredio: Kenan Sarač
fotografije:Kemalemir Dženan Frašto/internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

vidi i ove naslove:

FOČA 1992. KP Dom : ODVEDENI NA PUT BEZ POVRATKA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/17/foca-1992-kp-dom-odvedeni-na-put-bez-povratka/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
Foča 1992. - 1995. : Kazneno-popravni dom

MOŽETE LI SPAVATI SA TOM TAJNOM?
EMIR FRASTO 1964, MOJ DRAGI BRAT JE
ODVEDEN IZ KPD 21 JUNA 1992. U 18:00 SA VEČERE. ODVEO GA JE ZELJA SA GRUPOM OD JOS ČETVERO.
GUBI MU SE SVAKI TRAG.
MOLIM DA AKO IKO ZNA GDJE JE UKOPAN ili GDJE SU MU KOSTI DA MI JAVI.
OD TOLIKIH KOMŠIJA U FOČI MORA NEKO BITI ČOVJEK I REĆI.
MOŽETE LI SPAVATI SA TOM TAJNOM?
Kemalemir Dženan Frashto
27. srpanj · 2015 ·
MOŽETE LI SPAVATI SA TOM TAJNOM?

Stari tekstovi : Foča iz 1878. godine

Bosna 1878. _ 001

Foča, liepa i velika varoš u krasnoj okolici na utoku Ćehotine u Drinu. Varoš se prostire na obalah obih rieka; nu najveći dio njezin stere se upravo u kutu, gdje utiče Ćehotina u Drinu. Po broju pučanstva je Foča drugi grad u Hercegovini, ter broji 10.000 stanovnika, ponajviše muhamedovaca. Ovi imaju 17-20 džamija, od kojih je 9 olovom pokriveno; pravoslavni pako imaju svoju novu crkvu. Udaljena je Foča od Sarajeva 16, a od Mostara 24 sata. U prijašnje vrieme bijaše ta varoš glasovita sa svoje obrtnosti (noži, handžari veliki i mali) i trgovine, koju je vodila sa Dubrovnikom.
Jeleč, mala varošica, poznata sa dobrih tabaka (kožara).

Bosna 1878. _ 005

Bosna 1878. _ 006

Bosna 1878. _ 007

Bosna 1878. _ 008

Bosna 1878. _ 002

Bosna 1878. _ 003

 

Bosna 1878. _ 004

 

izvor:BOSNA (zemljopis), knjiga III, Vjekoslav Klaić, Matica Hrvatska, Zagreb 1878.
izvor:Vjekoslav Klaić kao geograf, Dragutin Feletar, Acta Geographica Croatica, volumen 33, Zagreb 1998.

Foča na razmeđu 19. i 20. stoljeća _ 002

Foča, razglednica iz 1930.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Priča o ženi koja nosi teške rane koje i danas krvare

Udruženje žrtava rata Foča 92-95 _ 005

Ovo bi mogla biti i priča o prvom Udruženju žrtava rata Foča 92-95.
Na čijem čelu je Halida – Dida Konjo Uzunović.
Dida svojom pojavom, svojim imenom i prezimenom, dovoljno govori o stradanju Foče,o zločinu nad ženama Foče.
Šta novo reći o hrabrosti žene koja nosi toliko breme, toliko teške rane koje i danas krvare.
Šta novo reći o hrabrosti žene koja je ujedno i simbol nepokorenosti , prkosa, inata, ponosa pa čak i ljubavi koju nikad i niko neće i ne može ubiti.
Dida. Žena, Fočanka koja kao Feniks ptica ponovo ima krila i želi da leti.
Dida. Žena, koja ima snage i hrabrosti da dođe ponovo u blizinu krvoloka koji joj uzeše sve.
Roditelje, prekrasnog muža, dva brata.
Kuću, dom, grad…

žrtve fočanskog KP Doma 1992. - 1995.
_ _ _ _ _

Udruženje žrtava rata Foča 92-95 _ 010

Posjetite fb stranicu Udruženja žrtava rata Foča 92-95 da bi saznali više o radu Udruženja.
https://www.facebook.com/udruzenjezrtavaratafoca/

Udruženje žrtava rata Foča 92-95 _ 002

O osnivanju Udruženja žrtava rata Foča 92-95. vidi na linku:
Ustikolina : Osnovano Udruženje porodica žrtava rata Foča 1992.-1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/02/ustikolina-osnovano-udruzenje-porodica-zrtava-rata-foca-1992-1995/
_ _ _ _ _

Udruženje žrtava rata Foča 92-95 _ 011

priredio:Kenan Sarač

 

fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

Suđenje Todoviću : “Igraj, muslimanko”

Foča 2018

U nastavku suđenja za zločine počinjene u Foči, svjedok Državnog tužilaštva izjavio je da je sklonio jednu žensku osobu, nakon što je zaključio da je Milan Todović u svom stanu prisilno držao i tjerao je da mu kuha i da ga zabavlja.

Petar Radović je rekao da je s prijateljima Acom i Nešom “sjedio na kafi” kada su mu obućara Todovića preporučili da kod njega popravi obuću. Po dolasku u obućarsku radnju, kako je naveo, zatekli su Milana Todovića, koji im je kazao da se oženio i pozvao ih u stan na piće.

“Otišli smo u stan u Čodor Mahali, nedaleko od njegove radnje. Pozvao je neku žensku osobu i rekao joj da sipa piće i skuha kafu. Zatim joj je rekao da pusti muziku i da igra. Govorio joj je: ‘Igraj, muslimanko.’ Tada mu je Nešo opalio šamar i istjerali smo ga iz stana”, posvjedočio je Radović.

Svjedok je pojasnio da su tada zbog ljudskosti osjećali obavezu da pomognu toj ženi istjeravši Todovića i, kako je dodao, ostali su u stanu da prenoće, da se on ne bi vratio.

Radović je izjavio da su tada odlučili da joj pomognu tako što će je skloniti kod neke žene.

Todović je optužen da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), jednu žensku osobu “kupio” od drugih vojnika i silovao je u oktobru 1992., da bi je iste godine prisilio na seksualno ropstvo, držeći je u nehumanim uslovima i pri tome je fizički i seksualno zlostavljajući.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. maj.

Ajla Gežo, 11.05.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Suđenje Todoviću : “Sanjala sam grobnicu”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/17/sudenje-todovicu-sanjala-sam-grobnicu/

Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/13/sudenje-todovicu-dosadan-kada-dode-pijan/

Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

Ko uzima silni novac od donacija?

76

Lahko je rušiti.Hajd’ nek izgrade! Kakvi li su kriteriji i po kojim parametrima se radi? Da li je Bošnjacima
u samom gradu obnovljen ijedan objekat ili se radi u rukavicama? Ili po principu IMT (ima li mene tu)? Ko uzima silni novac od donacija?

75
Ima i ona : “Porez plati i noge se uhvati!” – to jest NE ZADRŽAVAJ SE u Foči! Važno je porez platiti!

77

78

73

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik/internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Zarad gradnje stambene zgrade Fočanske vlasti otele zemlju prognanom Bošnjaku

Fočak Kenan Sarač godinama se bori s lokalnim vlastima u Foči, koje su odlučile bespravno graditi stambenu zgradu na njegovoj zemlji. Fočanske vlasti su ovih dana odlučile ukloniti ostatke u ratu devastirane Saračeve kuće, a da Sarač ne dobije nikakvu naknadu.

”Tražio sam da mi daju neko obeštećenje, da mi isplate novac ili da mi daju stan u toj zgradi koja treba da se gradi na dijelu moje parcele, ali vlasti su to odbile”, kazao je razočarani Sarač.

Ipak, općinske vlasti su mu iznijele neprimamljivu i mizernu ponudu.

”Nude mi da na preostalom dijelu moje parcele mogu sagraditi manji objekt od vlastitih sredstava”, dodao je Sarač.

Tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine sa prostora Foče protjerano je kompletno bošnjačko stanovništo, a njihovi domovi su porušeni ili oduzeti. Istraživačko dokumentacijski centar objavio je da je 2.805 osoba nestalo ili je smaknuto tokom protjerivanja bošnjačkog stanovništva iz Foče od 1992. do 1995. godine.

Pored vlastite kuće, koja je tokom posljednjih sukoba u BiH uništena, a Sarač je zajedno sa ostalim bošnjačkim stanovništvom prognan iz Foče. On je sada podstanar u Sarajevu, gdje živi sa maloljetnom kćerkom.

On kaže da se pokušao dogovoriti sa lokalnim vlastima u Foči, ali da je u cijelom slučaju izmanipulisan. Prethodno je dao saglasnost da fočanske vlasti mogu ukloniti njegov ruševni objekt i graditi zgradu na dijelu njegove atraktivne parcele, ali je zauzvrat tražio obeštećenje. No, obeštećenje je izostalo, koje Sarač ne može dobiti ni nakon nekoliko godina pravne borbe.

Sarač dodaje da je zaštitu pokušao tražiti na nekoliko adresa u BiH, kao i kod ombudsmana za ljudska prava, ali problem još nije uspio riješiti. Novca za daljnju pravnu borbu sa vlastima u Foči nema.

 

_ _ _ _ _

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

_ _ _ _ _

FOČANSKE DILEME :OBMANE I LAŽI u sjenci izbora i političkih i drugih prevara (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/09/20/focanske-dileme-obmane-i-lazi-u-sjenci-izbora-i-politickih-i-drugih-prevara-foto/

Ko uzima silni novac od donacija?
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/10/ko-uzima-silni-novac-od-donacija/
_ _ _ _ _

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

_ _ _ _ _

FOČA – povratnici najveća briga društva : GDJE ZAVRŠAVAJU DONACIJE? (GLAS NARODA)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/17/foca-povratnici-najveca-briga-drustva-gdje-zavrsavaju-donacije-glas-naroda/

FOČA – povratnici najveća briga društva : Donacije tek za vikendaše (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/16/foca-povratnici-najveca-briga-drustva-donacije-tek-za-vikendase-foto/

Foča : Povratnici dobijaju pomoć za obnovu kuća (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/06/foca-povratnici-dobijaju-pomoc-za-obnovu-kuca-foto/

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

KO I KOGA LAŽE? I ZAŠTO?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/29/ko-i-koga-laze-i-zasto/

O FOČACIMA ODLUČUJU ONI KOJI NISU IZ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/18/o-focacima-odlucuju-oni-koji-nisu-iz-foce-foto/

FOČA:NEBRIGA ZA POVRATAK I NEISTINE I OBMANE O POVRATKU PROGNANIH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/focanebriga-za-povratak-i-neistine-i-obmane-o-povratku-prognanih/

FOČA (Bastasi) : Žele nas otjerati s naše zemlje!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/foca-bastasi-zele-nas-otjerati-s-nase-zemlje/

Semiha Borovac: NEMA ČLANSTVA U EU BEZ RIJEŠENOG PITANJA IZBJEGLIH (Kontinuirane opstrukcije iz RS-a)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/semiha-borovac-nema-clanstva-u-eu-bez-rijesenog-pitanja-izbjeglih-kontinuirane-opstrukcije-iz-rs-a/

KO I KOGA LAŽE? I ZAŠTO?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/29/ko-i-koga-laze-i-zasto/

OTVORENO PISMO SVIM MINISTRIMA I SVIM VLADAMA – VLADARIMA u BiH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/04/otvoreno-pismo-svim-ministrima-i-svim-vladama-vladarima-u-bih/

Povodom javnog poziva izbjeglicama i raseljenim osobama:Ko je i kada je raspisao tender da se (s)ruše kuće Bošnjaka?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/povodom-javnog-poziva-izbjeglicama-i-raseljenim-osobamako-je-i-kada-je-raspisao-tender-da-se-sruse-kuce-bosnjaka/

FOČANSKI FOL 13 : ТРИНАЕСТ – У ФОЧИ
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/focanski-fol-13-тринаест-у-фочи/

mrakača u FOČI:KLJUČ U RUKE???KOME???ČEMU???KOGA???ZAŠTO???da l’ smo svi ovce!?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/mrakaca-u-focikljuc-u-rukekomecemukogazastoda-l-smo-svi-ovce/

O FOČI, ALADŽI I POVRATNICIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/12/o-foci-aladzi-i-povratnicima/

FOČA: DOK ZA POVRATNIČKU POPULACIJU NEMA STANOVA – IMA ZA DEPORTOVANE DRŽAVLJANE BiH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/09/foca-dok-za-povratnicku-populaciju-nema-stanova-ima-za-deportovane-drzavljane-bih/

FOČA : Donacije tek za vikendaše
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/16/foca-donacije-tek-za-vikendase/

Općinama Foča, Višegrad, Rudo…: 160.000 KM za pomoć održivom povratku izdvojila Općina Novi Grad
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/26/opcinama-foca-visegrad-rudo-160-000-km-za-pomoc-odrzivom-povratku-izdvojila-opcina-novi-grad/

Semiha Borovac: NEMA ČLANSTVA U EU BEZ RIJEŠENOG PITANJA IZBJEGLIH (Kontinuirane opstrukcije iz RS-a)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/semiha-borovac-nema-clanstva-u-eu-bez-rijesenog-pitanja-izbjeglih-kontinuirane-opstrukcije-iz-rs-a/

[AKTUELNO] FOČA : KO TO TAMO DOBIJA KUĆE PO sistemu „ključ u ruke“
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/16/aktuelno-foca-ko-to-tamo-dobija-kuce-po-sistemu-kljuc-u-ruke/

Fočanski kreatori genocida (DANI, broj 375 od 20.08.2004.)

Fočanski kreatori genocida
Zločincima nema ko da sudi
A gdje je Haag?

64

Zločinci

Fočanski kreatori genocida

Ideolozima genocida u Foči smatraju Vojislava Maksimovića (bio je profesor književnosti na sarajevskom Filozofskom fakultetu), Velibora Ostojića (bivšeg ministra za informiranje u Vladi RBiH) i Petka Čančara (bio je predsjednik Vijeća općina u Skupštini BiH).

Krizni štab koji je nadzirao etničko čišćenje činili su: Miroslav Stanić, predsjednik SDS-a Foča i direktor “Trikotaže”, Radovan Mandić, ljekar, Čedo Zelović, profesor, Zdravko Begović, jedan od direktora u ŠIP-u “Maglić”, Dragan Gagović, načelnik policije u Foči, Zoran Vukadinović, do rata radio u goraždanskom SUP-u, Josif Miličić, nastavnik historije, Radojica Mlađenović, predsjednik Izvršnog odbora SO Foča, Ljubo Ninković, predratni republički funkcioner, Sekula Stanić, ljekar, Nade Radović, direktor “Temike”, i Simo Stanojević, nastavnik.

Ratni prijeki sud u Foči činili su: Rajko Bojat, predsjednik, Jelena Lela Milić, sudija, Mišo Jovičić, advokat, i Slobo Starović, automehaničar.

(Iz knjige Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992-1995; Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2004.)

Oni znaju gdje su nestali Bošnjaci 
Egzekutori iz KP Doma 
Prema svjedočenjima preživjelih logoraša, za nedjela u KP Domu odgovorni su:
Milorad Krnojelac (predratni nastavnik matematike), zapovjednik logora u Foči od 17. aprila 1992. do augusta 1993.
Zoran Sekulić (predartni uposlenik “Oslobođenja”), zamijenio Krnojelca na mjestu zapovjednika KP Doma.
Savo Todorović, zvani Bunda, zamjenik upravnika logora. Prije rata radio u KP Domu.
Mitar Rašević, komandir obezbjeđenja logora. Prije rata bio komandir straže u KP Domu Foča.
Rade Gagović, pomoćnik obezbjeđenja u logoru. U Foču došao iz KP Doma Zenica.
Zoran Vladičić, glavni isljednik u logoru. Prije rata bio kriminalistički tehničar u fočanskom SUP-u.
Vojislav Starović, zvani Vojo, isljednik u logoru. Prije rata bio rukovodilac kriminalističke službe fočanskog SUP-a.
Mišo Koprivica, isljednik u logoru. Prije rata bio referent kriminalističke službe u fočanskom SUP-u.
Petko Gašević, isljednik u logoru. Prije rata radio kao drvni tehničar u ŠIP-u “Maglić” i bio, kao rezervni kapetan, pomoćnik komandanta TO za obavještajne poslove.
Slavko Koroman, pomoćnik zapovjednika službe obezbjeđenja u logoru. Prije rata bio stariji stražar u KP Domu.
Milenko Burilo, najzloglasniji stražar logora. Prema svjedočenju preživjelih, predvodio je grupu stražara koja je izvršila stravične zločine nad logorašima 24., 25. i 28. juna 1992. Prije rata bio stražar u KP Domu.
Radivoje Jegdić, predratni radnik KP Doma, prvih dana napada na Foču djelovao sa “Belim orlovima”, a kasnije je bio član grupe koja je po Crnoj Gori hvatala Bošnjake i dovodila ih u logor. Sa njim je išao i Mišo Stevanović, zvani Šumar. Svojevremeno je ministar MUP-a Crne Gore Pavle Bulatović priznao da zna za ta hapšenja. U Foču je na ovaj način iz Crne Gore vraćeno 38 Bošnjaka. Samo osmorica su preživjela.
Osim njih, u KP Domu je bilo još na desetine stražara koji su čuvali logoraše.
(DANI, broj 375 od 20.08.2004.)

63

Krvoproliće na Miljevini

A gdje je Haag?

Brico Mujo Kunovac cijeli svoj život je proveo u Miljevini. Svi su ga znali, jer malo je onih koji bar jedanput nisu bili u njegovoj radnji. U porodičnoj kući je živio sa suprugom, sinom, snahom i dva unuka, koja su neposredno pred rat trebala krenuti u školu. Petog maja 1992. nakon napada na Poljici (iznad Jeleča, na putnom pravcu Kalinovik – Miljevina) kod Kunovaca je došlo šest članova porodice njegove snahe iz Jeleča.

Istoga dana je “minolovac” (kamioni koje su vozili Bošnjaci, a koji su išli ispred srpskih kako ovi ne bi naletjeli na minu) prošao, a kamion pun vojske naletio na minu. Poginulo ih je 40. Nakon toga je u Foči proglašena trodnevna žalost.

Među nastradalima je bio i Mićo Vuković, zet Blagoja Eleza, koji je bio bliski rođak Pere Eleza, samozvanog srpskog vojvode i najozloglašenijeg četnika na tom području. Mićin brat Ranko je odmah nakon nesreće otišao u kuću Muje Kunovca i odveo ih sve u Tunele, putni pravac Foča – Miljevina (dva dana prije masovne grobnice na Miljevini, otkrivena je i masovna grobnica u Tunelima, dosad je pronađeno 36 tijela), i pobio.

