[FOČA 1992.] ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI : Mučenja i batinanja u KP Domu Foča

Most Stradanja 4

5.33  Ne zna se koliko je mučenih i pretučenih zatočenika umrlo u tim incidentima. Neki od onih koji su preživjeli batinanje ubijeni su iz vatrenog oružja ili su u samicama podlegli povredama. Batinanja i mučenja prouzrokovala su smrt zatočenika čija se imena nalaze u Prilogu C ove optužnice, kao i nepoznatog broja drugih neidentifikovanih zatočenika.
Broj Ime
1. Alija Altoka
2. Salem Bičo
3. Abdurahman Čankušić
4. Refik Čankušić
5. Enko Čedić
6. Juso Džamalija
7. Kemal Dželilović
8. Ramo Džendušić
9. Adil Granov
10. Nail Hodžić
11. Mate Ivančić
12. Esad Kiselica
13. Halim Konjo
14. Adil Krajčin
15. Mustafa Kuloglija
16. Fuad Mandžo
17. Krunoslav Marinović
18. Omer Mujezinović
19. Nurko Nišić
20. Hamid Ramović
21. Husein Rikalo
22. Mithat Rikalo
23. Zaim Rikalo
24. Ševal Šoro
25. Kemal Tulek
26. Enes Uzunović
27. Džemal Vahida
28. Munib Veiz
29. Zulfo Veiz

5.29 U najmanje dva navrata u periodu od maja do jula 1992., stražari u KP domu i vojni policajci mučili su i tukli zatočenike Vahida Džemala, bivšeg policajca, Enesa Uzunovića, člana SDA, A.S. i E.C. Prilikom mučenja i batinanja A.S. su slomljena tri rebra, a Džemalu Vahidi je slomljena vilica i izgubio je nekoliko zuba. E.C. su slomljena tri prsta na ruci i tijelo mu je bilo puno modrica. Nakon batinanja, žrtve su nekoliko dana držane u samici a zatim vraćane u ćelije s teškim povedama. Enez Uzunović i Džemal Vahida su kasnije ubijeni, kako je opisano u stavu 5.32; A.S. i E.C. se vode kao nestali.
5.27 U junu ili julu 1992., stražari KP doma su najmanje dvaput surovo pretukli Nurku Nisića, bivšeg referenta u opštinskoj upravi i člana SDA, Zulfu Veiza i Salema Biču, bivše policajce, i Hrvata Krunoslava Marinovića, novinara, koje su u modricama, krvave i teško povrijeđene, vratili u ćelije.
5.24 U periodu od aprila do augusta 1992., nepoznati stražari u KP domu nekoliko puta su surovo pretukli Hasima Glušca. Zbog tih batinanja i surovih životnih uslova ozbiljno su mu oštećena pluća.
5.25 Nepoznatog datuma u maju ili junu 1992., stražari KP doma su prilikom ispitivanja surovo pretukli Ibrahima Sandala i vratili ga u ćeliju s teškim povredama.
5.10 Nepoznatog datuma u julu 1992., dok se zatočenik P. (“Pace”) postrojavao ispred kantine, pretukao ga je stražar Predrag Stefanović.

Zloglasni KP Dom

Tekst preuzet iz Druge izmijenjene optužnice u predmetu Krnojelac (IT-97-25) od 2. marta 2000. kojeg u nastavku donosimo u cijelosti.

– vidi link : Predmet Krnojelac (IT-97-25) – Druga izmijenjena optuznica
http://www.icty.org/x/cases/krnojelac/ind/bcs/krn-2ai000303b.htm

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. - 2018.

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR. IT-97-25-I

 

TUŽILAC MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
MILORADA KRNOJELCA
zvanog “Mićo”
DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u skladu s ovlaštenjem iz člana 18 Statuta Međunarodnog suda, optužuje:

MILORADA KRNOJELCA

za ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI, TEŠKE POVREDE ŽENEVSKIH KONVENCIJA (DALJE U TEKSTU: TEŠKE POVREDE) KRŠENJA RATNIH ZAKONA I OBIČAJA kako slijedi:

 

OSNOVNI PODACI

1.1 Grad i opština Foča nalaze se jugoistočno od Sarajeva, u Bosni i Hercegovini, blizu granice sa Srbijom i Crnom Gorom. Prema popisu iz 1991. godine, od 40.513 stanovnika, u Foči je bilo 51.6% Muslimana, 45.3% Srba i 3.1% ostalih nacionalnosti. Dana 7. aprila 1992. srpske vojne jedinice u kojima su se nalazili i bosanski Srbi, kao i građani srpskog porijekla iz drugih dijelova bivše Jugoslavije, započele su okupaciju grada Foče, koji je u potpunosti zauzet 16. ili 17. aprila 1992. Okolna sela bila su pod opsadom do sredine jula 1992.

  1. Čim su srpske snage zauzele dijelove grada Foče, vojna policija, u pratnji vojnika mještana i vojnika iz drugih krajeva, počela je hapsiti Muslimane i ostale stanovnike koji nisu bili Srbi. Srpske vlasti nastavile su da sakupljaju i hapse Muslimane, mještane okolnih sela u opštini, do sredine jula 1992. Srpske vlasti odvajale su muškarce od žena i protivpravno pritvarale hiljade Muslimana i ostalih ne-Srba, uključujući intelektualce, ljekare i novinare. Kazneno-popravni dom (KP dom) u Foči, jedan od najvećih zatvora u bivšoj Jugoslaviji, postao je glavni zatočenički objekat za muškarce. Počev od ili otprilike 14. aprila 1992., srpske civilne i vojne vlasti počele su koristiti zatvor za pritvaranje Muslimana i ostalih ne-Srba, uglavnom muškaraca, kao i nekolicine Srba koji su pokušali da izbjegnu vojnu obavezu. Zatočeni Srbi držani su odvojeno od nesrpskih zatočenika. Zbog neprekidnih hapšenja, zatvor je tokom prvih mjeseci bio pretrpan, a maksimalan broj zatočenika bio je preko 760. Do kraja 1992., prosječan broj zatočenika iznosio je oko 600. Većina zatočenika razmijenjena je ili puštena tokom 1992. i 1993., ali je KP dom i dalje korišten kao zatočenički objekat do 5. oktobra 1994.

1.3 Većina, ako ne i svi zatočenici, bili su civili koji nisu optuženi ni za kakvo krivično djelo, uglavnom muškarci, Muslimani, stari od 16 do 80 godina, uključujući i mentalno zaostale, hendikepirane i teško bolesne osobe.

1.4 Zatvorski kompleks bio je okružen tri metra visokim zidom, na kojem se nalazila bodljikava žica, i osmatračnicama na kojima su bili postavljeni mitraljezi. Unutrašnji krug bio je miniran. Vojnici i zatvorski stražari posmatrali su zatočenike sa osmatračnica i redovno patrolirali kompleksom. Zatočenici su bili smješteni u četverospratnici koja se sastojala od zatvoreničkih ćelija i samica, veličine 3 x 3 metra. Unutar zatvorskog kompleksa nalazila se i upravna zgrada, radionice i tvornica namještaja.
OPTUŽENI

2.1 MILORAD KRNOJELAC, zvani Mićo, sin Bogdana, rođen 25. jula 1940. u selu Birotići kraj Foče, stalno nastanjen u Foči. Prije rata bio je nastavnik. U JNA (Jugoslovenska narodna armija) je imao čin kapetana I klase. Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC bio je upravnik KP doma.


NADREĐENOST

3.1 Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC bio je upravnik KP doma i nalazio se u nadređenom položaju u odnosu na sve u logoru. Kao upravnik KP doma, MILORAD KRNOJELAC bio je odgovoran za funkcionisanje KP doma kao zatočeničkog logora. MILORAD KRNOJELAC imao je ovlaštenja i dužnosti primjerene njegovom nadređenom položaju. On je dnevno izdavao naređenja i nadzirao osoblje zatvora. On je održavao vezu sa vojnim i političkim vlastima izvan zatvora. MILORAD KRNOJELAC je prisustvovao dovođenju zatočenika, pojavljivao se prilikom batinanja i lično kontaktirao sa nekim zatočenicima.
OPŠTI NAVODI OPTUŽNICE

4.1 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, u Republici Bosni i Hercegovini, na teritoriji bivše Jugoslavije, trajalo je stanje međunarodnog oružanog sukoba i djelimične okupacije.

4.2 Sva djela ili propusti navedeni kao teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. i kažnjivi prema članu 2 Statuta Međunarodnog suda dogodili su se za vrijeme tog oružanog sukoba i djelimične okupacije.

4.3 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, zatočenici u KP domu koji se pominju u optužbama, bili su lica zaštićena Ženevskim konvencijama iz 1949.

4.4 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, optuženi je bio dužan da se pridržava ratnih zakona i običaja.

4.5 Sva djela i propusti navedeni u ovoj optužnici dogodili su se u razdoblju od aprila 1992. do augusta 1993., osim ako nije drugačije navedeno.

4.6 U svakoj tački optužnice kojom se tereti za mučenje, neko službeno lice ili lice koje je imalo to svojstvo izvršilo je ili podstaklo da se izvrši djelo ili je djelo počinjeno uz njegovu saglasnost ili pristanak, i to iz jednog od sljedećih razloga: da se dobije informacija ili priznanje od žrtve ili trećeg lica; da se žrtva kazni za djelo koje je počinila ili za koje je osumnjičena žrtva ili treće lice; da se zastraši ili prisili žrtva ili treće lice; i/ili iz bilo kojeg razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste.

4.7 U svakoj tački optužnice kojom se tereti za zločine protiv čovječnosti, djela i propusti bili su dio rasprostranjenog, masovnog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo, konkretno muslimansko i hrvatsko stanovništvo u opštini Foča.

4.8 Svjedoci i žrtve u ovoj optužnici identifikovani su šifrovanim imenima ili pseudonimima, kao FWS-137, ili inicijalima kao E.G.

4.9 Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC snosi individualnu odgovornost za krivična djela kojima ga tereti ova optužnica shodno članu 7(1) Statuta Međunarodnog suda. Individualna krivična odgovornost obuhvata izvršavanje, planiranje, podsticanje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje planiranja, pripreme ili izvršavanja nekog od dolje navedenih djela ili propusta.

4.10 MILORAD KRNOJELAC takođe, ili alternativno, snosi krivičnu odgovornost nadređenog za djela svojih potčinjenih, shodno članu 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Komandna krivična odgovornost jeste odgovornost nadređenog lica za djela njegovih podređenih ako je to nadređeno lice znalo ili je imalo razloga da zna da će njegovi podređeni počiniti ta djela ili da su ih već počinili, a nadređeni nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi dalje vršenje takvih djela ili da kazni podređene.
OPTUŽBE

TAČKA 1
(Progoni)

5.1 Dok je, od aprila 1992. do augusta 1993., bio upravnik KP doma u Foči, MILORAD KRNOJELAC je, zajedno sa stražarima KP doma pod njegovim zapovjedništvom i sa zajedničkom namjerom kao stražari i vojnici navedeni na drugim mjestima u ovoj optužnici, proganjao Muslimane i druge muškarce, civile koji nisu bili srpskog porijekla, zatočene u KP domu na rasnoj, političkoj i vjerskoj osnovi.

U okviru tih progona, MILORAD KRNOJELAC učestvovao je ili pomagao i podržavao izvršavanje zajedničkog plana koji je obuhvatao sljedeće:

  • dugotrajno i rutinsko zatvaranje i zatočavanje Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi iz opštine Foča i okolice u KP domu;
  • višekratno mučenje i batinanje Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi, zatočenih u KP domu;
  • brojna ubistva Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi, zatočenih u KP domu;
  • čest i dugotrajan prisilni rad Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi, zatočenih u KP domu; i
  • uvođenje i održavanje nehumanih uslova u zatočeničkom objektu KP

doma u kojima su morali živjeti Muslimani i drugi muškarci, civili koji nisu bili Srbi, zatočeni u KP domu.

MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u dugotrajnom i rutinskom zatočavanju nesrpskih civila pod nehumanim uslovima time što je obezbjeđivao zatočeničke objekte, time što se nalazio na mjestu upravnika logora i time što je uveo životne uslove za koje je bilo karakteristično nehumano postupanje, pretrpanost objekata, izgladnjivanje, prisilni rad i stalno fizičko i psihičko maltretiranje.

Sporazumno sa ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je uveo sistem mučenja i batinanja gdje su stražari zatočenike izvodili iz ćelija i odvodili ih u prostorije za ispitivanje, te obezbjeđivao prostorije gdje su se odvijala ta dnevna ispitivanja i batinanja. U dogovoru sa političkim ili vojnim liderima i ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je pripremao spiskove zatočenika za dodatna batinanja tokom noćnih ispitivanja i uspostavio dnevnu rutinu tih batinanja. U dogovoru sa ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je naređivao stražarima da tuku zatočenike, čak i za sitna kršenja zatvorskih pravila; zajedno sa potčinjenima podvrgavao je druge zatvorenike kolektivnoj kazni; u dogovoru s ostalim rukovodećim osobljem zatvora učestvovao je u batinanju zatočenika tako što je naredio kažnjavanje na taj način. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u batinjanju zatočenika time što je dozvoljavao pripadnicima srpske vojske da uđu u zatvor i da napadaju zatočenike kad god su to htjeli i time što je svoje stražare upućivao da vojnike vode do ćelija i biraju zatočenike koje će tući; podsticao je i odobravao zlostavljanja od strane stražara.

MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u batinanjima i ubistvima nesrpskih zatočenika, civila, time što je izdavao naređenja i nadgledao postupke svojih stražara i omogućavao vojnim licima pristup zatočenicima u te svrhe.

U dogovoru sa ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC formirao je i isprva nadzirao grupu radnika koju je činilo oko 70 zatočenika – kvalifikovanih radnika. Većina ovih zatočenika držana je u pritvoru od ljeta 1992. do 5. oktobra 1994. prvenstveno u svrhu prisilnog rada.

Osim toga, MILORAD KRNOJELAC pomagao je da se deportuje ili protjera većina Muslimana i ostalih muškaraca nesrpskog porijekla iz opštine Foča, izdvajajući zatočenike iz KP doma za deportaciju u Crnu Goru.

5.3 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavu 5.2, MILORAD KRNOJELACpočinio je:

Tačka 1: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5 (h) (progoni na političkoj, rasnoj i/ili vjerskoj osnovi) Statuta Međunarodnog suda.

TAČKE 2-7
(Mučenja i batinanja)

Batinanja po dolasku u zatvorsko dvorište

U periodu od aprila do decembra 1992, u prisustvu redovnog zatvorskog osoblja, zatvorski stražari ili vojnici su u zatvorskom dvorištu, po dolasku zatočenika u zatvor-logor u KP domu tukli zatočenike, među kojima su se nalazili FWS-71, FWS-46 i drugi zatočeni muškarci, Muslimani, čiji je identitet nepoznat (dalje u tekstu: neidentifikovani), kao što je opisano u stavovima 5.5 i 5.6.MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima time što je vojnicima omogućio pristup zatočenicima a stražare uputio da se ne miješaju. Takođe je podsticao i odobravao zlostavljanje od strane stražara.

5.5 Dana 25. maja 1992., u grupi od 21 zatočenika koji su mahom bili iz Foče i uhapšeni u Crnoj Gori, u KP dom je stigao FWS-71. Po dolasku u KP dom, vojnici su ih postrojili uza zid zatvora sa rukama iznad glave, a zatim su ih tukli i udarali nogama i kundacima.

5.6 Dana 1. juna 1992., u KP dom su prebačeni FWS-46 i 47 drugih muškaraca iz Jeleča koji su bili zarobljeni u Kalinoviku i privremeno zatočeni u Bileći. Po dolasku u KP dom, stražari su ih pretukli.

Batinanja oko kantine

5.7 Između maja i decembra 1992., stražari u KP domu i srpski vojnici izvan KP doma zlostavljali su zatočenike na odlasku ili povratku iz kantine i za vrijeme obroka, kao što je opisano u stavovima 5.8 do 5.13. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima tako što je vojnicima omogućio pristup zatočenicima a stražare uputio da se ne miješaju. Takođe je podsticao i odobravao zlostavljanje od strane stražara.

5.8 Nepoznatog datuma u augustu 1992., sedmorica ili osmorica nepoznatih vojnih policajaca iz Trebinja ušli su u zatvor i prišli grupi neidentifikovanih zatočenika koji su se vraćali iz kantine. Vojni policajci su teško pretukli ove zatočenike, u prisustvu nekolicine stražara čiji identitet nije poznat. U početku, stražari su ovo promatrali bez uplitanja. Komandir straže intervenisao je tek kada su ljudi iz Trebinja uperili oružje na zatočenike u namjeri da ih ubiju.

5.9 Nepoznatog datuma u junu 1992., zatočenik E.G., invalid u ruku i nogu koji uz to ima i epilepsiju, žalio se na male obroke. Trojica neidentifikovanih stražara su ga zbog toga pretukla rukama i nogama.

5.10 Nepoznatog datuma u julu 1992., dok se zatočenik P. (“Pace”) postrojavao ispred kantine, pretukao ga je stražar Predrag Stefanović.

5.11 U više navrata između aprila i decembra 1992., nepoznati vojnici izvan KP doma prilazili su zatočeniku FWS-137, koji je odlazio ili se vraćao iz kantine zajedno sa grupom neidentifikovanih zatočenika, i zlostavljali njega i druge zatočenike, dok su stražari, čiji identitet nije poznat, ovo posmatrali bez uplitanja.

5.12 Nepoznatog datuma krajem oktobra ili početkom novembra 1992., nepoznati vojnici iz Nevesinja su, u prisustvu neidentifikovanih stražara, zlostavljali zatočenike FWS-214 i FWS-113 kad su izašli iz kantine.

5.13 Dana 30. oktobra 1992., za vrijeme ručka, trojica ili četvorica nepoznatih vojnika koji su dolazili izvan KP doma zlostavljala su FWS-215 i druge zatočenike koji su stajali ispred kantine a čiji identitet nije poznat. Vojnici su zatočenike desetak minuta udarali kundacima i nogama, u prisustvu neidentifikovanih stražara koji su ovo gledali bez uplitanja.

Nasumična batinanja

5.14 Za vrijeme zatočeništva, stražari ili vojnici koji su dolazili izvan KP doma su, nasumice i iznenada, iz nepoznatih razloga tukli zatočenike. Pripadnici mjesnih vojnih i paravojnih jedinica dolazili bi u zatvor obično uveče ili po noći. Zatvorski stražari vodili su vojnike do raznih ćelija da odaberu zatočenike koje će tući. Ova batinanja opisana su u stavovima 5.15 i 5.16 i u Prilogu A ove optužnice. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima time što je dozvoljavao pripadnicima srpske vojske da ulaze u zatvor i zlostavljaju zatočenike kad god požele, i time što je upućivao stražare da vojnike odvode do raznih ćelija i biraju zatočenike za batinanja.

5.15 Dana 10. juna 1992., jedan srpski vojnik koji je došao izvan KP doma surovo je pretukao zatočenika Z.B. Nakon batinanja, proveo je oko mjesec dana zatvoren u samici. Z.B. je od ovog batinanja izgubio sluh.

5.16 Dana 11. jula 1992., dvojica stražara prozvali su iz ćelije zatočenika FWS-71, odveli ga do samica u zatočeničkoj zgradi i tukli ga dvadesetak minuta raznim predmetima dok se FWS-71 nije onesvijestio. Kada je FWS-71 došao k svijesti u svojoj ćeliji, imao je modrice po cijelom tijelu.

Mučenja i batinanja kao kazna

5.17 MILORAD KRNOJELAC, u dogovoru sa drugim rukovodećim osobljem zatvora, naređivao je stražarima da tuku zatočenike čak i za sitna kršenja zatvorskih pravila, kako je opisano u stavovima 5.18 do 5.21.

5.18 Zatočenik FWS-54 bio je zadužen za raspodjelu hrane zatočenicima. Kad mu je povjeravan ovaj zadatak, upozoren je da nijednom zatočeniku ne smije dati više hrane. Dana 8. augusta 1992., FWS-54 je jednom zatočeniku dao još jednu krišku hljeba. Za kaznu, jedan stražar je svjedoka izudarao nogama i pendrekom i zatvorio ga u samicu. FWS-54 je pušten nakon četiri dana.

5.19 Nepoznatog datuma u ljeto 1992., stražar Dragomir Obrenović (zvani Dragan i Obren) za kaznu je pretukao zatočenike A.M., F.M., H.T., i S. zato što su jedan drugom slali poruke.

5.20 Nepoznatog datuma u aprilu ili maju 1993., oko 06:00 sati ujutru, stražari Dragomir Obrenović (zvani Dragan i Obren) i Zoran Matović prozvali su zatočenike FWS-71, FWS-76, I.I. i D.C. iz njihovih soba i odveli ih u samice u zatočeničkom objektu. Ti stražari su u hodniku premlatili zatočenike za kaznu što su prethodnog dana krali hljeb iz kantine.

5.21 U junu, julu ili augustu 1993., nakon pokušaja bjekstva zatočenika E.Z., koji je radio u mašinskoj radionici u KP domu, MILORAD KRNOJELAC i njegovi podređeni podvrgli su ostale zatočenike kolektivnom kažnjavanju. U dogovoru sa ostalim rukovodećim osobljem logora, MILORAD KRNOJELAC je u tome učestvovao time što je naredio kažnjavanje. Od početka zatočeništva, zatočenicima je zaprijećeno smrću ako neko pokuša da pobjegne. U znak kolektivne kazne nakon bjekstva E.Z., svim zatočenicima u KP domu prepolovljeni su obroci u trajanju od najmanje deset dana. FWS-73, FWS-110, FWS-144, FWS-210 i još desetak drugih zatočenika koji su radili zajedno sa odbjeglim, kao i dežurni zatočenik u sobi odbjeglog, odvedeni su u upravnu zgradu gdje ih je u prisustvu MILORADA KRNOJELCA surovo pretuklo desetak pripadnika zatvorskog osobljaFWS-73 su oko pet minuta tukli i udarali nogama uglavnom u predjelu donjeg dijela stomaka. FWS-110 su tako jako udarali nogama da je izgubio svijest. Kao dodatna kazna, FWS-73, FWS-110, FWS-144, FWS-210 i neki drugi neidentifikovani zatočenici zatvoreni su u samicu, u različitom trajanju, do 15 dana.