Još jedan brat Ranka Vukovića, Luka, poginuo je, a on je uhvatio Aliju Kibrića i natjerao ga da mu pokaže gdje je Luka ukopan. Svjedoci tvrde kako je potom Aliji odsjekao glavu i nabio je na kolac pored mjesta gdje je Luka ubijen.

Danas Ranko Vuković živi u Foči i smatra se organizatorom šverca između Crne Gore i Foče.

Inače, komandant tzv. Miljevinske čete bio je Pedo Trivun – trenutno u bjekstvu u Srbiji. Naredbodavac likvidacija Bošnjaka na Miljevini bio je predsjednik SDS-a Miljevine – Pavle Elez. I tadašnji komandir stanice policije, a današnji penzionirani policajac Mićo Olović, prema svjedočenju preživjelih, počinio je nekoliko zločina: navodno je učestvovao u ubistvima Murisa Hrbinića, Hamida Muhovića, Ahmeta Ramovića i jednog romskog djeteta, u mjestu Mitrovo Vrelo 6. juna 1992. Pored ovoga, Olović je 9. juna naredio da tadašnji rezervni sastav policije u Miljevini, u kome su bili i Aleksa Marković i Rade Drašković, dovede u stanicu policije 36 Bošnjaka, sve očeve i sinove, koje je lično ispitivao, a poslije toga im se gubi svaki trag.

Miško Savić je došao u kuću po Zaima i njegovog sina Zikriju i odveo ih u KP Dom u Foči – pretpostavlja se da su ubijeni na mjestu pronađene masovne grobnice. Nakon toga se uselio u njegovu kuću i “živio” sa Zaimovom ženom Ramizom. Jednu noć se napio, odveo je na most pored miljevinskog motela, koji je visok dvadesetak metara, i bacio je. Danas Miško živi na Miljevini, sretno oženjen.

Ovo su samo neki od zločina počinjenih na području Miljevine u toku proteklog rata koji nikad nisu procesuirani.
(DANI broj 375 od 20.08.2004.)

65

Zločini: Šta sve kriju masovne grobnice u Foči 
Zločincima nema ko da sudi

Na području fočanske općine pronađeno je i ekshumirano oko 800 tijela. Najnovijim otvaranjem dviju grobnica, ali i pronalaženjem još nekoliko lokaliteta čije će tajne uskoro biti otkrivene, traganje za nestalim moglo bi biti završeno. Slijedi identifikacija i – dženaza
Masovna grobnica u Budnju: Dosad je pronađeno 76 tijela 
“Čekamo vaskrsenje mrtvih”, piše na spomeniku-križu postavljenom prije pedesetak godina nasred livade u fočanskom selu Budanj. Razlog: partizani su u Drugom svjetskom ratu, u Četvrtoj ofanzivi, upravo na tom mjestu imali konačni obračun sa četnicima istočne Bosne, kojih je tada pobijeno, navodno, oko hiljadu. Njihova tijela su pobacana u ponor ispod Budnja.
Savršenu tišinu oko spomenika narušava zvuk bagera koji kopa pedesetak metara dalje – Federalna komisija za nestale upravo otvara treću jamu. U dosadašnje dvije pronađeno je 76 tijela fočanskih Bošnjaka koji se od ‘92. vode kao nestali. Prema prvim informacijama, pretpostavlja se da bi u ovoj masovnoj grobnici mogao biti pronađen veći broj Fočaka, Bošnjaka koji su na početku rata bili zatvoreni u KP Domu, te da će ovo biti dosad najveća pronađena grobnica na području fočanske općine.
“Tražim oca i brata” Dok stoji pored grobnice nekadašnjeg površinskog kopa Rudnika “Miljevina”, Šefik Brković kaže: “Tražim oca i brata.” Došao je iz Mostara čim je u novinama pročitao da je u grobnici pronađena lična karta njegovog oca Hasana (1938.). “Odveden je 1992. iz naše kuće u Điđevu, zajedno sa mojim mlađim bratom Ekremom (1968.), u KP Dom. Od tada, godinama pokušavamo da ih nađemo. Samo da se to već jednom završi, da ih sahranimo”, kaže Šefik dok mu pogled luta preko grobnice.
Druga lična karta pronađena u ovoj grobnici glasi na ime Fadila Divjana, inžinjera koji je na početku rata pobjegao u Crnu Goru, ali su ga tamošnje vlasti izručile fočanskim Srbima, koji su ga vratili i zatvorili u KP Dom. Sve dosad se vodio kao nestao.
Prema svjedočenjima preživjelih Bošnjaka, kroz logor u KP Domu, od otvaranja 17. aprila 1992. do 10. oktobra 1994., prošlo je oko 800 Fočaka – uglavnom onih koji su ostali u svojim kućama, vjerujući da im se neće desiti ništa loše i da će im komšije Srbi pomoći.
Iz KP Doma je razmijenjeno 248 Bošnjaka, a još 314 odvedeno na razmjene, nakon kojih im se izgubio svaki trag?! Prema tvrdnjama porodica, u logor su odvedena 63 lica koja se vode kao nestala i nikad i nisu dovedeni u KP Dom, a 38 Bošnjaka je ubijeno na najsvirepije načine – strijeljanjem, premlaćivanjem i klanjem na drinskom mostu.
“Gledali smo kroz prozor naše ćelije, Džafer Kovač i ja, kad su u prostoriji za ispitivanje drvenim palicama, šakama, nogama i gumenim kablovima tukli Nurku Nikšića, Kemu Dželilovića, Muniba Veiza i Džemu Vahidu (oni su bili među najuglednijim Fočacima, prim. aut.). Lično sam vidio kad su Muniba Veiza, Mustafu Kulogliju, Halima Konju i Kemu Dželilovića tukli drvenim palicama i šakama. Čuli su se jauci… Nakon toga pucnji – šest puta”, ispričao je jedan preživjeli logoraš, dalje se sjećajući: “Znam da je tu noć padala kiša. Poslije pucnjave sam vidio Milenka Burila koji je nosio ćebad. Gurao je leševe na ćebad… Dragan Popržen, također zatvoren sa nama, poslije ove noći mi je pričao da je on prao krv i čistio ćeliju, te da je Munib Veiz bio saradnik Đulimana u aferi ‘Fočatrans’, zbog čega je i ubijen.”
Krvavi Vidovdan

Munib Veiz je bio fočanski trgovac, jedan od onih ljudi koje je poznavao skoro kompletan grad. Istina je da je bio prijatelj i sa Đulimanom, nekadašnjim direktorom “Fočatransa”. Ubijen je, prema svjedočenju preživjelih, uoči Vidovdana 1992., kada je likvidirano još tridesetak Bošnjaka – izvedeni su i zaklani ili ustrijeljeni na drinskom mostu.
Bošnjaci su iz logora odvođeni na radove. Dvije grupe, u kojima je bilo po tridesetak dobrovoljaca – oni koji su izlazili “na rad” imali su bolju hranu – odvedene su, navodno, na branje šljiva. Za njih se više nikad nije čulo. Grupa od tridesetak ljudi odvedena je na goraždansko ratište – bili su živi štit o kome danas nema ko da svjedoči: oni koji nisu poginuli u unakrsnoj vatri, strijeljani su da bi šutjeli. Nisu rijetkost bile ni pojedinačne egzekucije…

Otkako je pronađena prva masovna grobnica na području Foče, postoji ideja da se u ovom gradu održi zajednička dženaza, te da se žrtvama izgradi memorijalni centar. Ideju podržava Udruženje građana, ali i fočanske vlasti, što nam je potvrdio Lutvo Šukalo, predsjednik Skupštine opštine Foča, koji tvrdi da protiv takve ideje nema ništa ni sadašnja srpska vlast. Ukoliko se slože porodice, u Foči će se klanjati zajednička dženaza za sve žrtve pronađene na području Miljevine.
(piše: Dženana Karup-Druško, DANI broj 375 od 20.08.2004.)

Optuženi protjeran iz Miljevine - 003

korištena arhiva magazina Dani iz 2004. godine.

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

PODSJETNIK : DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DAN EVROPE, DAN LOGORAŠA BIH, DAN SJEĆANJA NA UBIJENU DJECU SARAJEVA…

PODSJETNIK : DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DAN EVROPE, DAN LOGORAŠA BIH, DAN SJEĆANJA NA UBIJENU DJECU SARAJEVA…

58

59

57

 

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani
********
vidi još:

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/deveti-je-maj-opet-dan-evrope-dan-pobjede-nad-fasizmom-i-dan-logorasa/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/focanska-je-tuga-pregolema-1992-2018/

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom-foto/

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.

Deveti je maj. Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša. Voljela bih da nema ovog zadnjeg, ali…Opet se sjećam svojih logoraša: sjećam se oca rahmetli i njegovih 828 dana provedenih u KPD Foča, sjećam se dana kada sam primila poruku Crvenog križa, kojom javlja da je živ, sjećam se novembra 1997. kada je od posljedica zatočeništva umro u 44.godini. Sjećam se daidže rahmetli, koji nikada nije primio moju poruku Crvenog križa, jer “nije posjećen od strane istog” Skoro 20 godina poslije naći ćemo njegove kosti (i gips na ruci) u rudniku Miljevina, zajedno sa još logoraša, odvedenih iz KPD na prisilni rad. Imao je 29 godina. Sjećam se i ostalih logoraša iz KPD Foča, bilo ih je preko 700. Za njih 322 KPD je bio zadnja poznata adresa. Neki se još vode kao nestali. Sjećam se logoraša iz Manjače, Keraterma, Omarske i ostalih iz preko 600 logora u BiH. Ali, Hag kaže da ih je “malo”, valjda zato što su oni za Hag samo brojevi. Za nas, njihove porodice nisu brojevi, osobe su. I mnogo, jako mnogo nedostaju. Evropo sretan ti 9. maj, Dan logoraša!
Sanela Hodzic Avdic

izvor:fb Sanela Hodzic Avdic

 

design:Kenan Sarač
fotografije:fb Sanela Hodzic Avdic
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom-foto/

PODSJETNIK : DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DAN EVROPE, DAN LOGORAŠA BIH, DAN SJEĆANJA NA UBIJENU DJECU
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/podsjetnik-dan-pobjede-nad-fasizmom-dan-evrope-dan-logorasa-bih-dan-sjecanja-na-ubijenu-djecu-sarajeva/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/deveti-je-maj-opet-dan-evrope-dan-pobjede-nad-fasizmom-i-dan-logorasa/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/focanska-je-tuga-pregolema-1992-2018/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

 

1992. – 1995. : Jedno od mjesta masovnih silovanja bio je grad Foča

32

“Najbrojnije žrtve bile su bosanske Muslimanke, dok je među počiniocima bilo najviše bosanskih Srba. Jedno od mesta masovnih silovanja bio je grad Foča, te je Haški tribunal doneo presudu 2001. godine trojici muškaraca, u kojoj je prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava rekao da je seksualno ropstvo zločin protiv čovečnosti”, navodi se u saopštenju organizacije “Žene u crnom”.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini silovano je oko 20.000 žena, saopštila je ranije organizacija “Žene u crnom”.

izvor:organizacija “Žene u crnom” Beograd

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

PODSJETNIK : DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DAN EVROPE, DAN LOGORAŠA BIH, DAN SJEĆANJA NA UBIJENU DJECU
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/podsjetnik-dan-pobjede-nad-fasizmom-dan-evrope-dan-logorasa-bih-dan-sjecanja-na-ubijenu-djecu-sarajeva/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/deveti-je-maj-opet-dan-evrope-dan-pobjede-nad-fasizmom-i-dan-logorasa/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/focanska-je-tuga-pregolema-1992-2018/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom-foto/

Aladža džamija 1992. – 2018. : Simbol ljepote ljudske duše

41

Aladža džamija, spomenik neizmjerne umjetničke, kulturne i historijske vrijednosti koji je do temelja srušen u ratu, uskoro će ponovo krasiti Foču.

42

 

Podsjećanje na rušenje Aladža džamije
– tekst preuzet sa fb Ragib Hodzic, objavljen:7. Maj u 14:19 · –

Aladža džamija

Foča avgust 1992 godine, nedaleko od ušća u rijeku Drinu na desnoj obali Ćehotine, mahala Aladža.
-Nemoj da zataji bilo sta.Bice dosta svijeta, a vjerojatno i gostiju iz Srbije i Crne Gore- reče komadant, bivši profesor univerziteta.
-Neće -odgovorio sam -sve je dobro isplanirao.
Onda on ode, a svijet poče dolaziti.Nisam brojao, ali oko podne je bilo više od dvije hiljade duša.Najvise naoružanih sa zastavama.
Oko deset do dvanaest eto ponovo Komadanta, sa gostima i pratnjom. Bilo je i svestenh lica i crkvenih velikodostojnika.
Razlijeze se jak aplauz, a pripucase i iz oružja.
Oko same džamije postavljena je ptt-traka;iz sigurnosnih razloga. Posjetioci su mogli prici do nje, ali posto se ruši , kameni objekat nisu se bas otimali da stanu u prve redove.
Ja sam traku namjerno primakao bas džamiji, htio sam dokazati da sam školovan čovjek,i to za građevine, i da znam nešto više od običnog minera.

Sunce je u zenitu.To je za mene važno iz razloga što sam pokušao da ga uhvatim na vrhu munare. Komadant je još jednom prilazio -jesi li spreman? -upita me ozbiljno. -Sve je spremno, gospodine komadante! -gotovo da sam mu vojnički raportirao.
-Hajde završi to!-

Kad sam napokon sve obišao i uvjerio da je sve gdje treba, posao sam uz štapinsku žicu ka kutiji inicijatora. Ne žurim. I pogledah uz nju! Opet,kao nekad, vitka i  visoka, vrhom para nebesa i kruži, kao onda kad sam bio dijete,  njiše se, samo što nije pala na mene.
-Nećeš dugo – pomislih i potisnuh ručicu na dolje.
Iz njenih temelja pokulja blijedoplavi , prozirni dim,  kako je on rastao dzamija se smanjivala.
Zatim je odjenula kanonada vatrenog oružja, onog iz puška, pištolja i automata.
Kad se dim izdigao od zemlje, na mjestu gdje je nekada dostojanstveno i mudro, vijekovima postajala slavna Aladža, ostale su dvije hrpe materijala, koji je
pokrivala hrapava i tamna bakarna kupola.
Publika se poče razilaziti, oduševljena i u grupama. Svi ozarenih lica, odlaze sa ove svečanosti, sa osmjesima povicima i pjesmama.

Ispovjest Focanskog srbina, koji je rođen nedaleko od Aladža džamije, kao djete igrao se u njenom okruženju.  N.N. završava gimnaziju i upisuje studij arhitekture u
Sarajevu. Za diplomski rad kao tezu odabira-Aladža džamiju-i bude ocjenjen sa čistom desetkom.
Povratkom u rodni grad zapošljava se u zavodu za urbanizam , početkom agresije biva zadužen za nestanak svih sakralnih muslimanskih objekata u gradu.
Pripada mu posebna čast, kao vrsnom poznavaocu, planiranje, priprema i miniranje ,,Focanske -ljepotice.”

Napomena:Aladža džamija je jedna od jedanaest srušenih dzamija u gradu Foči od strane srpsko-crnogorskog agresora. (mala dopuna:12 srušenih dzamija u gradu Foči – op.K.S.)
Hasan-Pasina dzamija, poznatija kao ALADŽA DŽAMIJA izgrađena je 1550 godine od dobrotvora Hasan Nezira. Svrstava se u najljepše džamije koje su kod nas građene,
i kao takva upisana je registar UNESCO-a.
Nakon rušenja ostaci džamije,kamionima su odvezeni na suprotnu obalu Drine i zatrpani u dvije različite doponije.

tekst preuzet sa fb Ragib Hodzic, objavljen:7. Maj u 14:19 ·

Aladža džamija maketa rad Mirsada Hadžialića
Aladža džamija maketa rad Mirsada Hadžialića

44

49

45

47

 

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

VIDEO:
Foča, 18.04.1990. – Aladža džamija – ikindija namaz…

Foča i Aladža džamija

 

_ _ _ _ _

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

Objavljena knjiga Aladža džamija u Foči u izdanju ”Avlije” iz Rožaja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/06/objavljena-knjiga-aladza-dzamija-u-foci-u-izdanju-avlije-iz-rozaja/

FOČA : Aladža džamija 2. avgust, 1992. – 2.avgust, 2018.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/20/foca-aladza-dzamija-2-avgust-1992-2-avgust-2018/

 

 

 

 

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.

Optuženi protjeran iz Miljevine - 003

Da se nikada ne zaboravi genocid u Foči

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine.
Stradanja Bošnjaka Foče u agresiji na BiH
Skoro tri (3) hiljade ubijenih i nestalih,
hiljade protjeranih. Od 1514 Bošnjaka nestalih
(ubijenih) u Foči do sada je ekshumirano 1014
žrtava, a njihovi posmrtni ostaci pronađeni su
u 514 masovnih i pojedinačnih grobnica.
Na stotine silovanih žena među kojima su
i maloljetnice od 11 godina.

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. - 2018. _ 003

Više o genocidu u Foči 1992. – 1995. možete pročitati na:
Foča 1992 – Prisilno raseljavanje (RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI).pdf
https://www.academia.edu/36569771/Fo%C4%8Da_1992_-_Prisilno_raseljavanje_RATNI_ZLO%C4%8CINI_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_.pdf

GENOCID U FOČI 1992.- 1995. – šesti dio
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…
https://www.academia.edu/36565476/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._%C5%A1esti_dio.pdf

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA
izbor tekstova o genocidu u Foči
https://www.academia.edu/…/FO%C4%8CANSKA_JE_TUGA_PREGOLEMA.
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/…/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995…
Genocid u Foči 1992-1995 – 2. dio.pdf
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_…
Genocid u Foči 1992-1995 – treći dio.pdf
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_…
Genocid u Foči 1992. – 1995. (4. dio).docx
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995…
Genocid u Foči 1992. – 1995. (5. dio).pdf
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995…
FOČA 1942. – 1992. – 2017..pdf
https://www.academia.edu/32…/FO%C4%8CA_1942._1992._2017..pdf
GENOCID U FOČI 1992 – 1995 specijal.pdf
https://www.academia.edu/…/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992_-_1995_…
FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA.pdf
https://www.academia.edu/…/FO%C4%8CANSKA_JE_TUGA_PREGOLEMA.…
25 GODINA OD GENOCIDA U FOČI – FOČA : ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI OSTALI NEKAŽNJENI ???
https://www.academia.edu/…/25_GODINA_OD_GENOCIDA_U_FO%C4%8C…
GENOCID : Foča je simbol “ponavljanja historije” na tlu Bosne i Hercegovine
https://www.academia.edu/…/GENOCID_Fo%C4%8Da_je_simbol_pona…
FOČA 1992. : SODOMA I GOMORA U FOČI (ISPOVIJESTI SILOVANIH BOŠNJAKINJA)
https://www.academia.edu/…/FO%C4%8CA_1992._SODOMA_I_GOMORA_…
SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/…/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE…
ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA.pdf
https://www.academia.edu/…/%C5%BDRTVE_FO%C4%8CANSKOG_GENOCI…
FOČA XXV GODINA OD GENOCIDA
https://www.academia.edu/3…/FO%C4%8CA_XXV_GODINA_OD_GENOCIDA
Foča : Samo jedna tuga
https://www.academia.edu/33162940/Fo%C4%8Da_Samo_jedna_tuga
JA I DA HOĆU NE MOGU ZABORAVITI ZATVOR – KP Dom i grad FOČU.pdf
https://www.academia.edu/…/JA_I_DA_HO%C4%86U_NE_MOGU_ZABORA…
Foča – Dokazi o genocidu 1992. – 1995..pdf
https://www.academia.edu/…/Fo%C4%8Da_-_Dokazi_o_genocidu_19…
Dan logoraša…Foča
https://www.academia.edu/329369…/Dan_logora%C5%A1a_Fo%C4%8Da
FOČANSKI KAZAMATI SMRTI.pdf
https://www.academia.edu/3…/FO%C4%8CANSKI_KAZAMATI_SMRTI.pdf
O GENOCIDIMA U FOČI 1992. – 1995.i 1941.-1945..pdf
https://www.academia.edu/…/O_GENOCIDIMA_U_FO%C4%8CI_1992._1…
Foca 1942 1992 Ni bijesa ni mrznje
https://www.academia.edu/…/Foca_1942_1992_Ni_bijesa_ni_mrzn…
KAKO SU ZELENE BERETKE ZE BE SA KOKARDAMA I CRNIM SUBARAMA NAPALE FOCU 7 APRILA 1992
https://www.academia.edu/…/KAKO_SU_ZELENE_BERETKE_ZE_BE_SA_…
VAPAJ S DRINE : Jesmo li zaboravljeni, je li do nas ikome stalo
https://www.academia.edu/…/VAPAJ_S_DRINE_Jesmo_li_zaboravlj…
FOČA :Na zidu sjećanja
https://www.academia.edu/32…/FO%C4%8CA_Na_zidu_sje%C4%87anja
BESJEDA O FOĈI – KULTURA SJEĆANJA
https://www.academia.edu/…/BESJEDA_O_FO%C4%88I_-_KULTURA_SJ…

Ne, ne može tebe svako ni razumjeti

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

Suđenje Janjiću : Optuženi protjeran iz Miljevine

Svjedočeći u svoju korist na suđenju za zločine počinjene u Foči, optuženi Dragan Janjić je kazao da nije učestvovao u hapšenjima civila Bošnjaka i da u augustu 1992. godine nije boravio u Miljevini.

Janjić je izjavio da je Stanica policije u Miljevini, od formiranja vojne jedinice pod vodstvom Pere Eleza u proljeće 1992. godine, bila pod kontrolom vojske.

Optuženi je rekao da je 20. juna iste godine došao u sukob sa Elezovim bratom, koji je bio rezervni policajac u stanici.

“Nekoliko sati nakon verbalnog sukoba s njegovim bratom, po mene dolazi Pero Elez i tri njegova pratioca, razoružavaju me i privode u stanicu. Nakon nekoliko sati me sprovode do Kazneno-popravnog doma Foča, uz prijetnje da će me ubiti ako se ikada vratim u Miljevinu”, kazao je Janjić.

Nakon puštanja iz zatvora, kako je Janjić rekao, ministar unutrašnjih poslova Mićo Stanišić ga je rasporedio na posao policajca u Stanicu javne bezbjednosti (SJB) Foča.

Tužilaštvo BiH tereti Janjića da je u augustu 1992. zaštićenu svjedokinju B-1 silovao u Policijskoj stanici u Miljevini, pri čemu ju je udarao i prijetio joj. Janjić, bivši aktivni policajac iz Miljevine, u maju i junu 1992. je učestvovao, prema optužnici, i u nezakonitom hapšenju više od 20 muškaraca nesrpske nacionalnosti s tog područja.

Optuženi protjeran iz Miljevine - 001

Janjić je tokom svjedočenja negirao da je imao neke veze sa odvođenjima muškaraca, pojasnivši da je po naredbi Eleza u stanicu dolazio, s nekoliko drugih vojnika, bezbjednjak po nadimku Zeko i donosio spisak ljudi koji treba da budu vođeni u zatvor na ispitivanje.
Dodao je da bi “Zeko” odredio jednog od rezervnih policajaca koji bi išao u pratnji njegovih vojnika.

Optuženi protjeran iz Miljevine - 003

Nastavak suđenja zakazan je za 16. maj.

Ajla Gežo,08.05.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

*****************

Suđenje Janjiću : Hapšenje ili običan poziv
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/13/sudenje-janjicu-hapsenje-ili-obican-poziv/

Suđenje Janjiću : “Sve je na silu radio”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/06/sudenje-janjicu-sve-je-na-silu-radio/

U nastavku suđenja Janjiću : Optuženi “sigurno zna” gdje su pobijeni ljudi
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/22/u-nastavku-sudenja-janjicu-optuzeni-sigurno-zna-gdje-su-pobijeni-ljudi/

Suđenje Janjiću: Povjerila se zaštićena svjedokinja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/21/sudenje-janjicu-povjerila-se-zasticena-svjedokinja/

Suđenje optuženom Draganu Janjiću : Od vriske orila se Miljevina
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/06/sudenje-optuzenom-draganu-janjicu-od-vriske-orila-se-miljevina/

Janjić: Bez hrabrosti da priča o detaljima
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/01/janjic-bez-hrabrosti-da-prica-o-detaljima/

[Sud BiH] Janjić: Odvođenje u policiju u Miljevini
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/30/sud-bih-janjic-odvodenje-u-policiju-u-miljevini/

Počelo suđenje Draganu Janjiću za zločine u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/24/pocelo-sudenje-draganu-janjicu-za-zlocine-u-foci/

Potvrđena optužnica protiv Dragana Janjića za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/30/potvrdena-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocin-protiv-covjecnosti-pocinjen-1992-godine-na-podrucju-foce/

Podignuta optužnica protiv Dragana Janjića za zločine u Foči 1992. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/23/podignuta-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocine-u-foci-1992-godine/

Sud Bosne i Hercegovine : Određen pritvor Draganu Janjiću
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/06/sud-bosne-i-hercegovine-odreden-pritvor-draganu-janjicu/

Foča : Uhapšen Dragan Janjić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/03/foca-uhapsen-dragan-janjic/

Vozio se Fočak na raketi kroz Chicago (VARIJACIJA)

 

25

Vozio se Fočak
na raketi kroz Chicago

U Chicagu su gangsteri
opljačkali narod cijeli

Oj, gangsteru iz Chicaga
Fočak progovara

Vrati BMW i Mercedes
vrati vilu i tri stana

Vrati toranj od crkvice
plati svoje ljubavnice

Vrati druga dragovoljcu
daj spomenik palom borcu

Oj, gangsteri iz Chicaga
Fočak progovara
ili ćete se predati
ili ću vam zapjevati

A gangsteri popadaše
i ovako povikaše
nemoj pjevat’, Fočak stari
vratit ćemo što smo krali

Uzmi BMW i Mercedes
uzmi vilu s pet čuvara
uzmi firme i tvornice
ljubi naše ljubavnice
ali šuti, Fočak stari
da te ne bi upucali

I od tada Fočak šuti
a gangsteri nisu ljuti
i od tada ljubav vlada
ulicama mog Chicaga

Ulicama mog Chicaga
sve od tada ljubav vlada
(VARIJACIJA)

Svaka sličnost sa Fočom je NAMJERNA.

23

28

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMILI] Foča – Paunci 1992. : Stradanje civila 26.4.1992.

Paunci 1992 _ 005

“Kao da me neko uzeo za ruku i odveo me do tog mjesta – prišao sam ostacima spaljene štale, malo zavukao ruku i pronašao kost”, kaže Fahro Kobiljar. (Dnevni avaz, petak, 28. aprila 2000.)
Samo oni koji su te 1992. godine preživljavali u Pauncima, znaju kako se živjelo i umiralo…Ovo su novinarske interpretacije koje se dijelom poklapaju sa onim što se tih dana zaista dešavalo (Dani,28. april 2000.)
Danas, osam godina kasnije (28.4.2000. op. K.S.) i skoro na isti datum, u mezare su spuštene žrtve tadašnjeg pokolja u selu (26.4.1992. op. K.S.) koje im se tada našlo na putu ka njihovom cilju.
Termiz Munira i njen muž Redžo, Fehim Jusufović, rođaci Adila i Husnija Frašto, Hadžira Kobiljar, Meho Kubat, Rašid Borović, Ismet Hasanagić i Ramiz Makaš.(Dnevni avaz, 28.4.2000.)

Paunci 1992 _ 004
…..
Ko su ubice
Aprila 1992. godine u Pauncima, kao i na cijelom prostoru fočanske općine ubijali su: Desimir Škorić zvani Deda, Janko Janjić Tuta, Dragan Zelenović Zelja, Zoran Vuković i Dragiljub Kunarac. (Dnevni avaz, 28.4.2000.)

Paunci 1992 _ 001

faksimil:Dnevni avaz od 28.4.2000.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

FOČA 1992:Zločini u selu Paunci (na putu između Foče i Goražda)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/19/foca-1992zlocini-u-selu-paunci-na-putu-izmedu-foce-i-gorazda/

Ne, ne može tebe svako ni razumjeti

Ne, ne može tebe svako ni razumjeti

Zato…
jer ti pišeš o genocidu,
pišeš o stradanju bošnjaka,
pišeš o zločincima,
pišeš o masovnim grobnicama…

Ne, ne može tebe svako ni razumjeti
jer pišeš o Foči,
pišeš o kući,
o donacijama i uhljebima,
pišeš o nepravdi…

Ne, ne može tebe svako ni razumjeti
Zato…
jer im nisi po volji,
nisi poltron,
jer su oni bolji,
nisi podoban…

Ne, ne može tebe svako ni razumjeti

Kenan Sarač (2018.)

Ne, ne može tebe svako ni razumjeti

 

Kenan Sarač

design:Kenan Sarač

 

Foča 1992. : Prisilno raseljavanje (RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI)

Nekoliko potresnih svjedočenja iz knjige RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI II dio, Helsinki Watch – Odjel Human Rights Watch.
Izdavač je Fond Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, a knjiga je štampana 1993. u Sarajevu. Na 423 strane objavljeni su mnogi ratni zločini, kršenja ljudskih prava…
Pljačke, silovanja, prijeke egzekucije, unakaženja, držanje talaca, opstrukcija humanitarne pomoći, prisilno raseljavanje, napadi na civilne ciljeve, razaranje gradova i sela, razaranje kulturnih objekata neki su od sadržaja knjige. Donosimo neke dijelove koji se odnose na Foču i okolinu Foče.

ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 003ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 004ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 005ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 006ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 007ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 008ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 009ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 010ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 011ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 012ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 013ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 014ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 015ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 016ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 017ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 018ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 019ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 020ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 021ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 022ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 023ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 024ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 025ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 026ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 027ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 028ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 029ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 030ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 031ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 032ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 033ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 034

izvor:RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI II dio, Helsinki Watch – Odjel Human Rights Watch, 423 str., Sarajevo 1993.

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : Skica za nastavak knjige GENOCID U FOČI 1992. – 1995.

U Foči je radio pakao
Kazivanje o ljudima i gradu na dvije zavađene rijeke, Foči, našem zavičaju. … logoraše je pobio autoprijevoznik Novak Blagojević, a zbog osvete za sina …
“U Foči je radio pakao”, rekla je dvanaestogodišnja djevojčica, Bošnjakinja, nakon što se izvukla iz Foče na slobodnu teritoriju. I to je najbolji opis onoga što su preživjeli Bošnjaci, posebno oni koje su četnici uhapsili i držali zatočene po mnogobrojnim tamošnjim logorima. Poseban teret preživjele su mnogobrojne zatočene Bošnjakinje, zatočene u nekoliko logora namijenjenih samo za žene, za njihova mučenja, silovanja, zlostavljanja i najbrutalnija seksualna iživljavanja svih vrsta. Po ovim ženskim logorima Foča je bila posebna u posljednjoj agresiji.
Imali su četnici i u drugim gradovima koje su okupirali svoje ženske logore, namijenjene za seksualna iživljavanja, ali ne u broju i svireposti kako je to bilo u Foči.


Fočanski logori
Najpoznatiji četnički logori u Foči bili su: Karamanova kuća, ženski logor u kome su vršena najsvirepija silovanja, čak i djevojčica od 12 i 14 godina; zatim nekoliko drugih kuća, u kojima su držane i silovane žene, a neke su čak razmjenjivane kao roba ili prodavane u Srbiju i Crnu Goru; više objekata u Miljevini korišteno je kao logor, jedan je i policijska stanica, i to su uglavnom logori za silovanje žena; DTV ”Partizan” također je bio uglavnom ženski logor kroz koji je prošlo najmanje 300 žena, većina je silovana jednom ili više puta, a žene iz ovog logora odvođene su na Grebak da bi pregovarale sa Armijom BiH, ali su im zadržavana djeca kao garant da će se vratiti; magacin trgovačkog preduzeća ”Perućica” u mahali Aladža, gdje je bilo zatočeno nekoliko stotina Bošnjaka, a oni su prvo odvođeni u džamiju Aladžu gdje je u jednom danu bilo zatočeno više od 300 Bošnjaka; kasarna u Velčevu; kasarna u selu Pilipovići, gdje su zatočeni ubijani pred vodom za strijeljanje; školski centar u mahali Aladža, odakle su zatočeni vođeni na drinske mostove i klani; Šareni mejtef korišten je kao ženski logor za četnička orgijanja nad maloljetnim Bošnjakinjama i njihovim majkama; Buk Bijela, također logor za žene; više kuća i stanova u Foči; te najveći od svih, poznati KPD u Donjem Polju. Kroz sve ove logore prošlo je više hiljada Bošnjaka i Bošnjakinja, od tek rođenih beba do staraca na samrti.


U logoru KPD Foča ubijeno više od 400 logoraša
Mnogi spomenuti logori bili su dijelom i sabirnog karaktera, odnosno korišteni su kao prelazno riješenje tokom velikih hapšenja Bošnjaka. Nakon nekoliko dana neki od zatvorenih bili bi prebačeni u KPD, neki bi ostajali u ovim logorima, a neke bi puštali da se vrate kućama, a onda bi im kućama odlazili drugi četnici i ubijali ih, ili bi ih odvodili i klali na drinskim mostovima. Najveći logor bio je KPD Foča. Kroz njega je sigurno, dakle dokumentovano, na razne načine, od svjedočenja pa nadalje, prošlo 800 nesrba, uglavnom Bošnjaka. Međutim, slobodnije procjene idu i do cifre od 10 hiljada logoraša koji su prošli kroz ovaj logor. Raniji zatvor pretvoren je u logor za nesrbe, tj. za Bošnjake uglavnom 17. aprila ‘92. godine, a kao logor zatvoren je 10. oktobra ‘94. godine kada je razmijenjen posljednji logoraš Bošnjak. Sa sigurnošću se zna da je u logoru ubijeno 38 logoraša, i to uglavnom u upravnoj zgradi gdje su zatočeni mučeni, maltretirani i ubijani, te na obližnjem mostu na Drini. U evidenciji nestalih cifra je značajno veća, čak 341 zatočenik logora KPD odveden je navodno na razmjenu i od tada bi im se izgubio svaki trag. Ovoj cifri treba dodati i 12 logoraša koji su odvedeni 17. septembra ‘92. godine. Kasnije se saznalo da su korišteni za iznošenje municije i druge ratne opreme na srpske položaje, na brdo Stolac, u širem prostoru sela Previla. ”U novembru 1997. godine, poslije reintegracije spomenutog područja u sastav FBiH, izvršena je ekshumacija posmrtnih ostataka iz masovne grobnice. Prema podacima koje je iznio sedmični list Ljiljan (19. 11. – 26. 11. 1997.) postojanje ove masovne grobnice i njenu lokaciju otkrio je Srbin Simo Mojević.