Mučenje i batinanja za vrijeme ispitivanja

5.22 Policajci mjesne i vojne policije, u dogovoru sa zatvorskim vlastima, su po dolasku u KP dom ispitivali zatočenike. U dogovoru s ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je uveo praksu po kojoj su stražari izvodili zatočenike iz ćelija i dovodili ih u sobe za ispitivanje. To ispitivanje, koje se vršilo po danu, održavalo se u kancelarijama koje je takođe obezbjeđivao MILORAD KRNOJELAC. Ispitivanje se svodilo na to da li je zatočenik član SDA (Stranke demokratske akcije), da li posjeduje oružje i da li se borio protiv srpskih snaga. Za vrijeme ili poslije ispitivanja, stražari i policija često bi tukli zatočenike kako je opisano u stavovima 5.23 do 5.25. MILORAD KRNOJELAC je pomagao i na drugi način podržavao ova batinanjima time što je mjesnoj i vojnoj policiji omogućavao pristup zatočenicima i time što je podsticao i odobravao postupke svojih stražara.

5.23 Dana 24. maja 1992., vojna policija uhapsila je FWS-03 i H.D., članove SDA, i njihovog komšiju H.S. i odvela ih u KP dom. U KP domu ih je istog dana ispitivalo pet ili šest vojnih policajaca. Policajci su svu trojicu tukli za vrijeme ispitivanja kako bi ih prisilili na priznanje. Tukli su ih tako surovo da se H.S. dvaput onesvijestio.

5.24 U periodu od aprila do augusta 1992., nepoznati stražari u KP domu nekoliko puta su surovo pretukli Hasima Glušca. Zbog tih batinanja i surovih životnih uslova ozbiljno su mu oštećena pluća.

5.25 Nepoznatog datuma u maju ili junu 1992., stražari KP doma su prilikom ispitivanja surovo pretukli Ibrahima Sandala i vratili ga u ćeliju s teškim povredama.

5.26 Od aprila do jula 1992., MILORAD KRNOJELAC, u dogovoru sa političkim vođama ili vojnim komandantima i drugim rukovodećim osobljem zatvora, pripremao je liste zatočenika koje treba dodatno tući tokom noćnih ispitivanja i uveo je dnevnu rutinu za ova batinanja. Odabrani zatočenici bili su uglavnom viđeniji stanovnici Foče, za koje se sumnjalo da prilikom redovnog ispitivanja po danu nisu rekli istinu, koji su optuženi da posjeduju oružje ili koji su bili članovi SDA. Skoro svako veče tokom tog perioda, takvi spiskovi dostavljani su stražarima, koji su zatočenike zatim odvodili u upravnu zgradu na dodatno ispitivanje i batinanje. Komandir straže je obično prisustvovao odabiranju zatočenika. Ponekad bi sa popisa čitao imena odabranih zatočenika. Zatim su zatočenici odvođeni u upravnu zgradu gdje bi ih tukli zatvorski stražari ili vojnici kojima je MILORAD KRNOJELAC dozvolio da uđu u zatvor i tuku zatočenike. Stražari i vojnici su zatočenike zlostavljali svim vrstama oružja uključujući palice, kundake, noževe i alatke. Neki od zatočenika vratili su se u svoje sobe teško povrijeđeni. Neki od zatočenika nekoliko puta su izdvajani za batinanje. Veliki broj izdvojenih zatočenika sa batinanja se nikada nije vratio i još se vode kao nestali. Ovi incidenti detaljnije su opisani u stavovima 5.27 do 5.29 i u Prilogu B ove optužnice.

5.27 U junu ili julu 1992., stražari KP doma su najmanje dvaput surovo pretukli Nurku Nisića, bivšeg referenta u opštinskoj upravi i člana SDA, Zulfu Veiza i Salema Biču, bivše policajce, i Hrvata Krunoslava Marinovića, novinara, koje su u modricama, krvave i teško povrijeđene, vratili u ćelije.

5.28 U junu 1992., stražari KP doma mučili su i tukli zatočenika S.M. jer su ga zamijenili sa drugim zatočenikom čije ime se nalazilo na popisu zatočenika koji su odabrani za ispitivanje i mučenje. Počinioci su S.M. tukli i posjekli nožem. Prijetili su da će mu iskopati oko. Dok su ga tukli, pojavio se MILORAD KRNOJELAC koji je, uočivši grešku, naredio stražarima da prestanu tući S.M. Žrtva je vraćena u ćeliju, teško povrijeđena i oblivena krvlju.

5.29 U najmanje dva navrata u periodu od maja do jula 1992., stražari u KP domu i vojni policajci mučili su i tukli zatočenike Vahida Džemala, bivšeg policajca, Enesa Uzunovića, člana SDA, A.S. i E.C. Prilikom mučenja i batinanja A.S. su slomljena tri rebra, a Džemalu Vahidi je slomljena vilica i izgubio je nekoliko zuba. E.C. su slomljena tri prsta na ruci i tijelo mu je bilo puno modrica. Nakon batinanja, žrtve su nekoliko dana držane u samici a zatim vraćane u ćelije s teškim povedama. Enez Uzunović i Džemal Vahida su kasnije ubijeni, kako je opisano u stavu 5.32; A.S. i E.C. se vode kao nestali.

5.30 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.17 do 5.29, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 2:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(f) (mučenje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 3:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(b) (mučenje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 4:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (mučenje) Ženevskih konvencija.

5.31 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.4 do 5.29, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 5:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(i) (nečovječna djela) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 6:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(c) (namjerno nanošenje teške povrede tijelu ili zdravlju) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 7:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (surovo postupanje) Ženevskih konvencija.

 

TAČKE 8-10
(Hotimično lišavanje života i ubistvo)

5.32 Između juna i augusta 1992., MILORAD KRNOJELAC i stražari u KP domu koji su se nalazili pod njegovom kontrolom povećali su broj ispitivanja i batinanja. U tom razdoblju, stražari bi odabrali grupu zatočenika prema spiskovima koje bi dobili od zatvorskih vlasti i odvodili ih, jednog po jednog, u jednu prostoriju u upravnoj zgradi. U toj prostoriji bi stražari i vojnici, uključujući i pripadnike vojne policije, često lancima vezivali zatočenika raširenih ruku i nogu prije nego što bi ga počeli tući. Stražari i vojnici, uključujući i pripadnike vojne policije, bi svakog zatočenika udarali nogama, gumenim palicama, drškama od sjekire i pesnicama. Za vrijeme batinanja, stražari i vojnici, uključujući i pripadnike vojne policije, pitali bi zatočenika gdje je sakrio oružje ili šta zna o drugim licima. Ponekad bi stražari zatočenike nakon batinanja bacili na deku, zamotali ih i odvukli iz upravne zgrade. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima i ubistvima time što je naređivao i nadzirao postupke stražara i omogućavao vojnom osoblju pristup zatočenicima u tu svrhu.

5.33 Ne zna se koliko je mučenih i pretučenih zatočenika umrlo u tim incidentima. Neki od onih koji su preživjeli batinanje ubijeni su iz vatrenog oružja ili su u samicama podlegli povredama. Batinanja i mučenja prouzrokovala su smrt zatočenika čija se imena nalaze u Prilogu C ove optužnice, kao i nepoznatog broja drugih neidentifikovanih zatočenika.

5.34 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.32 i 5.33, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 8:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(a) (ubistvo) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 9:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(a) (hotimično lišavanje života) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 10:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (ubistvo) Ženevskih konvencija.

TAČKE 11-15
(Protupravno zatočavanje, zatvaranje i nehumani uslovi u KP domu)

5.35 Počev od ili oko 14. aprila 1992. pa do 5. oktobra 1994., srpske civilne i vojne vlasti koristile su KP dom za zatvaranje Muslimana i ostalih ne-Srba, uglavnom muškaraca, uključujući i mentalno zaostale, hendikepirane i teško bolesne osobe. Iako je grad Foča konačno zauzet 16. ili 17. aprila 1992., a cijela opština Foča potpala pod kontrolu Srba bar od polovine jula 1992., KP dom je služio kao zatočenički objekat za civile Muslimane i ostale ne-Srbe do 5. oktobra 1994. Među pritvorenim licima nalazili su se intelektualci, ljekari, novinari i članovi SDA. Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC je, svojim postupcima kao upravnik zatvora-logora, učestvovao u sprovođenju ovog protupravnog zatočavanja.

5.36 Uslovi u KP domu bili su surovi. Dok je od aprila 1992. do augusta 1993. MILORAD KRNOJELAC bio upravnik zatvora, životne uslove u logoru karakterisalo je nečovječno postupanje, prenatrpanost, izgladnjivanje, prisilni rad, kao i neprekidno fizičko i psihičko zlostavljanje.

5.37 Tokom zatočeništva, zatočenici su bili zaključani u ćelijama, osim kad bi ih postrojili i odvodili da jedu u kantinu ili na radnu obavezu. Poslije aprila 1992., ćelije su bile prenatrpane, bez dovoljno prostora za spavanje ili za održavanje lične higijene. Obroci za zatočenike bili su dovoljni tek za preživljavanje. Nisu imali odjeću za presvlačenje. U zimskom periodu nisu imali grijanje. Nisu dobijali odgovarajuću ljekarsku njegu. Zbog životnih uslova u KP domu mnogim zatočenicima uništeno je zdravlje. Zbog nedostatka odgovarajuće ljekarske njege, 40-godišnji zatočenik Enes Hadžić umro je u aprilu ili maju 1992. kada mu je pukao čir. Dodatni incidenti opisani su u Prilogu D ove optužnice.

5.38 Zatočenici su mogli čuti zvuke mučenja, batinanja i ubijanja koji su opisani u stavovima 5.4 do 5.33 ove optužnice. Posljedica toga bila je da su živjeli u stalnom strahu da su oni sljedeći na redu. Samice su korištene kao metod terora i prijetnji. Budući da su svi zatočenici živjeli u neprekidnom strahu, neki su postali suicidalni dok je druge obuzela totalna ravnodušnost prema onom što im se može dogoditi. Većina, ako ne i svi zatočenici patili su od depresije i još uvijek imaju fizičke i duhovne ožiljke od zatočeništva u KP domu. Ovi incidenti opisani su u Prilogu D ove optužnice.

5.39 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.35 do 5.38, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 11:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(e) (zatvaranje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 12:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(g) (protupravno zatočavanje civila) Statuta Međunarodnog suda.

5.40 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u paragrafima 5.36 do 5.38, optuženiMILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 13:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(i) (nečovječna djela) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 14:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(c) (namjerno nanošenje teške patnje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 15:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (surovo postupanje) Ženevskih konvencija.

 

TAČKE 16-18
(Porobljavanje)

5.41 Od maja 1992. do oktobra 1994. zatočenici su morali obavljati prisilni rad. MILORAD KRNOJELAC je u tim zločinačkim djelima učestvovao od maja 1992. do augusta 1993. U maju 1992., MILORAD KRNOJELAC odobrio je odluke da se pojedini zatočenici šalju na prisilni rad. U julu 1992., MILORAD KRNOJELAC, u dogovoru s ostalim rukovodećim osobljem zatvora, formirao je i počeo da nadgleda grupu radnika od najmanje 70 zatočenika – kvalifikovanih radnika. Većina tih ljudi bila je zatočena od ljeta 1992. do 5. oktobra 1994. a glavna svrha njihovog zatočenja bio je prisilni rad. Dodatne pojedinosti o prisilnom radu za vrijeme uprave MILORADA KRNOJELCA date su u stavovima 5.42 do 5.45. Imena zatočenika koji su morali ići na prisilni rad navedena su u Prilogu E ove optužnice.

5.42 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, stražari su svakodnevno prozivali pripadnike ove grupe radnika i prisiljavali ih da rade u logoru i izvan njega od 07:00 sati do najmaje 15:00 ili 16:00 sati. Zatočenicima taj rad nije plaćan. Oni nisu radili dobrovoljno. Na rad su prisiljavani čak i bolesni i povrijeđeni zatočenici. Oni koji bi odbili da rade zatvarani su u samice. Za vrijeme rada, zatočenike su čuvali ili redovni zatvorski stražari ili srpski vojnici.

5.43 U samom zatvoru, zatočenici su morali da rade u kuhinji, u fabrici namještaja i u metalskoj i mašinskoj radionici. U radionici su zatočenici popravljali vojna vozila ili ukradene automobile.

5.44 Izvan zatvora, zatočenici su morali da obavljaju poljoprivredne radove na zatvorskoj ekonomiji Brioni, da rade u mlinovima i u rudniku Miljevina, a vođeni su i na razna mjesta u Foči da rasčišćavaju ruševine. Tokom zime 1992./1993. godine, zatočenici su morali da popravljaju kuću MILORADA KRNOJELCA, da montiraju bar u kući jednog od njegovih sinova i da opreme radnju jednog od njegovih sinova. Osoblje zatvora naređivalo je zatočenicima da pomažu srpskim vojnicima u pljačkanju muslimanskih kuća i džamija.

5.45 Zatočenici su odvođeni na rad na linijama fronta – da kopaju rovove ili grade kasarne. Negdje od juna do oktobra 1992., zatočenik FWS-141 morao je da vozi vojnike i materijal na linije fronta. Zatočenici FWS-109 i G.K. odvedeni su u policijsku stanicu u Kalinoviku da traže mine. Između septembra 1992. i marta 1993., zatočenici su najmanje osam puta morali voziti ispred srpskih konvoja radi otkrivanja mina. Tokom zime 1992./1993., grupa zatočenika iz KP doma, među kojima se nalazio i svjedok FWS-110, provela je najmanje deset dana na liniji fronta kod Previle gdje su ih odveli da sijeku drva i da ih nose u rovove. FWS-110 je morao polagati telefonske linije između rovova.

5.46 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.41 do 5.45, MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 16:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(c) (porobljavanje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 17:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(b) (nečovječno postupanje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 18:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno Konvencijom o ropstvu i međunarodnim običajnim pravom (porobljavanje).

 

/potpis na originalu/
Carla Del Ponte
Tužilac

Dana 2. marta 2000.
U Hagu, Holandija

POVJERLJIVO
PRILOG C

Broj Ime
1. Alija Altoka
2. Salem Bičo
3. Abdurahman Čankušić
4. Refik Čankušić
5. Enko Čedić
6. Juso Džamalija
7. Kemal Dželilović
8. Ramo Džendušić
9. Adil Granov
10. Nail Hodžić
11. Mate Ivančić
12. Esad Kiselica
13. Halim Konjo
14. Adil Krajčin
15. Mustafa Kuloglija
16. Fuad Mandžo
17. Krunoslav Marinović
18. Omer Mujezinović
19. Nurko Nišić
20. Hamid Ramović
21. Husein Rikalo
22. Mithat Rikalo
23. Zaim Rikalo
24. Ševal Šoro
25. Kemal Tulek
26. Enes Uzunović
27. Džemal Vahida
28. Munib Veiz
29. Zulfo Veiz

 

Sastavci

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Advertisements

[STARI TEKSTOVI] M. MUJEZINOVIĆ : AUTOGRAM EVLIJE ČELEBIJE U TRIJEMU DŽAMIJE ALADŽE U FOČI

Naše starine 4

Trijem Aladže džamije u Foči mogli bismo nazvati nekom vrstom spomen-knjige, jer se na njegovoj fasadi, s desnu i lijevu stranu ulaza u džamiju, kao i na mramornim stupovima koji drže kupolice toga trijema, nalazi više zapisa posjetilaca ovom poznatom objektu. Uz neke zapise postoje i imena njihovih autora kao i datumi njihova
nastanka.
Među ovim zapisima svakako je najinteresantniji zapis poznatog turskog putopisca, svjetskog putnika Evlije Čelebije na koji ćemo se ovdje opširnije osvrnuti, a potom se dotaknuti i ostalih zapisa.
Zarzycki je još 1891 godine u Glasniku Zemaljskog muzeja,1 citirajući natpise sa Aladže
džamije, spomenuo, kako je neki putnik Perzijanac prije jedno dvije stotine godina zabilježio na spoljašnjem zidu džamije, ispod tetime slijedeće riječi: »Sefer kerdem beher šehri residem, velakin enčunan đaji nedidem«. Nedavno je i ing. Alija Bejtić u uvodu svoje radnje »Povijest i umjetnost Foče na Drini«,2 a na osnovu gornje zabilježke
Zarzyckog, objavio spomenuti zapis u prevodu, da bi time ukazao na estetski sud starijeg doba o Foči kao cjelini i u pojedinim sastavnim dijelovima toga grada.
Međutim, nijedan od spomenutih dvojice autora nisu spomenuli čiji je navedeni zapis, jer im to nije bilo ni poznato. Zarzyckom je, kako se vidi, bio poznat datum nastanka ovoga zapisa.
Nadalje, on je na osnovu toga što je zapis napisan na perzijskom jeziku zaključio da mu je autor neki Perzijanac. Zarzycki je u potpisu ispod ovoga zapisa prešao preko riječi Evlija, vjerovatno, ne smatrajući je vlastitim imenom. Ovakvo zaklju­čivanje Zarzyckog biće nam potpuno jasno tek onda, ako imamo u vidu da je Evlija Čelebija tek nekoliko decenija kasnije postao predmetom nauč­nog ispitivanja. Za Evliju se kod nas tada nije
ništa znalo, a u svijetu samo toliko koliko je o njemu rekao orijentalista Hammer. Tek je 1896 godine pronađen u Uskudaru prvi potpun rukopis Evlijina putopisa.
A. Bejtiću pogotovu nije mogao biti poznat autor spomenutog zapisa na Aladži, jer je u to
vrijeme ovaj zapis bio prekriven krečom. Istina, Bejtić je nešto oprezniji u pitanju autora zapisa, pa zato on kaže samo toliko da zapis potječe od nekog istočnjačkog putnika, kojega je ovaj zapisao negdje u minulim vjekovima.
Danas smo, međutim, u mogućnosti da kažemo ko je autor spomenutog zapisa, zatim da utvrdimo tačan datum njegova nastanka i da na osnovu toga ukažemo na njegov značaj i važnost.
1955 godine radila je jedna Komisija Zavoda za zaštitu spomenika kulture Narodne Republike Bosne i Hercegovine na ispitivanju prvobitne ornamentalne dekoracije Aladže džamije u Foči i tom prilikom je ustanovila da se ispod sadanjeg krečnog namaza na zidu trijema ove džamije nalaze neki zapisi ispisani arapskim pismom. Daljnjim skidanjem toga krečnog premaza konačno sam pronašao i otkrio spomenuti zapis na perziskom
jeziku, koji u potpunosti glasi: »Sefer kerdem beher šehri residem veliken inçunan cayi
nedidem« što u prevodu znači: »Putovao sam i u mnoge gradove dohodio, ali ovakvo mjesto još nisam vidio«. Ove riječi su ispisane sasvim krupnim i neobično lijepim talikom na zidu trijema, desno od ulaza u džamiju i to na prostoru između prozora i zida portala, a na visini od 1,5 m od poda sofa. Zapis zauzima prostor od 75 cm, a visina slova je 20 cm. Zapis je ispisan murećefom (crnim mastilom) na bijeloj, podlozi. Ispod ovog zapisa nalazimo u tri reda ispisane sitnijim nesh pismom, a na prostoru od 21X10 cm još i ove
riječi: »Alahu avni ve la siv .. . (ovdje je tekst oštećen) Ketebehu .. . (de/duhu) Evlija
Sene 1074«
što u prevodu glasi:
»Alah mi je pomoćnik i nema drugog (pomoćnika) Ovo je napisao rob (božji) Evlija
Godine 1074« (= 1664).
U zapisu je, kako to vidimo iz kopije koju ovdje donosimo, riječ »nedidem« napisana sitnim slovima, a to je učinjeno radi toga što autor nije imao više prostora da produži pisanje u istoj veličini slova, jer iza riječi »cayi« nastaje zid portala.
U prvom redku kod potpisa oštećeno je par riječi koje se danas ne daju više pročitati. I u
drugom retku je oštećena druga riječ, ali prema sačuvanom dijelu te riječi zaključujemo da jeovdje moglo biti napisano »bende« (rob) ili »abduhu« (božji rob). Brojka 4 u datumu ima stariji oblik ove brojke, a takav se oblik ovoga broja upotrebljavao i u 17 vijeku. Do oštećivanja spomenutih riječi u potpisu moralo je doći prije kre­čenja zida trijema. Ime Evlija i godina zapisa posve su jasni i neoštećeni.
Potpis sa datumom jasno nam govori o tome da spomenuti zapis na perziskom jeziku potječe iz pera poznatog turskog putopisca Evlije Čelebije, koji je upravo 1664 godine boravio u Foči na svom drugom putovanju kroz Bosnu i Hercegovinu. Iz njegova putopisa saznajemo da je on 23 ramazana 1074 (20 aprila 1664) pošao iz Beograda za
Hercegovinu.3 Da je Evlija Čelebija imao običaj stavljati zapise na pojedine značajnije spomenike i objekte koje bi posjetio nalazimo za to potvrdu i u samom njegovom putopisu. Tako je na pr. on u jednom selu u Anadolu posjetio džamiju sultana Hasana
i na njezinim vratima ispisao jedan zapis, za kojeg kaže da ga je napisao dželi pismom.4
Prilikom posjete grobu šejha Hazreti Džan Memije u Tibrizu Evlija je spjevao kronogram u šest stihova na turskom jeziku i te je stihove, kako sam kaže, ispisao na nadgrobnom spomeniku navedenog šejha. U zadnjem stihu, zapravo kronostihu, Evlija spominje i svoje ime.5
Na zidu Halid IbniVelidove džamije u Dijari Bekru zapisao je Evlija jedan dvostih na turskom jeziku kojeg je spjevao u pohvalu osnivača ove džamije.6
U istom mjestu na nadgrobnom spomeniku Hamza-babe Evlija je zabilježio jedan dvostih.7
I na zidu turbeta derviša Sultan Uvejska zapisao je Evlija jedan dvostih na turskom jeziku.8
Evlija Čelebin zapis u trijemu Aladže džamije u Foči ima višestruki značaj. Prije svega Evlija nam ovim zapisom daje svoj sud o Aladži, a time ujedno i o Foči, a njegov sud nam je mjerodavan, jer je Evlija eminentan svjetski putnik, koji je mnogo proputovao i dosta toga vidio. Nadalje iz zapisa vidimo da je Evlija Čelebija zaista bio dobar kaligraf. Začudo je da on ovaj zapis ne spominje u svom putopisu ili ga je možda redakcija ispustila kao što je i mnogo toga u njegovim štampanim djelima ispušteno.
A sada da vidimo ostale zapise na stupovima i zidu trijema ove džamije. Tu se nalazilo mnoštvo zapisa, ali sa žaljenjem moramo konstatovati da su mnogi od njih oštećeni u tolikoj mjeri da se danas više ne mogu čitati, nego se tek naziru njihovi ostaci. Zapisi na zidu trijema oštećeni su i usljed premazivanja zida krečom, a oni na stupovima stradali su posve ili dobrim dijelom ošte­ćeni djelovanjem atmosferilija.
Na zidu trijema razabiremo danas još ove zapise:
1. Jedan dvostih na perziskom jeziku, lirskog sadržaja, ispisan je krupnijim i lijepim nesh pismom.
Ispod toga zapisa je sitno napisano ovo:
»Ketebehu Husein Ulogi, esohta, sene 1026«, t.j.
»Ovo je napisao učenik medrese Husejin, iz Uloga, godine 1026« (1617).
2. Jedan dvostih na turskom jeziku, čiji prvi stih glasi: »Seharde bulbul sordum niçin afigan…«
(Upitao sam slavuja u zoru na što se tuži i jadikuje…). Drugi stih je oštećen i od njega se razabire samo par riječi. Ispod ovog dvostiha napisana je slovima godina 1084 (1673).
3. Neki Muhamed, učenik medrese, napisao je još 1015 (1606/607) godine sljedeći dvostih na turskom jeziku:  »Nari firkatle seraser jandi cismi canimiz Kildi varile diriga hašredek hicranimiz«
što u prevodu glasi:
Vatra rastanka je spržila naše tijelo i dušu, I zbog toga rastanka s dragom žalićemo do
proživljenja«.
Među postojećim datiranim zapisima to je najstariji zapis.
4. Ispod jednog nečitkog i oštećenog zapisa čitamo potpis Zulfikara iz Foče, iz hercegovačke live.
5. Neki Derviš Abdulah Baki napisao je 1035 (1625/26) u petak u doba ručanice (mjesec i dan nisu označeni) sljedeće riječi: »Men ki reftem der gurbeti kes nedani hali men …« (Moje stanje u tuđini niko ne zna.. .). Tekst je dalje oštećen.
6. Jedan učenik medrese, Mostarac, napisao je 1052 (1642/43) sljedeći tekst: »Iza kadalahu liabdin en jemute bierdin ceale lehu ilejha haçeten«
(Kada bog dosudi nekom da umre u izvjesnoj zemlji (mjestu), odredi mu neki posao u toj. zemlji).