Bio je pred agresiju direktor osmogodišnje škole Ivan Goran Kovačić’ u Foči. Zajedno sa nastavnikom Danilom Marićem odgovoran je za sve počinjene zločine u području MZ Ustikolina i Jabuka. I tih zločina bilo je puno. Prema kazivanju spomenutog, logoraše je pobio autoprijevoznik Novak Blagojević, a zbog osvete za sina Zorana koji je nešto ranije poginuo na području sela Previla”, pišu u svojoj knjizi Preljub Tafro i dr. Bećir Macić. Iz logora KPD Foča 248 zatočenika je razmijenjeno. Za 63 ljudi rodbina tvrdi da su odvedeni u logor, ali nema evidencije ili nekog traga koji bi potvrdio da su i bili u logoru. Vjerovatno su likvidirani na nekom drugom mjestu, a ne odvedeni u logor.
Mučenje i likvidacija u KPD-u
Bošnjaci su u ovom logoru doživjeli razne oblike mučenja i maltretiranja. Do 20. maja ‘92. mučitelji i ubice u ovom logoru uglavnom su bili četnici iz Srbije i Crne Gore, a nakon toga upravu nad logorom preuzimaju domaći četnici. Tek tada je za zatočene nastala prava tortura. Većina zatvorskih mučitelja bili su Srbi koji su i ranije radili kao stražari ili su bili u nekoj drugoj ulozi u KPD Foča. Ni jedan zatočeni Bošnjak nije bio vojno lice, svi su bili civili koji su odvođeni iz svojih kuća, sa ulice, radnog mjesta i sl. Mučenja su vršena u upravnoj zgradi, u samicama, ali i sobi zvanoj ”smederevka”. Ubistva su vršena uglavnom noću i to u upravnoj zgradi ili na drinskom mostu u blizini logora.
Osim mučenja i ubistava u samom logoru, logoraši su korišteni i kao živi štit na ratištu prema Goraždu. Četnici bi stavljali logorašima eksploziv na leđa, vezali bi im ruke, a onda bi ih tjerali da idu ispred njihovih snaga prema slobodnoj teritoriji Goražda. Četnici su, također, od logoraša uzimali krv za svoje potrebe, odnosno za svoje ranjenike. Logoraši su Srbima služili i kao ”čistači mina”. Naime, četnici su se kretali po planini Zelengori i u strahu da im branitelji koji su se krili po ovoj planini ne bi postavili mine na puteve, oni su koristili logoraše da idu u automobilima ispred njih. Ako bi naišli na mine, stradali bi logoraši. Zna se da su čistači mina bili Hamed Čelik, Goran Kukavica i Šaban Karup. Svoj praznik Vidovdan, 28. juna ‘92. godine, Srbi su proslavili ubistvom veće grupe logoraša na drinskom mostu. Logoraši su korišteni i za sve vrste teških fizičkih poslova, od rada u rudniku Miljevina, preko rada na utovarivanju opljačkane imovine Bošnjaka ili nekih preduzeća, te raščišćavanju ruševina Aladža džamije, do nošenja municije na borbene položaje.
U ovaj logor dovedeni su i Bošnjaci koji su bili izbjegli u Crnu Goru pa ih je tamošnja vlast pohapsila i predala Karadžićevim zločincima. Također, u ovom logoru boravili su i bošnjački politički lideri iz crnogorskog dijela Sandžaka, uhapšeni u montiranom političkom procesu 1993./'94. godine, kada im je na teret stavljen pokušaj navodnog oružanog otcjepljenja Sandžaka od tada SR Jugoslavije.
Zatvorski mučitelji

U mučenju i ubijanju logoraša naročito su se isticali stražari unutrašnjeg voda: Milenko Burilo Buši, Dragomir Obrenović Obren, Zoran Matović Zoka, Vlatko Pljevaljčić, Vitomir Mičević Vito, Radovan Vuković, Jovo Savić, Zoran Vuković, Milovan Vuković i Savo Todović Bunda. Pored njih, u mučenju su se isticali i vojni policajci iz Foče, koji su uvijek, kad god bi to zaželjeli, odlazili u logor i tukli logoraše. Među njima su se najviše isticali braća Banović Branko i Danko, Dragan Đurović te Dragan Ćosović Ćosa.
Primjeri zločina u ženskim logorima
Što se tiče ženskih logora, nema preciznih podataka o broju logorašica i broju onih koje su silovane. Te logore smo pobrojali, a što se tiče torture koju su preživjele te žene, ona se teško može iskazati riječima. Navest ćemo primjer kroz zločinca Dragoljuba Kunarca, koji je od juna ‘92. pa do februara ‘93. godine bio komandant specijalnih izviđačkih jedinica. On je u svoj štab, inače smješten u kući Osmana Đikića, u kojem je boravio sa 15 do 20 svojih vojnika, dovodio zatočene Bošnjakinje iz logora ”Partizan” svojim vojnicima na silovanje. Silovanja je i lično vršio. Osim u ovu kuću, Kunarac je odvodio Bošnjakinje i u Karamanovu kuću u Miljevini gdje su također silovane. Prilikom silovanja govorio je žrtvama da će rađati djecu a da neće znati ni ko im je otac. Neke od žrtava imale su samo 12 godina. Neke od žena zadržane su u Karamanovoj kući i tu su bile stalno silovane, a pored te torture morale su održavati kuću za četnike. Drugi primjer je prodaja djevojčice od 12 godina. Nju je nakon više silovanja od strane nekoliko četnika prodao Radomir Kovač drugom vojniku.


Komšijska kama
U 13 sela koja pripadaju mjesnoj zajednici Luka ubijeno je 36 Bošnjaka. Granatiranja ovih sela počela su 8. aprila ‘92. godine iz miljevinskog sela Budanj, a najjača su bila 14. maja. Kakve zločine su četnici činili u selima Luke, govore primjeri iz Daničića, gdje su Srbi iz porodice Vuković iz sela Kozje Luke masakrirali devet članova porodice Nurke Karahasanović, koji su se skrivali u šumi Radoviš. Primjer zločina je i selo Pirni Do, gdje su ubijeni Bego i Nura Jahić. A, ubistvo Muje Osmankovića u selu Hrđavci najdrastičniji je primjer četničkog zločina u Lukama. Dogodio se u maju ‘92. godine kada su Srbi macolom razbili jedan nišan na mezarju i na njega nabili Osmankovića.

Stradanje Bošnjaka Luke

Organizatori zločina u Lukama su pripadnici Kriznog štaba iz Miljevine, a izvršitelji su uglavnom lokalni Srbi iz sela Kozje Luke. Najviše zločina učinili su članovi porodice Vuković: Brane, Luka i Milorad, potom Blagoje Golubović, Miodrag Stanić te Rajko Todorović. U zločinima učestvuju i Srbi iz Miljevine, pripadnici porodice Elez, kao i Njegoslav Bošković. Tu su i vojvoda Simo Mojević iz Ustikoline sa svojim sljedbenicima, zatim neki od članova porodica Škipina i Miletić, pa Sreten Vujadin i Sreten Kovačević iz sela Tulovići koje pripada Ustikolini. Branitelji i mještani mjesne zajednice Luka povukli su se 1. juna ‘92. prema Grepku, prema slobodnoj teritoriji, tako da na ovom području nije bilo velikog stradanja mještana.

Zlocin u mjesnoj zajednici Trnovača – Brod

Na području mjesne zajednice Trnovača – Brod u devet sela ubijeno je ili se vodi kao nestalo 115 Bošnjaka. Sela ove mjesne zajednice nalaze se na putevima koji vode od Foče prema Sarajevu i Dubrovniku. Prva stradanja desila su se u selu Điđevo, u koje četnici ulaze 20. aprila, nakon što su najprije u selo došli komšije Dragan i Zoran Pejović i Rajo Stanojević sa ultimatumom za predaju oružja. Nedžib Hadžimusić je to odbio i onda otpočinje granatiranje sa svih strana. Otpor je bio kratkotrajan i četnici na čelu sa Anđelkom Veljovićem ulaze u selo. Muškarce zatvaraju u kuću Bore Džajića, a žene i djecu u kuću Sulejmana Hodžića, da bi navečer muškarce krvave i isprebijane odveli na livadu Bare. Neki su odmah ubijeni, a drugi otjerani u koncentracioni logor u KPZ Foča. Sutradan, 21. aprila, hapsili su skrivene muškarce. Neke, poput Ferida Krše, ubili su pored Drine nakon prethodnog iživljavanja i mučenja. Nešto kasnije, u maju, Srbi su odvodili iz sela, u više navrata, žene i djevojke u štab na Brodu na Drini. Tamo su mučene i silovane.


Sela Bjeliš, Raoničko Brdo, Kovačići, Radačići i Štovići okupirana su 4. i 5. juna ‘92. godine. Bošnjaci ovih sela predali su nešto malo oružja što su imali pred sami rat, tako da su bili potpuno bespomoćni i pod stalnom stražarskom kontrolom od strane komšija Srba. Nadgledanje Bošnjaka i straže držali su Srbi iz sela Gradac, a predvodili su ih Nikola i Mirko Kovačević, te Jovo Vukadinović sa svoja četiri sina. Na zvjerski način pobijeni su stanovnici štovićkih sela. Paljeni su živi u svojim kućama. Komšije Srbi su se iživljavali nad staricama i nejači. Tako je Gojko Vasiljević Gica natjerao jednu staricu da se skine gola, a onda je strpao u šaht od vode.
Glavni počinitelji zločina nad Bošnjacima u mjesnoj zajednici Trnovače – Brod bili su komšije Srbi. Jedinica ”Sveti Sava” prednjačila je u zločinu, a na ovom području djelovao je i srpski odred vojne policije ”Dragan Nikolić” iz Foče, predvođen Jankom Janjićem Tutom, Dragoljubom Kunarcem Žagom, braćom Banović itd. Ideolozi zločina u ovoj mjesnoj zajednici bili su njeni članovi Kriznog štaba: Drago Krunić, Anđelko Veljović, Ilija Čalasan, Drago Fulurija, Rajo Stanojević, Stamen Ranđelov, Zoran i Dragan Pjević, Nebojša i Vojo Kalajdžić. Svi su oni i direktno učestvovali u napadima na selo Điđevo, a pored njih zločine su na ovom području činili i: Radmilo Ostojić, Mirko Babić, Boro Višnjić, Nebojša Rakić, Zdravko Vasiljević, Jelena i Rade Babić, Mišo Bajić, Desimir Čalasan, Slavica Fulurija, Zoran Pavlović, Slobodan Popović, Zoran Tomović, sinovi Nikole Bodiroge, kao i izvjesni Komljenović. U štovićkim selima također su komšije Srbi dominirali u zločinima. Predvodio ih je Milivoje Radović iz sela Gradac, raniji komandir stanice policije u Foči, a svjedoci su prepoznali među četnicima i komšije Ljubana Milanovića iz Avdagića Luke, Slavka Kovačevića iz Lisičića, Vladu Kovačevića sa sinom Savom iz sela Bjeliš, zatim Jovu i Slobodana Škipinu, Vojislava Milanovića sa sinovima.


Jabuka i Ustikolina
U selima mjesne zajednice Jabuka ubijeno je 22 ljudi, u 10 sela. Ovo područje je posljednje došlo na udar agresora, tako da je stanovništvo moglo izbjeći. Oni koji su ostali u kućama, pobijeni su.
U mjesnoj zajednici Ustikolina ubijeno je ili se vodi kao nestalo 199 Bošnjaka. Svi su ubijeni na najbrutalnije načine: klanjem, spaljivanjem u kućama i štalama, strijeljanjem. Od 21 mjesne zajednice u Foči, u ovoj je bilo najveće stradanje civilnog stanovništva. Nikakav otpor nije pružen agresoru, niti je bilo nekakvog organiziranog povlačenja ili bijega na slobodne teritorije. Jednostavno su žrtve čekale svoje dželate. Za razliku od Bošnjaka, komšije Srbi dobro su se naoružali i spremili za rat. Neki od zločinaca u ovoj mjesnoj zajednici su: Vinko Šubara, Radmilo Mihajlović, Zdravko Mijović, Slaviša Miličević, Arsen Blagojević, Zdravko Joković, Novislav Kovač, Novak Blagojević, Željko Škobo, Miladin Pejović, Brane Vuković, Sreten Vujadin, Boško Divljak, major JNA koji je zajedno sa Petrom Mihajlovićem 26. aprila ‘92. godine koordinirao napad na Ustikolinu, Milika Golubović, Sreten Starović, zatim Željko, Drago, Vasilj, Mile i Neđo Blagojević, Radmilo Miletić, Rajko Todorović, Milan Maljković, major JNA Slavko Miličević, vodnik JNA Zoran Marić, kao i pripadnici vojne policije iz Foče Zoran Vuković, Dragan Zelenović, Dragoljub Kunarac, Janko Janjić i dr.


Stradanje Čelikova Polja
U 12 sela mjesne zajednice Čelikovo Polje ubijeno je ili se još vodi kao nestalo 50 Bošnjaka. Sela ove mjesne zajednice nalaze se na desnoj strani Drine uzvodno od Foče. Prva žrtva ove mjesne zajednice bio je Džemil Polovina koji je ubijen 26. maja, a glavni zločini počinjeni su 8. juna, a počinili su ih uglavnom komšije Srbi. Pred naletom Srba 8. juna većina stanovništva Čelikova Polja bježi u šumu i tu se skriva danima. Zahvaljujući odvažnosti nekolicine mladića, noću 23. juna, 173 mještana na malim čamcima prelaze Drinu i odlaze na planinu Vučevo, gdje se priključuju Bošnjacima iz sela Sutjeske. Jedan broj žena i djece uspio je preći most na Šćepan-Polju i preći u Crnu Goru. Međutim, ovim nije okončano stradanje mještana ovih sela, jer su mnogi stradali kasnije prilikom povlačenja zbjega preko Zelengore. Kao počinitelje zločina svjedoci su prepoznali: Ljubomira Dostića, komandanta bataljona, Simu, Dušana, Vladimira i Dejana Kovača, Dragana i Zorana Nitkovića, Vukadina i Milutina Perišića, Miluna i Slobodana Milanovića, Rajka Mijovića, Radomira, Radosava i Vlastimira Pavlovića, Savu Pejovića, Slobodana Starovića, Rajka Krnojelca, Nenada Drakulu, Tošu Kalajdžića, Valerijana Simića, Zdravka Vasiljevića, Sloboda Ćurčića, Zorana Mijovića, Mišu i Danila Pavlovića, Radovana Vukovića, Velju i Zdravka Mijovića, Vukolu Vujovića, Obrada Mališa.


Mjesne zajednice Dragočevo i Godijeno

U pet sela mjesne zajednice Dragočava stradalo je 30 mještana, Bošnjaka. Scenarij je isti kao i u drugim mjesnim zajednicama. Prvo se Bošnjacima postavi ultimatum za predaju oružja, a onda, kada oni to urade, slijedi ubijanje. Prvi zločin u ovoj mjesnoj zajednici počinjen je 22. aprila u selu Saš. Okrutnost je prisutna i kod ovog zločina: klanje, paljenje u kućama i sl. Nakon 22. aprila u više navrata Srbi upadaju u sela i pale i pljačkaju. Zločine su uglavnom činile komšije iz susjednih sela, a glavni je bio Simo Bodiroga, šumar iz Dragočeva, i Miladin Pjano sa sinovima, iz Potpeći. Spominju se još i četnici iz porodice Vilotić, kao i sinovi Todora Simovića.
Mjesna zajednica Godijeno ima 10 sela, a stradalo je 47 mještana. Četnici su zločine u ovim selima činili sve do avgusta ‘92. godine, dok i posljednjeg Bošnjaka nisu ubili ili dok nije pobjegao. Prijetnje su počele još 19. aprila od strane četnika na čelu sa samozvanim vojvodom Borom Ivanovićem. Bošnjaci ovih sela sa desne strane Ćehotine izbjegli su prema slobodnoj teritoriji, ali oni na lijevoj strani nisu imali tu sreću, ostali su u okruženju četnika. Zločine su činili komšije Srbi: Čedo, Anđelko, Borivoje, Radojica, Mile, Spomenko i Strajo Perišić, zatim Mile Bodiroga, Borislav i Dobrislav Pjano, Ljuban i Dragan Vuković, Vlado Simović i dr. Džamija u Godijenu zapaljena je 2. maja, a munara srušena dan kasnije.


Zločini u Slatini, Vikoču, Čelebićima
U devet sela mjesne zajednice Slatina stradalo je 20 Bošnjaka. Prvi upad u ova sela dogodio se 2. maja, tada Srbi pale nekoliko sela i ubijaju zatekle. Narod se sklanja u šume iznad sela, a onda se prebacuje na slobodnu teritoriju Goražda. U ovoj mesnoj zajednici pružen je otpor četnicima sa nešto malo oružja, uglavnom lovačkog. Od te grupe naoružanih Bošnjaka formirana je Slatinska četa koja četnicima nanosi gubitke sve do konca ‘94. godine. Među četnicima ističu se Milivoje i Vojislav Đorđević, Nebojša Vrećo, Velimir Višnjić, Milutin Vilotić i dr.
Sedam sela mjesne zajednice Vikoč imalo je 30 žrtava. Srbi su u sela ove zajednice ušli 8. avgusta ‘92. godine. Zločinci su bili komšije, ali i pomoćnici iz Čelebića, Jošanice i Brusna, te četnici iz Crne Gore. Počinili su svirepe zločine. ”Prilikom upada u selo Papratno Donje, hvataju Miralema Ahmića. Mladić je imao samo 22 godine. U blizini škole u Papratnu vješaju ga za noge na jednu krušku. Ispod glave su mu naložili vatru. Mladić je od bolova vrištao, trzao se, uvijao… Poslije toga su poluugljenisano tijelo skinuli sa kruške, stavili ga na obližnji plot i ponovo naložili vatru ispod već mrtvog tijela mladića… U drugom slučaju, u selu Papratno Gornje, na svirep način ubijena je Kenda Trako. Odrali su joj kožu sa tijela do pasa i tako je ostavili naslonjenu na među pored kuće Memije Šoro. Tog 8. avgusta ‘92. zapaljena je škola i džamija u Vikoču. Sva sela su, također, spaljena. U zločinima se, prema kazivanju preživjelih mještana, ističu komšije: Pero Kovač, Ilija Čančar, Rade Kovač, Spomenko Arsenić, Neđo Mitrić i Milenko Arsenić”, pišu Preljub Tafro i dr. Bećir Macić u knjizi ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.-1995.”
U 16 sela mjesne zajednice Čelebići, Zavait i Jošanica ubijeno je 58 mještana. O stradanju Bošnjaka u ovim krajevima malo se zna, jer nema onih koji su preživjeli četničke torture. Oni koji su pobjegli, to su učinili pravovremeno, a oni koji su ostali, ubijeni su. Zločin u selima Čelebića izvršen je 27. jula, a u selima Zavaita 12. avgusta. Po zločinu istakli su se komšije: Mitar Kunarac, Vlastimir Avram, Bobo Jolović, Rajko Milanović.


Ubijanje Bošnjaka po selima
Stradanje fočanskih Bošnjaka nije bilo vezano samo za grad i prigradska naselja, već se događalo po cijeloj općini. Ubijene su stotine Bošnjaka po fočanskim selima, hapšeni su i odvođeni u logore, žene su silovane i držane kao robinje za seksualna iživljavanja, paljene su kuće i ljudi u njima.
Četnicki zločin u selima Sutjeske
U 20-ak sela mjesne zajednice Popov Most, odnosno sela na Sutjesci, ubijeno je i vodi se kao nestalo blizu 100 Bošnjaka. Većina sela je popaljena i uništena. Prve znake pripreme zločina na ovom području Srbi su pokazali još u ljeto 1991. godine kada je 70 naoružanih Crnogoraca iz crnogorskog sela Mratinja prešlo na teritoriju Foče u selo Vučevo. Došli su u posjetu Jakši Jovoviću i da, pokazujući svoje naoružanje, zastraše Bošnjake. A, još od ranije počela je netrpeljivost Srba sa područja Sutjeske prema komšijama Bošnjacima. Sve se više budio srpski nacionalizam i javno ispoljavala mržnja prema komšijama Bošnjacima. Srbi se obučavaju po selima, u selo Čelebiće pristiže vojska sa vukovarskog ratišta, prolaze uz pucnjavu, psovke i provokacije jedinice JNA prema Dubrovniku. Srbi se naoružavaju i pripremaju za rat.