7. Neki od posjetilaca ispisao je lijepim nesh pismom sljedeće riječi u dva reda:
»Ilahi bu mekamin sahibi daim seid olsun.
Girup cenet sarayine cehenemden beid olsun«
(Bože! Dobrotvor ovog mjesta (građevine) neka je vječno sretan. Neka uniđe u dvorce raja i od pakla neka je daleko).
Ispod ovog zapisa, koji se svakako odnosi na Aladžu, nema nikakvog potpisa ni datuma.
8. Godine 1103 (1691/92) ispisao je nepoznati kaligraf 112. poglavlje iz Kurana. Tekst je dat u obliku kružnice. Krakovi slova sačinjavaju u sredini kružnice Salamanov pečat. Kaligraf se nije potpisao, ali kako se to vidi i iz priložene kopije, ovaj rad pretstavlja jedan neobično lijep kaligrafski ornamenat i djelo je vješte ruke.

9. Učenik medrese Husein, iz Taslidže (Plevlja) zabilježio je 1092 (1681) jedan dvostih na turskom jeziku. Tekst je oštećen, ali se iz neoštećenih dijelova razumije to da se učeni ljudi ne trebaju žalostiti zbog toga što ih neznalice napadaju, jer se niko ne baca na stablo koje ploda ne daje. Tekst je ispisan lijepim nesh pismom.
10. Među zapisima nalazimo ispisane nesh pismom riječi:
Kušati bad bedevlet hemiše in dergah, behakki
ešhedu en la ilahe ilalah«
(tj. Neka je ova bogomolja otvorena u ime boga).
Ni kod ovog zapisa nema potpisa ni datuma autora.
Zapisi od rednog broja 6—10 nalaze se na stupovima trijema, a i među ovima se, kako vidimo, nalazi zapisa koji imaju istorisku ili umjetničku vrijednost.
M. MUJEZINOVIĆ

 

 

fusnote:
1
Sv. III, str. 115
2
Naše starine III, Sarajevo 1956, str. 23
3
Sijahatnama, sv. VI, str. 413, Istanbul 1318
4
Isto, sv. IV, str. 7
5
Isto, sv. II, str. 205
6
Isto, sv. IV, str. 53
7
Isto, sv. IV, str. 55
8
Isto, sv. IV, str.

 

Mujezinović, Mehmed, Autogram Evlije Čelebije u trijemu džamije Aladže u Foči, Naše starine, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti Narodne Republike Bosne i Hercegovine, IV, Sarajevo, 1957.

 

47
Aladža džamija u Foči

Naše starine 4 _ 002Naše starine 4 _ 003Naše starine 4 _ 004

Aladža džamija maketa rad Mirsada Hadžialića
Aladža džamija maketa rad Mirsada Hadžialića

41Foča - Aladža džamija _ 26.04.2018. _ 009Aladža _ 4935260Slike profesora Cakija iz 1991.godine _ 00420180415_145205

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Ovo su lobanje – što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči…

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 004

I ovo je bitno za historiju!
Dokazi o njihovom (srpskom) zulumu koji se nad nama (Bošnjacima) provodi sve do dana današnjeg.
“Ovo su lobanje – što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči”, piše mi u privatnoj poruci jedna osoba kojoj su na svirep način ubijeni članovi uže porodice u Foči 1992.
Šta reći nakon svega doživljenog i preživljenog.
Jad i bijeda. Duševna.
Monstrumi ostaju monstrumi.
Šta očekivati u gradu u kome se još uvijek slobodno šetaju zločinci?

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 007.jpg

 

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 001

 

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 002

 

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 003

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 005

 

 

Zloglasni KP Dom

 

Zloglasni Partizan

Sastavci

 

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

IN MEMORIAM : 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

IN MEMORIAM

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

IN MEMORIAM

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/19/26-godina-od-deportacije-bosansko-hercegovackih-izbjeglica-iz-crne-gore-1992-godine/

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA _ 001

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA

“Foča više nije Foča, nema obilježja i nema ljudi koji su je činili Fočom.”
Taib Reko, bivši logoraš

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMIL] Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.)

 

Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 002

Dnevni avaz, od četvrtka, 28.oktobra 1999. piše:
U posljednja tri dana na području općine Foča, tačnije u Mjesnoj zajednici Jeleč ekshumirane su 32 žrtve iz dvije masovne grobnice i više pojedinačnih.
U jednoj od masovnih grobnica u selu Kratine ekshumirano je osam tijela Bošnjaka koji su strijeljani početkom agresije. To su Edhem Šljivo, Abid Srnja, Omer Srnja, Mustafa Srnja, Zulfo Srnja, Elvedin Srnja i Nedžad Srnja.
…U jednoj od pojedinačnih grobnica ekshumirano je tijelo Almase Bibović (1904.), piše Dnevni avaz.

Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 003

Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 004

izvor:Dnevni avaz,četvrtak,28. oktobra 1999.

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

FOČA, XXV GODINA OD GENOCIDA : MASOVNE GROBNICE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/?s=masovne+grobnice+u+fo%C4%8Di

Foča 1888.

4

Foča 1888.
iz knjige Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc., Wien, 1888.
-János Asboth /Asboth, Johann/, (1845.-1911.)
… Mit 37 ganzseitigen und 175 Text-Illustrationen, Original-Photografien … sowie einer historischen und drei statistischen Karten und Tabellen.

O Foči 1888.

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 001

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 002

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 003

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 004

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 005

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 006

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 007

 

Asbóth, János, Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc, (Wien,1888) _ 008

 

iz knjige Bosnien und die Herzegowina. Reisebilder und Studien, etc., Wien, 1888.
-János Asboth /Asboth, Johann/, (1845.-1911.)

5

6

 

7

 

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča iz 1868.

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 009

Foča iz 1868.
iz knjige Studien über Bosnien und die Herzegovina – Johann Rośkiewicz,
Brockhaus, 1868 – Bosnia and Hercegovina – 424 pages

Opis Foče, opis Drine…

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 006

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 007

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 008

 

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 001

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 002

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 003

 

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 004

 

 

Studien über Bosnien und die Herzegovina 1868 _ 005

 

iz knjige Studien über Bosnien und die Herzegovina – Johann Rośkiewicz,
Brockhaus, 1868 – Bosnia and Hercegovina – 424 pages

 

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča na karti Austro-Ugarske monarhije 1856.

Scheda 1856(1)

JOSEF SCHEDA – ZEMLJOVID AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE
General-Karte des Oesterreichischen Kaiserstaates mit einem grossen Theile der angrenzenden Länder
Beč 1856.

Scheda 1856 _ 003
Zemljovid prikazuje obalu od Zadra do Budve sa zaleđem i predstavlja jednu (XVIII) sekciju velikog zemljovida Austro-Ugarske Monarhije, koji se sastoji od 20 sekcija u omjeru 1:576000. Naši krajevi vide se na listovima 12, 13, 14, 17 i 18. Prema M. Markoviću u „Descriptio Croatiae“ „Schedina je karta u tehničkom pogledu izrađena besprijekorno, ali je sadržajno pretrpana i zbog toga joj je umanjena preglednost.“

 

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_003

U petak, 25. maja 2018. godine, u podne, na prostoru ispred glavnog ulaza u Centar bezbjednosti Herceg Novi, memorijalno okupljanje radi obilježavanja 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_002

HAPŠENJA U CRNOJ GORI
U maju i junu 1992. godine, najmanje 66 izbjeglih muslimana iz Bosne i Hercegovine
nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno pripadnicima – njima
neprijateljske – vojske bosanskih Srba u BiH, koji su najveći broj njih likvidirali. Samo
dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore.
Pored muslimana iz BiH, na teritoriji Crne Gore istovremeno je uhapšeno i 33 izbjeglica srpske nacionalnosti, koji su vraćeni u Republiku Srpsku radi mobilizacije. Za razliku od izbjeglih muslimana, deportovani izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirani kao taoci, niti je poznato da je bilo ko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije.
Najveći broj uhapšenih izbjeglica doveden je u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su organizovano 25. i 27. maja autobusima transportovani u koncentracioni logor KPD Foča, odnosno na neutvrđenu lokaciju u istočnoj BiH (Republici Srpskoj). Svi muslimani deportovani jednim autobusom 27. maja 1992. ubijeni su vjerovatno istog dana i bačeni u Drinu.
Još uvijek nijesu pronađeni posmrtni ostaci svih tih žrtava. Ostale muslimanske izbjeglice uhapšene su u Baru, Podgorici ili u području blizu granice sa BiH takođe
krajem maja 1992. godine i deportovani pojedinačno u logor u Foču ili agentima bosanskih Srba, poslije čega im se gubi svaki trag.

(Predmet „Deportacija“, IZVJEŠTAJ: Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori, Izvještaj je izradio tim HRA u saradnji s advokatom Bogdanom Ivaniševićem, Podgorica, maj 2013.)

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_004

Od oko stotinu bosansko-hercegovačkih izbjeglica koje je crnogorska policija, s proljeća 1992. godine, nezakonito uhapsila i deportovala borcima Radovana Karadžića gotovo svi su pobijeni. Ekrem Čemo (1953) iz Foče, jedan je od rijetkih koji je ostao živ. Živi u Njemačkoj. Izbjegava novinare. O svojoj golgoti prvi put govori za jedan medij:
“Uoči krvavog rata u Bosni i Hercegovini sklonio sam se sa suprugom Eminom i dvoje maloljetne djece u Crnu Goru, u Bar, gdje sam godinama ljetovao i imao mnogo prijatelja. Uoči mog hapšenja policajci su nekoliko puta dolazili kod Abdulaha Kamerića i Ramiza Babića, mojih zemljaka iz Foče, koji su kasnije ubijeni. Saslušavali su ih tokom noći, rano izjutra, u po bijela dana. Hapsili su ih i puštali. Nakon nekoliko dana, 21. maja 1992. godine, ujutro oko sedam sati, dok smo nas trojica pili kafu, kombi pun policije naglo se zaustavio ispred zgrade. Naoružani policajci su munjevito opkolili zgradu. Dvojica policajaca su nam oprezno prilazila. Narediše da pođemo sa njima na informativni razgovor. Strpaše nas u kombi. U njemu je pokunjeno sjedio moj poznanik iz Foče, neki Remzija, zaboravio sam mu prezime”, svjedoči specijalno za “Vijesti”, Ekrem Čemo.
Saslušavao me nepoznati čovjek. Predstavio se kao policajac iz Foče. Kasnije smo saznali da je to bio zloglasni Mišo Stevanović zvani Šumar. On je Bosance masovno hapsio po Crnoj Gori. Nakon jednog sata ponovo uđe policajac, sa nekim spiskom. Naređuje: “Neka ostanu Ekrem Čemo, Ramiz Babić, Abdulah Kamerić, Šefko Kubat i Šaćir Redžo. Ostali su slobodni”.
(FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom, objavljeno:25. februara , 2018.; objavljeno 2005. Vijesti)

zu  zu                  1078

Koliko je samo bošnjaka deportovano iz Crne Gore, Srbije u KP Dom Foča? I tu im se gubi svaki trag.Među njima su i tri brata Rikalo iz Čohodar mahale.
(FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?, objavljeno:9.januara , 2016.)

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_005

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_006

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_007

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_008

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

 

 

Stari tekstovi : Foča iz 1878. godine

Bosna 1878. _ 001

Foča, liepa i velika varoš u krasnoj okolici na utoku Ćehotine u Drinu. Varoš se prostire na obalah obih rieka; nu najveći dio njezin stere se upravo u kutu, gdje utiče Ćehotina u Drinu. Po broju pučanstva je Foča drugi grad u Hercegovini, ter broji 10.000 stanovnika, ponajviše muhamedovaca. Ovi imaju 17-20 džamija, od kojih je 9 olovom pokriveno; pravoslavni pako imaju svoju novu crkvu. Udaljena je Foča od Sarajeva 16, a od Mostara 24 sata. U prijašnje vrieme bijaše ta varoš glasovita sa svoje obrtnosti (noži, handžari veliki i mali) i trgovine, koju je vodila sa Dubrovnikom.
Jeleč, mala varošica, poznata sa dobrih tabaka (kožara).

Bosna 1878. _ 005

Bosna 1878. _ 006

Bosna 1878. _ 007

Bosna 1878. _ 008

Bosna 1878. _ 002

Bosna 1878. _ 003

 

Bosna 1878. _ 004

 

izvor:BOSNA (zemljopis), knjiga III, Vjekoslav Klaić, Matica Hrvatska, Zagreb 1878.
izvor:Vjekoslav Klaić kao geograf, Dragutin Feletar, Acta Geographica Croatica, volumen 33, Zagreb 1998.

Foča na razmeđu 19. i 20. stoljeća _ 002

Foča, razglednica iz 1930.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Ko uzima silni novac od donacija?

76

Lahko je rušiti.Hajd’ nek izgrade! Kakvi li su kriteriji i po kojim parametrima se radi? Da li je Bošnjacima
u samom gradu obnovljen ijedan objekat ili se radi u rukavicama? Ili po principu IMT (ima li mene tu)? Ko uzima silni novac od donacija?

75
Ima i ona : “Porez plati i noge se uhvati!” – to jest NE ZADRŽAVAJ SE u Foči! Važno je porez platiti!

77

78

73

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik/internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Zarad gradnje stambene zgrade Fočanske vlasti otele zemlju prognanom Bošnjaku

Fočak Kenan Sarač godinama se bori s lokalnim vlastima u Foči, koje su odlučile bespravno graditi stambenu zgradu na njegovoj zemlji. Fočanske vlasti su ovih dana odlučile ukloniti ostatke u ratu devastirane Saračeve kuće, a da Sarač ne dobije nikakvu naknadu.

”Tražio sam da mi daju neko obeštećenje, da mi isplate novac ili da mi daju stan u toj zgradi koja treba da se gradi na dijelu moje parcele, ali vlasti su to odbile”, kazao je razočarani Sarač.

Ipak, općinske vlasti su mu iznijele neprimamljivu i mizernu ponudu.

”Nude mi da na preostalom dijelu moje parcele mogu sagraditi manji objekt od vlastitih sredstava”, dodao je Sarač.

Tokom agresije na BiH od 1992. do 1995. godine sa prostora Foče protjerano je kompletno bošnjačko stanovništo, a njihovi domovi su porušeni ili oduzeti. Istraživačko dokumentacijski centar objavio je da je 2.805 osoba nestalo ili je smaknuto tokom protjerivanja bošnjačkog stanovništva iz Foče od 1992. do 1995. godine.

Pored vlastite kuće, koja je tokom posljednjih sukoba u BiH uništena, a Sarač je zajedno sa ostalim bošnjačkim stanovništvom prognan iz Foče. On je sada podstanar u Sarajevu, gdje živi sa maloljetnom kćerkom.

On kaže da se pokušao dogovoriti sa lokalnim vlastima u Foči, ali da je u cijelom slučaju izmanipulisan. Prethodno je dao saglasnost da fočanske vlasti mogu ukloniti njegov ruševni objekt i graditi zgradu na dijelu njegove atraktivne parcele, ali je zauzvrat tražio obeštećenje. No, obeštećenje je izostalo, koje Sarač ne može dobiti ni nakon nekoliko godina pravne borbe.

Sarač dodaje da je zaštitu pokušao tražiti na nekoliko adresa u BiH, kao i kod ombudsmana za ljudska prava, ali problem još nije uspio riješiti. Novca za daljnju pravnu borbu sa vlastima u Foči nema.

 

_ _ _ _ _

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

_ _ _ _ _

FOČANSKE DILEME :OBMANE I LAŽI u sjenci izbora i političkih i drugih prevara (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/09/20/focanske-dileme-obmane-i-lazi-u-sjenci-izbora-i-politickih-i-drugih-prevara-foto/

Ko uzima silni novac od donacija?
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/10/ko-uzima-silni-novac-od-donacija/
_ _ _ _ _

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

_ _ _ _ _

FOČA – povratnici najveća briga društva : GDJE ZAVRŠAVAJU DONACIJE? (GLAS NARODA)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/17/foca-povratnici-najveca-briga-drustva-gdje-zavrsavaju-donacije-glas-naroda/

FOČA – povratnici najveća briga društva : Donacije tek za vikendaše (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/16/foca-povratnici-najveca-briga-drustva-donacije-tek-za-vikendase-foto/

Foča : Povratnici dobijaju pomoć za obnovu kuća (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/06/foca-povratnici-dobijaju-pomoc-za-obnovu-kuca-foto/

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

KO I KOGA LAŽE? I ZAŠTO?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/29/ko-i-koga-laze-i-zasto/

O FOČACIMA ODLUČUJU ONI KOJI NISU IZ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/18/o-focacima-odlucuju-oni-koji-nisu-iz-foce-foto/

FOČA:NEBRIGA ZA POVRATAK I NEISTINE I OBMANE O POVRATKU PROGNANIH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/focanebriga-za-povratak-i-neistine-i-obmane-o-povratku-prognanih/

FOČA (Bastasi) : Žele nas otjerati s naše zemlje!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/foca-bastasi-zele-nas-otjerati-s-nase-zemlje/

Semiha Borovac: NEMA ČLANSTVA U EU BEZ RIJEŠENOG PITANJA IZBJEGLIH (Kontinuirane opstrukcije iz RS-a)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/semiha-borovac-nema-clanstva-u-eu-bez-rijesenog-pitanja-izbjeglih-kontinuirane-opstrukcije-iz-rs-a/

KO I KOGA LAŽE? I ZAŠTO?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/29/ko-i-koga-laze-i-zasto/

OTVORENO PISMO SVIM MINISTRIMA I SVIM VLADAMA – VLADARIMA u BiH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/04/otvoreno-pismo-svim-ministrima-i-svim-vladama-vladarima-u-bih/

Povodom javnog poziva izbjeglicama i raseljenim osobama:Ko je i kada je raspisao tender da se (s)ruše kuće Bošnjaka?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/povodom-javnog-poziva-izbjeglicama-i-raseljenim-osobamako-je-i-kada-je-raspisao-tender-da-se-sruse-kuce-bosnjaka/

FOČANSKI FOL 13 : ТРИНАЕСТ – У ФОЧИ
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/focanski-fol-13-тринаест-у-фочи/

mrakača u FOČI:KLJUČ U RUKE???KOME???ČEMU???KOGA???ZAŠTO???da l’ smo svi ovce!?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/mrakaca-u-focikljuc-u-rukekomecemukogazastoda-l-smo-svi-ovce/

O FOČI, ALADŽI I POVRATNICIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/12/o-foci-aladzi-i-povratnicima/

FOČA: DOK ZA POVRATNIČKU POPULACIJU NEMA STANOVA – IMA ZA DEPORTOVANE DRŽAVLJANE BiH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/09/foca-dok-za-povratnicku-populaciju-nema-stanova-ima-za-deportovane-drzavljane-bih/

FOČA : Donacije tek za vikendaše
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/16/foca-donacije-tek-za-vikendase/

Općinama Foča, Višegrad, Rudo…: 160.000 KM za pomoć održivom povratku izdvojila Općina Novi Grad
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/26/opcinama-foca-visegrad-rudo-160-000-km-za-pomoc-odrzivom-povratku-izdvojila-opcina-novi-grad/

Semiha Borovac: NEMA ČLANSTVA U EU BEZ RIJEŠENOG PITANJA IZBJEGLIH (Kontinuirane opstrukcije iz RS-a)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/semiha-borovac-nema-clanstva-u-eu-bez-rijesenog-pitanja-izbjeglih-kontinuirane-opstrukcije-iz-rs-a/

[AKTUELNO] FOČA : KO TO TAMO DOBIJA KUĆE PO sistemu „ključ u ruke“
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/16/aktuelno-foca-ko-to-tamo-dobija-kuce-po-sistemu-kljuc-u-ruke/

Foča 1992. : Prisilno raseljavanje (RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI)

Nekoliko potresnih svjedočenja iz knjige RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI II dio, Helsinki Watch – Odjel Human Rights Watch.
Izdavač je Fond Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, a knjiga je štampana 1993. u Sarajevu. Na 423 strane objavljeni su mnogi ratni zločini, kršenja ljudskih prava…
Pljačke, silovanja, prijeke egzekucije, unakaženja, držanje talaca, opstrukcija humanitarne pomoći, prisilno raseljavanje, napadi na civilne ciljeve, razaranje gradova i sela, razaranje kulturnih objekata neki su od sadržaja knjige. Donosimo neke dijelove koji se odnose na Foču i okolinu Foče.

ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 003ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 004ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 005ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 006ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 007ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 008ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 009ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 010ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 011ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 012ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 013ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 014ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 015ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 016ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 017ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 018ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 019ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 020ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 021ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 022ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 023ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 024ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 025ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 026ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 027ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 028ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 029ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 030ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 031ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 032ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 033ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 034

izvor:RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI II dio, Helsinki Watch – Odjel Human Rights Watch, 423 str., Sarajevo 1993.

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Gdje počinje Bosna prestaje logika – To I. Andrić nikada nije rekao ili napisao!

 

 

Gdje počinje Bosna prestaje logika – To I. Andrić nikada nije rekao ili napisao.
izvor:media.ba
http://www.media.ba/bs/mediametar/andric-i-bosna

Ivek _ 003

Kako se Ivo Andrić obratio Adolfu Hitleru
Prvog aprila 1939. godine saopšteno je da je za novog opunomoćenog ministra i izvanrednog poslanika u Berlinu postavljen Ivo Andrić, pomoćnik ministra inostranih dela druge položajne grupe drugog stepena. Dvanaest dana kasnije Andrić je stigao u Berlin. Bilo je to vreme kada su Italijani okupilrali Albaniju, a u Berlinu i u celoj Nemačkoj obavljane pripreme za proslavu pedestog rođendana vođe Rajha – Adolfa Hitlera.

Ivek _ 007

Firer je Andrića, novog poslanika Jugoslavije, primio 1. aprila u 11 časova i 30 minuta. Bila je sreda. Andrić je prilikom predaje akreditivnih pisama održao govor.

Poštovani kancelare,
Čast mi je da Vašoj Ekselenciji predam pisma kojima je Kraljevsko Namesništvo, u ime Njegovog Veličanstva Kralja Jugoslavije, moga uzvišenog Suverena, izvolelo da me akredituje kod Vaše Ekselencije u svojstvu svoga izvanrednog poslanika i opunomoćenog ministra, kao i opozivna pisma moga prethodnika g. Cincar Markovića.
Smatram za naročitu sreću što mi je Kraljevsko Namesništvo poverilo tu časnu zadaću. Odnosi dobrog susedstva, kao i živa privredna i kulturna izmena dobara između Nemačke i Jugoslavije odgovaraju potpuno željama i namerama Kraljevske vlade, i ja sam naročito povlašćen što mi je Kraljevska vlada stavila u dužnost da rad moga prethodnika na tom delu nastavim, a u cilju produbljenja i učvršćenja tih prijateljskih odnosa i uzajamnog poštovanja koje vlada između oba naroda.
Dozvolite, Gospodine Kancelare Rajha, da uverim Vašu Ekselenciju da ću sve svoje snage posvetiti tom zadatku koji predstavlja jedan od značajnijih ciljeva spoljne politike moje vlade. Slobodan sam izraziti nadu da mi blagonaklona podrška Vaše Ekselencije neće nedostajati u izvršenju moje prijatne dužnosti.
Predajući Vašoj Ekselenciji moja pisma, koristim ovu svečanu priliku da izrazim u ime Njegovog Kraljevskog Visočanstva Kneza Namesnika, Kraljevskog Namesništva i Kraljevske vlade najlepše želje za ličnu sreću vaše Ekselencije, koja sa toliko uspeha i dostojanstva stoji na čelu Velikog Rajha, kao i za dobro i napredak nemačkog naroda.

Андрић је приликом предаје акредитива носио одличја своје и земље домаћина, а у његовом случају је то био Орден Великог крста Ордена немачког орла, који је дизајниран према упутствима самога Хитлера.

izvor:Radovan Popović, Žudnja za frakom, 2011.

Ivek _ 008

 

А о Хитлеру, коме је велики писац као нови краљевски југословенски посланик у Берлину лично предао акредитив, Андрић је рекао после тога: „Још од раног јутра припремао сам се за овај изузетан доживљај. Остани присебан, покушавао сам сам себе да смирим, али када сам се у пратњи шефа протокола нашао пред Хитлером, почео сам да губим присебност и готово панично зажелео да се овај строго протоколарни чин што пре заврши. Запазио сам да је Хитлер био можда нешто нижи од мене и да је у филмским журналима деловао импресивније него када сам се пред њима нашао. Да сте ме тада запитали какве има очи, не бих могао да вам са сигурношћу кажем: откривао сам у њима неку чудну радозналост, хладан сјај човека који више верује у своје идеје и предрасуде него у самог себе…
izvor:politika.rs

Ivek _ 002

– U časopisu „XX vek“ objavljena je serija od dvanaest vanjskopolitičkih komentara potpisanih pseudonimom Patrius. U člancima se – primjerice – pozdravlja Anschluss, veliča njemačka politika u Europi, opravdava vanjska politika Milana Stojadinovića i pozdravlja njegov posjet Hitlerovoj Njemačkoj. Neki su istraživači Andrićeva djela (Kalezić, Popović) zastupali tezu da se iza serije tih članaka kao autor krije upravo Ivo Andrić. Pseudonim Patrius pripisuju Andriću i pouzdani proučavatelji književnih pseudonima: Davor Kapetanić i Miroslav Vaupotić. Nakon provedene lingvističko-tekstualne analize, tezu o Andrićevu autorstvu članaka osporio je Ivo Tartalja. Međutim, pitanje je koliko je lingvostilistika u takvim slučajevima pouzdana metoda. Andrić je 1939. po nalogu Milana Stojadinovića, a u povodu posjeta grofa Ciana, talijanskog ministra vanjskih poslova, napisao i kontroverzni Referat o albanskom pitanju (objavio ga je i komentirao Bogdan Krizman u „Časopisu za suvremenu povijest“ 1977. godine). Znamo pouzdano da je Andrić autor toga teksta, ali tekstualna analiza teško bi potvrdila da se profinjeni stilist Andrić može tako vješto prilagoditi birokratsko-političkom diskursu, političkim frazama i formulama, misli akademik Nemec. Prijam kod Hitlera U knjizi “Gospodar priče” Nemec opisuje i Andrićeva veleposlanička iskustva u Berlinu. Pomalo je neobično da je Hitlerova Njemačka prihvatila Andrića za jugoslavenskog veleposlanika s obzirom na to da je Andrić bio pristaša atentata na nadvojvodu Franju Ferdinanda, pobornik ujedinjenja južnoslavenskih naroda i uvjereni protivnik germanizacije. No, Nemec piše da je Viktor von Heeren, šef njemačkoga veleposlanstva u Beogradu, slao telegrame na više berlinskih adresa u kojima zagovara da se Andrićevo imenovanje prihvati. Andrića opisuje riječima: „On tečno govori njemački, ima oko 45 godina, neoženjen je, Hrvat je iz Bosne, pisac po zanimanju i uvijek je bio smatran jednim od politički najsposobnijih rukovodilaca u diplomatskoj službi Jugoslavije. Za vrijeme svog dugog djelovanja u Ministarstvu vanjskih poslova Andrić je uvijek održavao vrlo prisne odnose poslanstvom Njemačke i u svim pregovorima pokazivao je temeljito razumijevanje zahtjeva i interesa njemačke politike. Svrha njegova upućivanja u Berlin jest da se pokaže koliko se velika važnost pridaje mjestu predstavnika u Berlinu i kako postoji snažna želja da se naglasi kontinuitet sadašnje politike prema Njemačkoj. Andrić je dobio odlikovanje Grosskreuz nakon posjete Gosp. Neuratha Beogradu.“
izvor:vecernji.hr

Ivek _  009.jpg

izvor:internet
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

*****

Ko je zaista bio Ivo Andrić? (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/ko-je-zaista-bio-ivo-andric-foto-i-video/

ZAŠTO NIKO NE REAGUJE? : Zloglasna sportska sala “Partizan” u Foči bila je Šareni mejtef

Zloglasna sportska sala “Partizan” u Foči bila je Šareni mejtef

Tekst iz knjige Zaboravljena Foča – Faruka Muftića:

Dolaskom Austrougarske uprave radilo se na objedinjavanju mekteba pa je napravljena na Musali zgrada centralni dvogodišnji mekteb, koji je radio sve do Drugog svjetskog rata kada je zapaljen.
Mejtef u Foči su bila obavezna pohađati sva muslimanska djeca, gdje su ih vjeroučitelji učili o osnovama njihove vjere i čitanja arapskog pisma. Tu se sticala i druga osnovna znanja.
Zgrada mejtefa je konfiskovana i proglašena općenarodnim dobrom, opravljena i prilagođena za održavanje raznih skupova. Preuređena je u sportsku dvoranu “Partizan” da bi poslužila, u ratnim godinama 1992/93 kao logor za žene muslimanke, a kasnije u Omladinski sportski centar.
Svi napori da se vrati u posjed Islamske zajednice propali su jer kod nadležnih vlasti nema političke volje za to.
(iz knjige Zaboravljena Foča – Faruk Muftić)

Zloglasna sportska sala “Partizan” u Foči bila je Šareni mejtef _ 112

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

Podsjetnik : Zloglasna sportska sala “Partizan” u Foči bila je Šareni mejtef
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/22/podsjetnik-zloglasna-sportska-sala-partizan-u-foci-bila-je-sareni-mejtef/

Žrtva silovanja u ratu: Ko će mi nadoknaditi moj uništeni život?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/18/zrtva-silovanja-u-ratu-ko-ce-mi-nadoknaditi-moj-unisteni-zivot/

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

25 godina od GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/24/25-godina-od-genocida-u-foci-2/

FOČA : KO NIJE BIO U KPD-U IZA REŠETAKA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/foca-ko-nije-bio-u-kpd-u-iza-resetaka/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004.)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004/

O GENOCIDIMA NAD BOŠNJACIMA: „AKO BUDEMO BUDNI NEĆE NIKAD VIŠE, ALI AKO BUDEMO SPAVALI HOĆE USKORO……“/FOTO/…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/30/o-genocidima-nad-bosnjacima-ako-budemo-budni-nece-nikad-vise-ali-ako-budemo-spavali-hoce-uskoro-foto/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

Objavljena knjiga Aladža džamija u Foči u izdanju ”Avlije” iz Rožaja

 

U izdanju ”Avlije” iz Rožaja objavljene su prve dvije knjige ”Sabranih dela Andreja Andrejevića”: Aladža džamija u Foči i Islamska monumentalna umetnost XIV veka u Jugoslaviji – kupolne džamije, dok su u pripremi još tri knjige: Ars medievalia, Ars islamica I i Ars islamica II. Knjige za štampu je priredio Stanislav Živkov kod koga se nalazi intelektualna zaostavština: rukopisi, fotografije, planovi i crteži prof. dr Andreja Andrejevića.

Aladža džamija u Foči, Andrej Andrejević _ 004

Aladža džamija u Foči, foto Andrej Andrejević _ 001

Aladža džamija u Foči
napisao: Stanislav Živkov
Tragičan rat u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, osim nebrojenih ljudskih žrtava naneo je nepopravljive štete kulturnim spomenicima svih konfesija pri čemu su u najvećem broju nastradale džamije koje su praktično od početka sistematski minirane kako bi im se zatro svaki trag.
Slučajan susret sa gospođom Marinom Andrejević suprugom mog prerano preminulog profesora Andreja Andrejevića ukazao je na mogućnost da je još uvek sačuvana profesorova naučna dokumentacija što se potvrdilo 2012. godine kada je kompletan fond pronađen.
Veliku pomoć za ovaj poduhvat pružili su profesorova supruga Marina Andrejević i njihov sin Srđan Andrejević koji su benevolentno stavili na raspolaganje i obradu kompletnu profesorovu naučnu dokumentaciju u kojoj je zatečen veliki broj negativa, fotografija i dijapozitiva te tehničke dokumentacije što je sve sukcesivno digitalizovano i na taj način zaštićeno.
Za digitalizaciju negativa zahvaljujem fotostudijima Foto Bata iz Pančeva te Elite Foto iz Beograda, dok je digitalizaciju kompletne tehničke dokumentacije izvršio Kup d.o.o. Digitalizaciju teksta ove knjige, kao i ostalih profesorovih radova izvršila je Tatjana Zgerđa Gaćeša.

Aladža džamija u Foči, foto Andrej Andrejević _ 002
Tokom pripreme ovog dela, u više navrata vođeni su dogovori sa izdavačima iz Istanbula koji su isprva bili zainteresirani da objave prevod profesorovih radova, ali od marta 2013. godine kontakti su prekinuti. Niko iz islamskih zajednica Srbije i Bosne i Hercegovine, kao ni ambasade Turske nikada nisu ni odgovorili na poslata pisma tako da se drugo izmenjeno i dopunjeno izdanje ove knjige pojavljuje u izdanju izdavača Avlija iz Rožaja, i to upravo u vreme kada se približava dovršetak obnove Aladža džamije.

Aladža džamija u Foči, foto Andrej Andrejević _ 003
U profesorovoj zaostavštini pronađen je veliki broj fotografija od kojih dobar deo nije objavljen u knjizi, kao i originalni negativi. Takođe su pronađene i kontakt kopije objavljenih fotografija iz kojih se videlo da su originalni snimci formata 60 x 60 mm bili rezani radi prilagođavanja raspoloživom prostoru za štampu. Zbog izuzetnog kvaliteta snimaka sa jedne i činjenice da je spomenik srušen i da je njegova obnova u toku sa druge strane, fotografije se sada objavljuju bez ikakvih izmena i u većem broju kako bi se na taj način čitalačka publika bolje upoznala sa ovim dragocenim spomenikom kulture.
Pripremom ovog izdanja priređivač ispunjava dug prema svom profesoru, a izdavač na ovaj način nastavlja svoju kvalitetnu izdavačku delatnost, prvoj u nizu knjiga u kojima će sukcesivno biti objavljeno naučno delo eminentnog istoričara umetnosti i pedagoga prof. dr Andreja Andrejevića.

Aladža džamija u Foči, Andrej Andrejević _ 004
napisao: Stanislav Živkov
izvor:avlija.me
fotografije:avlija.me

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

UMJESTO KOMENTARA : I OVO JE BOSNA!

UMJESTO KOMENTARA I OVO JE BOSNA! _ 002

Sladjana Ercegovac
Aksam Hajrula,dragi moji.
Umesto moje slike,objavljujem ovu,koja je i mnogo lepsa od moje.Ovo je Bajrakli dzamija u Beogradu.Ovih dana pisacu vam o njoj,a i o ostalima,a ima ih hvala Bogu.Kada sam prvi put isla kod Muftije,umnog i divnog coveka,toliko mi je ova dzamija usla u dusu,da sam je nazvala moja mala dzamija.Ususkana izmedju zgrada,tako je pitoma i prelepa,radim blizu nje,pa cesce svratim,da me mine zelja za moje Bijeljinske dzamije.Obecavam tekstove,a vi znate kad ja obecam,to i ispunim.To radim u zahvalnost muslimanima koji su za vreme rata sacuvali moje svetinje po Bosni,a jesu i stidim se onoga sto se sa dzamijama desilo u Bijeljini.Opet,u ime onih pripadnika moje nacije,koji znaju za stid i greh,izvinite.
.Voli vas i ljubi vasa Sladjana.
Sladjana Ercegovac
fb Bijeljinci zajedno · 22. April 2015 ·

UMJESTO KOMENTARA I OVO JE BOSNA! _ 003

SLADJANA ERCEGOVAC odgovara na sve uvrede
Ja izdajnik!-Srbi moji.

Sta sam to opet pogresno rekla osim istine?Opet ste mi zamerili.A sta?Istinu?Boli?Pa istina boli,to je tacno.Eh ‘junaci moji’.Zasto se krijete iza poruka u inbox-u.Oglasite se javno kao ja pa ponovite sto ste mene izvredjali!Ma ne vi se bojite pljuvanja,ma kakvi junaci,vi ste puke kukavice,vise ja u levom malom prstu imam hrabrosti od svih vas,a u desnom vise pameti nego svi vi zajedno!Vi muskarci.Bruka!Sto vam je zasmetala ova moja Bajrakli dzamija.Ma ja je zovem mojom,pa makar svi kojima to smeta pukli od muke!Zasto vam bode oci?Zato sto je lepa?Pa jeste.Ona ima dusu,za razliku od vas!Kazite mi koju su to crkvu muslimani srusili za vreme rata?Koju su vam svetinju povredili?Ni jednu.A sto bi sa mojim dzamijama?Sram vas bilo do Boga miloga!Sta vas briga za mog brata?Ne nazivajte ga dezerterom!Moj je brat za vreme rata bio u Becu,a tek od pre 7 god.zivi u Doboju,odakle mi je snaha!A i da je bio u Bosni,nebi ratovao,jer moj brat ima ruke za harmoniku,a ne za pusku!Ja turkinja?Pa neka sam,zao mi je i sto nisam,jer se zbog takvih stidim sto sam srpkinja.
MENE NAZIVAJTE KAKO HOCETE,ALI MI KOMSIJE I ONE KOJE VOLIM NE NAZIVAJTE POGRDNIM IMENIMA!I NE KORISTITE PSOVKE ZA MOJU DZAMIJU I ONO STO JE MENI SVETO!
NISAM JA SRAMOTA ZA SRPSKU NACIJU,NE,MENE JE SRAMOTA STO TAKVI KAO VI PRIPADATE MOJOJ NACIJI!JOS JEDNA PORUKA I UVEDA MENI,MOJIM MUSLIMANIMA I SVETINJI I BUDITE SIGURNI DA CU VAS JA VRATITI TAMO ODAKLE STE DOSLI!NE PRETIM,OBECAVAM,JA IZDAJNIK!!!
Sladjana Ercegovac
fb Bijeljinci zajedno · 23. April 2015 ·

UMJESTO KOMENTARA I OVO JE BOSNA! _ 001

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Ibrahim Hadžić : ZAPIS NA VOZNOJ KARTI

 

Štrpci, 27. februara 1993. – 27. februara 2018.

3b

ZAPIS NA VOZNOJ KARTI

Bježim. Osjećam da me neko prati,
Skrivam se između praprati.

Osluškujem i molim Svevišnjeg
Da me sačuva od bližnjeg.

Nemirna je šuma, njiše se drveće:
Mrmljam.
– Nevin sam ja, on mene neće.

Al otud ide zakrvljeni ubica,
Na njemu je glava bez lica.

Vadi nož i nježno mi vrat savija,
Pala je moja glava –
Al preživjela je ova hartija.

Ibrahim Hadžić

 

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

Ibrahim Hadžić : ZAPIS NA VOZNOJ KARTI

Stari tekstovi : “Plemenita mržnja”, Borba, br. 21. od 8.10.1942.

Četnici su na mostovima na Drini klali jednog po jednog, po stotine i hiljade žicom povezanih Muslimana – ljudi, žena i djece. Pod vođstvom londonske izbjegličke vlade i Draže Mihailovića u zemlji, oni su se u zločinima takmičili sa ustašama, a u izdaji su ih prevazišli. Oni su u Srbiji pošli na partizane kao u lov na divljač, oni su klali, ubijali najmilije sinove srpskog naroda i predavali ih u ruke Nijemaca. Oni su Bati Jankoviću u Čačku kidali živo meso i trpali mu u usta. Oni su u Crnoj Gori i Hercegovini pobili stotine, hiljade boraca za slobodu. Oni su prešli na posao da unište čitave mlade borbene generacije srpskog naroda i najbolje narodne borce, srčiku narodne borbe.