Čim se počelo pucati u Foči, Srbi na Sutjesci prave barikade, postavljaju topove i okreću cijevi prema selima gdje su Bošnjaci. Vode se nekakvi pregovori, a zapravo su to ultimatumi koje Srbi daju Bošnjacima da predaju oružje i da im navodno neće niko ništa. Pregovori se vode u više navrata, prvi 16. pa onda 25. aprila. Počinje predaja oružja, ali samo onog trofejnog i lovačkog, ostalo Bošnjaci, vođeni iskustvima iz Drugog svjetskog rata, skrivaju. Nakon ovoga počinju pretresi bošnjačkih kuća. Jedna skupina od 800 Bošnjaka otišla je put Gacka. Jača i srpska propaganda i padaju prve žrtve. Ubijen je Hajro Lugušić. Bošnjaci se skrivaju po šumama i planinama. Tada na teren Sutjeske preko brda iz Sarajeva stiže Zaim Bešević, demobilizirani major JNA. Dolazi sa namjerom organiziranja otpora i pomoći zbjegovima pri povlačenju. Nastaje čuveni bataljon ”Sutjeska”, zahvaljujući kojem 4.500 Bošnjaka Sutjeske uspijeva da se probije do slobodne teritorije, a ovaj bataljon se isticao kasnije na ratištima širom BiH.

Pored mještana sela Sutjeske, u brda ovih krajeva pristižu i Bošnjaci iz drugih sela, ali i općina, poput Gacka. Svi pričaju o velikim zločinima koje Srbi, komšije i pridošli dobrovoljci, čine po njihovim selima. Na planini Vučevo i na Zelengori Bošnjaci se koncentrišu i uz pomoć Beševića dobro organiziraju, može se reći, izbjegličke kampove. Imaju straže, izvidnice, miniraju se mogući četnički prilazi, što je urodilo plodom jer je u dva navrata poginulo 19 četnika koji su htjeli prići izbjeglim, ali organiziranim Bošnjacima na Vučevu. Srbi, ne mogavši prići Bošnjacima, granatiraju ih sa odstojanja, a aktivna je i avijacija. Istovremeno pale sela i ubijaju na najsvirepije načine one koji su ostali u selima, najčešće zbog nemoći i bolesti. Topovskim projektilima 12. juna četnici ruše džamiju u Šadićima. Iako je odbrana izbjeglih u Vučevo i Zelengoru uspješna, ipak život postaje sve teži za njih. Ponestaje im oružja, hrane, lijekova, sanitarija, a četnici tuku sve više i sa nekoliko strana, iz pravca Kalinovika, Mratinja i sa prevoja Čemerno.

Na Gorama iznad Šadića 12. jula održan je sastanak na kojem je donesena odluka o probijanju prema slobodnoj teritoriji. Proboj počinje 15. jula sa Zelengore, a 17. sa Vučeva. Probijanje zbjegova dosta uspješno štite pripadnici ”Sutjeske”, iako je bilo žrtava kako od granata, tako i u borbama kada bi se naišlo na četnike. Proboj je trajao devet dana i noći, a pojedinci koji su iz raznih razloga zaostajali, probijali su se i po 15 dana. Preživjeli Bošnjaci Sutjeske među ključne ličnosti zločina u ovom kraju ističu: Jovana Vukovića, vojvodu i komandira svih srpskih snaga na ovim prostorima, zatim Ratomira Mastilovića, Tihomira Aćimovića, Željku Majdova, Ljubomira Kovačevića, Đoku Vukovića, Ljubu Milinkovića, Dušana Živanovića, vojvodu Zdravka Vladičića, Dragana Vladičića, Sinišu Nitkovića, Zorana Papricu, Dragana Mališića, Nešu Ostovića, Gojka Lalovića, Zdravka Pavlovića, Luku Tanovića…


Zločin u Jeleču
U mjesnoj zajednici Jeleč, u njenih 11 sela, stradalo je oko 120 Bošnjaka. Stradanja su počela 1. maja 1992. godine i trajala su sve do oktobra. Zločinci su bili domaći Srbi, komšije. Metode koje su četnici primijenili tokom zločina u Jeleču slične su metodama koje su primjenjivali i u drugim krajevima Foče i BiH. Najprije su pozvali Bošnjake da predaju oružje, onda su blokirali područje barikadama, postavili artiljeriju na sigurno odstojanje i već 1. maja počinju granatirati jelečka sela. Granatiranje sa Vratla iznad Jeleča, stare ceste prema Kalinoviku trajalo je tri dana. Nemoćan i praktično nezaštićen bošnjački narod povlači se u planine. Četvrtog maja Srbi upadaju u Jeleč i najsvirepijim metodama ubijaju sve koje su zatekli, uglavnom nemoćne i bolesne, ali i one naivne pojedince koji su vjerovali svojim komšijama. Žive ih spaljuju u kućama, kolju, siluju. Srbi nastavljaju naprijed, a Bošnjaci se sve više povlače u planine. Desetog maja četnici napadaju šumsko radilište na Paležima gdje se skrio dio izbjeglog stanovništva.
Sukobi se nastavljaju i narednih dana, a 20. septembra Bošnjaci uspijevaju na Papratnim Njivama zadati jak udarac četnicima, ubivši ih 38. Ali, granatiranje zbjegova se nastavlja. Bližila se i zima i odlučeno je da se i ova grupa prebacuje prema slobodnoj teritoriji, a uz pomoć brigade ”Sutjeska”. Probijanje je počelo 1. oktobra i trajalo je 10 dana. Organizatori zločina u mjesnoj zajednici Jeleč, između ostalih, bili su Ljubo Ninković, potpukovnik Pavlović iz garnizona JNA u Kalinoviku i Vojko Cicković iz Miljevine. U izvršenju zločina istakli su se: samozvani vojvoda Pero Elez, nastavnici iz Miljevine Risto Trifković i Pero Krunić, načelnik srpske policije Miljevine Milenko Vuković. Pored njih u zločinu su se istakli još i Željko, Pavle, Luka, Nenad, Rade i Slavko Elez, zatim Rajko Milutinović, Radmilo Vuković, Zoran Ivanović, Nenad Janković, Gojko Jojić, Željko Krunić, Zdravko Milutinović, Drago Ninković, Risto Ostojić, Dragan Rončević, Živko Miletić i dr.

Miljevinski zločini i zločinci
U sedam sela mjesne zajednice Miljevina ubijeno je 68 Bošnjaka. O zločinima u rudarskom naselju Miljevina i okolini nema puno svjedočenja, jer su ovdje četnici ubijali neostavljajući svjedoke u životu. Zločini su se dešavali tokom maja, juna, jula, a zločinci su bili komšije Srbi. Pošto je većina građana ovog naselja radila u rudnicima, kako Bošnjaka tako i Srba, onda se može reći da su rudari Srbi ubijali kolege Bošnjake. U Miljevini su počinjeni i veliki zločini silovanja Bošnjakinja. Karamanova kuća pretvorena je u javnu kuću u kojoj su silovane i držane u zatočeništvu mlade Bošnjakinje, bilo ih je čak od 12 godina. Također, i mnoge druge kuće su pretvarane u mjesta silovanja i iživljavanja komšija nad svojim komšinicama. I motel u Miljevini služio je za silovanja. Sva sela u mjesnoj zajednici Miljevina popaljena su i porušena. Ideolozi i izvršitelji zločina u Foči su, prije svih, pripadnici Kriznog štaba ove mjesne zajednice predvođeni Pavlom Elezom.
U Kriznom štabu još su bili: Pero Elez, Pavlov sin; rudarski inžinjer Slavko Stanković koji je bio i predsjednik IO SO Foča; trgovac Brane Stanković; oficir JNA Stojan Stanković; inžinjer Nikola Baja Golijanin; te Dragan Todorović i Savo Milovanović. Tu su još: Ljubo Ninković, republički sindikalni funkcioner; potom već spomenuti nastavnik Risto Trifković. On je formirao javnu kuću od kuće Kahrimana. Svjedoci za njega kažu da je zaklao svoja dva učenika, braću Barlove. Također kažu da je zaklao i hodžu Murata Drinjakovića i staru Zejnu Suljević. Skupa sa Draganom Ćosovićem i Ljubom Cicmilom zaklao je Alemu Barlov u selu Trošanj. U ključne zločince Miljevine ubrajaju se još i Miljenko Vuković, načelnik SUP-a u Miljevini, nastavnik Miloš Krunić, za koga svjedoci kažu da je lično ubio Zahida i Hamida Šalaka, te da je saučesnik u ubistvu hodže Ćamila Tuzlaka. Tu su još: Novak Stanković, Mićo Vuković, Dobro Stanković, Neđo Todorović, Zdravko Tešević, Neđo Dunić, i izvjesni novinar Cerović. Ova grupa je u selu Mrđanovićima 24. juna ‘92. ubila sedam žena.

Neđo Golubović je još jedan od miljevinskih zločinaca koji je skupa sa Pavlom Elezom na Mitrovom Vrelu ubio Murisa Hrbinića, Hamida Muhovića, Ahmeta Ramovića i jedno romsko dijete. Treba spomenuti i: Neđu Boškovića, Radu Draškovića, Petra Pejovića, Ljubu Zelenovića, Peru Ninkovića, Zorana Ivanovića, Duška Jovovića, Miroslava Delića, Gorana Ćosovića, Gorana Milutinovića, Radmila Davidovića, Dana Šošića, Velibora Vukovića, Dušana Ivanovića, Dragana Janjića, Miću Orlovića, Biljanu Mrgud, Jelenu Cicović, Maricu Simović, Nadu Stanković, Vladu Golubovića, Sašu Gagovića, Tomu Ostojića, Dragana Teševića, Jagu Mališa, Njegu Boškovića, Radivoja Pavlovića, Radivoja Filipovića, Slobodana i Aleksu Markovića itd.
Zločin u mjesnoj zajednici Kratine
Zločine u mjesnoj zajednici Kratine osmislili su i činili isti oni koji su to radili i na području Miljevine. Na ovom području u 11 sela poginulo je blizu 30 ljudi. Iako su Bošnjaci ovih sela bili nenaoružani, četnici nisu smjeli napasti pješadijom ovo područje sve do 22. juna, iako su od samog početka agresije gađali artiljerijom sa Kolunskog brda i od crkve u Budnju. Kada su napali tog 22. juna, 70-ak seljana ove mjesne zajednice bilo je organizirano u odbrani, pružili su dobar otpor i više do oktobra nije bilo napada. Kada su počela povlačenja u oktobru prema slobodnoj teritoriji sa Zelengore, zbjegovi su prolazili kroz područje Kratine odakle su se ljudi priključivali zbjegovima, a onda su četnici samo ušli i pobili one koji nisu mogli otići.

Slovom protiv zaborava
Preljub Tafro i dr. Bećir Macić odlučili su istražiti zločine u Foči, napisati knjigu o njima i na taj način od zaborava otrgnuti po ko zna koji put ponovljeni zločin nad Bošnjacima Foče.Knjiga sa nazivom ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.-1995.” izašla je 2004. godine u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Recenzenti ove knjige bili su prof. dr. Ismet Dizdarević i mr. Suljo Borovina, a knjiga je podijeljena u tri dijela: ”Žrtve na području Foče – izvan logora”, ”Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom” i ”Prilozi”
Piše: Ramiz Hodžić
Cjelokupno podrinjsko područje, čiji je dio i Foča, među prvima je bilo na udaru velikosrpskih snaga, s namjerom da se i na tom dijelu Bosne i Hercegovine realiziraju velikodržavni srpski ratni ciljevi – stvaranje čistih etničkih (srpskih) prostora i genocid nad Bošnjacima. U tom kontekstu je i područje Foče paradigma zločina koji su izvršeni u Bosni i Hercegovini, a koji se, pored ostalog, ogledaju u prijekim egzekucijama, prisilnom premještanju ili deportaciji Bošnjaka, nečovječnom postupanju tokom i nakon napada na gradove, sela i naselja, fizičkom, psihičkom i seksualnom zlostavljanju, prisiljavanju na život u nehumanim uvjetima, protupravnom zatočenju, prisilnom radu, bezobzirnom razaranju grada, sela i naselja, te posebno potpunom rušenju vjerskih objekata, pljačkanju i uništenju privatne imovine itd.
Zločin se ne može sakriti
Polazeći od ovih činjenica, Preljub Tafro i dr. Bećir Macić odlučili su istražiti zločine u Foči, napisati knjigu o njima i na taj način od zaborava otrgnuti po ko zna koji put ponovljeni zločin nad Bošnjacima Foče. Knjiga sa nazivom ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.–1995.” izašla je 2004. godine u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Recenzenti ove knjige bili su prof. dr. Ismet Dizdarević i mr. Suljo Borovina, a knjiga je podijeljena u tri dijela: ”Žrtve na području Foče – izvan logora”, ”Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom” i ”Prilozi”. Navedeni dijelovi knjige predstavljaju koherentnu cjelinu u kojoj su argumentirano prikazani zločini na području Foče.
O kvalitetu, vrijednostima i značaju ove knjige najbolje govori izdavač u svom predgovoru za knjigu.
”Planiranje, pripremanje i izvršenje zločina ostvareno je, kao i u drugim područjima, raspoređivanjem artiljerije, u ovom slučaju oko Foče, naoružavanjem srpskog stanovništva, aferama u radnim organizacijama ‘Fočatrans’ i ‘Ozren’, organiziranjem obilježavanja raznih praznika sa nacionalističkom euforijom, zahtjevom bošnjačkom stanovništvu za predaju oružja, formiranjem ‘srpskih institucija’ (krizni štabovi, MUP, školstvo, zdravstvo i dr.), vođenjem besplodnih pregovora, zauzimanju sredstava informiranja (posebno radija), otpuštanju sa posla radnika bošnjačke nacionalnosti, intenzivnim i bezobzirnim granatiranjem naselja sa bošnjačkom većinom, progonom, zatočenjem, silovanjem i prijekim egzekucijama civilnog stanovništva, pljački privatne imovine, rušenju vjerskih objekata i dr.
Žrtve na području Foče – izvan logora
U prvom dijelu knjige ‘Žrtve na području Foče – izvan logora’ prezentirana su najznačajnija saznanja do kojih su došli autori o zločinima protiv civilnog stanovništva, gdje je van logora ubijeno 1.113 lica, od čega 958 na području Foče, 84 van Foče, a 71 se vodi kao nestali. Sva gnusnost zločina pokazana je u klanjima, nabijanjima na kolac, šutanjem glava žrtava, ubijanju bolesnika, bacanju u Drinu unakaženih tijela, masakriranju djece, žena i staraca, paljenju i pljačkanju kuća i radnji, ubijanju čitavih familija, u strahotama koncentracionih logora itd. Sistematska obrada zločina (grad Foča i ostalih 15 mjesnih zajednica) omogućava čitatelju da se na pregledan i sveobuhvatan način upozna sa zločinima u gradu Foči, mjesnim zajednicama, selima, zaseocima itd. Posebnu vrijednost predstavljaju uvodne napomene date za svaku mjesnu zajednicu, u kojima se izlaže hronologija agresorskih dejstava, njihovi zločini, te pokušaj spasavanja bošnjačkog stanovništva. Zločini protiv civilnog stanovništva obrađeni su tako što su, između ostalog, dati osnovni podaci o žrtvama, a u nekim prilikama i imena lica za koja se opravdano pretpostavlja da su počinitelji zločina.
Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom
Drugi dio knjige ‘Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom’ obrađuje oblike zločina u mučilištu KPD Foča. U vezi s tim autori posebno pružaju podatke i o njihovim osnovnim pokazateljima: vremenu djelovanja logora (od 17. aprila ‘92. do 10. oktobra ‘94. godine), oblicima izvršenih zločina, kao što su: mučenje zatočenika, njihovo korištenje za ‘živi štit’, prisilan rad, uzimanje krvi, ‘čistači mina’, ubijanja, bacanja tijela u Drinu, zlostavljanja prilikom isljeđivanja, sakrivanje logoraša od Crvenog križa itd. U knjizi je posebna pažnja posvećena tzv. ‘razmjenama logoraša’, pri čemu je veliki broj izvođen iz logora uz obrazloženje da ih vode u razmjenu, ali im se nakon izvođenja iz logora gubi svaki trag. Na taj način nestala su 404 zatočenika. Hronologija razmjene to očigledno potvrđuje, jer se najčešće ne zna sudbina logoraša iz grupe, njihov broj, razmjena, likvidacija itd. Autori su uspjeli da sakupe osnovne podatke o ubijenim logorašima (38) sa posebnim osvrtom na oblike zločina, koji su se najčešće sastojali od ubistava nakon mučenja, te bacanja u Drinu.
Značajni prilozi za knjigu
Knjiga u dijelu ‘Prilozi’ sadrži svjedočenja stanovništva općine Foča prema izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti po naseljenim mjestima, a po popisu iz ‘91. godine, te originalne fotografije o ekshumacijama do kraja 2001. godine. Autori su prezentirali 12 do sada neobjavljenih izjava neposrednih preživjelih učesnika događaja u Foči od ‘91. Do ‘95. godine. Svaka izjava je obrađena, identitet svjedoka zaštićen i naveden arhivski izvor, tako da je postignuta njihova sistematičnost i preglednost. Sadržinu izjava na najbolji način odražavaju njihovi jezgroviti i udarni naslovi dati od strane autora.

Po standardnim metodama čuvanja identiteta svjedoka autori su svugdje gdje bi se mogla identifikovati ličnost davatelja izjave primijenili do sada korišten uobičajeni postupak. Imajući to u vidu, imena svjedoka su označena inicijalima. U ovom dijelu knjige objavljeni su podaci o stanovništvu Foče prema izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti po naseljenim mjestima po popisu iz ‘91. godine. Na sistematičan način čitatelj će moći sagledati nacionalnu strukturu po naseljima. Dokumentarne fotografije o ekshumacijama na području Foče do kraja 2001. ilustriraju aktivnosti na traženju nestalih, te potresne prizore o zločinima koji su izvršeni nad civilima Bošnjacima na području Foče.


Da se ne zaboravi
Ova knjiga predstavlja značajan izvor za naučne, sudske i druge ustanove i uopće širu javnost. Ona još jednom potvrđuje da je bez sistematskog proučavanja zločina, odnosno genocida u istočnoj Bosni, čiji je dio i Foča, nemoguće dokumentovano istražiti ciljeve, obim i razmjere agresije na BiH. Knjiga je rađena na osnovu ličnih saznanja autora, izjava svjedoka i dosadašnjih rezultata istraživanja zločina na prostorima općine Foča, a posebno ekshumacija. Prema istraživanjima, a posebno izjavama očevidaca, naveden je jedan broj imena osoba za koje se sumnja da su izvršile zločine na području Foče.”
Ova knjiga značajno je koristila i autoru ovog članka tokom istraživanja zločina u Foči i pisanja o istom u sklopu feljtona ”Zločin”.
EGIDA 1
U prvom dijelu knjige ”Žrtve na području Foče – izvan logora” prezentirana su najznačajnija saznanja do kojih su došli autori o zločinima protiv civilnog stanovništva, gdje je van logora ubijeno 1.113 lica, od čega 958 na području Foče, 84 van Foče, a 71 se vodi kao nestali.
EGIDA 2
Ova knjiga predstavlja značajan izvor za naučne, sudske i druge ustanove i uopće širu javnost. Ona još jednom potvrđuje da je bez sistematskog proučavanja zločina, odnosno genocida u istočnoj Bosni, čiji je dio i Foča, nemoguće dokumentovano istražiti ciljeve, obim i razmjere agresije na BiH. Knjiga je rađena na osnovu ličnih saznanja autora, izjava svjedoka, i dosadašnjih rezultata istraživanja zločina na prostorima općine Foča, a posebno ekshumacija. Prema istraživanjima, a posebno izjavama očevidaca, naveden je jedan broj imena osoba za koje se sumnja da su izvršile zločine na području Foče.
Okupacija u 15 dana
Iako su se Srbi u Foči, kao i širom Bosne i Hercegovine, otvoreno, bez prikrivanja pripremali za rat, za agresiju, većina Bošnjaka Bosne, pa i Foče naivno je vjerovala da do agresije neće doći. Do početka aprila 1992. godine Srbi u Foči imaju formirane krizne štabove u gradu i po selima, naoružani su, imaju planove napada, formirane jedinice, prave spiskove za hapšenja i likvidacije, a Bošnjaci 5. aprila organiziraju pacifistička okupljanja ispred Skupštine općine. Ista stvar ponavlja se narednog dana. Za to vrijeme Srbi su već u akciji. Zauzimaju stanicu policije u Miljevini.


Abid Ramović – prva žrtva

Istog dana, dakle 6. aprila, dolazi do prve pucnjave. Iz kuće Ivanovića sa Duba puca se na ”Fočatrans”. Dolazi do potpunog razdvajanja policije na srpsku i bošnjačku. Na čelu srpske policije nalazio se Dragan Gagović, a na čelu bošnjačke policije Zulfo Veiz. Naravno, ove policije ne mogu se porediti ni po kojoj osnovi, posebno ne po naoružanju i logistici. Sljedećeg dana, 7. aprila, počinje otvorena akcija Srba u cilju okupiranja Foče. Pada i prva žrtva, riječ je o policajcu Abidu Ramoviću, koji gine u policijskom automobilu dok je pokušavao do bolnice prebaciti ranjenu Milevu Radojčić, koju su ranili Srbi pucnjavom iz kuće Ivanovića u pravcu ”Fočatransa”. Prema jednoj verziji Ramović je poginuo od metka ispaljenog iz kuće Ivanovića, a druga verzija kaže da ga je ubio kolega Srbin koji je bio sa njim u automobilu. Istog dana Srbi predvođeni SDS-om zauzimaju magacin oružja TO u Livadama i dijele svojim sunarodnicima. Zauzimaju i lokalnu radiostanicu, uspijevaju kontrolirati sve prilaze gradu, a već grad prelijeću i prve granate. Stigle su i jedinice iz Srbije koje su smještene u planinarski dom na Zabrani. Onaj dio svjesnih i organiziranih Bošnjaka postavlja barikade u Donje Polje, a civili pripremaju skloništa po podrumima. Sve vrijeme traju navodni pregovori između SDS-a i SDA, ali ne daju rezultate, jer Srbi pregovaraju samo kako bi dobili na vremenu i kako bi Bošnjake što više zaveli i obmanuli navodnom željom da se sve završi mirno.


Granatiranje grada
Narednog dana, 8. aprila, Foča se granatira i pod stalnom je puščanom paljbom Srba. Srpske zločinačke horde uspijevaju tog dana zauzeti Dom zdravlja i zarobiti prisutne Bošnjake, ljekare Ibru Karovića i Avdu Šadinliju. Srpski hajduci ulaze u Carevu džamiju i na munaru stavljaju četničku zastavu, a na džamijski razglas puštaju četničke pjesme. Idućeg dana nastavlja se granatiranje, a srpsko rukovodstvo ultimativno traži predaju vlasti, na šta odbrana ne pristaje. Granatira se grad, zgrade i kuće su u plamenu, a granate dolaze iz Zabrane i Orahova. Vodi se i pješadijska borba. Znatno slabije naoružani i organizirani Bošnjaci napuštaju grad i kreću se put Goražda i put Crne Gore. Granatiranje se nastavlja i narednih dana. Srbi lagano osvajaju dio po dio grada i na kraju ulaze u njega. U Aladži 10. aprila Srbi ubijaju Jusu, Raziju i Esmu Aganović. Međutim, žrtava ima i na srpskoj strani.
Gine im vojvoda Dragan Nikolić, sin Božidara, komandir policijske ispostave u Čelebićima i Miljevini. Srbi 11. aprila zauzimaju veći dio grada, a ostatak granatiraju. Narednog dana Srbi pale Prijeku Čaršiju, trgovačko-zanatski centar, pale se bošnjačke kuće i lokali.


Pljačka bošnjačke imovine

Srpski zločinci konstantno napreduju u osvajanju grada. Kako osvajaju koji dio grada, tako Bošnjake koji nisu izbjegli hapse i odvode u sabirni logor u Livadama. Logor je smješten u magacinima TRO ”Perućica”. Osim domaćih Srba, koji su izvukli iz svojih budžaka kokarde, u zločinima učestvuju i Srbi sa strane. Nastavlja se granatiranje dijelova koje brane malobrojne snage Bošnjaka, a u okupiranim dijelovima nastavlja se pljačka i paljenje bošnjačkih kuća i stanova. Već 13. i 14. Srbi su u centru grada, a sa lokalne radiostanice oglašava se predsjednik SDS-a Miroslav Stanić, koji navodno garantira sigurnost Bošnjacima koji žele napustiti grad.
Petnaesti dan aprila bio je dan pljačke. Tog su dana dolazili Srbi i sa sela i pljačkali što se opljačkati i odnijeti moglo. Naredni dan upadom Srba u Donje Polje oko 18 časova grad je u potpunosti okupiran.


Sabirni logori

Kako je u redovima Srba, predvođenih SDS-om, unaprijed već sve bilo isplanirano, tako je odmah nakon okupiranja grada otvoren koncentracioni logor u bivšem KP domu, u koji su smještani uhapšeni Bošnjaci do tada držani po sabirnim logorima. Sabirnih logora bilo je više. Već smo spomenuli logor u Livadama, a pored njega tu su bili Srednjoškolski centar u Aladži, DTV ”Partizan”, direkcija TRO ”Perućica” u Gornjem Polju, barake hidrocentrale u izgradnji ”Buk bijela”, te mnogobrojne privatne kuće. U sabirne, a onda u centralni logor Bošnjaci su dovođeni iz svojih kuća.Jednostavno su nailazile srpske jedinice i po nekakvim spiskovima, ali i bez njih odvodili su Bošnjake. Članovi SDA i drugi ugledni Bošnjaci bili su smješteni u jedan magacin TRO ”Perućica” u Gornjem Polju, barake hidrocentrale u izgradnji ”Buk bijela”, te mnogobrojne privatne kuće. U sabirne, a onda u centralni logor Bošnjaci su dovođeni iz svojih kuća. Jednostavno su nailazile srpske jedinice i po nekakvim spiskovima, ali i bez njih odvodili su Bošnjake. Članovi SDA i drugi ugledni Bošnjaci bili su smješteni u jedan magacin TRO ”Perućica”. O stanju u sabirnim logorima govore Preljub Tafro i dr. Bećir Macić u svojoj knjizi: ”Život u sabirnim logorima bio je užasan, bez hrane, vode, nužnika… Svaki čas su u magacine ubacivali nove uhvaćene ljude. Po noći su sa vrata prozivali neke od njih. Oni se više nikad nisu vraćali u magacin. Po noći su se čule pucnjave iz Prevraćkog potoka, iznad baraka. Komandant sabirnog logora u Livadama bio je Veselin Čančar, ekonomista u TRO ‘Perućica’. Bio je obučen u uniformu JNA, sa kapetanskim činovima. U magacinu Srbi nisu zlostavljani. Povremeno su u taj magacin ubacivali isprebijane ljude. Nisu mogli ni stajati na nogama. Bili su to unakaženi likovi poznanika: Muniba Veiza, Zulfe Veiza, Enesa Uzunovića, Ibre Selimovića ‘Spone’ iz Tabaka. Svi su oni kasnije ubijeni u koncentracionom logoru”, pišu Tafro i Macić u knjizi ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.- 1995. godina” i o prvi danima agresije i napada nastavljaju:

Okupacija 18. aprila

”Srbi zauzimaju i posljednje uporište odbrane Foče, Šukovac 18. aprila 1992. godine. Foča je definitivno okupirana. Tada nastaje pakao za Bošnjake koji su ostali u Foči i prigradskim naseljima. Kuće Muslimana su u plamenu. Nekako u to vrijeme u Foču helikopterom dolazi Biljana Plavšić. Provozala se Fočom u opljačkanom automobilu tek ubijenog Fočaka Adnana Isanovića. Vidjevši fočanske džamije, koje još nisu bile porušene, uzviknula je: ‘Kako će, molim vas, Foča biti srpski grad, s ovoliko turskih džamija.’ Time daje jasnu poruku srpskim rušiteljima šta im je raditi. Za kratko vrijeme, svih 11 fočanskih džamija nestalo je sa lica zemlje. Aladža džamija, Careva džamija, Atik Ali-pašina džamija… Sve biseri islamske graditeljske kulture, barbari su za kratko vrijeme sravnili sa zemljom. Građevinski materijal iz Aladže džamije poslužit će da se proširi parkiralište ispred koncentracionog logora. I sva druga obilježja vjekovnog življenja Bošnjaka na ovim prostorima, uništavaju se. Gori Islamska biblioteka sa vrijednim eksponatima, devastiraju se groblja.
Na sve strane se pljačka sve što je bošnjačko. U pomoć domaćim pljačkašima pristižu i oni iz Crne Gore, sa kamionima. Prepuni kamioni namještaja, bijele tehnike i svega što su ‘junački’ đetići opljačkali, odlazi prema Pivskoj planini. Počinju ubistva, silovanja. Zabranjuje se kretanje Bošnjacima. Postaju svi taoci. Svi su u kućnom pritvoru. Čeka se kada će dželati udariti na vrata. Rušitelji i ubice ne žele svjedoke svojih nedjela. Svjedoke ili ubijaju ili odvode u koncentracioni logor. Ideolozima genocida nad Bošnjacima Foče, Vojislavu Maksumiću i Veliboru Ostojiću, kao da nije dovoljna žestina sa kojom ubice i rušitelji izvršavaju njihove naredbe.Svojim ‘vatrenim’ govorima na lokalnoj radiostanici podstiču ubice da brže ubijaju, rušitelje da brže ruše. Za kratko vrijeme na području grada i prigradskih naselja ubijena su ili nestala 343 Bošnjaka (građanina) Foče. Najviše zločina počinjeno je u prigradskim naseljima Tabaci, Zubovići, Susješno, Hamdići, Mijakovići i Ljubovići. U jednom danu u Čohodarmahali, u kojoj su i u Drugom svjetskom ratu počinjeni strahoviti zločini, na svirep način je ubijeno 29 građana (24 se gubi trag u koncentracionim logorima). Te zločine počinili su domaći Srbi, komšije ubijenih.”

izvor:internet
priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/fbPutnikNamjernik/flickrekranportal13/focanskidani
oprema teksta:focanskidani

 

POTPIŠI PETICIJU : OSNOVNO LJUDSKO PRAVO NA PITKU VODU

POTPIŠI PETICIJU : OSNOVNO LJUDSKO PRAVO NA PITKU VODU

Irhad Pilav i njegov otac Muhamed,83 god star, nastanjeni u Drinskoj 162 na Čengić Vili,Sarajevo,već mjesec dana nemaju vode iako su im svi dugovi izmireni,a morali su izmiriti i tuđi dug (kamenorac koji je koristio isti priključak) Zbog samovolje vlasnika susjednog pansiona,onemogućen je pristup šahtu i ponovna konekcija navedenih

Zamolio bih vas da svojim potpisom pokušate pomoći da ,posebno osobi od 83 godine sa preko 40 godina staža i aktivnom borcu ABiH,bude ponovno omogućeno osnovno ljudsko pravo na vodu i higijenu

Hvala !

Peticiju možete potpisati na linku:https://www.onlinepeticija.com/osnovno_ljufsko_pravo_na_pitku_vodu

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…/ – knjiga u nastanku

Genocid u Foči _ 001

GENOCID U FOČI 1992. – 1995.
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…/.
Knjiga u nastanku. Zasad dostupna u virtualnom izdanju.
Knjiga je nastala iz nekih ličnih razloga i šutnje. Šutnje o Foči. I zločinima u Foči i na teritoriji Fočanske općine.
Žalosno je što mnoge žrtve ne žele pričati o zločinima i zločincima.
Žalosno je što bivši logoraši ne žele pričati.
Žalosno je što se Foča zaboravlja. Zaboravljena je od države, vlasti, bošnjačkih predstavnika.
Povratak u Foču je doživio fijasko. Razlozi.
ZAŠTO?
Da se ne zaboravi Foča.

Genocid u Foči _ 014

 

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992-1995 – 2. dio.pdf
https://www.academia.edu/36537861/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_2._dio.pdf

Genocid u Foči 1992-1995 – treći dio.pdf
https://www.academia.edu/36537887/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_tre%C4%87i_dio.pdf

Genocid u Foči 1992. – 1995. (4. dio).docx
https://www.academia.edu/36252552/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995._4._dio_.docx

Genocid u Foči 1992. – 1995. (5. dio).pdf
https://www.academia.edu/36341095/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995._5._dio_.pdf

FOČA 1942. – 1992. – 2017..pdf
https://www.academia.edu/32152068/FO%C4%8CA_1942._1992._2017..pdf

GENOCID U FOČI 1992 – 1995 specijal.pdf
https://www.academia.edu/36406787/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992_-_1995_specijal.pdf

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA.pdf
https://www.academia.edu/35447289/FO%C4%8CANSKA_JE_TUGA_PREGOLEMA.pdf

25 GODINA OD GENOCIDA U FOČI – FOČA : ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI OSTALI NEKAŽNJENI ???
https://www.academia.edu/32551780/25_GODINA_OD_GENOCIDA_U_FO%C4%8CI_-_FO%C4%8CA_ZA%C5%A0TO_SU_RATNI_ZLO%C4%8CINCI_OSTALI_NEKA%C5%BDNJENI_

GENOCID : Foča je simbol “ponavljanja historije” na tlu Bosne i Hercegovine
https://www.academia.edu/32526719/GENOCID_Fo%C4%8Da_je_simbol_ponavljanja_historije_na_tlu_Bosne_i_Hercegovine

FOČA 1992. : SODOMA I GOMORA U FOČI (ISPOVIJESTI SILOVANIH BOŠNJAKINJA)
https://www.academia.edu/32508619/FO%C4%8CA_1992._SODOMA_I_GOMORA_U_FO%C4%8CI_ISPOVIJESTI_SILOVANIH_BO%C5%A0NJAKINJA_

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA.pdf
https://www.academia.edu/35548149/%C5%BDRTVE_FO%C4%8CANSKOG_GENOCIDA.pdf

FOČA XXV GODINA OD GENOCIDA
https://www.academia.edu/35156673/FO%C4%8CA_XXV_GODINA_OD_GENOCIDA

Foča : Samo jedna tuga
https://www.academia.edu/33162940/Fo%C4%8Da_Samo_jedna_tuga

JA I DA HOĆU NE MOGU ZABORAVITI ZATVOR – KP Dom i grad FOČU.pdf
https://www.academia.edu/33119788/JA_I_DA_HO%C4%86U_NE_MOGU_ZABORAVITI_ZATVOR_KP_Dom_i_grad_FO%C4%8CU.pdf

Foča – Dokazi o genocidu 1992. – 1995..pdf
https://www.academia.edu/33038995/Fo%C4%8Da_-_Dokazi_o_genocidu_1992._-_1995..pdf

Dan logoraša…Foča
https://www.academia.edu/32936980/Dan_logora%C5%A1a_Fo%C4%8Da

FOČANSKI KAZAMATI SMRTI.pdf
https://www.academia.edu/32879332/FO%C4%8CANSKI_KAZAMATI_SMRTI.pdf

O GENOCIDIMA U FOČI 1992. – 1995.i 1941.-1945..pdf
https://www.academia.edu/32874068/O_GENOCIDIMA_U_FO%C4%8CI_1992._1995.i_1941.-1945..pdf

Foca 1942 1992 Ni bijesa ni mrznje
https://www.academia.edu/32778004/Foca_1942_1992_Ni_bijesa_ni_mrznje

KAKO SU ZELENE BERETKE ZE BE SA KOKARDAMA I CRNIM SUBARAMA NAPALE FOCU 7 APRILA 1992
https://www.academia.edu/32382344/KAKO_SU_ZELENE_BERETKE_ZE_BE_SA_KOKARDAMA_I_CRNIM_SUBARAMA_NAPALE_FOCU_7_APRILA_1992

VAPAJ S DRINE : Jesmo li zaboravljeni, je li do nas ikome stalo
https://www.academia.edu/33819733/VAPAJ_S_DRINE_Jesmo_li_zaboravljeni_je_li_do_nas_ikome_stalo

FOČA :Na zidu sjećanja
https://www.academia.edu/32728383/FO%C4%8CA_Na_zidu_sje%C4%87anja

BESJEDA O FOĈI – KULTURA SJEĆANJA
https://www.academia.edu/36461388/BESJEDA_O_FO%C4%88I_-_KULTURA_SJE%C4%86ANJA

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. - knjiga u nastanku _ 002GENOCID U FOČI 1992. – 1995. - knjiga u nastanku _ 003

 

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/fbPutnikNamjernik/flickrekranportal13/focanskidani
oprema teksta:focanskidani

HADŽIĆI : KAD BI DRINA OČI IMALA (promocija knjige “PJESME I PRIČE INATA I PRKOSA” Nisvete Skejović)

KAD BI DRINA OČI IMALA _ 003
Inatom i prkosom se brani Domovina.
“Budućnost ne smije dati zaboravu prošlost.
Domovina se voli i kroz pjesmu i kroz priču
ma koliko teška bila i pjesma i priča.
Domovina je jedna i rezervne nemamo.” – istakla je Nisveta Skejović.