Djecu boraca za slobodu iz Crne Gore predavali su u ruke italijanskim fašistima da skrnave i unakazuju njihove mlade duše. Oni po Hercegovini siluju partizanke, lome staračke kosti partizanskih očeva i majki, sravnjuju sa zemljom čitava sela koja su se digla u borbu za slobodu. Nema izdaje, nema podlosti, nema zločina pred kojim bi prezao četnik, nema izdaje i zločina koje četnička izbjeglička “vlada” ne bi nagradila i okovala u zvijezde. U njoj se probudila velikosrpska zvijer koja nema mjere ni kraja u izdaji i zločinu, koja u moru krvi guši – iz klasnih pobuda – borbu vlastitog naroda ne bi li obezbijedila za budućnost svoju krvavu hegemonističku vladavinu.

Četnik – to je najpodmukliji, najprljaviji izdajnik i zločinac, to je grobar srpskog naroda i svih naroda Jugoslavije. Četnici i ustaše, to nijesu ni Srbi, ni Hrvati, ni ljudi.

Milovan Đilas

Milovan Đilas o četnicima – “Plemenita mržnja”, Borba, br. 21. od 8.10.1942.

(izvor: Vladimir Dedijer i Antun Miletić, Genocid nad muslimanima 1941 – 1945 – Zbornik dokumenata i svjedočenja, Svjetlost, Sarajevo, 1990)

Plemenita mržnja _ 001

Plemenita mržnja _ 002

Plemenita mržnja _ 003

Plemenita mržnja _ 004

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/flickr ekranportal13
oprema teksta:focanskidani

*********************
GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

[izlog knjige] Srpski zločini nad Bošnjacima-muslimanima 1941.-1945.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/11/izlog-knjige-srpski-zlocini-nad-bosnjacima-muslimanima-1941-1945/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od genocida u Foči : Priča o Mevli Pirić, djevojački Lampa, iz Godijena kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/02/75-godina-od-genocida-u-foci-prica-o-mevli-piric-djevojacki-lampa-iz-godijena-kod-foce/

Priča o Foči 1941. – 1945., kao i 1992. o stradanjima i patnjama naroda Foče, ali i o borcima – herojima koji su pružili herojski otpor agresoru i spasili civile
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/24/prica-o-foci-1941-1945-kao-i-1992-o-stradanjima-i-patnjama-naroda-foce-ali-i-o-borcima-herojima-koji-su-pruzili-herojski-otpor-agresoru-i-spasili-civile/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Mustafa Sarač, ugledni medicinar i trgovac, spaljen na sred Pazarišta
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/28/foca-75-godina-od-genocida-mustafa-sarac-ugledni-medicinar-i-trgovac-spaljen-na-sred-pazarista/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Ugledni i bogati Šerif aga Hadžialić obješen u Aladžanskom parku
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/27/foca-75-godina-od-genocida-ugledni-i-bogati-serif-aga-hadzialic-objesen-u-aladzanskom-parku/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Istina o Smail agi Šiljku iz Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-75-godina-od-genocida-istina-o-smail-agi-siljak-iz-foce/

 

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/

FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/

FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/

FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/

IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

[HISTORIJA FOČE] : 76 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/20/historija-foce-76-godina-od-prvog-oslobodenja/

više o genocidu nad muslimaniima 1941. – 1945. možete pročitati na:
Genocid nad Muslimanima Dedijer.pdf
(http://www.mediafire.com/download/3c6979xjytfg9ks/Genocid+nad+Muslimanima+Dedijer.pdf)

[HISTORIJA FOČE]  NAHIJA FOČANSKA – Ivan Frano Jukić

Foča - Pazarište, vrlo stara _ 001
NAHIJA FOČANSKA
11. Fočanska, leži među sarajevskom, čajničkom, višegradskom i kulašinskom, od prijašnjih mnogo plodnija; stanovnici su Turci i rišćani.
Mjesta znatnija: Foča, varoš na Drini, prva za Mostarom, stolica muselim-paše, miljavice; stanovnici su Turci i rišćani, do 10.000; između 17 džamija, devet ih je olovom pokrivenih; mjesto ovo znatno je poradi trgovine; ovdje se načinjaju dobri noževi (handžari), mali i veliki, koji se po svoj Turskoj raznose; udaljen od Mostara 24, a od Sarajeva 16 sati.
Jeleč, mala varošica, ali dobre tabake (kožare) ima.

NAHIJA FOČANSKA

Ivan Frano Jukić - Putopisi i istorisko-etnografski radovi _ 018

izvor:Putopisi i istorisko-etnografski radovi-Ivan Frano Jukić, Svjetlost, Sarajevo, 1953.

Ivan Frano Jukić - Putopisi i istorisko-etnografski radovi _ 020

Foča - stara _ 521

Foča - stara _ 525

Foča - Aladža stara _ 5253

Foča - Aladža stara _ 525349_n

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/focanskidani
oprema teksta:focanskidani

******************
FOČA:650 GODINA OD PRVOG POMINJANJA (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/28/foca650-godina-od-prvog-pominjanja-foto/

Iz historije Foče (srednji vijek)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/24/iz-historije-foce-srednji-vijek/

Stari tekstovi » Iz Evlijinih bisaga: Šeher Foča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/29/stari-tekstovi-iz-evlijinih-bisaga-seher-foca/

PUTOPIS – EVLIJA ČELEBI : O FOČI I OKOLINI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/08/putopis-evlija-celebi-o-foci-i-okolini-foto/

HISTORIJA FOČE : Foča i fočanski kotar 1895. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-foca-i-focanski-kotar-1895-godine-foto/

IZ HISTORIJE FOČE : Iz Goražda u Foču 1896.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/iz-historije-foce-iz-gorazda-u-focu-1896/

[HISTORIJA FOČE] : Foča na razmeđu 19. i 20. stoljeća
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/02/historija-foce-foca-na-razmedu-19-i-20-stoljeca/

[stari tekstovi] Husref Redžić : URBANI RAZVOJ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/18/stari-tekstovi-husref-redzic-urbani-razvoj-foce-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

[IZ HISTORIJE FOČE] : Nekoliko požutjelih fotografija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/14/iz-historije-foce-nekoliko-pozutjelih-fotografija-foto/

FOČARENJE : Razglednicama po Foči (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/focarenje-razglednicama-po-foci-foto/

FOČA (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/02/foca-foto/

Foča : Iz stare sehare (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/23/foca-iz-stare-sehare-foto/

FOČANSKI VAKIFI : MEMIŠ ŠAH-BEG EFENDIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/27/focanski-vakifi-memis-sah-beg-efendija/

VAKUFLJENJE KNJIGA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/26/vakufljenje-knjiga-u-foci/

FOTOPRIČA : FOČA 1949.,1952. i 1953. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/25/fotoprica-foca-1949-1952-i-1953-foto/

MALO (NE)POZNATA FOČA : Džamijski kamen (stijena u Drini)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/23/malo-nepoznata-foca-dzamijski-kamen-stijena-u-drini/

KAMENI SPAVAČI IZ NAHIJE FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/kameni-spavaci-iz-nahije-foca/

HISTORIJA FOČE ISPRIČANA FOTOGRAFIJAMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/25/historija-foce-ispricana-fotografijama/

Foča kroz historiju i knjige (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/20/foca-kroz-historiju-i-knjige-foto/

IZ HISTORIJE FOČE : FOTOGRAFIJA IZ 1930. GODINE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/25/iz-historije-foce-fotografija-iz-1930-godine/

Foča-Dubrovnik: Živan Pripčinović (?-1479): Život jednog dubrovačkog trgovca i „diplomate“ u Bosni (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/foca-dubrovnik-zivan-pripcinovic-1479-zivot-jednog-dubrovackog-trgovca-i-diplomate-u-bosni-foto/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

HISTORIJA FOČE : KAMP KUĆICE U DONJEM POLJU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/23/historija-foce-kamp-kucice-u-donjem-polju/

JELEČ (opis Jeleča iz 1896. godine)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/jelec-opis-jeleca-iz-1896-godine/

FOČA 1896. : KAHVANA PROMAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/04/foca-1896-kahvana-promaha/

Velike poplave u Podrinju i Polimlju 1896. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/velike-poplave-u-podrinju-i-polimlju-1896-foto/

Bosna i Hercegovina na milenijskoj izložbi u Budimpešti 1896. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/05/bosna-i-hercegovina-na-milenijskoj-izlozbi-u-budimpesti-1896-foto/

HISTORIJA FOČE : BOLNICA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/30/historija-foce-bolnica-u-foci/

HISTORIJA FOČE iz pera Andreja Andrejevića
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/17/historija-foce-iz-pera-andreja-andrejevica/

ZABORAVLJENA FOČA:Dvije kratke priče sa požutjelih fotografija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/18/zaboravljena-focadvije-kratke-price-sa-pozutjelih-fotografija-foto/

Hatidža Čar Drnda: Grad Foča na razmeđu dvije civilizacije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/14/hatidza-car-drnda-grad-foca-na-razmedu-dvije-civilizacije/

HISTORIJA FOČE : Detaljni popis ratarskog stanovništva u Hercegovini iz 1585. godine.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/historija-foce-detaljni-popis-ratarskog-stanovnistva-u-hercegovini-iz-1585-godine/

FOČANSKE BIČAKČIJE ILI FOČANSKI NOŽARI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/28/focanske-bicakcije-ili-focanski-nozari/

[HISTORIJA FOČE] : Duhanska industrija na razmeđu 19. i 20. stoljeća
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/14/historija-foce-duhanska-industrija-na-razmedu-19-i-20-stoljeca/

 

[PONOVLJENE PRIČE] BITKA NA SUTJESCI (Oduzeli im komunisti) : Seid Ožegović traži da mu RS vrati kompletan Nacionalni park Sutjeska s Tjentištem (2)

Bitka na Sutjesci 2 _ 022

Da nije sve crno-bijelo i da može biti još gore pokazuje slučaj familije Ožegović porijeklom sa Tjentišta.
Komunističke vlasti su im oduzele ogromno imanje, a sadašnja vlast to isto čini. Zakon o restituciji i vraćanju otetog vlasnicima postoji. Ali izgleda samo na papiru. Ili važi za pojedince. Dokle će biti/postojati JEDNAKIJI među jednakima?
O slučaju tj. o nevoljama familije Ožegović smo pisali i ranije. Evo malog podsjetnika:
DOBRO ŽIVI KO MIRNO ŽIVI! – Mirno, to znači, daleko i od očiju i od ušiju, i posebno: daleko od dohvata javnosti! No, danas u doba brzih komunikacija sve se brzo dozna, pa i ova vijest koja se širi društvenim mrežama.
Narodna Republika Bosna i Hercegovina, odnosno, Narodni odbor Sreza Goražde izdao je Rješenju 10. februara 1956. kojim je Ožekovićima oduzeta gotovo sva imovina koju su decenijama imali, na kojoj su radili i na kojoj su upošljavali desetke radnika.
Komunističke vlasti pri tome su se pozvale na član 53 i član 58 tadašnjeg Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji u BiH, u skladu sa odredbama Zakona o nadležnosti narodnih odbora opština srezova po republičkim propisima (prilog 3, točka 6) i član 162 Zakona o narodnim odborima srezova.
Tadašnji Sekretarijat za opštu upravu i budžet Narodnog odbora sreza Goražde donio je Rješenje kojim se prvo “ustanovljuje da se zemljišni posjet suvlasnika Ožegović Sulje, Hamida i Pembe udate Puzo, nasljednika umrlog Ožegović Avde i Ožegović Vasvije i dr. i nasljednika umrlog Ožegović Uzeira – Ožegović Derviše i dr. sastoji od 646 dunuma i 958 kvadratnih metara obradivog zemljišta i 412 dunuma i 820 kvadratnih metara šume, koji je upisan u posjedovnim listovima broj 158, 160, 170, 174, 185 i 220 KC Tjentište; 15 i 16 KC Tovarnica; 316 KC Ćurevo i 35 kao Maglić”.

Bitka na Sutjesci 2  _  024.jpg

BITKA NA SUTJESCI (Oduzeli im komunisti) : Seid Ožegović traži da mu RS vrati kompletan Nacionalni park Sutjeska s Tjentištem
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/bitka-na-sutjesci-oduzeli-im-komunisti-seid-ozegovic-trazi-da-mu-rs-vrati-kompletan-nacionalni-park-sutjeska-s-tjentistem/

SLUČAJ OŽEGOVIĆI I NACIONALNI PARK SUTJESKA : OTIMAČINA SE NASTAVLJA (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/27/slucaj-ozegovici-i-nacionalni-park-sutjeska-otimacina-se-nastavlja-foto/

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot/focanskidani

oprema teksta : focanskidani

 

 

[HISTORIJA FOČE] : 76 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA

historija Foče - 76-godina-od-prvog-oslobođenja _ 003

[HISTORIJA FOČE] : 76 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA

Uz 76. godišnjicu prvog oslobođenja Foče.
Partizani su zauzeli Foču, 20. januara 1942. godine, pošto su prethodno četničke jedinice napustile grad i otišle u Goražde, a potom u Čajniče. Dva dana po oslobođenju grada, u njega su stigli Moša Pijade, Mitar Bakić i Marijan Stilinović, a 25. januara su stigli i ostali članovi Vrhovnog štaba NOP i DVJ i Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, predvođeni Josipom Brozom Titom. Oni su se smjestili u hotel „Gerstl“ u centru Foče i tu su boravili do 10. maja 1942. godine.
Prilikom nailaska Partizana u Foču, još uvijek je bilo leševa ubijenih muslimana na mostu, a i ispod mosta zakačenih na dijelove mosta.
(FOČA, 20. januara,1942. – https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/)

historija Foče - 76-godina-od-prvog-oslobođenja _ 001

historija Foče - 76-godina-od-prvog-oslobođenja _ 002

historija Foče - 76-godina-od-prvog-oslobođenja _ 004

historija Foče - 76-godina-od-prvog-oslobođenja _ 005

historija Foče - 76-godina-od-prvog-oslobođenja _ 006

historija Foče - 76-godina-od-prvog-oslobođenja _ 007

historija Foče - 76-godina-od-prvog-oslobođenja _ 008

historija Foče - 76-godina-od-prvog-oslobođenja _ 009

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:focanskidani
oprema teksta:focanskidani

Više o tom periodu možete pročitati na:

[izlog knjige] Srpski zločini nad Bošnjacima-muslimanima 1941.-1945.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/11/izlog-knjige-srpski-zlocini-nad-bosnjacima-muslimanima-1941-1945/

75 godina od genocida u Foči : Priča o Mevli Pirić, djevojački Lampa, iz Godijena kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/02/75-godina-od-genocida-u-foci-prica-o-mevli-piric-djevojacki-lampa-iz-godijena-kod-foce/

Priča o Foči 1941. – 1945., kao i 1992. o stradanjima i patnjama naroda Foče, ali i o borcima – herojima koji su pružili herojski otpor agresoru i spasili civile
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/24/prica-o-foci-1941-1945-kao-i-1992-o-stradanjima-i-patnjama-naroda-foce-ali-i-o-borcima-herojima-koji-su-pruzili-herojski-otpor-agresoru-i-spasili-civile/

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/

FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/

FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/

FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/

IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Mustafa Sarač, ugledni medicinar i trgovac, spaljen na sred Pazarišta
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/28/foca-75-godina-od-genocida-mustafa-sarac-ugledni-medicinar-i-trgovac-spaljen-na-sred-pazarista/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Ugledni i bogati Šerif aga Hadžialić obješen u Aladžanskom parku
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/27/foca-75-godina-od-genocida-ugledni-i-bogati-serif-aga-hadzialic-objesen-u-aladzanskom-parku/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Istina o Smail agi Šiljku iz Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-75-godina-od-genocida-istina-o-smail-agi-siljak-iz-foce/

 

više o genocidu nad muslimaniima 1941. – 1945. možete pročitati na:

Genocid nad Muslimanima Dedijer.pdf
(http://www.mediafire.com/download/3c6979xjytfg9ks/Genocid+nad+Muslimanima+Dedijer.pdf)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

JEDAN OD NAJISTAKNUTIJIH BH. POLITIČARA DŽEMAL BIJEDIĆ POGINUO JE 18. JANUARA 1977. GODINE (foto i video)

 

U utorak, 18. januara 1977. godine u 10 h i 45 minuta u avionskoj nesreći izgubio je život Džemal Bijedić.

Džemal Bijedić _ 006

41. godišnjica smrti bosanskohercegovačkog političara i visokopozicioniranog jugoslovenskog dužnosnika, Džemala Bijedića.

Džemal Bijedić _ 008

Bijedić je poginuo 18. januara 1977. godine u avionskoj nesreći koja se dogodila na putu od Beograda prema Sarajevu. S njim su u smrt tada otišli i njegova supruga Razija i još šest putnika i članova posade.

Rođen je 12. aprila 1917. godine u Mostaru. U rodnom gradu je završio gimnaziju, a fakultet u Beogradu.

Džemal Bijedić _ 002

Bio je učesnik NOB-a od samog početka, a već kao gimnazijalac se uključio u komunistički pokret. Obavljao je mnoge državne i partijske funkcije, bio je predsjednik Skupštine BiH i dva mandata predsjednik Saveznog izvršnog vijeća. U to vrijeme, sastajao se sa najutjecajnijim svjetskim liderima.

Poznato je da je Tito htio izmjeniti ustav SFRJ kako bi Džemal Bijedić i po treći put mogao obavljati funkciju predsjednika SIV-a ili predsjednika Skupštine SFRJ. Mnogi kažu da ga je ta Titova odluka koštala života.

Džemal Bijedić _ 003

Bijedić je od 1971. do smrti bio predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFRJ, drugi čovjek tadašnje države i najozbiljniji kandidat za mjesto Titovog nasljednika. Mnogi smatraju da je baš zbog toga bio trn u oku vojnim i obavještajnim strukturama, koje su, opravdano se sumnja, pripremile atentat na Bijedića u vrijeme kada se nalazio na vrhuncu svoje moći.

Džemal Bijedić _ 007

Avion je bio na putu za Sarajevo iz Beograda, jer je taj dan Bijedić prisustvovao ispraćaju Josipa Broza Tita u Libiju. Zbog navodnih loših vremenskih uslova, avion je udario u sami vrh planine Inač, prepolovio se i eksplodirao. U izvještaju o nesreći, Tanjug je prvi javio da su svi putnici u avionu poginuli. Čim se čulo za tragediju, Tito se vratio u zemlju da bi prisustvovao njegovoj sahrani u Sarajevu.

Džemal Bijedić _ 004

Službena verzija nesreće glasila je da je avion letio 300km/h brže od dozvoljenog, te kako je pri slijetanju napravio neočekivano veliku ‘osmicu’ koja ga je odvela na vrh brda Inač, gdje se i srušio. Tadašnji šef tehnike u bazi JNA, koji je prvi stigao na mjesto nesreće, rekao je kako je visinomjer namjerno bio namješten da pokazuje visinu 20 metara veću od stvarne.

Sumnje da se radilo o atentatu nikad nisu odbačene.

Džemal Bijedić je najzaslužniji za osnivanje Akademije nauka BiH, univerziteta u Mostaru, Tuzli, Banjoj Luci, radija i televizije, aerodroma.

Iste godine kada je i poginuo, u Mostaru je osnovan Univerzitet koji nosi njegovo ime, kao i ulica u Sarajevu. Za Bijedića se, i toliko godina nakon njegove smrti, govori kako je bio “posljednji bh. političar kojem su vjerovali i Bosanci i Hercegovci”.

 

 

VIDEO
Bijedić: Ubit će me jer puno znam

VIDEO
Ubistvo Dzemal Bijedic

VIDEO
Pogibija ili ubistvo Džemala Bijedića (18. januar 1977.)

VIDEO
Džemal Bijedić – iz arhiva Radija “Nasa Rijec” Chicago

VIDEO
Džemal Bijedić (Džema) Dokumentarni film

VIDEO
Džemal Bijedić (Džema) – Dokumentarni Film

VIDEO
TREBA NAM DŽEMAL BIJEDIĆ (18.01.2014.)

VIDEO
Tarih Dzemal Bijedic

VIDEO
misterija pogibije dzemala bijedica aa video

VIDEO
Uz 35-tu godišnjicu smrti Džemala Bijedica.wmv

VIDEO
Sjećanje na Džemala Bijedića

VIDEO
Džemal Bijedić 18.01.2012

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:screenshot
video:youtube
oprema teksta:focanskidani

 

 

FAKSIMILI :Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE

Stradanje sela Trnovače i Trbušće _ 002
faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)

Objavljeno u Oslobođenju – Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.
U Trbušće četnici upadaju 23. juna, oko 21,30 sati…
…Tada su odvedeni:Bećković Nazif Nasko (72), Bećković Nazifa Aziz (40), Bećković Kasima Himzo (56), Bećković Himze Ibro (31), Bećković Muje Halim Mimo (42), Bećković Halida Refik (24), Bećković Hamida Muhamed (33), Bećković Idriz, zvani Kardelj (32), Bećković Alije Asim (28), Bećković Rama Velija (60), Bećković Omera Osman (51), Bećković Halida Izet – Izo (31), Durić Muje Hasan (30), Durić Muje Munib (33), Hasanbegović Ahmeta Smail (42).
…Tri starije žene iz Trbušća, takođe iz porodice Bećković Hadžira, Fata i Murata, vraćaju se u spaljeno i opljačkano selo gdje ih četnici ubijaju. Ubili su i Suvadu Barlov…
…Sve zločine u selima Trnovače i Trbušće počinile su naše komšije pripadnici jedinice “Sveti Sava” i crnogorski četnici koji su bili u ovoj jedinici…
Prvu grupu koljača predvodio je Vuković Jovan koji je bio komadantsvih četnika lijeve obale Drine, od Broda do Tjentišta…Drugu grupu je predvodio Janković Gojko, takođe samozvani vojvoda…U prvoj grupi koljača jedinice “Sveti Sava”, koliko se sjećam, bile su i ove naše komšije:Popović Slobodan, zvani Pop, samozvani vojvoda, Popović Slobodana Tatjana, zadužena za sanitet u jedinici, Čalasan Desimir Dejo, Čalasan Milan, Čalasan Janko…
U drugoj grupi koljača ove jedinice znam da su bile i sljedeće naše komšije:Janković Pero, Janković Stojan, Janković Nenad Nešo, zvani Čičak. Direktno je odgovoran za smrt Esa Bećkovića, Salka Džina, Halima Čedića, Šabana Čedića i Muje Čedića. Poznat i po seksualnim zločinima nad djevojkama ovih sela i u selima Jeleča; Pavlović Zoran, jedan od najvećih koljača u ovoj četničkoj jedinici; Kovačević Grujo, ima indicija da je pobjegao iz zemlje i da se krije negdje u Švedskoj, Kovačević Slavko, Kovačević Ljubo…

Stradanje sela Trnovače i Trbušće _ 003
faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)
Stradanje sela Trnovače i Trbušće _ 004
faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)
Stradanje sela Trnovače i Trbušće _ 005
faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)
Stradanje sela Trnovače i Trbušće _ 006
faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)
Stradanje sela Trnovače i Trbušće _ 007
faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)
Stradanje sela Trnovače i Trbušće _ 008
faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)
Stradanje sela Trnovače i Trbušće _ 001
faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)

 

faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)
napisao:Preljub Tafro
izvor:Oslobođenje – Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.