KAD BI DRINA OČI IMALA _ 002

U petak, 27. aprila 2018. godine, sa početkom u 19. časova, u multimedijalnoj sali Općine Hadžići održana je  promocija druge knjige fočanske poetese Nisvete Skejović – “PJESME I PRIČE INATA I PRKOSA”.

KAD BI DRINA OČI IMALA _ 004

Poetesa kroz stihove i prozu govori uglavnom o stradanju naroda Foče i Podrinja općenito, ali i ostalih gradova i mjesta u Bosni i Hercegovini, o Igmanu, Prijedoru, Tuzlanskoj mladosti, o braniteljima i herojima Bosne i Hercegovine…

KAD BI DRINA OČI IMALA _ 005

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČA : Manifestacija ‘Dani Husein-ef. Đoze’ 2018.

Manifestacija ‘Dani Husein-ef. Đoze_ 2018. _ 002

U petak, 27. aprila 2018. godine, sa početkom u 20:00 sati, u Carevoj džamiji u Foči, upriličena je Večer Kur’ana kojom je počela ovogodišnja, sada već tradicionalna, manifestacija ‘Dani Husein-ef. Đoze’ 2018.
Organizatori manifestacije su Muftijstvo goraždansko, Vlada Bosansko-podrinjskog kantona Goražde i Grad Goražde.

Manifestacija ‘Dani Husein-ef. Đoze_ 2018. _ 003
Nama treba razumjevanje Kur'ana u našem vremenu i to je jedini način da iznađemo rješenja za probleme modernog svijeta.
U programu su učestvovali učači Kur'ana i izvođači ilahija. Prisutnima su se obratili muftija goraždanski Remzija ef. Pitić i Meho ef. Šljivo. Goraždanski muftija je u svome izlaganju istakao da je Husein Đozo u Foči pohađao školu.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča : Zaplijenjeno oružje nakon nasilja u porodici

 

Fočanska policija zaplijenila je automatsku pušku „Kalašnjikov“ i gasni pištolj od muškarca čiji su inicijali P.M. koji je prijavljen zbog nasilja u porodici, odnosno zbog prijetnji supruzi, saopšteno je iz Policijske uprave Foča.

Policijskoj upravi je, u srijedu 25. aprila, prijavljeno nasilje u porodici u porodičnoj kući u Jevrejskoj ulici u Foči, tačnije da lice P.M. upotrebom oružja upućuje prijetnje po život i tijelo svojoj supruzi.

Na osnovu naredbe Osnovnog suda u Foči, juče je izvršen pretres u vikendici u naselju Šubi kod Foče, vlasništvo lica P.M, gdje je pronađena i oduzeta automatska puška „Kalašnjikov“ i određena količina municije različite vrste i kalibra, dok je prilikom pretresa kuće u Foči P.M. dobrovoljno predao gasni pištolj i pripadajuću municiju.

Obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Trebinje, a nakon dokumentovanja predmeta protiv lica P.M. biće podnesen izvještaj za krivična djela nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija i i nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.

izvor:radio Foča

U SIPA-i i policiji radi više od 500 osumnjičenih zločinaca za genocid nad Bošnjacima!

Objavljeno:19.12.2014.

U SIPA-i i policiji radi više od 500 osumnjičenih zločinaca za genocid nad Bošnjacima!

Ekspertni tim napravljen od stručnjaka iz Bosne i Hercegovine {BiH } i međunarodne zajednice prije nekoliko godina sačinio je spisak osoba za koje se zna da su učestvovali u genocidu u Srebrenici. Više od 500 osoba sa tog spiska trenutno su zaposleni u Agenciji za istrage i zaštitu Bosne i Hercegovine (SIPA) i u policijskim strukturama BiH. Jedan od učesnika u srebreničkom genocidu bio je i Jovan Ilić, šef Odjela za ratne zločine u Regionalnom uredu SIPA-e u Tuzli. Ilić je rođen u Banovićima, a u vrijeme agresije na BiH i genocida nad Bošnjacima radio je u CJB Bijeljina i to u vrijeme kada su u Bijeljini i Janji počinjeni mnogobrojni zločini nad bošnjačkim stanovništvom. Stotine drugih osoba koje su počinile zločine u BiH sada radi na vrlo važnim pozicijama u državi.

Ovakav neprihvatljiv, krajnje neodgovoran i ciničan odnos bosanskohercegovačke države i njenog civilnog društva ali i međunarodne zajednice koja je u Dejtonu napravila eksperimentalnu državu, je poniženje ne samo žrtava agresije i genocida, već poniženja čovjeka i civlizacije uopšte, poniženja istine i pravde. Ratni zločinci nisu samo na slobodi, već se nalaze na odgovornim državnim pozicijama što pogađa svakog normalnog čovjeka i proizvodi veliku zabrinutost boraca za istinu i pravdu, udaljava državu BiH od normalne države, stvara nesigurnost u regiounu I opsano ugrožava mir I stabilnost.

Ratni plan Miloševićeve velikosrpske agresija na BiH, bio je poniziti, silovati i biološki istrijebiti čitav jedan narod. Na tome se radilo i sistematski još uvijek neumorno radi. Nakon što, i pored svih zločina, projekat Velike Srbije nije uspio, postratni period obilježen je kontinuiranim naporima prevrednovanja i minoriziranja stravičnih zločina, uz medijsko-populističko promovisanje najvećih zločinaca, pa čak i onih osuđenih, u “nacionalne heroje”. Tako je otvoreno i sofisticirano poricanje genocida, postao novi strateški zadatak (Memorandum 2) velikosrpske politike. U tom novom srpskom strateškom zadatku vidnu ulogu imaju ratni zločinci na slobodi i u vlasti.

Izvor: Geto.ba – 19.12.2014.

Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline

Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH u periodu od 1977. do 1979. godine vršio konzervatorsku sanaciju nekropole na Presjeci. U opisu radova na sanaciji unutar uzdignute, pravilnim zidom omeđene nekropole, kaže se da je “odstranjena, tokom vremena nakupljena zemlja, kamenje i drveće iz jarka oko zida, izvršena rekonstrukcija okvirnih zidova i djelomična rekonstrukcija sarkofaga, nivelacija zemljišta i zasađena trava.” (Azra Redžić, Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984.) U ratu od 1992. do 1995. godine, groblje je korišteno u vojne svrhe, razrovano je i prekopano. Danas broji 158 stećaka od kojih je najveći broj utonuo u zemlju, a dio je oštećen. Iako je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH, danas o njemu nažalost niko ne vodi računa.

http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2421

 Godine 1978. Azra Redžić je dala opis stanja lokaliteta groblja na Presjeci u kome je navedeno:

  1. površina platoa je obrasla šumom,
  2. spomenici u nekropoli su znatno oštećeni,
  3. pojedini sarkofazi su polupani, nišani polomljeni i zatrpani zemljom,
  4. vojske iz prethodna dva rata, koje su se iz strateških razloga ukopavale na ovom prostoru, ostavile su iza sebe mrežu rovova i grudobrana, koji su najteže oštetili ovaj lokalitet.

Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 001Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 002Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 003Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 004Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 005Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 006Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 007Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 008Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 009Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 010Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 011Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 012

Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 013

 

Redžić, Azra, Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, 1984.

izvor:Naše starine br. XVI – XVII, Sarajevo, 1984., 187. – 199.

priredio:Kenan Sarač

design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Presjeka kod Ustikoline : Započela arheološka istraživanja najstarijeg muslimanskog mezarja u BiH

Presjeka kod Ustikoline _ 003
Nakon višemjesečnih priprema, urađenih svih neophodnih geotehničkih i geomehaničkih ispitivanja tla, izrade elaborata za uređenje mezarja i drugog., dobili smo konačno saglasnost za arheološka istraživanja najstarijeg muslimanskog mezarja u Bosni i Hercegovini, na Presjeci, prijevoju udaljenom od Ustikoline oko šest kilometara, potvrdio je u razgovoru za FENA-u Senad Čengić Sejo, predsjednik Medžlisa IZ u Ustikolini pod čijom ingerencijom je ovaj lokalitet, 2004. godine proglašen nacionalnim spomenikom.

Istraživanja su počela početkom ove sedmice i obavljaju ih arheološki tim Muzeja Sarajevo, Društva arheologa 1894 i Instituta za arheologiju Filozofsko fakulteta Univerziteta u Sarajevu, čije nalaze će, bez sumnje uvažavati i Zavod za zaštitu spomenika BiH.

Čengić naglašava da je uz istraživački rad primarni cilj ovog projekta, u koji je uključeno i Muftijstvo goraždansko i sam muftija Remzija ef. Pitić, trajna zaštita mezarja na Presjeci kao nacionalnog dobra od dalje devastacije i njegovo očuvanje za buduće naraštaje. Nastojat će na najbolji način iskoristiti lijepo proljetno vrijeme za radove a Fočaci su s radošću dočekali ovu vijest.

Jer bukvalno to je i posljednja prilika da se najvrijedniji polomljeni nadgrobni sanduci i nišani na primjeren način obnove i konzerviraju, da se spasi što se spasiti može, tačno četiri decenije poslije jedne druge ekipe arheologa koji su nanijeli više štete mezarju (loša konzervacija otvorenih grobnica, odnošenje kostiju umrlih u Sarajevo i sl) nego šest vjekova djelovanja snjegova i kiša te stalnih ratova na ovom strateški važnom uzvišenju. Inače, po svom izgledu i monumentalnosti nadgrobnih obilježja ono predstavlja unikatnu graditeljsko-arhitektonsku izvedbu i vrlo specifičnu kulturološko-običajnu zaostavštinu jedinstvenu na prostoru BiH.

“Tačan nastanak mezarja je nepoznat, ali vezuje se za 15 vijek i bilo je aktivno manje od stotinu godina. To je ustvari jedan vještački napravljen plato, približno kvadratnog oblika, nastao tako što je ta površina opkopana rovom širine oko četiri metra i dubine oko 1,5 metara sa istočne i južne strane, te oko dva metra sa sjeverne i zapadne strane. Potom je sa svih strana izgrađen kameni potporni zid (suhozid) prosječne visine 1,5 metara. Ulazno stepenište je na zapadnoj strani uz sjevernozapadni ugao. Očigledno je prostor za mezarje prethodno pomno odabran i uređen, što potvrđuje tezu da se radi o sjedilačkoj zajednici”, ističe za našu agenciju osnovne karakteristike ovog groblja koje se prostire na oko 600 metara kvadratnih Adnan Muftarević, vođa istraživačkog tima arheologa.

Sa sagovornicima nismo puno razgovarali o historiji Presjeke, na kojoj su se po predanju „isjekle vojske“, pa susreli se i „isjekli svatovi“ i sl., jer je ona napisana davno. Prvo je nastalo šehidsko, pa civilno mezarje, a bukvalno od Grka i Rimljana do posljednjeg rata, ovaj lokalitet zbog strateškog položaja nije zaobišla nijedna buna niti rat u BiH. Isto tako nema važnijeg historičara koji se bavio srednjevjekovnom Bosnom ni svjetskog putopisca koji je pohodio gornje Podrinje da se nije bavio mezarjem na Presjeci. Tako N. Lašvanin piše da se bosanski ban Tvrtko I Kotromanić ovdje, desetak godina prije „kosovskog boja“, jedva odbranio od Turaka, da mu je carstvo visilo o koncu. Safvet-beg Bašagić navodi da su tom prilikom turski askeri osvojili Prijepolje, Pljevlja, Čajniče, Ustikolinu, Nevesinje i Konjic, te se, nasreću, s plijenom odmah vratili u Edirne. Međutim, poslije bitke na Kosovu oni se kao plima šire Balkanom i stalno nastanjuju u gornjem Podrinju, a sultan Mehmed I je 1415. godine imenovao za namjesnika u Bosni Ishak-bega (otac graditelja Sarajeva) koji je Ustikolinu izabrao za sjedište.

Ništa čudno, jer baš u tom mjestu ima nekoliko gazova gdje se Drina može pregaziti ili preći na konju po nekoliko mjeseci u godini. Odatle će Ishak-beg ubrzo osvojiti sve utvrde do Višegrada i sarajevsku Kresavicu, a pomoći će Sandalju Hraniću, gospodaru Huma i stricu hercega Stjepana Vukčića Kosače, da porazi ljute rivale Pavloviće iz Hercegovine i zavlada teritorijem Travunije sve do mora i Dubrovnika. Nema sumnje da su Kosače ali i bosanski kralj, imali dil sa sultanom, da su plaćali određeni danak u zlatu, a u to vrijeme Sandalj Hranić se u službenim dokumentima javno potpisivao „Božijom milosti i velikog cara Mehmed-bega gospodar Zahuma…“. Zanimljivo je da su Osmanlije i herceg Stjepan koji je naslijedio strica Sandalja, stali u zaštitu „bosanskiih krstjana“ kada ih je kralj Tomaš 1450. godine, po nalogu pape i hrvatskog biskupa Tome pokušao nasilu prevesati u katoličanstvo. Bašagić navodi da ih je oko 40 hiljada našlo utočište u jugoistočnoj Bosni i istočnoj Hercegovini, a Mustafa Imamović prenosi Tomaševu poruku papi „da seljaci (prostota) masovno prelaze Turcima koji im nude zaštitu“.

Presjeka kod Ustikoline _ 002

Kako su Osmanlije još od 1418. bili dominantna snaga u Ustikolini, s brojnom vojnom posadom, ojačana trgovcima i misionarima, nije teško zaključiti da je tu odmah morala biti bogomolja, a M.Imamović pominje da je već 1430. godine sagrađena prva džematska džamija i tekija koju je dao sagraditi osobno Ishak-beg Isaković a koju je “odnijela“ Drina u velikom povodnju 1737. godine. Nakon toga, godine 852. po hidžri (1448./1449) Turhan Emin-beg podiže impozantnu džamiju koja je druga po veličinu u Podrinju (iza Sultan Bajazitove u Foči). Graditelj džamije i njegova porodica sahranjeni su u mezarju na Presjeci, a njegov nišan je 80-tih godina prošlog vijeka prenesen u Sarajevo. Dileme oko datuma smrti, koji je oštećen na nišanu Turhan Emin-bega, razriješio je austrijski putopisac Miron Zarzycki (1887.-1890.), kome je ustikoljanski ajan Muhamed-beg Čengić potvrdio da je prije oštećenja pisala godina smrti 869 (1464.). Inače taj ajan je rođeni pradjed našeg sagovornika s početka teksta, Senada Čengića.

Mustafa Borović

fotografije:FENA

izvor:FENA

FOČA : Mještani blokirali put prema Godijenu

Mještani blokirali put prema Godijenu _ 003

Mještani fočanskih mjesnih zajednica Dragočava, Godijeno i Slatina blokirali su danas na sat vreman magistralni put M8 Foča-Godijeno nezadovoljni lošim stanjem u kojem se put nalazi i kako ističu nebrigom i neadekvatanim tretmanom preduzeća koje ih održava.

Mještani blokirali put prema Godijenu _ 002

Mještani blokirali put prema Godijenu _ 006

Mještani blokirali put prema Godijenu _ 005

Mještani blokirali put prema Godijenu _ 004

 

fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

FOČA : Robnoj kući nema spasa

 

Prema našem izvoru robnoj kući nema spasa.
To i mala djeca u Foči već znaju vlasnik Pavgorda Pavlović Gordan – Goci je to i htio. Pavlović Gordan – Goci inače vlada Fočom. Sad će tu iznići par stambenih objekata bez ikakvog urbanističkog plana. Foča je urbanistički – arhitektonski uništena…

Pogledajte snimke načinjene 21.04.2018. :

robnoj kući nema spasa - snimci 21.04.2018. _ 002

robnoj kući nema spasa - snimci 21.04.2018. _ 003

robnoj kući nema spasa - snimci 21.04.2018. _ 001

Sprema li to Goci dva nebodera _ 021

Sprema li to Goci dva nebodera _ 022

Sprema li to Goci dva nebodera _ 023

Sprema li to Goci dva nebodera _ 024

priredio:Kenan Sarač

 

fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

 

FOČA : Urušio se plato ispred robne kuće
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/20/foca-urusio-se-plato-ispred-robne-kuce/

FOČA : Robnoj kući nema spasa
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/21/foca-robnoj-kuci-nema-spasa/

Oni vazda guslaju

Oni vazda guslaju

Posla mi jaran
Pjesmu
Preko haber kutije
I stiže ona brzo
Ekspresno

A ja odlučih
Podijeliti je
Sa vama
I evo je sad pred vama

Znaš one školske priredbe
U osnovnoj
Na Brodu u restoranu
Pjevamo partizanske
A po završetku guslarsko veče
Uvijek bilo
Samo, nismo kontali

Eto vazda se
Guslalo
A mi k'o blećci bili…
I ostali…
Blećci bili…
Blećci ostali…

Kenan Sarač

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČA : Urušio se plato ispred robne kuće

Urušio se plato ispred robne kuće _ 002

Plato ispred bivše robne kuće „Fočanka“ u centru Foče, na kome građevinske radove izvodi preduzeće Pavgord, propao je 20. aprila 2018., pri čemu je jedno lice lakše povrijeđeno saopćeno je iz Policijske uprave Foča.
Prilikom propadanja platoa, a usljed težine građevinskih mašina, došlo je i do oštećenja više trgovinskih radnji u robnoj kući.