4

2

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

***********

PODSJETNIK : ČETVRT STOLJEĆA OD UBISTVA HAKIJE TURAJLIĆA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/07/podsjetnik-cetvrt-stoljeca-od-ubistva-hakije-turajlica/

Mr.Abdulah Kovačević,r.a. (1954.-1992.):UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/03/mr-abdulah-kovacevicr-a-1954-1992-umrijecu-u-slavu-allaha/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

Jeleč kod Foče 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/jelec-kod-foce-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/

Genocid u Foči 1992. – 1995.
Knjigu, zasad možete čitati na internetu u dva dijela (780 stranica) na ovim adresama:
issuu.com/guruguru6/docs/genocid_u_fo__i_1992._-_1995._-_prv
i
issuu.com/guruguru6/docs/genocid_u_fo__i_1992._-_1995._-_dru
Kompletna knjiga je dostupna na adresi:
http://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_199…
i
http://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Foči-1992-19…
Genocid u Foči 1992. - 1995.

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

OBILJEŽAVAJUĆI 9. JANUAR KAO DAN RS, SRBI PRIZNAJU AGRESIJU NA BIH I GENOCID NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/05/obiljezavajuci-9-januar-kao-dan-rs-srbi-priznaju-agresiju-na-bih-i-genocid-nad-bosnjacima/

O GENOCIDIMA NAD BOŠNJACIMA: „AKO BUDEMO BUDNI NEĆE NIKAD VIŠE, ALI AKO BUDEMO SPAVALI HOĆE USKORO……“/FOTO/…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/30/o-genocidima-nad-bosnjacima-ako-budemo-budni-nece-nikad-vise-ali-ako-budemo-spavali-hoce-uskoro-foto/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

USPAVANKA ZA BOŠNJAKE : Samo mirno pajkite! I bez panike!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/15/uspavanka-za-bosnjake-samo-mirno-pajkite-i-bez-panike/

Bosanska pjesma (1992)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/bosanska-pjesma-1992/

Mr.Abdulah Kovačević,r.a. (1954.-1992.):UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/03/mr-abdulah-kovacevicr-a-1954-1992-umrijecu-u-slavu-allaha/

Kaže (svjedok genocida u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/28/kaze-svjedok-genocida-u-foci/

MUZEJ FOČANSKE SRAMOTE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/16/muzej-focanske-sramote/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

tzv krizni štabovi 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/20/tzv-krizni-stabovi-1992/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004.)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004/

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

NISMO SMJELI SPOMINJATI DA SU NAS ČETNICI UBIJALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/nismo-smjeli-spominjati-da-su-nas-cetnici-ubijali/

FOTO:25.GODINA OD OSNIVANJA KONCENTRACIONIH LOGORA ZA BOŠNJAKE U FOČI.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foto25-godina-od-osnivanja-koncentracionih-logora-za-bosnjake-u-foci/

NAGRADA ZA POČINJENE ZLOČINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nagrada-za-pocinjene-zlocine/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Фоча: U 3D VERZIJI!
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/14/%d1%84%d0%be%d1%87%d0%b0-u-3d-verziji/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/cetnicka-izivljavanja-kroz-masovna-silovanja/

Suđenje u Foči:Svjedoci bez saznanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/sudenje-u-focisvjedoci-bez-saznanja/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

AGRESORI ĆE NEKAD MORATI BOSNI I NJENIM GRAĐANIMA PLATITI PRIČINJENU ŠTETU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/agresori-ce-nekad-morati-bosni-i-njenim-gradanima-platiti-pricinjenu-stetu/

Država BiH i njeni građani nisu obeštećeni za štetu pričinjenu agresijom
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/drzava-bih-i-njeni-gradani-nisu-obesteceni-za-stetu-pricinjenu-agresijom/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

The nightmare of Foca
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184531.stm

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/11/kako-su-zelene-beretke-ze-be-sa-kokardama-i-crnim-subarama-napale-focu-7-aprila-1992/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Dan kada su otišli Ševal Bećirević i Mehmed – Meca Kamerić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/25-godina-od-genocida-u-foci-dan-kada-su-otisli-seval-becirevic-i-mehmed-meca-kameric/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

Posts about dokumenti written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/dokumenti/

Posts about bošnjaci written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/bosnjaci/

Posts about bosna i hercegovina on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/cat…/bosna-i-hercegovina/

Posts about foča on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/foca/

Posts about ubijeni written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/
priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

GENOCID U FOČI 1992. : Stradanje familije Avdagić u centru grada
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/06/genocid-u-foci-1992-stradanje-familije-avdagic-u-centru-grada/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

BH APSURDI : I psi lutalice su ušli u zakon, a gdje su tu logoraši? Ima li ljudi na obzorju…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/30/bh-apsurdi-i-psi-lutalice-su-usli-u-zakon-a-gdje-su-tu-logorasi-ima-li-ljudi-na-obzorju/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Foča, 25 godina nakon genocida : JOŠ JEDNOM O NESTALIM – UBIJENIM FOČACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/11/foca-25-godina-nakon-genocida-jos-jednom-o-nestalim-ubijenim-focacima/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/?frame-nonce=f95a39cb8b

POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI : Pomozite nam da ih pronađemo!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/23/poziv-za-sve-one-koji-znaju-za-masovne-grobnice-u-foci-i-okolini-pomozite-nam-da-ih-pronademo/?frame-nonce=f95a39cb8b

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=f95a39cb8b

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995. (2)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995-2/

FOČA 1992. – 1995. : Fočanska je tuga pregolema (3)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/13/foca-1992-1995-focanska-je-tuga-pregolema-3/

Bosnian Serbs convicted of rape
BBC News, Thursday, 22 February, 2001,
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184313.stm

DO SADA U BIH PRONAĐENO I IDENTIFICIRANO VIŠE OD 22.500 NESTALIH OSOBA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/05/do-sada-u-bih-pronadeno-i-identificirano-vise-od-22-500-nestalih-osoba/?frame-nonce=f95a39cb8b

25 godina od GENOCIDA u Foči : Na području općine Foča do sada je ekshumirano između 750 i 800 osoba, od ukupno 1.600 nestalih
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/12/25-godina-od-genocida-u-foci-na-podrucju-opcine-foca-do-sada-je-ekshumirano-izmedu-750-i-800-osoba-od-ukupno-1-600-nestalih/

 

 

FOČA, XXV GODINA OD GENOCIDA : MASOVNE GROBNICE (FOTO)

Anonymous letter informing about the mass grave Jama Piljak, Foča (Source MPI) _ 0105
Anonymous letter informing about the mass grave Jama Piljak, Foča (Source MPI)

 

Da se nikada ne zaboravi genocid u Foči

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine.
Stradanja Bošnjaka Foče u agresiji na BiH
Skoro tri (3) hiljade ubijenih i nestalih,
hiljade protjeranih. Od 1514 Bošnjaka nestalih
(ubijenih) u Foči do sada je ekshumirano 1014
žrtava, a njihovi posmrtni ostaci pronađeni su
u 514 masovnih i pojedinačnih grobnica.
Na stotine silovanih žena među kojima su
i maloljetnice od 11 godina.

Lokacijska karta masovnih grobnica oko Foče _ 0101
Lokacijska karta masovnih grobnica oko Foče
masovna grobnica na lokalitetu Brod na Drini kod Foče _ 0107
masovna grobnica na lokalitetu Brod na Drini kod Foče
masovna grobnica na lokalitetu Glavica - Jeleč _ 0110
masovna grobnica na lokalitetu Glavica – Jeleč
masovna grobnica na lokalitetu Gradina - Jeleč _ 0111
masovna grobnica na lokalitetu Gradina – Jeleč
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak _ 0128
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak _ 0129
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak
masovna grobnica na lokalitetu Luke - Ratine _ 0113
masovna grobnica na lokalitetu Luke – Ratine
masovna grobnica na lokalitetu Mazoče _ 0118
masovna grobnica na lokalitetu Mazoče
masovna grobnica na lokalitetu mezarja Tekija _ 0123
masovna grobnica na lokalitetu mezarja Tekija
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina - Tuneli _ 0103
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina – Tuneli
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina - Tuneli _ 0126
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina – Tuneli
masovna grobnica na lokalitetu Patkovina _ 0114
masovna grobnica na lokalitetu Patkovina

PATKOVINA, OPŠTINA FOČA _ 0506

masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0116
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0117
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0203
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina

masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0204masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0205

Rudnik Miljevina, Opština Foča _ 0508
Rudnik Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Previla _ 0119
masovna grobnica na lokalitetu Previla
masovna grobnica na lokalitetu Ratine _ 0120
masovna grobnica na lokalitetu Ratine

RATINE, LUKE, OPŠTINA FOČA _ 0505

masovna grobnica na lokalitetu rijeka Dobropoljka - ispod mosta _ 0115
masovna grobnica na lokalitetu rijeka Dobropoljka – ispod mosta
masovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Foči _ 0106
masovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Foči
Foča 2017 - sa satavaka _ 068
lokalitet Sastavci u Foči
Foča 2017 - sa satavaka _ 065
lokalitet Sastavci u Foči

masovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Foči

Foča 2017 - Sastavci _ 064
lokalitet Sastavci u Foči
masovna grobnica na lokalitetu sela Kosman _ 0112
masovna grobnica na lokalitetu sela Kosman
masovna grobnica na lokalitetu Šljivovica _ 0121
masovna grobnica na lokalitetu Šljivovica
masovna grobnica na lokalitetu Tabaci _ 0122
masovna grobnica na lokalitetu Tabaci
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 1 _ 0125
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 1
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 2 _ 0124
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 2
masovna grobnica na lokalitetu Tuzlakova štala - Jeleč _ 0127
masovna grobnica na lokalitetu Tuzlakova štala – Jeleč
masovna grobnica na trasi stare željezničke pruge u blizini sela Jeleč kod Foče... radi se o 54. masovnoj grobnici na području Općine Foča_0104
masovna grobnica na trasi stare željezničke pruge u blizini sela Jeleč kod Foče… radi se o 54. masovnoj grobnici na području Općine Foča
masovne grobnice na lokalitetu HE Buk Bijela _ 0109
masovne grobnice na lokalitetu HE Buk Bijela
masovne grobnice na lokalitetu sela Điđevo _ 0108
masovne grobnice na lokalitetu sela Điđevo
Selo Jeleč _ 0102
Selo Jeleč

JAMA PAKLENIK, OPŠTINA SOKOLAC _ 0507

ekshumacija _ 0508
ekshumacija

neki od logora _ 404

masovne grobnice u Foči _ 031

 

masovne grobnice u Foči _ 032

 

masovne grobnice u Foči _ 033

 

masovne grobnice u Foči _ 034

 

fočanska je tuga pregolema _ 015

fočanska je tuga pregolema _ 017

fočanska je tuga pregolema _ 013

 

fočanska je tuga pregolema _ 022

STRADANJE PORODICE KONJO 1992. U FOČI _ 006

STRADANJE PORODICE KONJO 1992. U FOČI _ 005

 

STRADANJE PORODICE ŠORO 1992. U FOČI _ 002

 

4

 

Sastavci

 

Rudnik Miljevina _ 0303
Rudnik Miljevina

masovne grobnice _ 036

masovne grobnice u Foči _ 037

 

masovne grobnice u Foči _ 038

 

masovne grobnice u Foči _ 039

masovna grobnica na lokalitetu Rudnika mrkog uglja Miljevina

masovna grobnica u Kratinama

leš Almase Bibović

masovna grobnica u tunelu Buk Bijela

FOČA 1992. – 1995. : TUŽNA FOČANSKA STATISTIKA
FOČA 1992. – 1995. : TUŽNA FOČANSKA STATISTIKA
Mjesta ekshumacije u općini Foča _ 001
Mjesta ekshumacije u općini Foča

masovne grobnice u Foči _ 035

 

VIDEO:
Foča na kraju svijeta – the end of the world

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

[izlog knjige] Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu

Pripadnici treće bošnjačke regimente na namazu
Pripadnici treće bošnjačke regimente na namazu

Pero Blašković : O srdžbi, jurišu i hrabrosti

[odlomak iz knjige : Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu rođenoga Karlovčanina Pere Blaškovića (1883.-1945.), objavljene 1939. u Beogradu]

Nekoji dobronamjerni tuđi oficiri pridavali su pak tako krvoločna svojstva Bosancima, kakva oni nisu nikada imali. Po prirodi su bili blagi i pitomi i svaka je brutalnost bila protivna njihovom biću.

Vidio sam ih i ja razjarene i onda nije bilo pardona. Da navedem dva slučaja.

Jedna se odstupnica tako žilavo držala da je cugskomandant moje kompanije lajtnant Guido Stipić morao na juriš zauzeti taj položaj. Čim je stigao na vis, neprijatelj je digao ruke na predaju. Samo je još jedan od njih držao bombu u ruci pa ga je Stipić pozvao da je baci na stranu. On ju je bacio ravno na Stipića i bomba ga je raznesla. Tada su Bošnjaci pobjesnjeli i poubijali cijelu neprijateljsku zaštitnicu od kojih 12 momaka.

Bosnian soldiers in the Austro-Hungarian Army
Bosnian soldiers in the Austro-Hungarian Army

I drugi je slučaj tome sličan.

Naš “Bektić Stützpunkt” za kojeg smo se borili dan i noć na razmaku od jedva 3 metra smirio se uvijek oko podneva i tada je preko jednog sata trajalo primirje za vrijeme kojega su naši i ruski stražari koji put i razgovarali, da bi iza primirja opet produžili bacanjem bomba i granata. Jednom se dogodio slučaj, da je Rus stražar na eksponiranoj ivici kratera dao našem stražaru znak rukom pa se podigao iza oklopa, skočio u krater, popeo se do našeg stražara i predao mu pismo s molbom da ga preda na poštu. Taj je ruski vojnik bio Poljak sa teritorije okupirane od njemačko-austrijskih trupa i pisao je svojoj ženi. Dabome da smo pismo nakon cenzure ekspedirali adresatu.

o bosanskohercegovačkim jedinicama – elitnim dijelovima austrougarske armije
o bosanskohercegovačkim jedinicama – elitnim dijelovima austrougarske armije

HALO BOŠNJAK” Jednog je dana u određeno vrijeme zakucao “Muskal” na svom čeličnom oklopu i zovnuo: “Halo Bošnjak”. Pošto je naš stražar Ahmet Babić oprezno podigao glavu iza svog zaštitnog oklopa, to ga je Rus izazvao time što je rukom digao bocu i viknuo “votka”. Babić je bolje pogledao preko svog oklopa i u tom ga je času pogodilo smrtno tane u glavu.

Svoje dotad krotke vojnike nisam više mogao prepoznati. Podivljali su. Danju i noću su bacali mine i bombe na Ruse. Iste je noći izašla iz rova naša patrula dobrovoljaca i s bombama skočila u ruski rov, poubijala posadu i vratila se zadovoljna u “Bektić Stützpunkt”. Dabome da su i Rusi uzvraćali vatru istom mjerom pa je žestina borbe postala tako intenzivna, da su se komande grupe i armije zainteresirale za slučaj te su zapovjedili teškoj artiljeriji, da kazni rusku posadu zbog tog nevojničkog čina.

The Bosnian-Herzegovinian Infantry (Bosnisch-Hercegovinische Infanterie), commonly called the Bosniaken (German for Bosniaks), was a branch of the Austro-Hungarian Army
The Bosnian-Herzegovinian Infantry (Bosnisch-Hercegovinische Infanterie), commonly called the Bosniaken (German for Bosniaks), was a branch of the Austro-Hungarian Army

Zašto da navodim veći broj slučajeva, u kojima su Bosanci pokazali divotnu hrabrost polazeći u borbu besprijekorno disciplinirani i mirni vršeći napadaj do posljednjeg juriša, kao da su na egzercirplacu. Isto su tako Bošnjaci držali i čuvali svoje položaje doslovce “do posljednje kapi krvi”, uz uslov da je s njima bio i oficir.

Želim još prikazati jedinstveni primjer, koji će bolje nego čitava knjiga govoriti o hrabrosti naših Bosanaca i o razmjeru te hrabrosti prema drugim jedinicama i nacijama.

Nije mi se dotad pružila zgoda, a vjerojatno ni nikom drugom, da bezbrižno posmatram napredovanje raznih jedinica vlastitih trupa kroz neprijateljsku vatru pod sasvim istim okolnostima.

Prvi svjetski rat Džuma namaz (nepoznata lokacija)
Prvi svjetski rat Džuma namaz (nepoznata lokacija)

Devet je bataljona dobilo zapovijest da izvrši napad na Vis Jeleniki kota 711 u Karpatima.

Još prije početka borbe morale su sve te jedinice prijeći Javorovu kosu.

U štafeti je išlo devet bataljona. Kolo je otvorio prvi bataljon bosanske treće regimente, koga su slijedili po jedan bataljon njemačko-alpskih jegera, jedan bataljon galicijski, t.j. poljsko-rusinski, zatim jedan bataljon češko-njemački, pa jedan bataljon naše današnje vojvodjanske mješavine, jedan bataljon erdeljskih Rumuna, dva bataljona Madjara, a na završetku disponirali su moj četvrti bataljon bosanske treće regimente.

Čim je naš prvi bataljon izbio na otvorenu kosu, dobio je sa desnog boka vatru iz strojnih pušaka. Oko nas se prostirala prašuma i prema tome je bila veoma teška orijentacija, a mjesto odakle je dolazila vatra bilo je šumovito i dominiralo je nad kosom. Prema dobivenoj dispoziciji trebao je dominantan vis biti u rukama našeg drugog odreda, medjutim smo vidjeli da je još uvijek bio u ruskim rukama. Pošto je naš komandant divizije zapovjedio da svi bataljoni smjesta prijeđu preko kose, to su bataljoni napredovali bez čišćenja neprijateljskog gnijezda strojnih pušaka.

Ostavivši svoj bataljon na dnu doline pošao sam odmah sa prvim bataljonom naprijed do vrha kose i pošto sam tamo našao veći kamen, to sam sio iza njega i kao u panorami promatrao i mirno ocjenjivao prijelaz svih za napad određenih bataljona.

Bilježio sam način prijelaza pojedinih trupa, stepen njihove izvježbanosti, discipline i strah.

Kao prvi, naš je bataljon mirno prešao kosu usprkos bočne vatre i ostao je u redu i spokojstvu, a to mogu izvesti samo ljudi koji vjeruju u fatum kao naši Bosanci. Siguran sam, da medju njima nije bilo desetorice, koji su za 10 cm pognuli glavu. Drugi su bataljoni prelazili kojekako. Većina ih je trkom i sagnutog držanja prešla kosu. Nekoji su puzali i zatim pravili skokove. Mnogi su vojnici držali špaten pred desnim licem, nekoji su se sakrivali iza desnog susjeda, neki su odredi došli sasvim u nered, dok nije konačno došla momčad mog bataljona koja je prešla kosu istim mirom i spokojstvom kao što je prošao i prvi bataljon naše regimente.

Gubici su bili poprečno jednaki pa mi se šta više pričinilo – barem po uzbuni koja je vladala – kao da smo ovoga puta imali razmjerno manje gubitaka nego drugi.

Ne može biti bolje ilustracije za držanje naših Bosanaca u vatri.

Na završetku te glave moram se pozvati na opis završne bitke na Piavi kod sloma, kad je sve popustilo, a samo su naši Bosanci, gladni, iznureni i pocijepani najodlučnije odolijevali trodnevnom nasrtaju francuskih trupa tako da su Francuzi u relaciji prema Englezima i Amerikancima u našem sektoru potpuno zatajili, kao da su Bosanci svojim herojskim držanjem htjeli dati konačni pečat svom muževnom držanju tokom cijelog svjetskog rata.

the 'Zweier Bosniaken' were some of the Habsburgs' loyalest troops.
the ‘Zweier Bosniaken’ were some of the Habsburgs’ loyalest troops.

Znatiželju neboraca i pozadine izazivlje najviše juriš i borba na nož ili u prsa.

Takovi su slučajevi veoma rijetki, a većom mehanizacijom borbenih sredstava bit će ih još manje, jer ako napadač stigne do napadnutoga, taj je savršeno uništen, ili se spasio uzmakom, ili daje otpor, a tada još nema pobjede.

Većinom popušta onaj koji se brani, zbog toga što je moralno klonuo ili što ne cijeneći sebe precjenjuje protivnika. Osvajajući Montello bilo je slučajeva, da je pojedini Bosanac sa bombom u ruci stao na ulaz u talijansku kavernu i 50 mu se boraca predalo. Ali je polovica Bosanaca pokošena dok su stigli do talijanskog rova.

Glavni je moral oficira i vođe. I najmlađi oficir vrijedi za momke više, nego stari i iskusni podoficir, jer im fali povjerenje prema podoficiru. Dobri podoficiri pod vodstvom srčanog iako neiskusnog oficira mogu stvarati čuda.

BRUSILOVLJEVA OFENZIVA Ruski oficiri kod Sopanova bili su očajno slabi, pošto su zaostajali i naperenim revolverima tjerali svoje vojnike naprijed. Zato im nijedan napad nije uspio. Pa iako su na pojedinom mjestu uspjeli, nisu umjeli iskoristiti svoju skupo plaćenu pobjedu.

Sasvim su drugi bili ruski oficiri kod Žwyžyna za vrijeme Brusilovljeve ofenzive, kad su sa višim komandantom golih ruku došli u jurišu do naše žice. Koliko sam opazio, talijanski su oficiri uvijek išli prvi i bili su prava kičma svoje vojske u punom smislu riječi. Nijemci su bili heroji, Francuzi odlični iako preoprezni, Austrijanci, oficiri i vojnici u prosjeku su bili osrednji i dosta mlitavi. Brdski narodi uglavnom bili su hrabriji od nizinskih. Kod Srba je bio najbolji rezervni oficir, kao glavni nosilac borbenog morala.

Bošnjaci za vrijeme odmora uz šargiju i narodna kola
Bošnjaci za vrijeme odmora uz šargiju i narodna kola

Izričiti juriši bili su tokom svjetskog rata kod naše BH 3 regimente slijedeći:

1914. godine kod Šapca–Pričinovića i kod male Vranjske u Srbiji, kod Horozanne Wielke (Lwowska bitka) u Galiciji, kod Sokoliki i Starog Sambora u Karpatima i kod Wojčina u Poljskoj.

1915. godine kod Kiczore, Koziolate i Stinke u Karpatima, kod Wielkopole, Jaričowa, Diedzilowa i Dobrotwora u Galiciji, kod Krupieca, Gonlowe i Sopanowa u Wolchiniji.

1916. godine kod Poczajowa (Bektić Stützpunkt), Niemirowke-Bogdanovke u Wolchiniji, kod Starobrodskie, Žwyžyna i Pienaki u Galiciji.

1917. godine nije bilo juriša. Sve su borbe bile defenzivne u položaju, tek smo kod završne borbe sa Rusima kod Waschkoutza u Bukovini došli na nož.

1918. godine jurišali smo na Montellu i kod Valdobbiadene u Italiji.

Pokolj iz srdžbe i zdvojnosti bio je kod Starog Sambora, na Kiezori, kod Gontowe, Žwyžyna i na Montellu. Pa i u tim se borbama čovječnost brzo vratila i neprijatelji bi se brzo kao ljudi našli, jer su se klali zbog one “ako neću tebe, ti ćeš mene”.

Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu _ 003

TELEFONISTI, SANITECI, PIONIRI I MUNICIONSTREGERI Ovo poglavlje o vojničkoj hrabrosti ne mogu završiti, a da ne odam poštu i priznanje onim našim vojnicima, čija se hrabrost nije isticala puškom, bajonetom i bombom, nego u visokom ratničkom moralu savjesnog ispunjavanja teških dužnosti pod ljutom vatrom. To su bili naši telefonisti, saniteci, pioniri i municionstregeri. Bit će o njima i o njihovoj službi spomena i u opisu pojedinih borbi, ali ne mogu a da ih ovdje ne istaknem, jer su po nezaklonjenom terenu u ljutoj vatri morali više trčati, nego i sami strijelci u švarmliniji.

izvor:Zarez – Dvotjednik za kulturu i društvena zbivanja, 29.1.2015.

_ _ _ _ _

Pero Blašković – Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu (pretisak-reprint iz 1939)
Izdavač: Fortuna, Zagreb 2014.,format: 16×23 cm, povez: tvrdi, broj stranica:503 +53,
cijena 200,00 kn – 50,00 KM

_ _ _ _ _

Autor knige Blašković sa članovima operativnog štaba
Autor knige Blašković sa članovima operativnog štaba

 

Major Pero Blašković, koji je napisao knjigu o 3. bosanskohercegovačkom puku, a u čijem se sastavu i sam nalazio, bilježi nekoliko zanimljivih podataka o vojničkom odlikovanju bosanskohercegovačkih vojnika: “Mislim da nije bilo jedinica austrougarske vojske kod kojih bi disciplina značila tako malen problem kao kod Bosanaca. Kao dobra i poslušna djeca slijedili su Bosanci svoje starješine. Slijedili su ne samo stari i dobro disciplinirani vojnici kadra, nego i sav ratni i slabo izvježbani naraštaj kad je već znatno popustila disciplina kod najboljih regimenata zbog slabe hrane, zbog predugog trajanja rata i zbog političkih miniranja. Kod Bosanca je red sačuvan do posljednjeg dana borbe na frontu, šta više disciplina je sačuvana i preko sloma Monarhije… Slušao je Bošnjak uglavnom sve svoje starješine, ali treba priznati da sarže nije mario. Formalistička disciplina mu nije bila na takvoj visini kao npr. kod Mađara, koji su znali energičnije sklopiti pete i lupiti dlanom o pušku ili bajonet, ali je Bošnjak poslušao sve što mu se naredi i pod najtežim je okolnostima izvršio zapovijed, dok je Mađar popustio prvom prilikom i kod sloma je bio prvi koji se odmetnuo od reda. Bošnjak nije znao ni čuvati ni štedjeti municiju i konzerve. Kao pravi primitivac mislio je pucaj dok možeš i pojedi šta imaš, jer ko zna “šta mere bit”! Suprotne zapovijedi mu nikako nisu išle u glavu. Nikad Bošnjak zataio nije u borbi, niti je ikada napustio svog starješinu, ili svog druga. Relativno su marljivo kopali i izgrađivali i donosili materijal. Kažem, relativno, jer su izvršavali samo ono što im se kazalo, a više ne jer se marljivi nisu ni rodili. Marš im nije bio savršen… Urlaubdžije su se na vrijeme vraćali, na straži su bili pouzdani, u patruli vješti i odlučni, a sa najskromnijim minjažom zadovoljili. Mnogi su govorili o hrabrosti i o borbenoj pouzdanosti Bosanaca i na sva su ih usta hvalili. Nekoji su pisci u tome pretjerivali, prikazujući Bosance kao prave krvopije, a bilo je i pojedinih slabih ocjena, zbog toga što je nekoliko Bosanaca prebjeglo protivniku… Prebjegli su mahom Srbi. U vojsci nisu nikada i ni u čemu činili razliku između Srba, Muslimana i Hrvata, a mogu smjelo utvrditi, da razlike zapravo nije ni bilo. Od političara često i u zlom smislu upotrebljena parola, da je brat mio – koje vjere bio, bila je puna istina i realnost kod bivših austrijskih bosanskih pukova. I u vrhovnoj ratničkoj vrlini, u hrabrosti, nije postojala razlika između tri bosanska brata”.

Sa Bošnjacima u Svjetskom ratu  _  001.jpg

 

priredio:Kenan Sarač

 

[faksimili] : GENOCID U FOČI 1992 (foto)

 

[faksimili] o genocidu u Foči:
Zločin u hangaru, feljton, Oslobođenje, petak 1. novembar/studeni 2013.
Svjedočenje Alije Uglješe o torturi u KPD-u FOča, avaz, ponedjeljak, 3.jula/srpnja 2006.
Silovane su djevojčice od 14 godina, Oslobođenje, ponedjeljak, 11.10.2004.
Obavite što imate i idite!, Dani, 28.08.2009.
Monstrum iz hotela Zelengora, Dani, 2.09.2005.

 

Zločin u hangaru, feljton, Oslobođenje, petak 1. novembar/studeni 2013.

67

Svjedočenje Alije Uglješe o torturi u KPD-u FOča, avaz, ponedjeljak, 3.jula/srpnja 2006.

88a8b8c

Silovane su djevojčice od 14 godina, Oslobođenje, ponedjeljak, 11.10.2004.

1010a10b

Obavite što imate i idite!, Dani, 28.08.2009.

1112131415161718

9

19202122232425

 

Monstrum iz hotela Zelengora, Dani, 2.09.2005.

2627282930313233343536

 

priredio:Kenan Sarač

[faksimili] MEMORANDUM SANU : Ponuda beznađa

MEMORANDUM SANU, jedan od najkontroverznijih dokumenata nastalih u predvečerje raspada Jugoslavije, istina nekompletan i sirov, izašao je na svjetlo dana. Dva teksta “Večernjih novosti” sa izvodima i Đukanovićevim kritičkim osvrtom izazvala su ogromnu reakciju u gotovo svim republikama. Zlokobna jugoslovenska Pandorina kutija je otvorena. Iz nje će u godinama koje će uslijediti biti pušteni međunacionalni sukobi, otvoreni separatizam, raspad države, rat…

Ponuda beznađa

GLAVNI tekst na drugoj strani “Večernjih novosti” u srijedu 24. septembra 1986. imao je nadnaslov u dva reda: “Šta crta a šta precrtava nacrt Memoranduma Komisije Srpske akademije nauka i umetnosti”. Ispod njega stajao je sugestivni naslov “Ponuda beznađa”, upadljivo plasiran i na naslovnoj strani.

Odakle “Novostima” Memorandum – pitanje je koje je obeležilo burne septembarske  dane  1986. na jugoslovenskoj političkoj sceni. Olujni talas pojačalo je i pisanje beogradske “Politike” i “Politike ekspres”, kao i zagrebačkog “Vjesnika”, čije su se redakcije na prvu loptu uključile u potragu za informacijama, komentarima, tumačenjima… Uredništvo “Novosti”, zatečeno prvim odjecima i reakcijama, od koje su najžešće stigle iz Hrvatske, na prvu loptu se branilo da je rukopis mogao da se nađe na više mjesta u Beogradu, uključujući i Udruženje književnika Srbije.

Poznavaoci društvenih prilika osamdesetih godina sjećaju se da su prvi primjerci Memoranduma počeli da kruže Beogradom desetak dana prije nego što su njegovi izvodi objavljeni u “Novostima”. Uži krug “pravih ljudi” uz pravu vezu do geštetner kopije ovog teksta mogao je da dođe, između ostalog, i u Francuskoj 7, tačnije u restoranu Kluba književnika. Postoje svjedočenja da su ga prodavali i kolporteri koji su držali omladinsku i revijalnu štampu. Najčešće su to bili “falš” primerci – loše kopije ili samo pojedini, mahom nečitki, dijelovi ovog teksta.

 

priredio:Kenan Sarač

 

[izlog knjige] Obuka za genocid

 

Knjiga Bisić Mustafe i Kreho Senada „Obuka za genocid“ pisana još dok je na Bosnu trajala agresija. U podnaslovu ove knjige piše i povod njenog nastanka a to je suđenje Borislavu Heraku, rođenom Sarajliji koji je prošao obuku za genocid nad Bošnjacima.

Obuka za genocid _ 001
„Za vrijeme mog boravka u redovima srpske vojske obučavao sam se, i od strane Pustivuk Krste – na svinjama, pa nam je tom prilikom Risto rekao da se u pogledu klanja obučimo najprije na svinjama i da ćemo kasnije na takav način klati ljude, to jest muslimane, pa sam u toku obuke zaklao dvije svinje, i rečeno mi je da oborimo na leđa, zatim uhvatimo za uši i nakon toga prerežemo vrat i na takav način postupim i uradim kada uhvatim muslimana.„ (fragment br.1)
„…Poslije proteka od 20 minuta, nakon naredbe da izvršim klanje tih ljudi, ja sam na livadi, odmah pored rova, zaklao nožem prvogod njih, koji se zvao Osman a inače ne znam kako se prezivao. Tom prilikom su Ždrale Dragan i Danilo meni pomagali na taj način što su Osmana oborili, odnosno sapleli na zemlju, oborivši ga na leđa, i tom prilikom su ga oni držali za ruke, priljubivši ih za zemlju, a noge je držao priljubljene za zemlju Rade Vrlješ, i poslije toga sam izvadio nož koji se nalazio za opasačem – a inače sam isti dobio po dolasku na položaj Dragače i nožje bio marke „Fanipa“. Ja sam tom prilikom lijevom rukom izvadio nož iza pojasa i sageo sam se tako da sam desnom rukom Osmana uhvatio za glavu, odnosno kosu, stavivši mu glavu na zemlju i lijevom rukom prerezao vrat istoga, jer sam inače ja „ljevak“. Tom prilikom ja sam žrtvu zaklao do kraja, tako da je odmah nastupila trenutna smrt a nisam odvojio skroz glavu od tijela. Poslije toga na red je došao Zijad, tako da sam ja sve to isto ponovio. A poslije Zijada sam na isti način zaklao Ahmeda.“ ( fragment br.2)

„Po dolasku u Kremeš i u Kremešku četu, ja sam zajedno, mislim da je to bilo negdje desetak dana po mom dolasku, ja sam zajedno sa Damjenović Sretkom, Damjanović Mićom i Draganom išao u restoran „Kod Sonje“ u namjeri da silujemo djevojke koje su dole bile prisutne a isto nam je kazao komandir Boro, kao i to da idemo zbog jačanja morala srpske vojske, gdje silujem djevojke po imenu Amela, Fatima, Mejra, Ina, Enisa, Sumbula, Senada, Zehra, Alma, Miša, Sabina, koje djevojke sam ubio nakon silovanja, nakon što sam iste odveo na brdo Žuč, gdje sam ih ubio pucanjem iz vatrenog oružja.“ (dio fragmenta br. 10)

_ _ _ _ _

– BH dani : „ Vjerovatno si se družio sa muslimanima kao rođeni Sarajlija?“, Herak je odgovorio: „ Imao sam puno jarana i komšija muslimana. Uglavnom su svi bili dobri i što se tiče Bajrama, Božića i tako tih praznika, stalno smo posjećivali jedni druge i niko nije na to gledao. Imao sam i postanara muslimana, Izeta sa Vratnika…
(iz intervjua BH dana sa Borislavom Herakom)

priredio:Kenan Sarač

[izlog knjige] HRABRE, DOSTOJANSTVENE I ELEGANTNE – Fotomonografija “Žene u opkoljenom Sarajevu” Hidajeta Delića

Žene u opkoljenom Sarajevu _ 002
Svi zainteresovani građani i građanke, knjigu “Žene opkoljenog Sarajeva“ mogu preuzeti besplatno u direkciji Internacionalnog teatarskog festivala MESS (Maršala Tita 54/1).
Fotomonografija “Žene u opkoljenom Sarajevu” s više od 60 ratnih fotosa autora Hidajeta Delića, predstavljena je u okviru 57. internacionalnog teatarskog fesivala MESS u Sarajevu.Ova knjiga žene opkoljenog Sarajeva prikazuje ne kao žrtve nego kao heroine. Pokazale su dostojanstvo, drskost i želju da prežive.
Publikacija ovih fotografija u formi monografije je pokušaj da se tematitizira uloga žene pod opsadom te bi trebala biti primjer, motivacija i inspiracija da se ta tema dublje istražuje i da joj se dodijeli mjesto i pažnja u našem društvu i vremenu u kojem živimo.

“U jednom trenutku, Delić mi je pokazao fotografiju za koju sam čuo, ali je nikada do tada nisam vidio. Potresna slika na kojoj nekolicina građana nosi ženu pogođenu hicem iz snajpera. Dramatična atmosfera s fotografije opisivala je historijski trenutak. Olga Sučić i Suada Diberović bile su prve žrtve otvorene agresije, početka napada i opsade grada. One su bile prve od 14.385 ljudi ubijenih u opsjednutom gradu”, naveo je direktor MESS-a Nihad Kreševljaković.
Fotomonografija sadrži više od 60 fotografija koje je Delić zabilježio u periodu opsade Sarajeva od 1992.-1995.godine. To je vrijeme kad je on započeo borbu protiv agresije suprotstavljajući se svojim fotoaparatom.

Žene u opkoljenom Sarajevu _ 003

Hidajet Delić, poznat po nadimku Degi, radio je svojevremeno u Tanjugu, a tokom i nakon rata u Sarajevu kao fotoreporter BH Pressa, kasnije Federalne novinske agencije (FENA). Bio je i dugogodišnji saradnik AP-a.

Nažalost nije dočekao kraj priprema za fotomonografiju. Preselio je 26. februara 2017. godine.

priredio:Kenan Sarač

Džamija u Logu pod Mangartom (foto i video)

 

U teško pristupačnim planinskim vrletima i kanjonima, najčešće po hirovitom nevremenu, ledenim kišama, snjegovima i mećavama, ginule su hiljade vojnika na Soškom frontu, jednom od strateški najznačajnijih područja u Velikom ratu, kako je u to vrijeme nazivan Prvi svjetski rat. U austrougarskoj vojsci, na Soškom frontu, borio se i značajan broj Bošnjaka. Treba napomenuti da su svi pripadnici carskih regimenti iz Bosne i Hercegovine u to vrijeme zvani Bošnjacima, bez obzira na njihovu vjersku pripadnost. Bosna i Hercegovina je u mnogome bila sudbonosna za Austriju. Epoha od 40 godina – od 1878. do 1918. godine, obilježena intenzivnim historijskim dešavanjima, označila je značajan uspon, ali i kasniji nestanak Carevine kao evropske i svjetske velesile. U svim tim zbivanjima Bosna i Hercegovina bila je nezaobilazan faktor koji i do danas svjedoči historiju.

Log pod Mangartom _ 008
Log pod Mangartom

Kada je 1915 godine Italija stupila u rat, na zapadnoj je strani Austougarske granice uspostavljen Soški front. U sklopu austrougarskih jedinica u prolježe 1916 godine na front su pristigle i jedinice iz Bosne i Hercegovine. Najveći procenat u tim jedinicama bili su muslimani. Treba napomenuti da se u to vrijeme pod izrazom Bošnjak označavalo sve one koji su dolazili iz Bosne (muslimani, pravoslavci i katolici). Tako u historijskoj literaturi na njemačkom jeziku mozemo naci ime nekih poručnika sa nemuslimasnkim imenima a za koje se kaže da su Bosniaken (Bošnjak).

die
Prva jedinica koja je stigla na Soški front bila je 4. BH. Regimenta koja je imala položaje na Rombonu. U malom selu Log pod Mangartom u dolini Koritnice sebi su sagradili malu džamiju. Džamija nije bila velikih gabarita. Imala je jedno kube (kupolu) i munaru. Njena boja je bila bijela. Nalazila se otprilike 100 metara od Donjeg Loga. O džamiji imamo sasvim malo podataka. Jedina svjedočanstva da je ona tu bila jesu dvije fotografije koje je napravio nepoznati austrijski oficir i ono što kažu tamošnji mještani, a to je kako su njima prenijeli njihovi stariji da je tu nekada bila mošeja (džamija).

Knjiga o Bošnjacima na Soškom frontu

Ahmed Pasic - Bošnjaki na soški fronti

Sa naučno-publicističke strane je učešće Bošnjaka na Soškom frontu obradio i dr. Ahmed Pašić iza Jesenica. Godine 2007. izašla je njegova knjiga na slovenskom jeziku Bošnjaki na Soški fronti. Izdanje knjige je pomoglo Kulturno društvo Bošnjaka Biser sa Jesenica. Tragovima Bošnjaka na Soškom frontu bavio se i historičar umjetnosti Husein Sejko Mekanović.

Poginulim Bošnjacima na Soškom frontu je posebnu knjigu, naslovljenu Bosna i Soča, posvetila slovensko-bosanska spisateljica Valerija Skrinjar Tvrz, a na prijedlog tadašnjeg uposlenika ambasade Bosne i Hercegovine u Sloveniji profesora Ferhata Šete. Štampu knjige je omogućio bosansko-slovenski privrednik Asim Hamidović, a izdanje je pomoglo i Društvo bosanskohercegovačkog i slovenskog prijateljstva Ljiljan iz Ljubljane. Knjiga je izašla 2001. godine i ubrzo je prevedena i na slovenski jezik.

BOSNA IN SOČA V. SKRINJAR- TVRZ
*Valerija Skrinjar Tvrz, sarajka slovenskog porijekla, u svojoj knjizi BOSNA I SOČA koja je ustvari roman nam daje najviše podataka o toj džamiji.

Ono što je sigurno jeste to da je džamija zaista bila u Logu. Bošnjaci su na frontu ostali do kraja 1917 godine, kada se povlače.

Log pod Mangartom _ 010
Log pod Mangartom
Log pod Mangartom _ 011
Log pod Mangartom

Sigurno se pitate šta je bilo sa džamijom. Italija koja je Prvi svjetski rat okončala kao pobjednik, a inače saveznik Srbije je nakon povlačenja kako to neki tvrde ( Tomaž Ovčak na http://www.soskafronta.com ) zbog mržnje koju je imali prema Bošnjacima koji su joj u toku rata zadavali velike nevolje je srušila džamiju. Poslije u kraljevini SHS okolnosti su bile takve da nije bilo poželjno isticati zasluge BH regimenti protiv Talijana. Tako je i priča o džamiji zaboravljena.

Drugi pak tvrde da su džamiju srušili upravo mještani koji su se nakon rata vratili domovima. Prema Igoru Cernuti mještani su je srušili jer je bila sagrađena od drveta koje im je trebalo kako bi se ogrijali.

Bilo kako bilo džamija je nekom smetala. Danas bi džamija bila turistička atrakcija na inače turistički dobro posjećenom Soškom kraju.

Most na Soči, Dolina Soče
Most na Soči, Dolina Soče

Nema pisanih podataka, ali je bitno spomenuti da je bilo i da postoje i danas tvrdnje da je džamija bez munare takođe bila i u Sv. Luciji, (danas Mostu na Soči). Peter Kogoj najbolji poznavalac soškog terena i vlasnik »Maloga muzeja o Soškoj fronti«  kaže da nema nikakvih podataka o toj drugoj džamiji.

ISLAM IN MUSLIMANI V SLOVENIJI, AHMED PAŠIĆ

 

križanke ljubljana
Križanke, Ljubljana

Ahmed Pašić u svojoj knjizi ISLAM IN MUSLIMANI V SLOVENIJI spominje da su muslimani svoje vjerske obrede u periodu 1917 i 1918 obavljali i u Ljubljani, na Križankama. Imam je bio Muharem Hasanbegović (!) iz okoline Gacka.

_ _ _ _ _ _

Log pod Mangartom _ 001

Log pod Mangartom, malo mjesto na granici Slovenije i Italije. Usamljeno i zavučeno mjesto. Na Mangartu su mladi Bošnjaci tokom 1. svjetskog rata čuvali granice Austro-Ugarske monarhije. Dosta njih je i poginulo na vrletima ovih Julijanskih Alpi i ukopano u Logu pod Mangartom. Imali su i svoju džamiju u Logu, učili su ezane na prvim linijama, nosili su pored zvanične vojne uniforme i fesove na glavama. Tokom cijelog rata čuvali su vrleti visoke i 2600 metara, na koje su se ispinjali uz klanfe zabodene na stijene. Ako bi neko od njih bio ranjen, iskrvavio bi dok bi ga snijeli do prve ambulante. Dugo poslije rata pričali su Italijani da se s Mangarta i okolnih vrhova mogao čuti glasan ezan, iako gore niko nije boravio. Kad je rat stao tim hrabrim mladićima, koji su branili ovaj prostor, kao vid ‘zahvale’ postavili su krstove iznad glava. Trebalo je skoro 100 godina da se ta nepravda ukloni i da se postave obični bašluci s natpisima.

 

_ _ _ _ _

Džamija u Donjoj Log pod Mangartom tijekom Prvog svjetskog rata _ 001

Prema podacima iz tog vremena, u periodu Prvog svjetskog rata, bosanskohercegovačke trupe u sastavu Austro-Ugarske brojale su preko 250 hiljada ljudi. Brojna su svjedočanstva o hrabrosti i borbenom umijeću bosanskih vojnika. Stotine Bošnjaka odlikovano je najvišim vojnim odličijima Austro-Ugarske. Ali i najveće tegobe rata i žrtve ponijeli su upravo Bošnjaci, o čemu svjedoči Soški front i mezarje koje je nedavno zvanično uspješno s velikim poštovanjem obnovljeno. Bosanska 4. regimenta bila je dijelom jurišnih diviziona koji su u borbama prsa u prsa probili talijanske linije tokom posljednje Soške bitke, te donijeli preokret i konačnu pobjedu austrijskoj strani. Skoro 5 hiljada Bošnjaka je u Prvom svjetskom ratu izgubilo život na području Slovenije, od tog broja 859 je našlo smiraj na ovom groblju, a uz podršku cijenjenog muftije dr. Nedžada Grabusa, koji je uz neizostavnu i bitnu podršku države Slovenije, učinio sve da mezarje u Logu pod Mangartom bude mjesto koje će i dalje čuvati uspomenu na ljude kojima je historija odredila sudbinu da svoje kosti ostave daleko od svojih kuća i porodica, daleko od svoje domovine. Postavljanjem nišana ispravljena je i višedecenijska nepravda spram Bošnjaka-muslimana na čije su mezarove bila postavljena tuđa vjerska obilježja u vremenu Kraljevine SHS.

Log pod Mangartom _ 014

Bošnjačka regimenta strah i trepet i pojavom i hrabrošću…

Roberto Todero, italijanski analitičar Prvog svjetskog rata i poseban gost i saradnik na ceremonijama oko aktualiziranja mezarja Bošnjaka na Soči, ističe:

“Bošnjaci su bili popularni u garnizonima carstva ne samo snagom i borbenošću nego i svojom egzotičnom pojavom u svim svojim nastupima, posebnost su imali u složenosti ceremonije kod izmjene straže. Zahvaljujem se na ukazanoj mi časti, što ćemo nakon 100 godina, a bilo je i vrijeme, obradovati duše ovih hrabrih momaka.” U to alpsko selo Log pod visokom planinom Mangartom 1916. godine došao je Četvrti bošnjački regiment, koji je u jesen iste godine sagradio džamiju. Interesantno je da su mještani Kranjske Gore poslije odlaska Bošnjaka proširili priče, da Italijane na Vršiču čekaju Bošnjaci, što neki uzimaju kao dokaz, zašto Italijani nikada nisu prešli Vršič i spustili se do Ljubljane. Džamija je nakon rata srušena. Pretpostavlja se da su je srušili Italijani, kako bi se time Bošnjacima osvetili za brojne poraze na tom ratištu, kao i da su na grobove stavili krstove, koji su nakon toliko godina uklonjeni i evo stavljeni nišani, te da dodam da u malom islamskom groblju u Trstu stoje mezari pješadije : Dakaza Alja H IR 3/17, Šišić Hamidbeg BJ IR: 2/7 i Husić Hamid BH IR: 2/7, koji je umro u listopadu-decembar 1917. Pored njih su i grobovi četiri ruska vojnika, ratna zarobljenika islamske vjere, zaboravljeni u ovom groblju hiljadama kilometara od svojih domova: Baimon Ahmed Gala, Takalov Arslan Halti, Mavulin Abstrachman…

 

_ _ _ _ _

Džamija u Donjoj Log pod Mangartom tijekom Prvog svjetskog rata

 

Džamija u Donjoj Log pod Mangartom tijekom Prvog svjetskog rata _ 001

Džamija u Donjoj Log pod Mangartom tijekom Prvog svjetskog rata _ 002

Džamija u Donjoj Log pod Mangartom tijekom Prvog svjetskog rata _ 003

Džamija u Donjoj Log pod Mangartom tijekom Prvog svjetskog rata _ 004

Džamija u Donjoj Log pod Mangartom tijekom Prvog svjetskog rata _ 005

Džamija u Donjoj Log pod Mangartom tijekom Prvog svjetskog rata _ 006

_ _ _ _ _

Log pod Mangartom _ 012

 

Polmesec nad planikami” je dokumentarni film o prvi džamiji v Alpah, ki je bila leta 1916 zgrajena v slovenskem Logu pod Mangartom. Džamijo so zgradili bošnjaški vojaki na Soški fronti, ki so se borili v na strani Avstroogrske in predstavlja edinstven primer v alpskem prostoru. Film vleče paralele in refleksije s sedanjim časom, z Bošnjaki, ki so se priselili v Slovenijo iz ekonomskih razlogov in njihovimi 30 letnimi napori, da bi zgradili džamijo v Ljubljani. Film sooča različne strani – slovensko, bošnjaško in italijansko ter nas vodi od Bosne in Hercegovine preko Jesenic do vrhov Julijskih Alp nad Sočo.

Log pod Mangartom _ 007
_ _ _ _ _

Log pod Mangartom _ 013

Log pod Mangartom _ 005

Log pod Mangartom _ 002Log pod Mangartom _ 003Log pod Mangartom _ 004

Log pod Mangartom _ 006

SPISAK BOŠNJAKA  AUSTROUGARSKE VOJSKE POGINULIH NA SOŠKOM FRONTU 1915 – 1917

VOJNO GROBLJE “LOG POD MANGARTOM”
SLOVENIJA

REDOSLJED TABELE:

redni broj broj leseva rod vojske, IME I PREZIME vojna jedinica datum pogibije
broj groba u grobu cin (regimenta)
Grupa I
Grupa II
Grupa III
1. 20 1 pjesadinac Adam Jurkovic B.h.4/4 K ?
2. 202 1 pjesadinac Avdo Colakovic B.h.4/4 K 14.04. 1916
3. 203 1 pjesadinac Salko Cupina B.h.4/4 K 16.04. 1916
Grupa IV
4. 216 1 pjesadinac Adam Knezevic B.h.4 26.04. 1916
5. 229 1 pjesadinac Becir Prdavac B.h.4 07.05. 1916
6. 230 1 pjesadinac Abid Colic B.h.4 04.05. 1916
7. 239 1 pjesadinac Ferhat Lukavac B.h.4 12.05. 1916
8. 243 1 pjesadinac Hamid Gakic B.h.4 10.05. 1916
9. 249 1 pjesadinac Alija Ljubovic B.h.4 12.05. 1916
10. 251 1 pjesadinac Avdo Hebibovic B.h.4 16.05. 1916
11. 252 1 pjesadinac Juso Klepo B.h.4 17.05. 1916
12. 253 1 pjesadinac Ismet Krilic B.h.4 17.05. 1916
13. 260 1 pjesadinac Muho Supa B.h.4 25.05. 1916
14. 267 1 desetar Ahmed Kazazić B.h.4 07.06. 1916
15. 294 1 pjesadinac Dervo Kazic B.h.4 28.07. 1916
16. 300 1 pjesadinac Ahmet Rizvanovic B.h.4 10.08. 1916
17. 302 1 pjesadinac Ibro Vidimtic B.h.4 13.08. 1916
18. 303 1 pjesadinac Alija Voloder B.h.4 13.08. 1916
19. 305 1 pjesadinac Suljo Skender B.h.4 15.08. 1916
20. 306 1 pjesadinac Mustafa Popo B.h.4 19.08. 1916
21. 309 1 pjesadinac Latif Habibija B.h.4 26.08. 1916
Grupa V
22. 323 1 pjesadinac Omer Omanovic B.h.4 13.09. 1916
23. 324 1 pjesadinac Mujo Pasic B.h.4 13.09. 1916
24. 325 1 pjesadinac Osman Lizde B.h.4 13.09. 1916
25. 326 1 pjesadinac Ibro Brkan B.h.4 13.09. 1916
26. 327 1 pjesadinac Hasan Djukic B.h.4 13.09. 1916
27. 328 1 pjesadinac Durak Coric B.h.4 13.09. 1916
28. 351 1 pjesadinac Ramo Velagić B.h.4 16.09. 1916
29. 352 1 pjesadinac Osman Isic B.h.4 16.09. 1916
30. 354 2 pjesadinac Ibro Ferizovic B.h.4 18.09. 1916
31. 354 ” desetar Ibro Balic B.h.4 17.09. 1916
32. 355 2 pjesadinac Muharem Dulic B.h.4 17.09. 1916
33. 355 ” desetar Hamdija Kreso B.h.4 16.09. 1916
34. 356 2 poddesetar Alija Basic B.h.4 16.09. 1916
35. 356 ” pjesadinac Zajko Placo B.h.4 16.09. 1916
36. 360 2 pjesadinac Omer Suko B.h.4 16.09. 1916
? 360 ” pjesadinac Miyo Bajgaric B.h.4 16.09. 1916
? 361 2 pjesadinac Durek Cosic B.h.4 16.09. 1916
37. 361 ” pješadinac Mustafa Sefic B.h.4 16.09. 1916
38. 374 2 desetar Alija Bulzolya B.h.4 16.09. 1916
39. 374 ” pjesadinac Mujo Bjelavac B.h.4 16.09. 1916
40. 375 2 pjesadinac Avdo Goles B.h.4 16.09. 1916
41. 375 ” pjesadinac Imsir Halak B.h.4 16.09. 1916
42. 376 1 pješadinac Hasan Djogic B.h.4 16.09. 1916
43. 379 1 pjesadinac Musa Tukan B.h.4 27.09. 1916
44. 384 1 pjesadinac Ahmed Kosic B.h.4 09.10. 1916
45. 385 1 lovacki bat. Alija Saljic B.h.F.J.B.8 09-10. 1916
46. 386 1 lovacki bat. Hamid Baric B.h.F.J.B.8 09.10. 1916
47. 391 1 desetar Salko Gabela B.h.4 11.10. 1916
48. 403 1 pjesadinac Halil Krujcevic B.h.4 14.10. 1916
49. 404 1 pjesadinac Ahmet Sarajlic B.h.4 11.10. 1916
50. 408 1 pjesadinac Sunje Ramo B.h.4 04.10. 1916
51. 413 1 pjesadinac Ibro Kulasin B.h.4 27.11. 1916
52. 414 1 pjesadinac Salko Pezic B.h.4 07.12. 1916
53. 415 1 pjesadinac Ibro Rahinic B.h.4 08.12. 1916
54. 417 1 poddesetar Selim Dahalic B.h.4 11.12. 1916
Grupa VI
55. 423 1 pjesadinac Osman Dedic B.h.4 08.01. 1917
56. 424 1 pjesadinac Hamid Jojic B.h.4 08.01. 1917
57. 430 2 pjesadinac Latif Berbic B.h.4 19.01. 1917
58. 430 ” pjesadinac Hasan Pracic B.h.4 10.01. 1917
59. 431 1 pjesadinac Mustafa Nesimovic B.h.4 19.01. 1917
? 435 2 pjesadinac Saljo Obradovic B.h.4 20.01. 1917
60. 435 ” pjesadinac Hakija Smajic B.h.4 29.01. 1917
61. 437 2 pjesadinac Saban Hajdarevic B.h.4 03.02. 1917
62. 437 ” pjesadinac Agan Dedic B.h.4 07.02. 1917
63. 440 2 pjesadinac Redzo Ramic B.h.4 07.02. 1917
? 440 ” pješadinac Mnjo Dramalya B.h.4 07.02. 1917
64. 442 2 pjesadinac Hasan Kovacevic B.h.4 10.02. 1917
65. 442 ” pjesadinac Ahmet Engelnović B.h.4 16.02. 1917
66. 443 2 pjesadinac Ibro Hajdarevic B.h.4 25.02. 1917
67. 443 ” pjesadinac Ramo Maslesa B.h.4 17.02. 1917
68. 451 2 pjesadinac Alija Ramic B.h.4 28.03. 1917
69. 451 ” pjesadinac Huso Miletic B.h.4 01.04. 1917
70. 456 2 pjesadinac Kaml Smajic B.h.4 04.04. 1917
72. 456 ” pjesadinac Ahmet Mujanovic B.h.4 04.04. 1917
73. 457 2 pjesadinac Osman Puzic B.h.4 06.04. 1917
74. 457 ” pjesadinac Mujo Poljakovic B.h.4 06.04. 1917
458 6 pjesadinac Franc Krovatin Ldst.B.40 06.04. 1917
75. 458 ” pjesadinac Abid Kadzic Ldst.B.40 09.04. 1917
76. 458 ” pjesadinac Salko Hodzic Ldst.B.40 09.04. 1917
? 458 ” pjesadinac Bajo Mehicic Ldst.B.40 09.04. 1917
77. 458 ” pjesadinac Mujo Mujicic Ldst.B.40 09.04. 1917
78. 458 ” pjesadinac Hasan Kulenovic Ldst.B.40 09.04. 1917
79. 462 2 pjesadinac Mujo Sejfija B.h.4 06.04. 1917
80. 462 ” pjesadinac Mehmed Silajdzija B.h.4 12.04. 1917
81. 463 2 pjesadinac Salko Pajic B.h.4 06.04. 1917
463 ” pjesadinac unbekannt 21.04. 1917
82. 467 2 pjesadinac Salih Delic B.h.4 24.04. 1917
83. 467 ” pjesadinac Mumin Maric B.h.4 19.04. 1917
84. 482 2 pjesadinac Ahmet Kaltak B.h.4 14.06. 1917
482 ” pjesadinac Vaso Vijicic B.h.4 20.06. 1917
Grupa VII
491 2 pjesadinac Ivo Penava B.h.4 08.07. 1917
85. 491 ” pjesadinac Sabro Handan B.h.4 08.07. 1917
493 2 pjesadinac Wancel Havlicek ? 11.07. 1917
86. 493 ” pjesadinac Besir Helib B.h.4 16.07. 1917
87. 495 1 pjesadinac Suljo Omanovic B.h.4 24.07. 1917
88. 504 1 pjesadinac Derviš Duran B.h.4 13.08. 1917
89. 509 1 pjesadinac Sabit Sehovic B.h.4 20.08. 1917
90. 510 2 pjesadinac Ahmed Džina B.h.4 21.08. 1917
91. 510 ” pjesadinac Hamit Clavuskic B.h.4 21.08. 1917
92. 524 1 pjesadinac Hassin Muminovic B.h.4 04.10. 1917
93. 560 1 pjesadinac Hamo Spahic B.h.3 31.10. 1917

_ _ _ _ _

VIDEO:

Regioskop – Polumjesec nad runolistima – Utorak 17:00

Bosnjaci i Log pod Mangartom u Sloveniji

Na potep – Log pod Mangrtom

džamija u logu pod mangartom

SOSKA FRONTA – dok.film Naska Karica (nagradjivan vise puta)

Polmesec nad planikami, dokumentarni film (2012)

_ _ _ _ _

izvor:internet/facebook/youtube

priredo:Kenan Sarač
fotografije:screenshot/internet
video:youtube

 

BOSANSKI JEZIK 1895. : Natječaj iz Agramer Zeitung-a (Zagrebački list) od 3.,4. i 5. jula 1895.

“Agramer Zeitung” u svom izdanju od 3. jula 1895. godine objavljuje natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji. _ 002
“Agramer Zeitung” u svom izdanju od 3. jula 1895. godine objavljuje natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji.
“Agramer Zeitung” u svom izdanju od 4. jula 1895. godine objavljuje natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji. _ 002
“Agramer Zeitung” u svom izdanju od 4. jula 1895. godine objavljuje natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji.
“Agramer Zeitung” u svom izdanju od 5. Jula 1895. godine objavljuje natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji. _ 005
“Agramer Zeitung” u svom izdanju od 5. Jula 1895. godine objavljuje natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji.

Postoje mnogi dokazi i dokumenti o postojanju bosanskog jezika u davnoj prošlosti. Jedan takav dokaz o bosanskom jeziku objavljujemo iz arhive Austrijske nacionalne biblioteke. Tadašnji austrougarski list Agramer Zeitung (Zagrebački list) u svojim izdanjima od 3.,4. i 5. jula 1895. godine objavio je natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji.

“Agramer Zeitung” u svom izdanju od 3. jula 1895. godine objavljuje natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji. _ 001“Agramer Zeitung” u svom izdanju od 4. jula 1895. godine objavljuje natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji.

“Agramer Zeitung” u svom izdanju od 5. Juli 1895. godine objavljuje natječaj za popunu mjesta učitelja bosanskog jezika u mostarskoj gimnaziji.

 

Agramer Zeitung (Zagrebački list) bile su dnevne novine na njemačkom koje su izlazile u Zagrebu od 1848 do 1912.Urednik je bio Franz S. Stauduar , a redakcija i štamparija bile su u Frankopanskoj ulici 26..
Historija izlaženja Agramer Zeitunga
List je zapravo počeo izlaziti 1830., ali pod imenom – Agramer politische Zeitung, to je bio prvi (i dugo vremena jedini moderni dnevni list u Zagrebu, – dobro štampan, sa ozbiljnom redakcijom, tako da su ga čitali svi pismeni ljudi, a njih je tad bilo malo. Taj sloj sastojao se od austrijskih graničarskih oficira, malobrojne zagrebačke intelegencije i imućnijih obrtnika i trgovaca.
Od 1849. list se prezvao u Agramer Zeitung kog su Zagrepčani od milja zvali Agramerica, i rado čitali po kavanama. Zlatne godine Agramer Zeitunga bile su od 1830. do 1858. kad je uz dnevnik izlazio i književni dodatak Luna (prije toga samostalni časopis Luna Agramer Zeitschrift), u kom su kojiput objavljivani književni prilozi i pjesmice na kajkavskom. U Luni je 1880. u nastavcima objavljen i roman Parna kuća Julesa Vernea.
Nakon 82 godine izlaženja list je ugašen – 1912., naslijedio ga je Agramer Tagblatt koji je izlazio do 1923.

“Agramer Zeitung” - 3. juli 1895. - naslovnica
“Agramer Zeitung” – 3. juli 1895. – naslovnica

 

_ _ _ _ _

Agramer Zeitung
Novine na njemačkom jeziku koje su izlazile u Zagrebu. Digitalizirane su u Nacionalnoj knjižnici Austrije u okviru projekta ANNO.
Razdoblje izlaženja: 1848 – 1912

priredio:Kenan Sarač

fotografije:screenshot

FOČA (foto)

 

FOČA   (foto)

Fotografije Foče. Pokupljeno sa raznih strana.

 

Foča, Centar, hotel "Zelengora" i kuća na terasi hotela
Foča, Centar, hotel “Zelengora” i kuća na terasi hotela
Foča, Sahat kula
Foča, Sahat kula
Foča, Sahat kula
Foča, Sahat kula
Foča, Gornje Polje
Foča, Gornje Polje
Foča, Most na ulazu u grad
Foča, Most na ulazu u grad
Foča, Riva, Ćehotina
Foča, Riva, Ćehotina
Foča, Sastavci, Donje Polje
Foča, Sastavci, Donje Polje
Foča sa rjekama dvjema - Sastvci
Foča sa rjekama dvjema – Sastvci
Foča
Foča
Foča
Foča
Most Stradanja
Most Stradanja
Foča
Foča
Foča, Gornje Polje
Foča, Gornje Polje
Foča
Foča
Foča
Foča
Foča - iz drugog ugla
Foča – iz drugog ugla
Foča, ostaci nekadašnjeg Hana, Sahat kula
Foča, ostaci nekadašnjeg Hana, Sahat kula
Foča - pogled na Aladža džamiju u izgradnji
Foča – pogled na Aladža džamiju u izgradnji
Aladža džamija 2017 _ 001
Foča – Aladža džamija
Foča - Aladža džamija _ 071
Foča – Aladža džamija
Foča - Aladža džamija _ 072
Foča – Aladža džamija
Aladža džamija 2017 _ 004
Foča – Aladža džamija
Foča - Aladža džamija _ 073
Foča – Aladža džamija