Urušio se plato ispred robne kuće _ 003.jpg
Većinski vlasnik nekadašnje robne kuće „Fočanka“, koja je nekada pripadala trgovinskom preduzeću „Perućica, a jedno vrijeme je nosila naziv i Tržni centar „Bartula“, je preduzeće koje je izvodilo radove – Pavgord.

Prema našem izvoru robnoj kući nema spasa.
To i mala djeca u Foči već znaju vlasnik Pavgorda Pavlović Gordan – Goci je to i htio. Pavlović Gordan – Goci inače vlada Fočom. Sad će tu iznići par stambenih objekata bez ikakvog urbanističkog plana. Foča je urbanistički – arhitektonski uništena…

Pogledajte snimke načinjene 21.04.2018. :

robnoj kući nema spasa - snimci 21.04.2018. _ 001

robnoj kući nema spasa - snimci 21.04.2018. _ 002

robnoj kući nema spasa - snimci 21.04.2018. _ 003

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

 

FOČA : Robnoj kući nema spasa
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/21/foca-robnoj-kuci-nema-spasa/

FOČA : Urušio se plato ispred robne kuće
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/20/foca-urusio-se-plato-ispred-robne-kuce/

FOČA : Aladža džamija 2. avgust, 1992.  – 2.avgust, 2018.

Aladža _ 4935260

Da li je planirano otvorenje za 2. avgust 2018.?
Godine 1992., 2. augusta miniran je i potpuno uništen kompleks Aladža džamije u Foči sa objektima koji su joj pripadali…

 

 

 

This slideshow requires JavaScript.

Aladža džamija nalazi se na desnoj obali rijeke Ćehotine, oko 1,5 km daleko od ušća Ćehotine u Drinu, uzvodno od Gornjeg mosta, blizu stare fočanske čaršije i centra grada smještenog u prirodnom trougaonom prostoru kog formiraju rijeke Drina i Ćehotina.

Foča, Aladža džamija
Foča, Aladža džamija
Foča, Aladža mahala, Ćehotina, pogled na Carevu džamiju
Foča, Aladža mahala, Ćehotina, pogled na Carevu džamiju

_ _ _ _ _

VIDEO:
Foča, 18.04.1990. – Aladža džamija – ikindija namaz…

Foča i Aladža džamija

*************

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

Objavljena knjiga Aladža džamija u Foči u izdanju ”Avlije” iz Rožaja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/06/objavljena-knjiga-aladza-dzamija-u-foci-u-izdanju-avlije-iz-rozaja/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

 

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

 

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

FOČA : Zabranjen ribolov na Sastavcima

 

Drina 100001

Sportsko-ribolovno društvo „Mladica“ iz Foče donijelo je odluku o zabrani ribolova na ušćima Ćehotine, Bistrice i Sutjeske u rijeku Drinu u cilju zaštite i unapređenja ribljeg fonda u vrijeme mrijesta.
Mrijest škobalja počinje obično krajem aprila, kada se ova riba u velikim jatima povlači iz hladne Drine u njene toplije pritoke, a ovaj prirodni fenomen neodgovorni pojedinci koriste za krivolov i nezakonito izlovljavanje škobalja, kojeg je za vrijeme mrijesta lako uloviti.
Zabrana važi od danas i trajaće sve dok komisija, koju će formirati Upravni odbor „Mladice“ ne utvrdi da je završen mrijest ribe u ovim rijekama.

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČA : Izgorio prednji dio automobila koji je bio parkiran ispod gradske pijace

Izgorio prednji dio automobila koji je bio parkiran ispod gradske pijace _ 007

U Teritorijalnoj vatrogasnoj jedinici potvrđeno je da je izgorio prednji dio automobila koji je bio parkiran ispod gradske pijace, te da vatra nije zahvatila rezervoar sa gorivom.

Iz Policijske uprave Foča saopšteno je da je požar na automobilu prijavljen u 3,30 časova, nakon čega je policija obavijestila vatrogasce i zajedno sa njima izašla na mjesto požara.

Izgorio prednji dio automobila koji je bio parkiran ispod gradske pijace _ 006

Dežurni tužilac Okružnog tužilaštva Trebinje naložio je da policijski službenici zajedno sa inspektorom za protipožarnu zaštitu izvrše uviđaj i da se preduzmu sve potrebne mjere i radnje u cilju utvrđivanja tačnog uzroka požara.

izvor: Radio Foča/istok

 

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Fočanska je tuga pregolema : 2001. ekshumirani sedmogodišnji dječak i njegova majka – ubijeni 1992. u Foči

Fočanska je tuga pregolema 1992 _ 010

 

Ekshumacija u Foči 2001. godine. Nađeni posmrtni ostaci pet bošnjačkih žrtava. Po nekim izvorima ubijeni su na Bajram, 12. juna 1992.
U toj grobnici pronađen je sedmogodišnji Kenan Šoro i njegova majka Pemba Šoro.
U istoj grobnici pronađena je i Munira Mehmedspahić.

Fočanska je tuga pregolema 1992 _ 006

Fočanska je tuga pregolema 1992 _ 007

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Suđenje Todoviću : “Sanjala sam grobnicu”

00

Svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je da su joj roditelji ubijeni u Foči, a saznala je da joj je brat odveden u Kazneno-popravni dom (KPD) i da mu se ubrzo gubi svaki trag.

U nastavku suđenja za ratni zločin počinjen u Foči, Uma Čolo je kazala da je s majkom posljednji put telefonom razgovarala u maju 1992. godine, kada joj je rekla da je više ne zove i da se ne brine.

Čolo se prisjetila da joj je jedna žena u Sarajevu kazala da joj je ubijena majka, te da je “gledala kada su je vukli bagerom”. Saznala je da joj je majka bila s drugim osobama u kući u koju je bačena bomba, da je ranjena i “pokosili su je rafalom”. Svjedokinja je izjavila da su joj rekli da joj je majka ubijena na Bajram, te da je po kalendaru zaključila da bi to trebalo biti 12. juna 1992.

Kako je pojasnila, grobnica u kojoj joj je pronađena majka bila je u blizini džamije. “Kasnije će se ispostaviti da je pet tijela u grobnici. Ja sam sanjala tu grobnicu, vjerujte”, ispričala je Čolo, pojasnivši da je, uz tijelo majke, pronađeno i tijelo supruge njenog rođaka, kao i njihovog sedmogodišnjeg sina.

Grobnica je ekshumirana 2001. godine.

Svjedokinja je kazala da su tijelo oca ekshumirali, a saznala je da je “zaklan na kućnom pragu”.

Za brata je svjedokinja rekla kako je čula da je bio zatvoren u KPD-u.

“Po svjedočenju ljudi, on je 17. septembra u jednoj grupi odveden na berbu šljiva… Oni su odvedeni i trag mu se gubi”, kazala je Čolo.

Branilac Slaviša Prodanović nije imao pitanja za ovu svjedokinju.

“Žao mi je zbog tragedije koju ste imali i uvjeravam vas da moj branjenik Todović nema ništa s tim”, rekao je Prodanović.

Čolo je svjedočila na suđenju Milanu Todoviću, optuženom da je od oktobra 1992. do marta 1993. silovao i prisilio na seksualno ropstvo ženu bošnjačke nacionalnosti.

Prema optužnici, Todović, tadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), tu ženu je “kupio” od drugih vojnika i silovao je, da bi je u decembru 1992. prisilio na seksualno ropstvo, držeći je u nehumanim uslovima, i pri tome je fizički i seksualno zlostavljao.

Suđenje će se nastaviti 11. maja.

Lamija Grebo, 17.04.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/13/sudenje-todovicu-dosadan-kada-dode-pijan/

Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

 

Foča-Sarajevo: Uspostavljen saobraćaj jednom trakom

Uspostavljen saobraćaj jednom trakom _ 005

Uspostavljen saobraćaj jednom trakom _ 004
Na magistralnom putu M-18 Foča-Sarajevo, na lokalitetu Sijeračke Stijene, saobraćaj je bio privremeno obustavljen zbog odrona.

Uspostavljen saobraćaj jednom trakom _ 002
Na magistralnom putu M-18 Foča-Sarajevo, na lokalitetu Sijeračke stijene, uspostavljen je saobraćaj za putnička vozila, koja se na tom mjestu kreću usporeno jednom saobraćajnom trakom, dok je za teretna vozila i dalje obustavljen saobraćaj.
Kako javljaju iz BIHAMK-a, učestali su odroni na brojnim dionicama.

Uspostavljen saobraćaj jednom trakom _ 003

Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“

“ Kafe Bora” nema više _ 031

Na suđenju Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen u Foči, njegov brat je kazao da mu je oštećena rekla da je optuženi nije zlostavljao.

Svjedok Žarko Todović je izjavio da je jednom došao u stan, koji je bio otključan i u kojem se nalazila oštećena.

“Ona je mene poznavala, komotna je bila da priča sa mnom, a imao sam slobodu i da je pitam da li je Milan zlostavlja. Rekla je da je ne zlostavlja, ali da je dosadan kad dođe pijan”, kazao je brat optuženog za silovanje i seksualno ropstvo.

Milan Todović je optužen da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), oštećenu “kupio” od drugih vojnika i silovao je od oktobra 1992., a da ju je u decembru iste godine prisilio na seksualno ropstvo, držeći je u nehumanim uslovima i pri tome je fizički i seksualno zlostavljajući.

Žarko Todović je posvjedočio da je optuženi imao namjeru da oštećenu “izbavi iz Foče”, a što je, kako tvrdi, ugovorio sa izvjesnim Radovanom Kundakom, ali su se “planovi izjalovili”.

Poslije toga, kako je rekao svjedok, nije imao prilike da razgovara s bratom o oštećenoj i nije mu poznato šta se dalje dešavalo. S dijela Todovićevog svjedočenja javnost je bila isključena.

Nastavak suđenja zakazan je za 17. april.
Ajla Gežo, 13.04.2018.
izvor:detektor.ba/BIRN BiH

 

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

 

 

Igman, 1992. : Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (foto i video)

 

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 001
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 002
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 003
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 004g
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 005
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 006
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 007
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 008
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 009
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 010
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 011
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 012
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 013
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 014
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 015
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 016
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 017
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 018

VIDEO:
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
– isječak iz video zapisa ISTINE I LAŽI O SILOSU – 1. dio –

korišten video zapis ISTINE I LAŽI O SILOSU – 1. dio sa youtube

priredio:Kenan Sarač

 

video:youtube
fotografije:screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča domaćin debate o ulozi lokalne zajednice u EU integracijama

 

Foča, 2018.
Foča, 2018.

Šef Delegacije Evropske unije u BiH i specijalni predstavnik EU ambasador Lars-Gunnar Wigemark nastavlja s posjetama opštinama i gradovima u BiH i javnim debatama o ulozi lokalne zajednice u procesu pristupanja EU, koje se održavaju u okviru projekta “Lokalna zajednica prEUzima inicijativu”.
Najavljeno je da će nakon debate biti upriličen informativno-edukativni događaj na kojem će izlagati predstavnici projekata koje finansira EU, a direktno doprinose ekonomskom i održivom razvoju lokalnih zajednica (ProLocal – Program za lokalnu samoupravu i ekonomski razvoj u BiH koji finansiraju EU i njemačka vlada, a provodi GIZ, te LID – Lokalni integrisani razvoj U BiH, projekt koji finansira EU, a provodi UNDP).
Naredna debata bit će održana u petak, 13. aprila, u Višegradu.

(FENA)

 

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Zemljotres u okolini Foče

 

Zemljotres, magnitude 3.0 jedinica Rihtera, sa intenzitetom u epicentralnoj zoni od 4 stepena Merkalijeve skale, registrovan je u okolini Foče, danas u 14:10 minuta.
Epicentar zemljotresa bio je u selu Štović, nedaleko od Foče, na dubini od 3,8 kilometara. Manji potresi osjetili su se i u 14:23, te u 14:45 minuta.

Zemljotres, magnitude 3.0 jedinica Rihtera, sa intenzitetom u epicentralnoj zoni od 4 stepena Merkalijeve skale, registrovan je u okolini Foče, danas u 14:10 minuta.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[PREDIZBORNE LAKRDIJE] Vučić u Trebinju : Srbija će izgraditi put Tjentište -Foča, prvih pet miliona odmah!

Z - Foča - 2018 _ 0357

[PREDIZBORNE LAKRDIJE]
Sreća je ispala, još samo oči!
– Najznačajnija investicija je rekonstrukcija puta Tjentište -Foča koji će u potpunosti finansirati Srbija – rekao je u Trebinju u svom obraćanju Vučić.
”Mi ćemo da izgradimo put Tjentište – Foča. Odmah ćemo da izdvojimo 5 miliona, a ostatak u naredne dvije godine”, kazao je Vučić.

Ovo je još jedna od mnogih predizbornih lakrdija…A biće toga još…

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Tuzla : Otvorena izložba “Biti izbjeglica – Evropski narativ”

Tuzla - Otvorena izložba “Biti izbjeglica – Evropski narativ” _ 018

U Tuzli je, u Muzeju Istočne Bosne otvorena izložba pod nazivom „Biti izbjeglica: Evropski narativ“. Izloženi su različiti predmeti, ljudi koji su u nekom periodu svog života bili izbjegli, a zainteresovani ih mogu pogledati do 9.maja.

Podijeliću sa svim izbjeglicama dvije pjesmice koje napisah 2014. godine.

Tuzla - Otvorena izložba “Biti izbjeglica – Evropski narativ” _ 021

STRANAC U RODNOM GRADU
izbjeglica si mogao biti i ti
(svim izbjeglicama,raseljenim,protjeranim…)
Ovo nije tako ubjedljivo stihovana stranica sudbinske knjige
u kojoj se improvizuje kraj
Ovo je žalosna životna drama da čitalac prosto zanijemi…
i…i…i…stanje to dokučit’ ne more…i…i…i…ne mora…
Koliko samo nostalgičnih i bolnih uspomena fotografije nose…
…kad čovjek shvati da je ničiji…da je u zavičaju otpisan…
…izbrisan…u vlastitoj domovini…bez ikakvog prava…
DA JE STRANAC U SVOJOJ DOMOVINI…
Da je stranac u Sarajevu,Zenici,Visokom,Brezi…
Da je stranac u svom rodnom gradu…nevoljo ljuta…
Za bolji život i komad hljeba borio se…
…postao sam stranac u SVOJOJ DOMOVINI…izgnanik,
prognanik…KOD svog doma i kuće – bez doma i bez kuće…
…napušten od političara i vlastelina raznih…
ostavljen na cjedilu i razmeđi životnih puteva…
…i…ŠTA MI OSTAJE/ ŠTA MI OSTADE…
…OSTADE MI DA FANTAZIRAM…
…da se zavaravam iluzijom nestvarne ljepote fotografija
rodnog grada iz djetinjstva moga…
da ih po džepovima nosam…
da ih grlim…da ih privijam na grudi…
Kad ne mogu u svoj dom, u svoju kuću, u svoju bašću, u svoj grad…
ZAGRLI USPOMENU…
zagrli fotografiju…dočaraj si zavičaj
Dočaraj si rodni grad,dočaraj si domovinu,
Dočaraj si iluziju – kad ne možeš zaprave –
– more ‘k'o bajagi’
uhvati vjetar,uhvati list,uhvati fotografiju…
jer ti možeš to!!!
TI SI STRANAC U RODNOM GRADU!!!
(Kenan Sarač, 2014.)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Tuzla - Otvorena izložba “Biti izbjeglica – Evropski narativ” _ 020

PROTJERANI
Fočacima
Samo Ćehotina i Drina
sve su znali
moj grade voljeni
ostali smo sve do tog jutra
kad smo
PROTJERANI,PROTJERANI,
PROTJERANI,PROTJERANI,
mi smo bili
onog časa, onog trena
kad je pokraj nas prošlo
komšijško nam ludilo srpsko
ostali smo prerezanih
grkljana i vena
PROTJERANI,PROTJERANI,
mi smo bili
onog casa, onog trena
kad je pokraj tebe
i pokraj mene prošlo
kad na tvome minaretu pojavi se
zastava sa lobanjom
tužno tvoje lice,
tužna tvoja sjena
Aladžo ti ljepotice,
PROTJERANI,PROTJERANI,
mi smo bili
dinamitom rušena si
kamen gori,Ćehotinom val se pjeni
gledali smo sve u sjeni
govorili nismo ništa
jer smo
PROTJERANI,PROTJERANI,
PROTJERANI,PROTJERANI,
Zajedno smo grade posli dalje
i ti i ja
kasnim proljećem opijeni
ranim ljetom zaneseni
proveli smo sahate i sahate,
dane, noći,mjesece i godine,
kratka ljeta,duge zime
u izgnanstvu
PROTJERANI,PROTJERANI,
PROTJERANI,PROTJERANI,
mi smo bili
sa svog praga,
sa svog topraka
zalud čežnja
duša pati
Ćehotina,Drina,sastavci
Foča, mati
PROTJERANI,PROTJERANI,
ostadosmo
PROTJERANI,PROTJERANI,
da čekamo da nam svane
da vratimo se domu svome
PROTJERANI,PROTJERANI,
nismo nigdje smirni
nit’ dostojnoga življenja
svak’ te tjera
svak te ganja
svak te gaza
svaka šuša te omalovažava
sve dok smo
PROTJERANI,PROTJERANI,
glas nam drhti
iznenada to se zbilo
niti tebi niti meni grade
nikad tako užasno nije bilo
PROTJERANI,PROTJERANI,
i dok šutnjom nastavlja se
progon naš
PROTJERANI,PROTJERANI,
ostajemo mi
grade moj i ti i ja
PROTJERANI,PROTJERANI,
naša šutnja sve će reći
i Ćehotina nijemo će teći
Drina plahovita tajne kriti će
PROTJERANI,PROTJERANI,
Fočaci biti će…
(Kenan Sarač 2014)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

 

 

Istražitelji će ponovo pretražiti više lokacija u istočnoj Bosni

“ Kafe Bora” nema više _ 011
Polovinom ovog mjeseca istražitelji Instituta za traženje nestalih osoba BiH počet će provjeru više lokacija na području istočne Bosne, za koje postoje informacije da se na njima nalaze masovne grobnice. Osim novih, pretraga će se vršiti i na nekim lokacijama na kojima su ranije vršene ekshumacije posmrtnih ostataka ubijenih Bošnjaka.
“ Kafe Bora” nema više _ 010
 

 

izvor:ftv

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani