Podsjetnik : Zloglasna sportska sala “Partizan” u Foči bila je Šareni mejtef

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0705

Tekst iz knjige Zaboravljena Foča – Faruka Muftića:

Dolaskom Austrougarske uprave radilo se na objedinjavanju mekteba pa je napravljena na Musali zgrada centralni dvogodišnji mekteb, koji je radio sve do Drugog svjetskog rata kada je zapaljen.
Mejtef u Foči su bila obavezna pohađati sva muslimanska djeca, gdje su ih vjeroučitelji učili o osnovama njihove vjere i čitanja arapskog pisma. Tu se sticala i druga osnovna znanja.
Zgrada mejtefa je konfiskovana i proglašena općenarodnim dobrom, opravljena i prilagođena za održavanje raznih skupova. Preuređena je u sportsku dvoranu “Partizan” da bi poslužila, u ratnim godinama 1992/93 kao logor za žene muslimanke, a kasnije u Omladinski sportski centar.
Svi napori da se vrati u posjed Islamske zajednice propali su jer kod nadležnih vlasti nema političke volje za to.
(iz knjige Zaboravljena Foča – Faruk Muftić)

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0707

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0704

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0706

Logor Partizan Foča _ 901

Logor Partizan Foča _ 902

Logor Partizan Foča _ 903

Spaljena zgrada Šarenog mejtefa

 

Svi pokušaji da se vrati u posjed IZ propali su jer kod nadležnih vlasti nema političke volje za to.

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:flickr ekran portal 13/fb PutnikNamjernik

Advertisements

FOČA, XXV GODINA OD GENOCIDA : MASOVNE GROBNICE (FOTO)

Anonymous letter informing about the mass grave Jama Piljak, Foča (Source MPI) _ 0105
Anonymous letter informing about the mass grave Jama Piljak, Foča (Source MPI)
Lokacijska karta masovnih grobnica oko Foče _ 0101
Lokacijska karta masovnih grobnica oko Foče
masovna grobnica na lokalitetu Brod na Drini kod Foče _ 0107
masovna grobnica na lokalitetu Brod na Drini kod Foče
masovna grobnica na lokalitetu Glavica - Jeleč _ 0110
masovna grobnica na lokalitetu Glavica – Jeleč
masovna grobnica na lokalitetu Gradina - Jeleč _ 0111
masovna grobnica na lokalitetu Gradina – Jeleč
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak _ 0128
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak _ 0129
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak
masovna grobnica na lokalitetu Luke - Ratine _ 0113
masovna grobnica na lokalitetu Luke – Ratine
masovna grobnica na lokalitetu Mazoče _ 0118
masovna grobnica na lokalitetu Mazoče
masovna grobnica na lokalitetu mezarja Tekija _ 0123
masovna grobnica na lokalitetu mezarja Tekija
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina - Tuneli _ 0103
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina – Tuneli
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina - Tuneli _ 0126
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina – Tuneli
masovna grobnica na lokalitetu Patkovina _ 0114
masovna grobnica na lokalitetu Patkovina

PATKOVINA, OPŠTINA FOČA _ 0506

masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0116
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0117
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0203
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina

masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0204masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0205

Rudnik Miljevina, Opština Foča _ 0508
Rudnik Miljevina
Rudnik Miljevina _ 0303
Rudnik Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Previla _ 0119
masovna grobnica na lokalitetu Previla
masovna grobnica na lokalitetu Ratine _ 0120
masovna grobnica na lokalitetu Ratine

RATINE, LUKE, OPŠTINA FOČA _ 0505

masovna grobnica na lokalitetu rijeka Dobropoljka - ispod mosta _ 0115
masovna grobnica na lokalitetu rijeka Dobropoljka – ispod mosta
masovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Foči _ 0106
masovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Foči
Foča 2017 - sa satavaka _ 068
lokalitet Sastavci u Foči
Foča 2017 - sa satavaka _ 065
lokalitet Sastavci u Foči
Foča 2017 - Sastavci _ 064
lokalitet Sastavci u Foči
masovna grobnica na lokalitetu sela Kosman _ 0112
masovna grobnica na lokalitetu sela Kosman
masovna grobnica na lokalitetu Šljivovica _ 0121
masovna grobnica na lokalitetu Šljivovica
masovna grobnica na lokalitetu Tabaci _ 0122
masovna grobnica na lokalitetu Tabaci
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 1 _ 0125
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 1
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 2 _ 0124
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 2
masovna grobnica na lokalitetu Tuzlakova štala - Jeleč _ 0127
masovna grobnica na lokalitetu Tuzlakova štala – Jeleč
masovna grobnica na trasi stare željezničke pruge u blizini sela Jeleč kod Foče... radi se o 54. masovnoj grobnici na području Općine Foča_0104
masovna grobnica na trasi stare željezničke pruge u blizini sela Jeleč kod Foče… radi se o 54. masovnoj grobnici na području Općine Foča
masovne grobnice na lokalitetu HE Buk Bijela _ 0109
masovne grobnice na lokalitetu HE Buk Bijela
masovne grobnice na lokalitetu sela Điđevo _ 0108
masovne grobnice na lokalitetu sela Điđevo
Selo Jeleč _ 0102
Selo Jeleč

JAMA PAKLENIK, OPŠTINA SOKOLAC _ 0507

ekshumacija _ 0508
ekshumacija

neki od logora _ 404

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/fb PutnikNamjernik/flickr ekranportal13/focanskidani

 

GORAŽDE, srijeda, 16. decembar 1992. god.

 

Prohladno decembarsko jutro. Danas će se u Goraždu dijeliti hrana ranjenicima. Obuhvaćeni su borci koji su ranjeni u posljednjih šest mjeseci. Prave se spiskovi. Na prvom spisku je 146 ranjenika kojima je danas dijeljena hrana. Svaki dobije 15 kg brašna, 1 litar ulja, 1 kg graha i 1 kg riže.

vađenje avionskih bombi na obali Drine - Kazagići, Goražde, 16.12.1992. _ 003
Danas sam bio u komandi 43. drinske brigade. Formirana je ekipa koja radi na razminiravanju terena.Na čelu ekipe je Murat Gušo, a lavovski dio posla odrađuje načelnik inženjerije Vehid Gabela. Ekipu sačinjavaju Ismet Pilav, Muhamed Hasković, Miralem Uglješa, Mehmed Bičo, Muhidin Mandžo, Razija Kostić, Alija Ramić, Faik Dedić, Ismet Ražanica, Edin Račić i Hamed Alić. JNA je u napadima na Goražde svašta upotrijebila. Nalazili su opremu i ostatke municije ruskog, kineskog i raznog drugog porijekla. Na Viševicama su našli mješovito minsko polje povezano detonirajućim štapinom. Na Kolijevkama su ostale postavljene antimagnetne mine. Veliki broj mina postavili su u Zubčićima i na Splavištu. Najviše su zaprečavali obalu Drine od Splavišta do Vitkovića. Sva razminiravanja ekipa je pedantno obavila i do sada nisu imali ranjenih i poginulih. Ekipa obavlja ovaj posao od 16. oktobra ove godine i do sada su počistili veliki dio terena.


Pošao sam sa njima u Hubijere i prisustvovao demontaži avionskih bombi koje nisu eksplodirale. Kad smo se vratili u Goražde, pokazali su mi eksplozivne naprave u obliku igračaka, koje su četnici poturali u muslimanske kuće i stanove. Bile su to razne lutke, hemijske olovke i plastične kocke jarkih boja.

tekst preuzet iz knjige Grihota je ubijanje tvica – Mehmed Bradarić,sa 378 strane
fotografija:foto arhiv Muhidin Mandžo Muhica

priredio: Kenan Sarač

_ _ _ _ _

Grihota je ubijanje tvica _ naslovna _ 130711

 

Grihota je ubijanje tvica _ CIP _ 130712

FOTOPRIČA : FOČA 1949.,1952. i 1953. (foto)

Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949.

1949. godine je Jugoslovenska vlada angažovala švedske inžinjere da pomognu da se izgradi GIGANT DRVNE INDUSTRIJE u Foči.
John Boija i Gösta Meurling bili su nosioci tog posla.
U Foči su vršili ispitivanja za najpogodnije mjesto buduće fabrike. I odabraše Brod na Drini.
Ostalo je historija/povijest/istorija…Evo fotografija.

2ak05rl
Brod na Drini
akcija put za Tjentište 1952.
akcija put za Tjentište 1952.
Bergsflod på vägen till Foca
Bergsflod på vägen till Foca
Brod na Drini 1953 _ 001
Brod na Drini 1953
Brod na Drini 1953 _ 002
Brod na Drini 1953
Fabrika na Brodu na Drini, Foča.
Fabrika na Brodu na Drini, Foča.
Fabriken under byggnation 2
Fabriken under byggnation
Fabriken under byggnation
Fabriken under byggnation
Floden Drina vid Foca. Nya träfiberplattefabriken och sågverket syns i mitten - Copy
Floden Drina vid Foca. Nya träfiberplattefabriken och sågverket syns i mitten
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 005
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 006
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 007
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foča 4. juni 1949. _ 001
Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949. _ 002
Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949. _ 003
Foča 4. juni 1949.
Gösta Meurling vid sin SAAB i Foca, mars 1953.
Gösta Meurling vid sin SAAB i Foca, mars 1953.
JB32E_06_520415 Paus 39 km fore Gacko
Paus 39 km fore Gacko
Muslimska kvinnliga vägarbetare. I förgrunden syns även Meurling, Göran och Gunnel. Finns även på färgfilm
Muslimska kvinnliga vägarbetare. I förgrunden syns även Meurling, Göran och Gunnel. Finns även på färgfilm
okolina Foča 1953
okolina Foča 1953
Paus vid en porlande källa. Längst upp står Göran och Gösta Meurling, Johns högra hand
Paus vid en porlande källa. Längst upp står Göran och Gösta Meurling, Johns högra hand
Put za Tjentište 1952 _ akcija _ 1952
Put za Tjentište 1952 _ akcija _ 1952
Timmerhuggarläger på vägen mellan Foca och Sarajevo 1949
Timmerhuggarläger på vägen mellan Foca och Sarajevo 1949
Wallboard-fabriken i Brod utanför Foca i nuvarande Bosnien, som John Boija uppförde.
Wallboard-fabriken i Brod utanför Foca i nuvarande Bosnien, som John Boija uppförde.

priredio:Kenan Sarač

fotografije preuzete sa:www.boija.com – Jugoslavienresan 1953 (http://www.boija.com/archive/jugoslavien1953.htm)

FOČA : BOJE JESENI (foto)

Boje jeseni - Foča (Drina, Gornje Polje)
Boje jeseni – Foča (Drina, Gornje Polje)

Jesen u Foči. Fotografije pričaju…

Boje jeseni - Foča (Aladžanski park)
Boje jeseni – Foča (Aladžanski park)

 

Boje jeseni - Foča (Centar)
Boje jeseni – Foča (Centar)

 

Boje jeseni - Foča (Međurječje)
Boje jeseni – Foča (Međurječje)

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Aladža džamija _ 019
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Aladža džamija

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Ćehotina _ 018
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Ćehotina
FOČA 2017 _ Željeznička stanica
FOČA 2017 – Boje jeseni – Željeznička stanica
FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ 0211
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Drina

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ Džamijski kamen
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Drina – Džamijski kamen
FOČA 2017 _ Foča _ Drina _ 013
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Drina – Šukovac
Boje jeseni - Foča (Aladžanski park, Aladža džamija)
Boje jeseni – Foča (Aladžanski park, Aladža džamija)

 

priredio:Kenan Sarač

MALO (NE)POZNATA FOČA : Džamijski kamen (stijena u Drini)

Stijena zvana Džamijski kamen, drvo izraslo na njemu…
Ispod bivše Šumske uprave,odnosno kasnije zgrade “Građenja” (na spratu bio stan od Lečića…Nebojše,Mladena). Dole, ispod te zgrade nalazi se Džamijski kamen, početak Podmusale od Općine…Ispod ,nekada poznate Sultan Fatimine džamije…

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ Džamijski kamen _ 037

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ Džamijski kamen

 

IZ HISTORIJE FOČE O DŽAMIJI SULTAN FATIME

 

IZ HISTORIJE FOČE O DŽAMIJI SULTAN FATIME 2

 

IZ HISTORIJE FOČE O DŽAMIJI SULTAN FATIME 3

 

priredio:Kenan Sarač

 

RIMSKI MOST – USTIKOLINA : Most u Kožetini

Most poznat kao Rimski most nalazi se u selu Kožetina, naselje Cvilin, nedaleko od Ustikoline, pri ušću Gabeoskog potoka u rijeku Drinu. Historijski i kulturni značaj ovog mosta je prepoznala Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, te je most na Kožetini u Ustikolini 2005. godine proglasila nacionalnim spomnikom. Most je udaljen 5 km nizvodno od Ustikoline.

Most u Kožetini _ 002

Istorijski spomenik – Most u Kožetini proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine
(“Službeni glasnik BiH”, broj 84/05.)

Most u Kožetini _ 001

Most u Kožetini sagrađen je na strmom terenu i njegova sadašnja dužina iznosi oko 10 metara. Izgrađen je od blokova lomljenog kamena različitih dimenzija. Temeljen je direktno na priobalnim stijenama iznad potoka. Svod mosta je polukružan i urađen od grubo obrađenih, ali prilično pravilnih komada krečnjaka.

Gornja-hodna površina mosta je gotovo horizontalna. Dok se u svodu mosta primjećuju tragovi krečnog maltera koji je upotrijebljen kao vezivno sredstvo prilikom njegove gradnje, bočni zidovi izgledaju kao da su kameni blokovi redani nasuvo. To je malo vjerovatno i pretpostavlja se da je razlog za ovakav izgled bočnih zidova njihova dugogodišnja izloženost nepovoljnim atmosferskim uticajima, odnosno kiši koja je tokom vremena isprala krečni malter.

Most nema nikakve dekoracije, niti natpisa. U gruboj građevinskoj tehnici vidljiva je samo sekundarna kamena plastika koja je izražena isticanjem završnog reda ploča postavljenih oko 10 cm preko čeonog zida. Na mostu nema ograde, niti ima elemenata na osnovu kojih bi mogla da se utvrdi moguća rekonstrukcija ranijeg izgleda. Nije isključeno da je, zbog malog raspona mosta, ograda nekada bila drvena sa stubovima na obalama.

Širina mosta iznosi 3,30 metara, a raspon luka 5,50 metara. Visina mosta iznad korita potoka iznosi 5,80 metara a visina konstrukcije zida na obalama oko 4 metra. Debljina svoda iznosi 50 cm.

Most je sačuvan u izvornom obliku, ali ga, zbog lošeg stanja, mogu samo pješaci da koriste.
(Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, 2005. godine)

Most u Kožetini _ 003

 

Most u Kožetini  _  004.jpg

Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović – STARI MOSTOVI U BOSNI I HERCEGOVINI,  Sarajevo Publishing, Sarajevo, 1998. g., 338 str.

Stari mostovi u BiH _ 001
Prema navodima iz knjige Stari mostovi u BiH Džemala Čelića i Mehmeda Mujezinovića, godine 1957. izvršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi na mostu. Podataka o projektantu i vršiocu pomenutih radova nema. Tom prilikom je obnovljen gornji sloj puta preko mosta, ugrađen zaštitni sloj od betona čiji je zadatak da unutrašnjost konstrukcije zaštiti od prodora oborinske vode, obnovljen je dio potpornog zida uz sjeverni prilaz mostu i izvršeno dersovanje zidova na pojedinim mjestima.

(Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, 2005. godine)

Stari mostovi u BiH _ 002

Most u Kožetini _ 005

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 004

Grčki most u Kožetini _ 001

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 005

 

_ _ _ _ _

(1) Na lokalitetu Kožetina pronađeni su ostaci srednjovjekovne utvrde.
Tvrđava Kožetin je smještena na desnoj obali rijeke Drine 5 km nizvodno od Ustikoline. Kožetin je sagrađen na strmoj litici na vrhu strme piramidalne kose. Time je iskorišten prirodni položaj uzvišenog platoa nad rijekom Drinom koji kontroliše šire područje naročito put prema Foči. Tvrđava je bila duga oko 80 metara, a orijentirana je pravcem istok – zapad. Sastavljena je od četiri kule koje su povezivali bedemi. Kožetin se ne spominje u pisanim izvorima, a prema očuvanim ostacima najvjerovatnije je da pripada kasnom srednjem vijeku.

– Aleksandar Ninković, Srednjovjekovni gradovi Tođevac i Kožetina, Radio Sarajevo Treći program 26, Sarajevo 1979, 537-541.
– Vlajko Palavestra, Kožetin, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Tom III, Zemaljskimuzej Bosne i Hercegovine, Sarajevo 1988, 126.

 

priredio:Kenan Sarač

Uhapšen osumnjičeni za zločin iz 2006: Ubio poznatog doktora Celeta i bacio ga u Drinsko jezero

Granična policija BiH uhapsila je danas Radenka Radovića (62) osumnjičenog da je u februaru 2006. godine u Foči ubio poznatog neuropsihijatra Dimitrija Cekića (72) iz Leskovca.

Cekić je cijeli svoj radni vijek proveo u bolnici u Foči kao neuropsihijatar, a nestao je bez traga u februaru 2006. godine.

Nestanak su prijavila djeca žrtve koja žive van granica BiH.

Iako u prvim danima istrage nije bio poznat tačan datum nestanka Cekića, istragom je utvrđeno da se radilo o 27. februaru 2006. godine.

Senaid Ibrahimefendić, predsjednik Okružnog suda u Istočnom Sarajevu, za “EuroBlic” je potvrdio hapšenje Radovića.

“Radenko Radović je optužen za ubistvo ljekara Dimitrija Cekića izvršeno 27. februara 2006. godine u Foči”, objasnio je Ibrahimefendić.

Dodaje da je optužnica protiv Radovića podignuta, potvrdivši kako beživotno tijelo ljekara do danas nije pronađeno.

Ubijeni neuropsihijatar posljednji put bio je navodno viđen na lokalnoj pijaci u Foči, a mjesecima nakon toga njegova djeca su pokušavala utvrditi šta se dogodilo sa njihovim ocem.

Obzirom da se radilo o uglednom i poštovanom ljekaru koji je i nakon penzionisanja pomagao mnogima u Foči i okolnim mjestima, niko nije mogao dati jasan odgovor šta se dogodilo sa Cekićem kojem se izgubio svaki trag.

“Na vijest o Dimitrijevom nestanku moji bratanci su otišli u Foču i odmah stupili u kontakt sa policijom. U početku se mislilo da je možda ostao u nekom selu dok se snijeg ne otopi, ali kad se vidjelo da je đavo odnio šalu policija je pokrenula istragu. Ubrzo je uhapšen i za njegov nestanak osumnjičen izvjesni R.R. iz Foče koji je mom bratu, kako smo čuli, dugovao oko sedam hiljada eura. Taj čovjek je proveo šest mjeseci u istražnom zatvoru u Sarajevu, ali javni tužilac u Višegradu nije podigao optužnicu zbog nedostataka dokaza”, ispričala je u aprilu 2007. za “Blic” sestra žrtve Marija Marković.

Izvor “EuroBlica” blizak pravosuđu naveo je da je Radović uhapšen nekoliko mjeseci nakon ubistva Cekića, a tokom kriminalističke obrade je priznao ubistvo i da je tijelo ljekara bacio u Drinsko jezero nedaleko od mosta na magistralnom putu Višegrad-Ustiprača.

izvor:euroblic

[izlog knjige] DRUGI PIŠU O GENOCIDU U BOSNI:Luca Leone : Višegrad. L’odio, la morte, l’oblio

Luca Leone _ 002
Dok se pojedinci sprdaju, izruguju, pričaju viceve i gledaju kako da više povrijede žrtve…drugi pišu…Prijatelji Bosne…
Nella primavera del 1992, all’inizio del conflitto che sino alla fine del 1995 insanguinerà la Bosnia Erzegovina, Višegrad viene sottoposta a un intenso bombardamento da parte dell’esercito regolare jugoslavo. Ritiratesi le forze armate, millantando una situazione ormai sicura e sotto controllo, la cittadina della Bosnia orientale finisce sotto il controllo di un gruppo paramilitare guidato dai cugini Milan e Sredoje Lukic, che inaugurano un regime del terrore e dell’orrore. In pochi mesi la pulizia etnica ai danni dei musulmani-bosniaci – che costituivano il 63 per cento della popolazione locale – viene portata a termine con operazioni di rastrellamento, deportazioni, omicidi di massa e persino attraverso la combustione, in almeno due casi, di decine di civili all’interno di case private.
Circa tremila persone vengono uccise e fatte scomparire.
Lo stupro etnico ai danni di donne, bambini e uomini diviene pratica comune.
Il fiume Drina, mirabilmente cantato dal premio Nobel per la letteratura Ivo Andric, diviene la più grande fossa comune di quella guerra.
Questo reportage scritto sul campo racconta le vicende, raccoglie le testimonianze di tutte le parti e fa il punto sull’episodio che ha rappresentato la prova generale di ciò che sarebbe accaduto tra il 1992 e il 1995 a Srebrenica, Prijedor, Foca e in altri luoghi passati alla storia per la crudeltà degli eventi verificatisi.
“Venticinque anni di silenzi complici, di rimozione, di inganni e tradimenti. Di quel negazionismo spicciolo che si nutre di ‘letteratura’ cospirazionista e che, per mera affiliazione ideologica, ci spiega ogni tanto con un post tradotto o scritto pure male, che è tutto falso”. (Riccardo Noury)
“Luca Leone questa volta si supera in un libro inchiesta che sa di urla nel silenzio, di disperato tentativo di denuncia; mette in fila nomi e cognomi di chi è stato, di chi ha eseguito, di chi ha stuprato e ucciso, di chi ha deriso, ma anche di chi ha salvato a suo rischio e pericolo in quei giorni, mesi, anni tremendi di morte violenta autorizzata e sdoganata come pratica usuale”. (Silvio Ziliotto)
“Questo libro è importante perché offre una sponda, una voce e – perché no? – una speranza a tutte quelle persone in attesa di giustizia, di un riconoscimento del dolore patito, di pietà umana”. (Marco Travaglini)
“Le ferite che ci portiamo tutti addosso e dentro facilitano non poco il compito di chi vuole dividerci con la propaganda di parte. Viviamo, così, solo da un ciclo di guerra all’altro, mentre quelli sopra stanno bene e noi sotto, purtroppo, subiamo”. (Rato Rajak)

_ _ _ _ _ _

Luca Leone _ 001

Luca Leone, giornalista professionista, è nato il 20 agosto 1970 ad Albano Laziale (Roma).

Ha scritto o scrive, tra gli altri, per Liberazione, Avvenimenti, Internazionale, Modus Vivendi, Il Venerdì di Repubblica, Popoli e Missione, Medici Senza Frontiere, Galatea, Vita, Misna.

Ha scritto:
– Infanzia negata, Prospettiva edizioni, Roma, 2003;
– Il fantasma in Europa. La Bosnia del dopo Dayton tra decadenza e ipotesi di sviluppo, Il Segno dei Gabrielli, Verona, 2004;
– Anatomia di un fallimento. Centri di permanenza temporanea e assistenza (a cura di), Sinnos editore, Roma, 2004;
– Srebrenica. I giorni della vergogna, Infinito edizioni, Roma, 2005 (quattro edizioni, 2005-2011);
– Il prode Ildebrando e la bella Beotonta, Infinito edizioni, Roma, 2005;
– Sotto il Mattone. L'avventura di cercare casa, Infinito edizioni, 2007;
– Uomini e belve. Storie dai Sud del mondo, Infinito edizioni, 2008;
– 100 ottime ragioni per non amare Roma, Infinito edizioni, 2010;
– Enzo, Infinito edizioni, 2010;
– Bosnia Express, Infinito edizioni (tre edizioni), 2010;
– Saluti da Sarajevo, Infinito edizioni, 2011;
– Mister sei miliardi, Infinito edizioni, 2012;
– Fare Editoria, Infinito edizioni, 2013;
– Le avventure dell'Agente Zero Zero Meh, Infinito edizioni, 2013 (solo digitale);
– I bastardi di Sarajevo, Infinito edizioni, 2014;
– Srebrenica. La giustizia negata, Infinito edizioni, 2015 (con Riccardo Noury);
– Eden. Il paradiso può uccidere, Infinito edizioni, 2016;
– Vai Razzo, veloce e feroce (con Giuliano Razzoli, 2016).

Per contattarlo:
direzione.editoriale@infinitoedizioni.it

Luca Leone _ 008Luca Leone _ 009Luca Leone _ 040Luca Leone _ 039Luca Leone _ 029Luca Leone _ 019Luca Leone _ 003

priredio:Kenan Sarač

FOČA : I četnici se vole fotografirati i to objavljivati na poznatim društvenim mrežama (foto)

Brod na Drini - Formoza _ četnička druženja 3
Brod na Drini – Formoza -četnička druženja
Iako je prošlo četvrt stoljeća od genocida u Foči i nakon 22 godine od rata fočanski četnici se vole fotografisati u četničkim uniformama, sa šajkačama i šubarama i inim kapama na kojima su kokarde, kao i sa ostalim četničkim obilježjima. Vole to i obznaniti na društvenim mrežama. Evo par fotografija koje kruže tim poznatim mrežama.
Na fotografijama su četnici sa Broda na Drini, Bunova i Mješaja, općina Foča…
Među njima je i Jovo Vidojević zvani Okuka iz Bunova,prije rata radio u Sarajevu, a vozio je motor…
Jovo Vidojevic zvani Okuka 2
Jovo Vidojević, zvani Okuka

fočanski četnik

Okuka _ Rac _ Gangrena _ 058
Okuka, Rac, Gangrena

Brod na Drini - četnička druženja 2

Brod na Drini - četnička druženja 1

Brod na Drini kod Foče _ 001
Brod na Drini kod Foče

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

TUŽNA PRIČA/SAD STORY

Foča _ Centar _ 015Foča _ Centar _ 012

TUŽNA PRIČA

Kada me jednom, ne bude bilo
ne tuguj mnogo, svijete moj.
U mom životu, sve što se zbilo
tužna je priča, života mog.

To je priča, o ljubavi jednoj
koju sam nekad, imala ja.
Ljubav što ostavi u srcu mom
beskrajnu tugu i golemi žal.

Zbog tvoje ljubavi sretna sam bila
za ljubav tvoju, dala sam sve.
Zbog tvoje ljubavi, živjela život
a sada mnogo, teško je bez nje.

Prošlosti slike, dušu mi more
dok život stvara, u srcu mi led.
Na mome licu, nižu se bore
a u mojoj kosi, pramen je sijed.

Nisveta Skejović

Foča _ Sastavci _ 005

Foča _ Sastavci _ 006

 

SAD STORY

When me once, not any
do not grieve much, world mine.
In my life, everything that has happened
sad stories, of my life.

This is a story about a love
I once had me.
Love ‘you left in my heart
endless grief and immense regret.

Because of your love, I was happy
for your love, I gave everything.
Because of your love, living life
and now many, it is difficult to do without her.

Past pictures, my soul more
while creating life, in the heart of ice.
On my face, lined with wrinkles
a ‘in my hair, a strand is gray.

Nisveta Skejović
translated by Milanov Sava

FOČA : I MOST STRADANJA U PREDIZBORNE SVRHE (!)

Foča _ Most Stradanaj _ 055

PROCURILE INFORMACIJE : ZBOG NAREDBE IZ BANJA LUKE PREKINUTI RADOVI NA IZGRADNJI MOSTA KOD ZLOGLASNOG KP DOMA
Tako običnim smrtnicima (građanima) ništa drugo ne preostaje nego da sačekaju slijedeću godinu da bi prešli preko tzv novog mosta (Mosta Stradanja),a ovaj projekat SNSD – u će poslužiti za još jednu reklamu u još jednoj predizbornoj kampanji.

U proteklih mjesec dana radovi na izgradnji Mosta Stradanja u Foči su usporeni,a od nedavno i skroz obustavljeni. Nerijetko u poslednje vrijeme bili smo svjedoci da na mostu radi veoma mali broj radnika s obzirom da se radi o tako velikom građevinskom projektu.
Podsjetimo, ugovor između općine Foča i zvorničke firme „Enikon gradnja“ potpisan je 31.12 2015. godine. U njemu stoji da je rok završetka projekta 01.03.2017. godine (!?).
Rok za završetak radova istekao je prije više od pola godine. No, to ne sprječava načelnika općine i SNSD u Foči da se putem sredstava informisanja i društvenih mreža oglasi na bukvalno svaki vidljivi pomak u izgradnji,bez obzira na probijen rok. Podsjetićemo (samo) na dva takva primjera:
U septembru prošle godine u jeku predizborne kampanje na stranici OO SNSD-a Foča je objavljeno da je u toku montaža mosta,a tada se montirao dio koji služi takoreći kao dekoracija mostu i to je tako stajalo bez pomaka najmanje slijedečih šest mjeseci. Svrha tog poteza bila je zamazati oči narodu pred izbore o tobož brzoj izgradnji mosta.
Most Stradanja - predizborna kampamja 1
Slijedi objava iz maja mjeseca ove godine na zvaničnoj stranici općine Foča pod naslovom „Privodi se kraju obnova željeznog mosta na Drini“ u kojoj se navodi da će radovi biti gotovi do kraja juna, iako je i tada rok za izgradnju bio probijen tri mjeseca.
Most Stradanja - predizborna kampamja 2
Sada je septembar tekuće godine, a završetak izgradnje mosta ni na vidiku. Kada će se to desiti niko ne zna,a sudeći po tempu i fazi u kojoj se trenutno nalaze radovi,neće uskoro.
Kako nezvanično saznajemo razlog obustave radova je neizmirenje dugova općine prema izvođaču. Kako se načelnik stalno hvali o stabilnosti i likvidnosti općinskog budžeta,postavlja se logično pitanje zašto se izvođaču ne izmire dugovanja!?
Razlog tome prema informacijama koje su procurile u javnost je naredba „iz centrale u Banja Luci“ da se finaliziranje svih mogućih projekata prolongira za slijedeću godinu. Jasno je svakome zašto (?). Izbori i predizborna kampanja!(?) Slijedeće godine naravno mora doći predsjenik i ostali funkcioneri SNSD-a da most otvore jer u suprotnom ne bi se imali čime se pohvaliti da su nešto uradili u Foči. A svjedoci smo da se u poslednjih godinu dana ništa ne radi. Kako stvari stoje neće ni u narednoj.
Živi bili, pa vidjeli!

Foča _ Most Stradanaj _ 056

Foča _ Sastavci _ 006

Foča _ Sastavci _ Donje Polje _ Ćelovina _ 004

Foča _ Most Stradanaj _ 057

priredio:Kenan Sarač

Anel Maglajlija sanja o povratku svojoj Drini: Više bih volio sa 10 KM u džepu biti u Goraždu nego sa 1.000 eura u Njemačkoj

Drina - Foča

Kad sam nakon dugo vremena ugledao Drinu, sebe sam zapitao čemu sve ovo. Šta ću ja tamo i šta će meni išta kad tamo nemam ništa? Kad se moram čuti s prijateljem pa obojica da gledamo u naše kalendare i tražimo termin kad ćemo popiti kafu. Je li to život!? Da imam pare u džepu, a ne znam kud ću. Tvrdim da je bolje 10 maraka u džepu u Goraždu, s ljudima popiti kafu i ispričati vic nego 1.000 eura u Bohumu – govori Maglajlija.

anel u foči

Tri mjeseca ljetnog odmora Anel Maglajlija iskoristio je za posjetu svojoj Drini i Ćehotini. Na obali rijeke kraj koje je odrastao vratile su se uspomene i javila želja da njegova konačna adresa bude upravo tu.

anel u goraždu

– Kad sam nakon dugo vremena ugledao Drinu, sebe sam zapitao čemu sve ovo. Šta ću ja tamo i šta će meni išta kad tamo nemam ništa? Kad se moram čuti s prijateljem pa obojica da gledamo u naše kalendare i tražimo termin kad ćemo popiti kafu. Je li to život!? Da imam pare u džepu, a ne znam kud ću. Tvrdim da je bolje 10 maraka u džepu u Goraždu, s ljudima popiti kafu i ispričati vic nego 1.000 eura u Bohumu – govori Maglajlija.

Foča 2017
Foča – Sastavci

Najteža godina

Odrastao je na obalama Drine i Ćehotine, rastao uz spustove niz rijeku na šlaufu te uz nogomet u kojem je cijeli svoj život. – Znalo se – tu su mala i velika raja, pa je bila borba ko će zaigrati za veliku raju, jer tek onda ideš na probu u Sutjesku – prisjeća se Maglajlija. Sa 17 godina trebao je zaigrati za Osijek, ali nostalgija za domom i roditeljima vratila ga je kući. Nakon služenja vojnog roka upisao je fakultet i trenirao u FK Sarajevo, ali je posuđen tadašnjem Radničkom iz Goražda. – Tu sam proveo oko dvije i po godine sa strašnim igračima poput Begovića, Sarajlića, Nalbantića, Kukavice, Ahmetovića, Mojovića i drugih. Imao sam peh da je jedno vrijeme taj klub trenirao moj otac i bilo mi je teško igrati kod kuće. Mislim da je ta 1990. godina možda i najteža u mojoj karijeri – priča ovaj Goraždanin. Iako je zvanično bio član tog kluba, za Sarajevo nije odigrao nijednu utakmicu. U maju 1992. odlazi u Beograd, jedini grad u koji je mogao iz ratnog Sarajeva. Nakon nekoliko sedmica iz Beograda ide dalje u Makedoniju. Igrao je za makedonske i turske klubove, a u Bursasporu je bio saigrač slavnom Hakanu Šukuru. Centarfor iz Foče igračku karijeru završio je rano, u 28. godini, u njemačkom Hilsu. – Po tim njihovim terenima, s plastičnom travom, ni koljeno, ni peta nisu mogli izdržati. Bilo je povreda, mrcvario sam se i odlučio prestati igrati – kaže Maglajlija…

Foča 2017 _ 006
Foča – Han Mehmed paše Kukavice u nestajanju – do njega je Sahat kula Mehmed paše Kukavice

Analize protivnika
U Bohumu je otvorio kafić i bavio se trgovinom sportske opreme. Dobio je potrebne UEFA-ine licence i sedam godina proveo u Borusiji iz Dortmunda, gdje je stvarao školu fudbala ovog kluba, a već pet godina je član uprave drugoligaša Bohuma. – Zadužen sam za analize protivnika. Ranije pogledam utakmicu protivnika i treneru preporučim taktiku. Preporučim i dobre igrače. Jedna čitava ekipa Bosanaca prošla je kroz probne treninge, posljednji je tu bio Zahirović – pojašnjava Maglajlija. Oženjen je Sarajkom Elmom, s kojom je nedavno dobio kćerkicu, a iz prvog braka ima sinove Isaka i Tarika. Pored mogućnosti koje mu pruža život u Njemačkoj, Bosna mu je u srcu, pa i danas vozi Golf proizveden u Tvornici automobila u Sarajevu. Na kraju priznaje da je, uprkos svemu, budućnost njegove porodice i djece u Njemačkoj izvjesnija, pa je to i jedini razlog zbog kojeg će povratak u BiH još koju godinu ostati velika želja. Iskustva iz Bundeslige Anel bi želio pomoći Goraždu, Sarajevu, Želji iskustvima iz Bundeslige, povezati njemačke i bh. nogometne saveze, a na promociji BiH i njenih ljepota stalno radi. – Kod Nijemaca još postoji kočnica zbog rata i političke situacije u BiH danas. Oni znaju da je korupcija ogromna, a na nekim sastancima pitali su me je li istina da se tu okupljaju ekstremisti. To stvara neku blokadu. Znam čovjeka koji je odustao od pokretanja škola fudbala s balon salama u Bosni samo iz tog razloga. To je velika šteta, jer mnogo toga moglo bi se uraditi – ističe Maglajlija..,
A. BAJRAMOVIĆ
avaz

Crveni tepih na Grepku puno značajniji od onog ispred pozorišta

Crveni tepih na Grepku puno značajniji od onog ispred pozorišta  1.jpg

Nekako mi je ovaj crveni tepih na Grepku preko kojeg su na desetine hiljada podrinjki naših majki,nana i saboraca Fočanske brigade putem spasa pregazili putem života najteži put u historiji BiH svakako puno značajniji od onog ispred pozorišta.Zahvaljujem svima koji su odvojili svoje vrijeme i s nama obilježili značaj ovog historijskog mjesta svetionika slobode građana jedine domovine, posebno izabranim zvaničnicima svih nivoa vlasti jer nijedan -na se nisu odazvali.Mi ćemo podsjećati i stalno obilježavati jer nam je to obaveza a ne kako neki kažu kultura sjećanja.
Muharem A Fišo

Crveni tepih na Grepku puno značajniji od onog ispred pozorišta 2

više tekstova o Fočanskoj viteškoj brigadi pročitajte na:
Posts about prva fočanska brigada written by focanskidani
FOCANSKIDANI.WORDPRESS.COM
https://focanskidani.wordpress.com/category/prva-focanska-brigada/

DA SE NE ZABORAVI : FOČA,GREBAK,FOČANSKA BRIGADA (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/19/da-se-ne-zaboravi-focagrebakfocanska-brigada-foto-i-video/

GODIŠNJICE : HEROJI OSLOBODILAČKOG RATA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/16/godisnjice-heroji-oslobodilackog-rata/

Obilježena godišnjica bitke na Proskoku
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/15/obiljezena-godisnjica-bitke-na-proskoku/

Bitka na Proskoku kod Sarajeva
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/08/bitka-na-proskoku-kod-sarajeva/

ZABORAVLJENI OD SVIH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/13/zaboravljeni-od-svih/

JULI 1993.: Fočaci su branili Sarajevo i BiH…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/23/juli-1993-focaci-su-branili-sarajevo-i-bih/

JULI 1993:U ovim danima Fočaci su branili Sarajevo i BiH…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/20/juli-1993u-ovim-danima-focaci-su-branili-sarajevo-i-bih/

Proskok, 05.08.2016./Odbrana BiH – Igman 2016
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/05/proskok-05-08-2016-odbrana-bih-igman-2016/

24. GODINE OD BITKE NA PROSKOKU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/24-godine-od-bitke-na-proskoku/

BITKA ZA BORCE (BITKA ZA IGMAN) : Zašto je na manifestacijama sve manje boraca ?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/01/bitka-za-borce-bitka-za-igman-zasto-je-na-manifestacijama-sve-manje-boraca/

GREBAK : UZ 20. JUBILARNI LJETNI POHOD
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/grebak-uz-20-jubilarni-ljetni-pohod-2016/

GREBAK 1992. – 2017. : 25 GODINA OD FORMIRANJA PRVE FOČANSKE VITEŠKE BRIGADE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/27/grebak-1992-2017-25-godina-od-formiranja-prve-focanske-viteske-brigade/

GREBAK 12.08.2017. (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/12/grebak-12-08-2017-foto-i-video/

Crveni tepih na Grepku puno značajniji od onog ispred pozorišta
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/15/crveni-tepih-na-grepku-puno-znacajniji-od-onog-ispred-pozorista/

 

FOČA (Bastasi) : Žele nas otjerati s naše zemlje!

FOČA (Bastasi) : Žele nas otjerati s naše zemlje!

Drina - Bastasi
Drina – Bastasi

Zahtjev za reagiranje i obustavu radova potpisalo je 28 ljudi

– IPSA institut uradio je projekt novog puta, on bi prolazio između Huma i Hrankovića i bio čak tri kilometra kraći. Kada dođe vikend, u oko 20 kampova boravi više od 1.000 gostiju i da bi se oni prebacili do Tare, potrebno je oko 150 vožnji kombijem. Kako ću ja opstati ovdje od prašine, kako da držim pčele, kako će moj amidža nastaviti graditi kuću pored takvog puta – kaže Bećirević. On dodaje da bi frekventniji saobraćaj kroz selo doveo i do provokacija, kojih povremeno i danas ima, te da se iza svega krije iseljavanje stanovnika Bošnjaka koji žive ili ljeta provode ovdje. Sličnog je stava i Jasmin Šahinović. – S nama niko nije razgovarao niti nas je pitao za mišljenje. Jednostavno su doveli mašine i počeli kopati. Nekoliko puta smo se obraćali direktno u Ministarstvo odbrane BiH, kao i Općini Foča. Nikakav odgovor nismo dobili. Zahtjev za reagiranje i obustavu radova potpisalo je 28 ljudi – kaže Šahinović.

Mehanizacija u Bastasima - Nastavljaju gradnju

Sukobi: Gradnja puta za raftere kod Foče posvađala mještane i općinske vlasti.
Put od rafting kampova u Bastasima kod Foče do Tare, čija je gradnja počela prošle godine, još nije završen, jer mještani Huma ne pristaju da on prolazi kroz centar njihovog sela, kroz bošnjačka imanja i ugrozi staro seosko mezarje.

Asim Bećirević ističe da Općina Foča na ovaj način prisvaja dio puta koji su mještani sami gradili kroz svoju zemlju, koji traže da put za raftere i turiste bude građen van sela.

Ima i provokacija

– IPSA institut uradio je projekt novog puta, on bi prolazio između Huma i Hrankovića i bio čak tri kilometra kraći. Kada dođe vikend, u oko 20 kampova boravi više od 1.000 gostiju i da bi se oni prebacili do Tare, potrebno je oko 150 vožnji kombijem. Kako ću ja opstati ovdje od prašine, kako da držim pčele, kako će moj amidža nastaviti graditi kuću pored takvog puta – kaže Bećirević. On dodaje da bi frekventniji saobraćaj kroz selo doveo i do provokacija, kojih povremeno i danas ima, te da se iza svega krije iseljavanje stanovnika Bošnjaka koji žive ili ljeta provode ovdje. Sličnog je stava i Jasmin Šahinović. – S nama niko nije razgovarao niti nas je pitao za mišljenje. Jednostavno su doveli mašine i počeli kopati. Nekoliko puta smo se obraćali direktno u Ministarstvo odbrane BiH, kao i Općini Foča. Nikakav odgovor nismo dobili. Zahtjev za reagiranje i obustavu radova potpisalo je 28 ljudi – kaže Šahinović.

Gradnjom puta koji bi Taru povezao s magistralnom cestom Foča – Šćepan-Polje prvi put u historiji bio bi osiguran pristup ovoj rijeci kroz teritoriju BiH, a turistički radnici mogli bi organizirati rafting ture bez prelaska u Crnu Goru i procedura i troškova na granici. Inače, ovaj projekt podržavaju Vijeće ministara i Ministarstvo odbrane BiH, a radove izvode inžinjerijske jedinice Oružanih snaga. Zbog spornih 14 kilometara već probijene trase put trenutno ne vodi nigdje, a mašine OSBiH parkirane su u Bastasima.

S druge strane, načelnik Foče Radisav Mašić kaže da je polovina od 84 vlasnika parcela potpisala rješenja i primila naknadu za eksproprirano zemljište. – Taj put proglašen je putem od opšteg interesa, ali imamo dva-tri vikendaša iz Sarajeva, jedan od njih živi u Holandiji, koji su vrlo glasni u svojim istupima. Prvi put otvaramo prostor koji je bio bez komunikacije, povećavamo vrijednost zemljišta, rafterima omogućujemo da se intenzivnije bave raftingom, a putarinama koje će oni plaćati nama, a ne više Crnoj Gori, taj put ćemo održavati. Crna Gora ulazi u NATO i već pomalo stavlja rampe. Ljudima će značiti puno, jer će imati mogućnost da sve što mogu proizvesti prodaju rafterima i to je već dogovoreno. Kakvo iseljavanje zbog gradnje puta? Tamo gdje nema puta, otud se narod iseljava – dodaje Mašić.

Veliki troškovi

S grupom koja osporava gradnju bio je postignut dogovor da se gradi alternativni pravac. – Njihova je obaveza bila da donesu potvrde od ljudi kroz čiju zemlju prolazi put da se odriču novca za eksproprijaciju, jer imamo velike troškove. Oni su pristali i da tu trasu, gdje god ima potrebe da se krči šuma, iskrče i drvo iskoriste. To ni za šest mjeseci nisu završili – ističe Mašić.

Spahić: Alternativna trasa

Predsjedavajući SO Foča, Izet Spahić kaže da mu nije jasno zašto se odstupilo od dogovora postignutog još u aprilu, kada su predstavnici Ministarstva odbrane, Općine, Oružanih snaga i mještana dogovorili da se gradi alternativni pravac. – Ovi ljudi prikupili su od vlasnika parcela izjave da su saglasni da se koristi njihova zemlja. Moguće da je neko „iskočio“ i nije to dozvolio. Međutim, mnogo je veći broj onih koji ne daju sadašnjom trasom. Mislim da je nepotrebno sve ovo i da se treba vratiti tom dogovoru o alternativnoj trasi – dodaje Spahić…

izvor:avaz

 

 

_ _ _ _ _

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

_ _ _ _ _

FOČA – povratnici najveća briga društva : GDJE ZAVRŠAVAJU DONACIJE? (GLAS NARODA)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/17/foca-povratnici-najveca-briga-drustva-gdje-zavrsavaju-donacije-glas-naroda/

FOČA – povratnici najveća briga društva : Donacije tek za vikendaše (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/16/foca-povratnici-najveca-briga-drustva-donacije-tek-za-vikendase-foto/

Foča : Povratnici dobijaju pomoć za obnovu kuća (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/06/foca-povratnici-dobijaju-pomoc-za-obnovu-kuca-foto/

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

KO I KOGA LAŽE? I ZAŠTO?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/29/ko-i-koga-laze-i-zasto/

O FOČACIMA ODLUČUJU ONI KOJI NISU IZ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/18/o-focacima-odlucuju-oni-koji-nisu-iz-foce-foto/

FOČA:NEBRIGA ZA POVRATAK I NEISTINE I OBMANE O POVRATKU PROGNANIH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/focanebriga-za-povratak-i-neistine-i-obmane-o-povratku-prognanih/

FOČA (Bastasi) : Žele nas otjerati s naše zemlje!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/foca-bastasi-zele-nas-otjerati-s-nase-zemlje/

Semiha Borovac: NEMA ČLANSTVA U EU BEZ RIJEŠENOG PITANJA IZBJEGLIH (Kontinuirane opstrukcije iz RS-a)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/semiha-borovac-nema-clanstva-u-eu-bez-rijesenog-pitanja-izbjeglih-kontinuirane-opstrukcije-iz-rs-a/

KO I KOGA LAŽE? I ZAŠTO?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/29/ko-i-koga-laze-i-zasto/

OTVORENO PISMO SVIM MINISTRIMA I SVIM VLADAMA – VLADARIMA u BiH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/04/otvoreno-pismo-svim-ministrima-i-svim-vladama-vladarima-u-bih/

Povodom javnog poziva izbjeglicama i raseljenim osobama:Ko je i kada je raspisao tender da se (s)ruše kuće Bošnjaka?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/povodom-javnog-poziva-izbjeglicama-i-raseljenim-osobamako-je-i-kada-je-raspisao-tender-da-se-sruse-kuce-bosnjaka/

FOČANSKI FOL 13 : ТРИНАЕСТ – У ФОЧИ
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/focanski-fol-13-тринаест-у-фочи/

mrakača u FOČI:KLJUČ U RUKE???KOME???ČEMU???KOGA???ZAŠTO???da l’ smo svi ovce!?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/mrakaca-u-focikljuc-u-rukekomecemukogazastoda-l-smo-svi-ovce/

O FOČI, ALADŽI I POVRATNICIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/12/o-foci-aladzi-i-povratnicima/

FOČA: DOK ZA POVRATNIČKU POPULACIJU NEMA STANOVA – IMA ZA DEPORTOVANE DRŽAVLJANE BiH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/09/foca-dok-za-povratnicku-populaciju-nema-stanova-ima-za-deportovane-drzavljane-bih/

FOČA : Donacije tek za vikendaše
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/16/foca-donacije-tek-za-vikendase/

Općinama Foča, Višegrad, Rudo…: 160.000 KM za pomoć održivom povratku izdvojila Općina Novi Grad
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/26/opcinama-foca-visegrad-rudo-160-000-km-za-pomoc-odrzivom-povratku-izdvojila-opcina-novi-grad/

Semiha Borovac: NEMA ČLANSTVA U EU BEZ RIJEŠENOG PITANJA IZBJEGLIH (Kontinuirane opstrukcije iz RS-a)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/semiha-borovac-nema-clanstva-u-eu-bez-rijesenog-pitanja-izbjeglih-kontinuirane-opstrukcije-iz-rs-a/

[AKTUELNO] FOČA : KO TO TAMO DOBIJA KUĆE PO sistemu „ključ u ruke“
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/16/aktuelno-foca-ko-to-tamo-dobija-kuce-po-sistemu-kljuc-u-ruke/

 

DA SE PAMTI I NIKAD NE ZABORAVI (foto priča)

 

Pogledajte foto priču:

182. Viteška fočanska brigada _ 2000182. Viteška fočanska brigada _ 2001182. Viteška fočanska brigada _ 2002

stradanje FOČAKA

Pazarić

vidi više u tekstu: DA SE NE ZABORAVI : FOČA,GREBAK,FOČANSKA BRIGADA (foto i video) – https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/19/da-se-ne-zaboravi-focagrebakfocanska-brigada-foto-i-video/
i  JULI 1993:U ovim danima Fočaci su branili Sarajevo i BiH… – https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/20/juli-1993u-ovim-danima-focaci-su-branili-sarajevo-i-bih/

 

 

 

 

 

 

priredio:Kenan Sarač

foto:screenshot

****************************

GREBAK 12.08.2017. (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/12/grebak-12-08-2017-foto-i-video/

 

 

 

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija. Neke su se isticale skladom i umješnom gradnjom, neke veličinom i probranim položajem u mahali, one skromnije opet onim najvažnijim – dobrim imamom i jakim džematom. Gube se u pamćenju obrisi ovih bogomolja, ali možemo biti sigurni da su sve ove džamije imale pobrojane elemente kroz stoljeća svog bitisanja.

Aladža džamija FočaFoča - Careva džamija 1955Foča - nešto malo podataka o Foči by ekran_portal13Hamzabegov mesdžid u Fočiiz-stare-sehare-e28093-focanskidani-26Legenda o nastanku AladžeNekoliko novih podataka o sultan Bajezidovoj (Carevoj) džamiji u FočiSedamnaest džamija u Foči 1Sedamnaest džamija u Foči 2Sedamnaest džamija u Foči 3Sl. 70-3. Foča. Ulaz u džamiju sagrađenu 1549. To je jedna od najljepših džamija u čitavom islamu i najstarija u Bosni.

Sedamnaest džamija u Foči 4

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

Drina je najveći mezarluk koji teče na zemaljskoj kugli

Drina je najveći mezarluk koji teče na zemaljskoj kugli, jer su tu rijeku tri puta u prošlom stoljeću srpske snage punile leševima ubijenih Bošnjaka. U njenim virovima i muljevitom koritu još se nalazi više hiljada kostura ubijenih bošnjačkih žena, djece i staraca. Samo s malog dijela njenog toka, s dna jezera Perućac, prošlog ljeta je izvađeno nekoliko stotina tih kostura. Mostovi u Višegradu, Foči i Goraždu su mjesta najvećih četničkih zločina. (prof. dr. Šemso Tucaković)

 

Drina je najveći mezarluk koji teče na zemaljskoj kugli

priredio:Kenan Sarač

fotografija:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

FOČA 1992. : BOLNO PODSJEĆANJE NA GENOCID

FOČA 1992. : BOLNO PODSJEĆANJE NA GENOCID

Izbjeglice 1993.

11. travnja, grupa pod vodstvom Murata Šabanovića zauzima hidroelektranu u Višegradu i prijeti dizanjem brane u zrak ako JNA ne prestane s napadima na Višegrad i ne dopusti evakuaciju stanovništva iz grada. Ratni recept, isproban na Bijeljini, ponovit će se u cijeloj istočnoj Bosni, a najpoznatiji od prvih masakara će postati onaj u Foči, koja je osvojena 17. travnja. Srpske paravojne snage, koje dolaze iz Crne Gore, pobile su gotovo tisuću više ljudi nego njihovi prethodnici iz Drugog svjetskog rata, koji su 1941. zaklali oko 2.000 Muslimana i silovali tamošnje žene.[28] Moderni četnici će u Fočanskom genocidu,[29] ubiti 2.704 ne-Srba [30] a Muslimanke, stare 15 ili više godina će biti zatvorene u logore za silovanje kako bi rađale srpsku djecu.[31][32]

FOČA 1992. BOLNO PODSJEĆANJE NA GENOCID _ 6347
[28] Partisans: War in the Balkans 1941 – 1945
[29] Prosecutor v. Radislav Krstic – Trial Chamber I – Judgment – IT-98-33 (2001) ICTY8 (2 August 2001), The ICTY, paragraph 589. citing Bavarian Appeals Court, Novislav Djajic case, 23 May 1997, 3 St 20/96, section VI, p. 24 of the English translation.
[30] IDC: Podrinje victim statistics.
[31] ICTY: The attack against the civilian population and related requirements.
[32] The Society for Threatened Peoples (GfbV): Documentation about war crimes – Tilman Zülch.

FOČA 1992. BOLNO PODSJEĆANJE NA GENOCID _ 0761
Nakon što su sela i gradovi u istočnoj Bosni bila pod kotrolom srpskih snaga, poput vojske, policije, paravojnih formacija, a ponekad i samih srpskih seljaka, primjenjivan je uvijek isti obrazac: muslimanske kuće su sustavno pretresane, pljačkane i spaljivane, a građani su uhićivani ili okupljani na jednom mjestu, a ponekad tijekom samog procesa, premlaćivani ili ubijani. Muškarci i žene su odvajani, a većina ih je pritvorena ili izmasakrirana u logorima. Žene su odvođene na razna mjesta zatočenja, gdje su živjele u nepodnošljivim higijenskim uvjetima, a tu su zlostavljane na mnoge načine, dok ih je većina sustavno silovana. Srpski vojnici ili policajci su dolazili u zatočeničke logore, odabirali jednu ili više žena, izvodili ih i silovali.
Kada se govori o ratnom zločincu i silovatelju Radomiru Kovaču koji je žene za silovanje zaključavao u svojem stanu i ostavljao ih bez hrane da skapavaju od gladi, moramo se sjetiti i njegovog rođaka koji je tim ženama dostavljao hranu preko prozora i kasnije na suđenju svjedočio o zločinima svog rođaka [124] ili se trebamo sjetiti slučaja Almire S. za čiju je slobodu njen srpski susjed platio 5,600 njemačkih maraka u doba kada je mjesečna plaća bila ispod 50 maraka [125]
[124] FINDINGS OF THE TRIAL CHAMBER, točka 752
[125] Žene žrtve silovanja pod udarom zakona

Foča - Sastavci _ 004

Po mjestima smrti najviše žrtava je bilo u dolini rijeke Drine gdje je bilo ubijeno ili poginulo 28 666 ljudi ili 30% od svih žrtava rata dok se na drugom mjestu nalazi Sarajevo s 14 656 žrtava.[2] Prije rata na području današnje Republike Srpske je živjelo više od 500 tisuća Nesrba, a nakon rata ih je ostalo samo 20 tisuća.[165]
[165] The Unindicted: Reaping the Rewards of “Ethnic Cleansing” in Prijedor, HRW – 1. siječnja 1997.
Današnju nacionalnu sliku na području Republike Srpske nam daruje grad Foča poznat po genocidu nad bošnjacima 1992. godine [174]. Prije rat u gradu je živjelo 22,500 Bošnjaka, a sada ih ima samo 4,000 [175].
[174] Prosecutor v. Radislav Krstic – Trial Chamber I – Judgment – IT-98-33 [2001 ICTY 8 (2 August 2001)]
[175] World Agenda: US hopes for Bosnia rest on town mayor's shoulders, Timesonline 28.05.2009.

Foča - Sastavci _ 008
Sveukupno po službenim podacima od 2,2 milijuna ratnih izbjeglica [172] smatra se da ih se 1,026,692 vratilo u Bosnu i Hercegovinu, a njih 467,297 ih se vratilo u entitet gdje su manjina i to njih 274,965 se vratilo u Federaciju Bosnu i Hercegovinu, 170,237 u Republiku Srpsku i 22,095 u Distrikt Brčko. [173].
[172] BiH politicians squabble over census details
[173] UNHCR statistical Summary as of 31. December 2008.

priredio:Kenan Sarač

fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

Glasovi koji se ne čuju : “I ovdje spavaju duše naših predaka!”

 

ODGOVORI – “čudna jada i Dodika gada” na njegovu : Spreman sam potvrditi izjavu o bošnjačkoj okupaciji Podrinja…
 
U mene mi je i prapračukun dedo rođen i ukopan u Podrinju, a ja sam okupator…U rodnom gradu…Sramota i od “čudna jada i Dodika gada”. Ni izvjesni Međed ne bi sebi dopustio takav gaf. Ovakvim i sličnim pričama su nas naše komšije ubjedili kako smo mi okupatori i došlje, pa su se ovi ranih ‘90. -ih potrudili da nas pobiju i protjeraju…
Izvjesnom “Gadu” i ostalim “Međedima” poručujem : “I ovdje spavaju duše naših predaka”…
POGLEDAJTE GALERIJU FOTGRAFIJA “I ovdje spavaju duše naših predaka!”

 

I ovdje spavaju duše naših predaka _ 011I ovdje spavaju duše naših predaka _ 012I ovdje spavaju duše naših predaka _ 013I ovdje spavaju duše naših predaka _ 014I ovdje spavaju duše naših predaka _ 015I ovdje spavaju duše naših predaka _ 016I ovdje spavaju duše naših predaka _ 017I ovdje spavaju duše naših predaka _ 018I ovdje spavaju duše naših predaka _ 019I ovdje spavaju duše naših predaka _ 020I ovdje spavaju duše naših predaka _ 021I ovdje spavaju duše naših predaka _ 022I ovdje spavaju duše naših predaka _ 023I ovdje spavaju duše naših predaka _ 025I ovdje spavaju duše naših predaka _ 027I ovdje spavaju duše naših predaka _ 026I ovdje spavaju duše naših predakaI ovdje spavaju duše naših predakaa _ 024

 

za one koji ne znaju na fotografijima su detalji iz FOČE, grada koji leži na r'jekama dv'jema. Drini i Ćehotini…

 

priredio:Kenan Sarač

Odgovor Miloradu Dodiku muslimanke iz Foče : Ne možemo okupirati nešto što je naše

Foča - sastavci _ 013

Provjeri Milorade Dodiku u gruntu koliko je zemlje u Podrinju muslimaske, prije nego što nas optužiš da smo okupatori i da neke “islamske fondacije” stoje iza nas. Iza mene ne stoji niko. Ja sam Muslimanka. Rođena u Foči. Odrasla na Drini. Kako Muslimani na Drini mogu okupirati svoju zemlju? Kako ja mogu okupirati nešto što je moje? I ni ti, niti iko drugi ne može da mi uskrati moje pravo na to, da mi oduzme moje uspomene, iako ste uzeli puno toga i formirali Republiku Srpsku. Ali, ta Republika je izrasla na krvi. Na zločinima. U Foči. Višegradu. Zvorniku. Srebrenici… Možeš Milorade Dodiku negirati do kraja svoga života sve ono što je Haški tribunal presudio, i angažirati za to bezbroj lobista po svijetu, sve uz pomoć Srbije i Rusije – ostaje to zapisano u istoriji, ti stravični zločini koji će zauvijek biti mrlja na srpskom narodu
Čitajući, kao i svako jutro portale naišla sam na tekst o obilježavanju sjećanja na srpske žrtve u Podrinju. Na skupu je bio i Milorad Dodik koji je, između ostalog, rekao: “Poznati su projekti raznih fondacija, prije svega islamskih, koje su tražili i usmjeravali svoje pare kako bi se ovdje uz Drinu vratili nakon otadžbinskog rata muslimani i da bi ponovo okupirali Drinu na taj način.”

Zaboljelo me je. Jako. Muslimanka sam. S Drine. Iz Foče.

Foča 2017 _ 001

Godinama čitam razne gluposti koje Milorad Dodik izgovara i na koje skoro više niko i ne reagira. Godinama Milorad Dodik “puca” riječima okolo, ne vodeći računa da li će nekoga i pogodoti. Njegove izjave su za njegovu publiku. Za njegove birače. Znam ja sve to. Ali u sebi nosim ranu koja krvari već više od 20 godina, koja nikad neće ni zarasti, a koju je on dodatno povrijedio. I ovo mu ne mogu prešutjeti.

Odrastala sam u Foči uz priče mog oca o četničkim pokoljima koji su počinjeni na Drini. O nepravdama koje su nanesene Muslimanima. Kako se on u vojsci izjašnjavao kao Hrvat, jer Muslimani nisu imali to pravo. Te priče su pričane tiho, u kućama, jer u Jugoslaviji se nije smjelo o tome javno govoriti. Pojedinci, ali samo pojedinci, nakon rata su osuđeni, njegovalo se bratstvo i jedinstveno, a sve ostalo je bilo zaboravljeno. Nisam to tada shvatala. I moj otac mi je bio dosadan s tim pričama. Kad bi naišao neko od naših komšija, a on govorio imenom i prezimenom: vidi onog četnika i nastavljao objašnjavati šta je uradio a da nikad nije odgovarao, skoro da ga nisam ni slušala.

Tamo gdje Ćehotina dodiruje Drinu

Sistem je bio jači od riječi oca. Ja sam izrasla u deklariranu Jugoslovenku i otišla na studije u Sarajevo, a moj brat je postao oficir u Gardijskoj brigadi JNA u Beogradu, kao jedan od najboljih pitomaca sarajevske vojne škole, mada nije bilo u bošnjačkoj tradiciji da šalju djecu u vojnu školu, pogotovu ne iz gradskih porodica, on je sam to izabrao. Iako sam živjela u Sarajevu, moj dom je bio u Foči gdje su živjeli moji roditelji, gdje su bile moje uspomene, djetinjstvo, odrastanje na sastavcima, na Drini i Ćehotini. I sad se sjećam tih povrataka kući, maminog radosnog osmjeha dok sprema jela koja najviše volim, oca koji glumi ozbiljnost dok mu iskri u očima što me vidi. I Drine. Jednom je neko napisao da ljudima koji su odrasli na Drini kroz vene ne teče krv nego Drina. I to je tačno. To je veza za vječnost koju nikad niko ne može prekinuti, i bez obzira gdje da živim ja sam djevojka s Drine, Fočanka. U Foči je moja djedovina i pradjedovina.

 

Naša kuća je bila pored Drine. Bože dragi kako tada nisam znala da cjenim to što imam, ali tako je to valjda u ljudskoj prirodi. I sad kad mi je teško, kad imam nekih problema, zatvorim oči, sjetim se starog mosta kod KPD-oma, koji je bio pored naše kuće, i te kamene kule u sredini. Kad bih sišla na tu kulu gledala sam direktno u sastavke, Ćehotinu koja se ulijeva u Drinu i koja tako teče… Nema te psihoterapije koja se može mjeriti s tim…

Ti

Sjećam se priča da će se raspasti Jugoslavija, formiranja nacionalnih partija, kako je moj brat napustio JNA prije nego što je Gardijska brigada otišla na Vukovar ispraćena iz Beograda ovacijama građana, koji su na tenkove koji su išli u Vukovar da ubijaju bacali ruže. Ali te godine, sami početak devedesetih, godine nakon Olimpijade u Sarajevu su sigurno najljepše godine. Imali smo svoje rokere, nadrealiste, književnike, brojna mjesta na kojima smo se okupljali, i baš me i nije zanimala politika. Čak i kada se počelo pucati u Sarajevu nisam vjerovala da će se Jugoslavija raspasti, ni da će biti rat, iako su ljudi u Hrvatskoj već ginuli. Moj posljednji odlazak kući, bio je neposredno pred početak rata. Sjećam se da smo naveče u dnevniku gledali izvještaje iz nekog hrvatskog grada. Prikazivali su kuću koju je pogodila granata. U dnevnom boravku uništen zeleni plišani namještaj, trosjed, dvosjed i fotelja, bijela zavjesa se vijori na prozoru bez stakla… Moja mama je tada komentirala: “Jadni ljudi, šta im se desilo…” Samo nekoliko dana kasnije ona će napustiti svoju kuću u koju se nikad više neće vratiti.

Sa zebnjom sam u Sarajevu čekala informacije. Moji roditelji i brat su otišli iz Foče kad su grad napale srpske snage. Išli su od Ustikoline prema Goraždu i nekoliko dana uopće nisam znala šta je s njima. Nikada neću zaboraviti kad mi se otac javio iz Sarajeva i rekao da su svi došli. Tada sam prvi put shvatila šta znači u isto vrijeme se smijati i plakati. Živi su. Javili su nam vrlo brzo da nam je kuća zapaljena među prvima, ali nije nas bilo briga. Bili smo svi živi i zajedno.

Uslijedili su dani opsade Sarajeva. Rat u cjeloj zemlji. Ubijeni, prognani, logori… Iz Goražda, gdje je bila većina naše familije i prijatelja, stizale su informacije o poginulima. Onda su počele dolaziti informacije o silovanjima u Foči. Stravične priče u koje ljudski um ne može vjerovati. Imena mojih školskih drugarica koje su silovane u školi u koju smo išle. Koje su silovali ljudi koje sam poznavala. Pero Elez, Dragan Zelenović, Ćosa… U Partizanu gdje sam čekala prvu Novu godinu s rajom. O ubistvima u KPD-omu pored koga sam odrasla, klanju na drinskom mostu, pored te kule na kojoj sam nekad sjedila i gledala Drinu… Moj otac je govorio: “Opet teče krvava Drina”.

Potpisan je Dejtonski sporazum. Rat je stao. U tim godinama poslije rata svi smo živjeli s uvjerenjem da ćemo se moći vratiti, da ćemo imati bar sličan život kao prije. Ali, nikad više. Prva posjeta Foči organizirana je 1996. Išla sam s mamom, ocu nismo dale da ide jer je imao slabo srce. Jaka sam žena i rijetko puštam emocijama da izađu, da ih drugi vide… Ali, onog trenutka kad sam prvi put nakon toliko godina vidjela Drinu suze su same krenule. To je nešto jako, prejako, nešto što mogu razumijeti samo oni koji su kao i ja odrasli na Drini.

Na ruševinama od kuće izraslo drvo. Okolo korov, sve zaraslo. Pred kućom Srbin kome je opština dodijelila našu zemlju. Postavio neku ogradu. Kuća nam je bila na cesti, nikad nije bilo ograde oko nje, ispred kuće mamino cvijeće i trešnja… Trešnju je posjekao, smetala mu. Ni danas nikad ne mogu do kraja odslušati pjesmu “Još i danas zamiriše trešnja… Što to ima u ljudima tužno da ulaze u tuđe živote…”, a da se ne sjetim naše trešnje kad procvjeta u proljeće… Dok sam stajala taj dan pred svojom kućom srce mi se cjepalo. Jecajući sam kopala rukama po ruševinama da nađem bilo šta, ma i najmanju sitnicu koju ću ponijeti sa sobom, uspomenu na moj dom, uspomenu da sam nekad imala dom. Ništa nisam našla.

foca 1101

Godine su prolazile, režim u Republici Srpskoj nikad nije dozvoljavao povratak u kome bi Bošnjaci bili ravnopravni u Republici Srpskoj koju su Srbi nakon strašnih zločina koje su počinili, dobili u Dejtonu. Komšije su prodavale kuće oko nas, Loji, Hadžiahmetovići, Kumre… Dan kad je moja mama prodala kuću, koju su nam obnovili nakon rata, bio mi je jedan od najtežih u životu. Nikad više neću proći kroz Donje polje. Moje srce ne bi moglo izdržati da gleda u kuću koja više nije naša. Previše je uspomena, previše boli.

Ni nakon toliko godina u Sarajevu, ne osjećam se kao Sarajka, iako mi je ovaj grad sve dao i beskrajno ga volim. Volim i svoj stan u kome sam svaki djelić uredila s ljubavlju za svoju porodicu, ali nikad se u njemu ne osjećam kao što sam se osjećala u svojoj kući u Foči. Kad sam se udala za mog muža, Sarajliju, pitala sam ga gdje je njihova zemlja. Gledao me zbunjeno i pitao kakva zemlja, jer je on cijeli život živio u stanu. Pa, mislila sam da svako ima zemlju, dedovinu, pradedovinu. Kuću više nemam, ali imam svoju zemlju, svoju šumu, pašnjake, i sve to kad gledam znam da je moje. Zemlja koju su i moji preci čuvali. Taj osjećaj pripadnosti kad stojiš na svojoj zemlji ne može se mjeriti ni sa čim, čak i ako je ta zemlja u nečemu što se danas zove Republika Srpska, ona je u gruntu moja, i bit će to zemlja moga djeteta, kao što je bila moga oca, moga deda, pradeda, Karupska od kad se pamti.

foca 1102

Provjeri Milorade Dodiku u gruntu koliko je zemlje u Podrinju bošnjačke, prije nego što nas optužiš da smo okupatori i da neke “islamske fondacije” stoje iza nas. Iza mene ne stoji niko. Ja sam Muslimanka. Rođena u Foči. Odrasla na Drini. Kako Muslimani na Drini mogu okupirati svoju zemlju? Kako ja mogu okupirati nešto što je moje? I ni ti, niti iko drugi ne može da mi uskrati moje pravo na to, da mi oduzme moje uspomene, iako ste uzeli puno toga i formirali Republiku Srpsku. Ali, ta Republika je izrasla na krvi. Na zločinima. U Foči. Višegradu. Zvorniku. Srebrenici… Možeš Milorade Dodiku negirati do kraja života sve ono što je Haški tribunal presudio, i angažirati za to bezbroj lobista po svijetu, sve uz pomoć Srbije i Rusije – ostaje to zapisano u istoriji, ti stravični zločini koji će zauvijek biti mrlja na srpskom narodu. Svojom gramzivošću i bahatošću davno si uništio sve ljudsko u sebi. I samo ti i tebi slični mogu se ponositi naslijeđem u kome je kompletan vojni, politički i policijski vrh osuđen za najteže zločine koje čovječanstvo poznaje. Niko civiliziran, moralan i etičan ne bi mogao braniti nešto takvo.

Godinama se bavim istraživanjem i dokumentiranjem zločina. I uvijek pišem držeći se činjenica. Nikad nikome ne bih poželjela da o zločinima zna koliko ja znam, ali davno sam shvatila da se protiv ljudi kao što si ti Milorade Dodiku, možeš boriti jedino znanjem. I zato znam. Sve haške presude vezane za Foču, Srebrenicu, Zvornik, Višegrad, kao uostalom i druge. Sve činjenice koje je ovaj međunarodni sud presudio. Sve zločine koji su počinjeni. I pomažem da se to nikad ne zaboravi. Ali ne mrzim. I to je moja pobjeda. I nad tobom Milorade Dodiku i nad svima onima koji negiraju zločine nad Bošnjacima Podrinja i prava muslimana na Drini. I bez obzira šta pokušavaš spočitati muslimanima Podrinja, činjenica je da smo mi većinski vlasnici zemlje u Podrinju i da tu našu zemlju ti i tebi slični pokušavate okupirati i oteti od nas. Ali, zemlja se nasljeđuje. Silom se ne dobija. Ni zločinima. I zato muslimani nikad neće i ne mogu Podrinje okupirati, samo će se vratiti na svoje.

Dženana Karup Druško
AVANGARDA.BA, 17.07.2017

fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

ČESTO LUTAM U MISLIMA

 

ČESTO LUTAM U MISLIMA

Često lutam, u mislima.
Po obali, pokraj Drine.
Preko mosta porušenog
gledam negdje u daljine.

Svaki most je na svijetu.
Sve obale, sastavio.
Samo ovaj tu na Drini
naša srca, rastavio…

U mislima, dok se šetam.
Listam stare uspomene.
Moje oči zasuziše…
Tamo nema, mene više.

Djetinjstvo i mladost, što si meni dala.
Na obali tvojoj, život sam odsanjala.
Pjesmu sam ti dala. Buket nježnih nota.
Lijepa Drino moja. Rijeko mog života.

Nisveta Skejović
11. februar 2012 ·

foča - most stradanja _ 0047
Foča
foča - most stradanja _ 0048
Foča – Most Stradanja
foča - most stradanja _ 0049
Foča – Most Stradanja
foča - most stradanja _ 0050
Foča – Most Stradanja
foča - most stradanja _ 0051
Foča – Most Stradanja
foča - most stradanja _ 0052
Foča
foča - most stradanja _ 0053
Foča

FOČA – perom Saudina Bećirevića

 

Kroz otvoreni prozor automobila koji klizi nekih 20km/h razgledam okolinu. Pokušavam pronaći neki znak koji ću prepoznati, kuću, stablo, klupu pored ceste… na žalost ne pronalazim ništa što bi me vratiolo u prošlost.

Most Stradanja 9.5.2013 _ 50185434

Dolazimo napokon do željeznog mosta u Donjem polju. Mosta na kome se u toku 1992 vršilo sistematsko klanje muslimana od strane četnika. Neka jeza mi prođe kroz tijelo, kada na drugoj strani mosta ugledah zidine KP Doma Foča. Na povratku iz Foče, dobih vijest da mi je i posljednji rođak koji je bio zatočen u KP domu Foča, konačno pronađen u masovnoj grobnici u blizini Osanice, to što nije bio punoljetan nije ga spasilo. Konačno je moja familija završila potragu za tijelima ubijenih članova uže familije, sada slijedi potraga za egzekutorima, koji bi trebali završiti iza rešetaka ili u nekom potoku, sa metkom u glavi.

???? - ????
Most Stradanja i zloglasni KP Dom Foča

STRANAC U RODNOM GRADU

Sa autom nailazimo na most, koji je srušen u NATO udarima na RS. Nakon rata zakrpljen od strane Njemačkog bataljona. Daske postavljene u širini točkova, podsjećaju na poligon za testiranje vozača za auto utrku Camel – Trophy, poskakuju ispod točkova, tako da čovjek ima osjecaj da će se survati u rijeku Drinu, koja svojom bistrinom plijeni pogled. Na sredini mosta na trenutak zastajemo, da bi još jednom bacili pogled na sastavke Drine i Ćehotine.

Ovaj grad muzej, ova Foča, _ 4699vrtic-u-donjem-polju-u-foci-008

Nakon prelaska mosta, skrećemo desno, prema Donjem polju. Cesta puna rupa, odaje prve tragove zapuštenosti grada. Pored ceste trava koja ne pamti kada je posljednji put pokošena, iz korova zjape zidina od spaljenih bošnjačkih kuća. Ispod ceste na mjestu gdje se nekada nalazio pomoćni stadion, prave se dvije manje zgrade. Malo visočije, na mjestu nekadašnjeg «Kafe Bora», gradi se tržni centar, ili samo liči na takvo zdanje. Ni traga džamiji koja je bila u blizini.

foca-1955-_-011

focanski-period-nob-foca-bih

Prolazimo pored nekadašnje osnovne škole, tačnije pored mjesta gdje je nekada bila škola, ispred koje je u parku bio spomenik narodnom heroju Šerifu Loji. Škola je srušena do temelja, teren poravnat a na njenom mjestu neki novi temelji. Na mjestu gdje je nekada bio spomenik, sada je ogromni plakat, na kome stoji slika crkve ili manastira. Što bi trebalo da znači da će prilikom moje sljedeće posjete, da me tu dočeka crkva, a osnovna škola svakako više nije nikome potrebna, jer sada je Foča univerzitetski grad.

Foča _ 33873178

genocid u Foči _ 4707
LOGOR Srednjoškolski Centar Foča

Napokon dolazimo i do srednjoškolskog centra. Poarkiramo auto na nekadašnji poligon za obuku vozača, koji je zarastao u korov, u ispucali beton zabijeno par drvenih pritki, koje su valjda zamjena za čunjeve. Preko puta se gradi “Gradska dvorana”, radi je firma iz Visokog, niko od radnika nije bio prisutan na građevini, možda je vrijeme kolektivnog godišnjeg odmora. Vraćamo se nazad i ulazimo u dvorište škole. Ograda podobro zahrđala, zid izrađen od staklenih blokova, ispred kojeg smo se okupljali za vrijeme odmora, mjesto gdje su pali mnogi prvi poljupci, kao i zapaljene prve cigarete, stoji tužan, izrešetan mecima, kamenjem… tek po neki blok je još uvijek čitav. Korov na svakom koraku, stolarija ne pamti kada je imala posljednji susret sa četkom i farbom… sjećanja prolaze kroz glavu, i na trenutak mi se učini da čujem glasove prijatelja koji sjede na ogradi ispred škole. Iz misli me prekinu glas
– Hoćeš da te slikam!?
– Neću!
– A zašto?
– Želim da pamtim ovo mjesto u nekom drugom izdanju i vremenu.
– Hajmo ući unutra.
– Ne želim.
– Zašto ne želiš?
– Biće bolje, ako ostane u glavi slika koju pamtim, jer šta god da vidim, neće biti ono što ja želim da vidim. Jednostavno neke stvari treba ostaviti takve kakve su.

Nakon kraćeg razgovora, napuštamo dvorište škole, sjedamo u auto i krećemo nazad prema gradu…

ZAJEDNIČKI IFTAR U ALADŽA DŽAMIJI    18ZAJEDNIČKI IFTAR U ALADŽA DŽAMIJI    15

Spaljene kuće u naselju Aladža, podsjećaju na ne tako davno vrijeme, kada je SDS provodio politiku genocida. Tragovi nasilja i divljanja, vidljivi su na svakom koraku. Gledam u spaljene kuće, rodbine i prijatelja. Zanimljivo ne vidim zgarišta i korov, nego jasno vidim kuće, kao i masu djece koja se spuštaju ulicom prema Ćehotini, nakon što je zvonilo zvono za veliki odmor. Pomisih u sebi, kako je čovjek čudna biljka i kako je u stanju vlastite oči prevariti i natjerati ih da vide, ono što želi a ne što oči uistinu vide. Ponovo mi razmišljanje prekide glas
– Kako to, da je u Foči živjelo toliko Muslimana, a da na onom spisku učenika primljenih u prvi razred, nema niti jednog Muslimana?
– Tako što su Muslimani u Foči u posljednjih stotinu godina, sistematski ubijani, progonjeni, imovina im uništavana.. poslije zadnjeg rata dugo, dugo godina, u Foču je bilo skoro pa nemoguće doći ako si Musliman. Tako što nismo imali nekoga ko bi nas poveo u povratak. Tako što niko od onih koji su stekli bogatstvo na račun Bosne i patnje ovog naroda, nije želio da potroši niti jedan fening od tog bogatstva i povede narod za sobom u povratak. Tako što su i najveći mozgovi ove države i ovog grada, iskopali kosti svojih predaka i premjestili ih u Sarajevo…. Tako što je učinjeno sve, da danas Muslimana ovdje ne bude.
– Pa kako to?
– Ne pitaj, previše. Teško je to i meni razumjeti, a komoli tebi.

ZAJEDNIČKI IFTAR U ALADŽA DŽAMIJI    16

Na mjestu gdje je nekada bila Aladža džamija, ograđen prostor. Ko zna koliko će vremena proći, dok se ponovo ne ukaže munara. Pokušah zamisliti munaru, i u tom momentu me obuze tuga, ne zbog srušene džamije, ne zbog spaljenih kuća, ne zbog ubijenih ljudi… Žao mi bi onih koji su je rušili, jer će ih kad li tad li stići taksirat za učinjeno, a džamija će nići ponovo tu, kao nijemi svjedok, njihove nemoći. Tuga me obuze, jer skontah da Fočaci sve ove godine nisu znali ili nisu željeli voljeti Aladža džamiju, onako kako su trebali. Nisu naučili kako da se identifikuju sa Aladža džamijom, kao što Mostarci znaju, da se identifikuju sa Starim mostom.

(1960) Foča 1960 - 70 - putovala 1970 002foca_slika_o_22809165foca-039sehova-dzamija-dzamija-kadi-osman-efendije-lijevo-gore-careva-dzamija

Ostavljamo ograđeni prostor iza sebe i lagano put nastavljamo prema autobuskoj stanici ili onome što je ostalo od iste. Ni traga od džamije koja je bila desetak metara udaljena od zgrade autobuske stanice. Prolazimo pored robne kuće prema prijekoj čaršiji. Radoznali pogledi prolaznika se prosto lijepe na registarske tablice. Pokušavam da vratim sliku, rasporeda radnji koje su se tu nalazile, a koje danas zamjenjuju parking mjesta, ali ne uspijevam. Trebalo bi mi izgleda malo više vremena, da se sjetim svih dućana, koji su spaljeni i nikada nisu obnovljeni. Sa lijeve strane, na mjestu Careve džamije, prazan prostor. U oči nam upada Sahat kula, za razliku od džamija, ona je preživjela. Rupe na putu, srušene i spaljene kuće, zarasle bašče, oronule fasade, srušene džamije… propratile su nas, sve do naselja Tabaci. Okrećemo se ispred dvorišta džamije, koje je očišćeno, od džamije nisu ostali ni temelji. Nekadašnje skladište građevinskog preduzeća “Građenje” krasi par zahrđalih, i već odavno otpisanih kamiona, zaraslih u korov. Benzinska pumpa, koja je već odavno zrela za zatvaranje, zbog dotrajalosti opreme, magičnim potezima obezbjeđuje dozvolu za rad.

sehova-dzamija-u-prvom-planu-iza-je-careva-dzamija-a-desno-dzamija-mehmed-pase-kukavice

Vraćamo se prema centru. Pored nas prolazi ohrndana «Lada» ispunjena golobradim dječacima, koji se izvlače kroz prozor i pozdravljaju nas sa tri prsta, dok iz auspuha udišu na pola sagorjele gasove. Djeca, koja su 1995 imala nekih 7 do 8 godina, izgleda da su u školi jedino naučila da mrze, sve što nema na sebi 4 ”C”. Učitelji i roditelji su im izgleda u dušu usadili mržnju, prema svemu što nije srpsko ili što izgleda ljepše i bolje od njihovog…

Prolazimo pored naselja Musala, gdje provedoh par godina života. Tu ugledah prvu fasadu čije su boje osvježene u zadnjih deset i više godina. Pred zgradom opštine, spomenik poginulim četnicima. Broj poginulih me iznenadio, očekivao sam puno manju brojku, od one koju vidjeh. Da li je cijena previsoka, to najbolje znaju familije koje su u ratu nosile marame crne? Ne bih se iznenadio, da ih vidim, kako te iste marame danas drže ispred sebe, očekujući da u njih padne kakva milostinja, od onih koji su u ratu bili na čelu vlasti a čija djeca su na vrijeme sklonjena iz Foče.

Foča _ stare slike Foče 005foca-centar-grada-parking-ispred-hotelahotel-zelengora-foca-7

Foca, hotel Zelengora
Foca, hotel Zelengora

Spuštamo se do hotela Zelengora. Odlazimo i do fabrike Trikotaža. Kapija fabrike zahrđala, krug fabrike zarastao u korov. Jedini progres je napravljen, u nazivu firme, gdje je Foča, prepravljena u Srbinje. Kako sam mogao primjetiti to je bila praksa i na drugim objektima. Danas, niti jedna prijeratna fabrika na opštini Foče, ne radi. Teško bi bilo nabrojati sve, ali jednu od njih teško je zaobići, a to je «Maglić», drvno-prerađivački gigant, koji danas ne zapošljava niti 1 radnika.

Vraćamo se ponovo u centar, iz par kafića dopire muzika. Na trgu spomenik čiča Draži. Pratim cijelo vrijeme imena ulica, i ne mogoh a da se ne nasmijem, jer su se smjenjivali čudni nazivi; Cara Lazara, Cara Dušana, Kralja Petra… Durmitorska, Cetinjska… niti jedan naziv ulice, koji bi svjedočio da se Foča nalazi u Bosni. Nazivi ulica daju pravu sliku o stanovništvu koje danas naseljava Foču, a ona nam govori da je malo onih koji su naselili Foču u zadnjih 60 godina, a da se mogu pofaliti bosanskim porijeklom.

Obilazimo još par ulica, i nakon toga kod zgrade opštine prelazimo most na rijeci Drini. Napuštamo Foču a da ne vidjesmo niti jedan novi automobil. Zaustavljamo se sa autom pored ceste, preko puta Donjeg Polja, da bi još jednom pogled bacili na dolinu, u kojoj je jedan narod zadnjih stotinu godina, krvario kao nigdje drugo, iz samo jednog razloga, a to je da se nije uklapao u projekat “velike srbije”. Preko puta se vidi munara tek obnovljene džamije Musluk. Na munari se vide ljudi koji vrše posljednje pripreme, za njeno svečano otvaranje, zakazano za par dana. Slike prošlosti u tom momentu se po prvi put javiše. Sjetih se kako sam posljednje ljeto prije rata, skoro pa sa istog mjesta, posmatrao upaljene kandilje na minaretu džamije. U vrijeme kada se u zraku mogao namirisati rat, kada bi svako malo, tihu noć prekinuo rafal iz automatske puške. Sa nekim strahom sam posmatrao džamiju, i pitao se da li su to njeni posljednji dani.

Rane divljanja četnika po Foči, definitivno nikada neće zarasti. Zidine spaljenih kuća, zapušteni parkovi i ulice, srušene džamije… rane su koje su vidljive onima koji po prvi put dolaze u Foču. Stotine silovanih žena, hiljade ubijenih, hiljade logoraša…, desetine hiljade protjeranih su rane koje nisu vidljive, to su rane koje duboko u duši nosi svaki stanovnik Foče. Rana koju ja najviše osjetim je ona koja se zove PRODAJA IMOVINE, to je nešto što ne mogu, a niti želim halaliti niti jednom Bošnjaku.

Okrećem se i sjedam u auto, te nastavljamo put prema Ustikolini, gdje nas je dočekao miris svježih kifli, koji se širio čaršijom…

Ulice pune života, kafić do kafića se redaju jedan iza drugog, da na trenutak pomislih da sam došao u Štrosmajerovu u Sarajevu a ne u Ustikolinu. Sjedamo u jedan restoran, na kome stoji oglas, da se traži radnik. Pitamo gazdu da li je oglas još uvijek otvoren, na što dobijamo potvrdan odgovor. Centar Ustikoline u ljetnjem periodu, skoro da se ne razlikuje od bilo kojeg drugog grada. Ljeti se tu okuplja sva elita, kako politička, tako i mafijaška. Svi dođu da provedu par dana, na raftingu ili splavarenju.

U jednom od kafića koji se nalaze pored ceste, raspitujemo se za smještaj, ubrzo nam pronalaze slobodno mjesto u turističkom naselju ”Ada”. Dolazimo na cilj, gdje nas dočekuje predivna atmosfera. Hladovina, mir, miris lipa, pogled na Drinu… Su samo neke od ljepota tog malog ali dosta lijepog kampa. Nadam se da će se potruditi, pa za sljedeću sezonu napraviti jedan restoran, kao i bazen. Tako da bi ugođaj bio potpun.

Sljedeće dane smo provodili, putujući od Tjentišta doGoražda. Pokušali smo se okupati u Drini, ali sam bio jedan od rijetkih koji je uspio par minuta provesti u vodi. Hladnoća naprosto ubija, ne mogu se sjetiti kako smo se prije kupali, po cijeli dan. Očito smo bili puno mlađi, tako da se i hladnoća lakše podnosila. Na putu od Ustikoline prema Goraždu, pored puta građevine, koje su u rangu građevina silikonskih zvijezda. Građevine koje su po meni tužna strana priče naše svakodnevnice. Novcima kojima su građene, moglo se kupiti ko zna koliko stanova po Foči, ko zna koliko zemlje oko Foče i Goražda. Da smo to kupovali, umjesto što smo prodavali, danas bi sigurno povratak u Foču bio realnost, a ne pusti san. Nadam se da će odgovorni za današnje stanje, ako ne na ovom svijetu, sigurno na onom drugom odgovarati za svoje postupke.

Goražde je danas grad, koji je teško prepoznati. Grad iz temelja obnovljen, stanovnici su nas dočekali sa osmjesima na licima, u svakom trenutku bili na usluzi, kada bi im postavili neko pitanje. Niko nije obraćao pažnju na registarske tablice ili naglasak kojim govorimo. Goražde je grad u kojem ćete se sigurno osjećati prijatno. Preporučujem svima restoran pored Drine, i ugođaj u debeloj orahovoj hladovini. Sa nekom tugom u duši, napustismo Goražde i predivne domaćine, koji nas ugostiše. Ponovo se uputismo prema Ustikolini, do restorana “Drina”, gdje se može naći svježa drinska riba.

U kasne sate skupa sa mladom rajom, stadoh u red za svježe kifle. Natrpah punu kesu vrelih kifli, te krenusmo lagano prema kampu ”Ada”. Temperatura koja je u toku dana dosegla skoro 40C, pored rijeke bi se u toku noću spustila, tako da bi nas svježina zraka, natjerala da se toplije obučemo. Umorne od puta po prošlosti, uspavala nas je pjesma cvrčaka i žubor Drine. Ne sjećam se da sam nešto sanjao, ali znam da sam imao najljepše buđenje. Jednostavno, Drina je svima nama koji smo se kupali u njoj u djetinjstvu, ostavila u kostima dio sebe. Ako je Drina dio nas, onda bi i mi trebali da budemo dio Drine. Mislim da je krajnje vrijeme da svako od nas učini bar jedan korak, prema Drini. Ako to ne učinimo sada, sljedeće generacije Drinu će gledati tek kao rijeku susjedne nam države, isto onako kako mi danas gledamo na Užice.

Obaveze su nas primorale da napustimo podrinje, nakon par prelijepih dana, provedenih na obalama Drine. Prvom prilikom, vraćamo se tamo. Stara narodna poslovica kaže, da krv nije voda, ja bih rekao da je u našem slučaju voda Drina za nas jednako bitna kao i krv.

Objavio: Pospanko (Saudin Bećirević) (19.08.2007. – 30.08.2007./Blog Saudina Bećirevića)

fotografije:fb PutnikNamjernik/flickr ekranportal13/focanskidani

oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

Foča iz 1980 (FOTO – screenshot):

Foča iz 1980 _ 501854979

Foča iz 1980 _ 501854978

Foča iz 1980 _ 501854973

Foča iz 1980 _ 501854975

Foča iz 1980 _ 501854974

Foča iz 1980 _ 501854976

Foča iz 1980 _ 501854977

_ _ _ _ _

Foča iz 1980 (VIDEO)
Foča – kazivanje o Foči – historija – dvije su se vode zavadile (2)
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/g.131554163664449/192912951063630/?type=2&theater

_ _ _ _ _

Saudin Bećirević (1973. - 2009.)

Saudin Bećirević (27.08.1973. – 20.11.2009.)

Saudin Bećirević rođen je 1973. godine u Humu kod Foče. Osnovno obrazovanje završio je u rodnom kraju, a srednju školu u Sarajevu. Tu ga sa 18 godina zatječe rat, a Saudin postaje vojnik Armije RBiH, diverzant i jedan od najistaknutijih boraca. Nakon rata odlazi u Libiju na privremeni rad.

Godine 2005. Bećirević na bh. blog servisu http://www.blogger.ba pokreće blog Bore oko očiju boreokoociju.blogger.ba gdje prepisuje priče iz svojih ratnih dnevnika. Blog za kratko vrijeme postaje najčitaniji u BiH i šire, o čemu danas svjedoči blizu 750.000 jedinstvenih posjetilaca. Nedugo iza toga, 2007. godine, Saudin odlučuje ispuniti obećanje poginulom prijatelju i objaviti knjigu sa ratnim pričama. Knjiga “Bore oko očiju – dnevnik bosanskog vojnika” postiže kao i blog izniman uspjeh, te postaje najprodavanija knjiga u BiH 2007. godine. Također, pripada najprodavanijim knjigama iz BiH ikada kada je online prodaja u pitanju, te je bila najprodavanija od knjiga domaćih autora na Sajmu knjige i učila u Sarajevu 2007. godine.

Saudin Bećirević (1973. - 2009.) _ 003

Bećirević se sa 18 godina zatekao sam u napadnutom gradu i odabrao da ostane tu i brani ga do posljednjeg dana. Na svom blogu, u knjizi i drugim javnim nastupima, Bećirević je uvijek naglašavao da je bilo mnogo sudbina poput njegove, i da nije nikakav izuzetak ili heroj. Njegova uloga bila je drugačija samo utoliko što je priče zapisivao, i poslije odlučio objaviti.

Saudin Bećirević (1973. - 2009.) _ 002

Treba naglasiti da su ratne priče Saudina Bećirevića sa bloga i iz knjige zapravo najčitanije štivo o ratu u Bosni i Hercegovini uopće. Za života, Saudin je uspio pripremiti i nastavak ove priče, drugu knjigu “Na putu u nepoznato”, kako se sada i zove njegov blog. Javnost će uskoro biti obaviještena o izdavanju druge Bećirevićeve knjige.

Vijest o preranoj smrti ovog velikog čovjeka i autora, ali prije svega pravog Bosanca, pogodila je mnoge građane Bosne i Hercegovine.

Foča – kako je vidio Ševko Kadrić

Foča _ 501854949

Na ušću Ćehotine u Drinu, okružena Ćelovinom, Kmurom, Gradačkom Stijenom, te Malim i Velikim Brdima, ugnijezdila se Foča. Grad ovjenčan ljepotom prirode, raznovrsnošću života ljudi te zlom onih koje u ljude ne bi mogli ni ubrojati.

Foča _ 501854947

Gdje nastaje Drina _ 0969734874

Ko jos nije čuo za kanjon plahovite Tare i čudesnu boju rijeke Pive; ko nije čuo za Šćepan polje, mjesto odakle njih dvije čine Drinu? Ko nije čuo za Drinu, koja simbolizuje čistotu, granicu, ljubav i grobnicu? Ko ne ču za fočanske sablje i noževe, fočansku Aladžu džamiju, sahat kulu i han, kule Čengića na Odžaku i Ratajima, begovu kuću, fočanske Brione, splavarenje Tarom i Drinom..? Ko ne ču za Perućicu, jedinu prašumu u Evropi, za Maglić najviši vrh u Bosni, za prekrasne planinske oči na Zelengori, za stećke na Lučkim kolibama, Videž glavi, pješčane piramide kod Miljevine…?!

pješčane piramide kod Miljevine _ 501854953

Ima li neko da ne zna kako su Fočaci vagali jaja, kako su istjerali jevrejske trgovce, kako su natezali gredu da bi legla između dva direka. I sve to stane samo u jednu riječ – Foča! Oni koji je pošto-poto hoće vezati uz Tursko carstvo, naglašavaju kako je bila kasaba na karavanskom putu od Dubrovnika do Carigrada. A ona je, zapravo, grad koji je morao nastati onda kad su ljudi napuštali surove planine i stočarstvo, a počeli se baviti poljoprivredom, zanatstvom i trgovinom. Putopisac Evlija Čelebija zapisa da je ovo grad vinove loze, vinograda i dobra vina, što se i pravom Fočaku čini nekom greškom, jer u zadnjem vijeku vinova loza se samo mogla naći u baštama: Granova, Pilava, Sunarića, Simovića, Hadživukovića, Čengića i drugih fočanskih porodica a pod lozom znalo akšamlučiti, kahvelenisati i ašikovati.

Sahat kula u Foči _ 50185471

Bogumili su ostavili trag svog paganskog života na svim planinskim pašnjacima Zelengore, Maluše, Videža. Nekropole sa stećcima su posijane svugdje tamo gdje i danas ljudi ljeti izgone stoku, kupe mrs, kose, borave u planini.

Careva džamija u Foči _ 501854935

Careva džamija 1955. _ 50184974

Iza Turaka su ostale džamije, sahat kule, mezarje i još što-šta. Iza Austrougara šumske pruge i splavarenje kao najjeftiniji način transporta drveta a kasnije kao turistička atrakcija. Ostavili mnogo zgrada u samom gradu i sijećanje na kulturna i gospodarska vremena. Tito sa svojim vrhovnim štabom i partizanima udario temelje svoje države u februaru i martu 1942 godine.

plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 5018546450185469

Careva džamija 1992. _50184998

 

Četnicke horde u Prvom ratu a psebno u prošlom, opljačkale grad, srušile spomenike i pobile ljude, Bošnjake. Drinski most je bio prećutan simbol zločina, ničim ne obilježen. Ali poslije svih tih putnika, namejrnika ili osvajača i tuđina u Foči je ostajao specifičan i po mnogo čemu prepoznatljiv fočanski duh.

Foča - Sastavci - Ostadoše Ćehotina i Drina _ 501854936

Hej došla Drina od brijega do brijega

Pjesnici opjevaše i otpjevaše Drinu:
“Dvije su se vode zavadile
Ćehotina i studena Drina.
Ćehotina Drini govorila
pričekaj me još sutra do podne
dok ja dođem mutna i krvava,
odnijeću aladžanske dvore
i u njima prelijepu djevojku.”…

Aladža džamija u Foči _ 501854944

Aladža džamija je bila simbol i zaštitni znak Foče. Njena ljepota tajnovitost i legende, za nju vezane, odražavaju sve ono što Foča u suštini jeste: tragedija i nevjerovatna ljepota. Jedan beogradskih arhitekata Bogdan Bogdanović što na njoj doktorira, zapisa i ovo: “Mi nismo svjesni koje i koliko umjetničko i istorijsko blago leži u ovom zdanju.”

Legenda kaže da je jedan od sultana porijeklom iz Foče baš tu sreo svoju majku poslije desetine godina provedenih u turskoj vojsci. Pitao je za sina i rekla mu da je u janjičarima, turskoj vojsci. Kad je upitao da li bi ga mogla prepoznati ona rekla: – Bi po mladežu na leđima. Kad se otkrio i kad je majka prepoznala sina pustila dušu. Sultan podigao na tom mjestu džamiju. Aladžu džamiju. Ali legenda kaže da je neimar što je gradio poslije sazidanih zidova, jednostavno nestao. Vratio se tek nakon godinu dana. Kad je trebalo da ga kazne po zasluzi on rekao da prvo izmjere visinu zida, pa kad se ispostavilo da je jedan metar manja u odnosu na prošlu godinu on rekao: “E sad možemo nastaviti”.

Ima još legendi ali i onoga što se izvjeno znalo. Pred džamijom je bilo turbe gdje je sahranjen sin graditelja džamije; bila su i dva velika i svježe uređena groba. Tu su bili sahranjeni otac i djed Adila Zulfikarpašića, članovi čuvene fočanske porodice i gradski prvaci.

žžž50185333

Vjerovanje da toj ljepoti Aladže džamije niko i ništa neće i ne može nauditi osim prirode nisu se obistinila. I Aladžu i ostale fočanske džamije uništiše razjarene horde Voje Maksimovića, Velibora Ostojića i inih četničkih hajduka.

POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI-Pomozite nam da ih pronađemo! _ 501854987POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI -Pomozite nam da ih pronađemo! _ 501854988POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI -Pomozite nam da ih pronađemo! _ 501854987Munib Mujezinović iz Ustikoline preživjeli je logoraš Kazneno-popravnog doma u Foči _ 501854981

Foča je kao po pravilu i u ovoj najezdi četnistva bila prva na udaru, podmuklo i silovito. Fočanska mladost zatečena u snu i nadi, nestala je u valovima najdraže rijeke, ubile je spobode što od rata do rata na grad udaraju.

Za hiljade poklanih u prošlom ratu, ojađena žena-pjesnik proklinjala je Drinu:

“Pusti me, ženo drinjava
gaduro da bi li gaduro,
opet ti brada narasla
da ti se crvi ne vide…”

Most Stradanja 9.5.2013 _ 50185432Most Stradanja 9.5.2013 _ 50185430
da bi druga žena za zločin počinjen samo pedeset godina kasnije, nastavila:

“Slušamo Drino kako grad gori,
srce mu kuca a duša vapi.
Jecajem gorkim on sada zbori,
a suze su mu sve tvoje kapi.
U zraku miris dima sad lebdi,
do neba se diže mog doma plamen.
Krv se u mojim žilama ledi,
u grudima ne tuče srce već kamen..”

pogled na Carevu džamiju iz Aladže _ 50185477
Foča i ako razrušena, opljačkana, popaljena i ucvijeljena čeka Fočake. Čeka oslobodioce, čeka povratnike.

Oni će doći, oni već dolaze.

Panorama Foče _ vidi se Careva džamija _ 50185451

Ševko Kadrić (8. maja 1955. – 11. oktobra 2014.)

fotografije:fb PutnikNamjernik/flickr ekranportal13/focanskidani

oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

Ševko Kadrić rođen je 8. maja 1955. godine u selu Hajlovine, opština Pljevlja. Od 1959. godine živio je u Foči, a već sa 15 godina otišao je na školovanje u Sarajevo, kasnije u Zagreb, gdje je i magistrirao narodnu odbranu, a nastavio je usavršavanje i u Beogradu. Predavao je narodnu odbranu u Sarajevu u Prvoj gimnaziji, Muzičkoj akademiji i na Pedagoškoj akademiji.
Ševko Kadrić, profesor, pisac, novinar, slikar, polemičar, zaljubljenik prirode, neumorni istraživač i ljubitelj stećaka,  preminuo je iznenada 11. oktobra 2014. godine, u 59. godini.

_ _ _ _ _

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Foča – kako je vidio Ševko Kadrić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/18/foca-kako-je-vidio-sevko-kadric/

FOČANSKA RAJA : TRI PRIČE I JEDNA PJESMA Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/15/focanska-raja-tri-price-i-jedna-pjesma-sevka-kadrica/

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić

…Uvijek je tako sa svjedocima koji ne shvataju da šutnjom sami sebi kopaju grob…
Nataša Zimonjić-Čengić u Foči 1944. skupljala je kosti ubijenih muslimana. Kosti nikad nisu obilježene, jer je Vrhovni štab odlučio da to ne bi bilo politički korisno.

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185328

Gospođa Nataša Zimonjić-Čengić ima 74 godine. Živi u centru Sarajeva sa sinom Roćkom (46), a u javnosti se prvi put oglasila kao jedna od majki čije je dijete, sina Gorana, ubio Veselin Vlahović Batko. Koliko je pisama o tome samo napisala, pa i crnogorskom predsjedniku Mili Đukanoviću, koji joj je odgovorio, lično, obećavši pravednu kaznu zločincu, u to vrijeme zatočenom u podgoričkom zatvoru Spuž. Ne samo što nikakva kazna nije došla, nego je Batko, navodno, poslije i pobjegao iz zatvora, za kojeg, inače, upućeni tvrde da je balkanski Alcatraz. Nije bitno to za našu priču koliko činjenica da je, neovisno od porodičnih tragedija, cijeli život gospođe Nataše savršena građa za jedan – roman. Udata za časnog čovjeka Ferida Čengića, poratnog gradonačelnika Sarajeva, kojeg su drugovi odbacili uvidjevši da on ne pristaje biti dio crvene buržoazije, te surovo kaznili (samo Goli otok, dva puta) i njega i njegovu porodicu… Padanje u nemilost Čengića dešava se nakon godina u kojima je druženje sa najvišim rukovodiocima zemlje, od Tita pa nadolje, Nataši bila najnormalnija stvar, što će, možda, jednom i sama opisati u sjećanjima. Ipak, najvažnije od svega jeste da je ona, do danas, i pored informativnih privođenja, špijuniranja (kada su otvorene arhive, otkrila je da su sedmorica njihovih kućnih prijatelja za to bila zadužena), bacanja u bijedu, uvijek išla uzdignute glave, i uvijek, za sve, znala odabrati pravu riječ.

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185322

Te kosti… Nedavno, ponovno aktueliziranje srebreničkih kostiju, Natašu je vratilo u 1944, kada je ona, kao pripadnik Treće čete, trećeg bataljona Dvadeset devete divizije, na čijem je čelu bio Vlado Šegrt, došla u Foču. Tada je imala petnaest godina, prezivala se Zimonjić, bila je prelijepa, kao što je i danas. Pred lijepom ženom vrijeme je i inače nemoćno.

“U Gacku sam prije toga svašta doživjela, više ružnog nego lijepog, ali kada sam ugledala te kosti… Puno ih je bilo, svuda razbacanih, u velikim i malim gomilama, ili kao pojedinačni skeleti, neki su ležali u jednom komadu… Samo što ih i na ulici nisam sretala. Omladinski komitet, čiji sam bila član, dobio je zadatak da ih skupi… Uglavnom, muslimanske omladine među nama nije bilo, bila je pobijena, a, na domaće mladiće i djevojke velik su uticaj imali ravnogorci, i izuzetno teško je bilo s njima raditi… Recimo, držim predavanje, a iza mojih leđa neko vikne: ‘Živio kralj Petar!’, pa ja, drhteći, odem u Komitet, Gagoviću… A to mi se nije jednom desilo, i ne samo u Foči nego i u Jabuci, u Miljevini, gdje smo mi, govorilo se tada napredni, opismenjavali neuke… Tek sada shvatam šta je, naprimjer, značilo: držiš sastanak a selo gotovo cijelo u četnicima… I, uvijek je bilo sve stroga konspiracija, u nekim šiframa, niko, kao, ne zna ni gdje ideš, ni zašto ideš, ni kada se vraćaš… Bilo je tada i zavjera. U jednoj od njih samo što nije poginuo i moj Fićo (Natašin budući suprug Ferid Čengić, op. aut.)… Tada smo nas dvoje već bili bliski i, valjda, nekima to nije odgovaralo, musliman i Crnogorka zajedno. Fićo, instruktor pri Vrhovnom štabu, trebao je proći nekim putem, ali, umjesto njega, prošao je drugi iz jedinice, i platio glavom… Bila sam na sjednici kad javiše… Pretrnula sam, ali, ispostavilo se, za drugog, kobna zabuna… Puno godina kasnije, već sam i ostarjela bila, čini mi se ni Fićo više nije bio živ, slučajno sam srela jednu našu partizanku. Kazala mi je, s olakšanjem, kao da govori pred smrt, pa hoće da olakša samoj sebi, da je tada postojao vrlo precizan plan likvidacije nas dvoje, čak mi je i ispričala kako se to trebalo desiti, rekla mi je i ime čovjeka koji je trebao biti likvidator. Viđala sam ga poslije rata u Sarajevu, neću otkriti ime, ne zbog njega, kojeg odavno nema, nego zbog njegove djece, nisu ona kriva… To, sa zavjerama, usud je moje porodice…”

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185327

I partizani ubijaju

“Sjećam se, bilo je to 1941, u Gacku tek počeo rat, dođe, sav zadihan, komšija, musliman, kasnije će ga uhapsiti zbog navodnog šurovanja s ustašama. Nama je pomogao. Dakle, on je upozorio moga oca na dolazak ustaša, te dodao da bi dobro bilo da se skloni sa dvjema poodraslim kćerkama. I, mi smo malo kasnije izjurili iz kuće, pa preko nekih livada, brda, planina, pravo u Crnu Goru, baki i djedu… Kao da je juče bilo. Zakuca otac na vrata, djed otvori, vidjelo se, nimalo obradovan… U sobi postavljen sto, na stolu tanjiri, šest. Djed nas ne nudi, ničim, a mi umorni, gladni… Sestra šapuće: pogledaj, crno platno prebačeno preko ogledala, da nije neko ovdje umro? Bake nema, to nas je začudilo. Onda, čujemo, djed šapuće ocu, baka je na tavanu. A što, pita otac. Djed mu opet nešto šapuće… I, mi smo uskoro produžili dalje, kod nekih rođaka. Ispostavilo se, poslije, da su dan-dva prije četvoro iz moje familije partizani likvidirali zato što su, tvrdilo se, šurovali s Italijanima. Ustvari, bila je to bezobzirna osveta nekih zavidljivaca iz pokreta, koji su primjedbu, ovlaš izrečenu na partijskom sastanku, da je možda bolje odložiti napad na Italijane, svrstali u pomoć neprijatelju. I, odmah prijeki sud… “Vratimo se opet u Foču iz te, 1944, i, kostima… “U to vrijeme sam se prvi put susrela sa ‘zelenim kadrom’, muslimanima koji nisu bili ni u partizanima ni u četnicima… Jednom smo išli niz neku padinu, odjednom je zapucalo, i, šta se sve još dešavalo nije ni bitno za priču, ali, nenadano, istrčala je pred mene žena u dimijama, s djetetom… Nije imalo više od jedanaest, bilo je krvavo, ranjeno, očito u tom puškaranju… Pritrčim djetetu, odvučem ga na bezbjedno, previjem mu ranu, a komandir čete zagalami. Pomažem neprijatelju! Kakav neprijatelj, pa, to je dijete, a, osim toga, ja sam bolničarka… Poslije sam objasnila majci kome u Foči da se obrati, jer, nisam bila sigurna kako se to s rukom može završiti… Nešto kasnije, kada sam i ja došla u Foču, na ulici mi prilazi žena, gotovo sam je jedva prepoznala, iza nje seoska kola… Žena se smije. Kaže da je sišla u grad da se meni zahvali, i pružila mi je orahe, što je bilo veliko u toj gladi… Eto, to je moje iskustvo sa zelenim kadrom, o kome su se takve strahote pričale, a, zapravo, koliko sam shvatila, nije nekima valjao samo zato što njegovi pripadnici nisu htjeli prići ni jednoj ni drugoj vojsci… Tako je, i inače, kada si izvan krda…

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185326

Da se vratim kostima koje smo mi skupljali, i na zabitim, ali i na drugim mjestima, noseći ih najčešće u rukama, ili u platnenim kesama…”

Adilovo svjedočenje

Adil Zulfikarpašić je januara 1942. godine dobio zadatak da putuje u Foču, gdje je bio Vrhovni štab, i Tito. O tom svom putovanju ostavio je pismeni trag, objašnjenje, otkud razbacane kosti koje je dvije godine kasnije i Nataša zatekla. Adil je, inače, jahao prema Foči zajedno sa Radetom Hamovićem, zapovjednikom odreda, Perom Kosorićem, zapovjednikom bataljona, i sa još nekoliko pratilaca, a svuda ih je dočekivala ista slika: zgarišta, nijema pustoš i gladni psi koji su vijali oko muslimanskih sela. Seljak na kojeg su naišli ovako je objasnio šta je bilo: “A, sa Turcima? Satrli ih, brate, i sjeme im satrli. Puni su ih potoci, to će u proljeće, ako ih zvijeri dotle ne pojedu, da smrdi. Još ćemo kakvu bolest navući. Kazao sam ja vojvodi Klariću: Iskopajte jame, pa zatrpajte, naćerajte, neka sami sebi jame kopaju…” I u Miljevini su naišli na strašne prizore: “Kod jednog potoka, preko kojeg smo morali projahati, stajala je hrpa poklanih žena, staraca i djece. Preko njih je bio pao snijeg. Ispod bijelih nanosa virile su noge, glave, ruke ili ramena. Leševi su bili iznakaženi, otekli. Snijeg koji se topio bio je crvenkast i siv od krvi i truleži. Po tragovima se vidjelo da grabljivice razvlače leševe. Na više mjesta ležale su odrtine ljudskih tjelesa, s kojih su ptice jele ljudsko meso. Vonjalo je u zraku jer je već nekoliko dana sijalo sunce… Čitavim putem do Foče nismo sreli ni jednog muslimana ni muslimanke. Što je s njima? Prije je u fočanskom srezu bilo 67 posto muslimana…” Most u Foči je još bio krvav, a ispod mosta, opisuje Zulfikarpašić, niz zidine kula, visile su, poput stalaktita u carstvu nečastivog, ogromne krvave ledenice: “Pod tim strašnim crvenim baldahinom Drina je ljuljuškala mrtva tijela kao da ih uspavljuje. Uz obalu su ležali naduti leševi žena, djece i ljudi u građanskim i seljačkim odijelima. Neki mrtvaci bili su goli.” Pričali su im: da Drina ne bi izbacivala tijela, četnici bi razrezivali trbuhe mrtvacima, i tjelesa bi potonula. U Putu u Foču Zulfikarpašić ističe da su strašne zločine učinili većinom mještani, srbijanskih četnika je bilo malo. Navodi i to da za prethodnih sedam mjeseci vlasti NDH, od trideset osam hiljada muslimana, ustaški režim nije uspio mobilizirati više od dvanaest ljudi, a uhapsio ih je oko tridesetak (Srba), što je izazvalo ogorčenje muslimana: “Znam da su mnogi uglednici intervenisali da ih se oslobodi, i da nijedan od tih uglednih ničim nije odobrio ustaške postupke… Ali, kada su četnici počeli klati, sve odreda, nije se našlo ni dvanaest od šesnaest hiljada Srba da uzme u zaštitu barem jednog od osam hiljada muslimana, odnosno njegovu imovinu…

A jednog dana su priredili lov. Pravi lov na ljude. Uzeli su pse i nekoliko stotina vojnika i otišli u brda da love one koji su bili izbjegli smrt… Ubijali su ih na licu mjesta…”, zabilježio je Zulfikarpašić priču svjedoka.

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185329

Skeleti pored Ćehotine

Nataša nastavlja: “Sedam dana je trajalo sabiranje tih kostiju, koje smo odnosili na jedno mjesto pored Ćehotine… Slagali smo ih kao drva što se slažu… Hrpa se svaki dan povećavala, i taman kad bi se učinilo da će dobiti svoje definitivne obrise, dođem drugi dan i vidim da je hrpa još veća… Puno sam toga ružnog u godinama od tada do danas doživjela, ah, ružnog, i to je blaga riječ, ali ti skeleti pored Ćehotine, posebno dječiji, poluraspadnuti, na kojima su se, u raznim mojim kasnijim trenucima očaja i zapitanosti nad svim, pojavljivala osmjehnuta dječija lica, uvijek sa krupnim očima koje kao da mi nešto hoće reći, dakle, ti skeleti me ne prestaju proganjati… Nastavljaju se na ove priče oko srebreničkih kostiju, i, kao da je sve samo jedan neprekinuti niz užasa, nepravde, besmisla, i, ogromne hipokrizije…” Goran Čengić, Natašin i Fićin sin, gotovo šezdeset godina poslije tog skupljanja kostiju kod Ćehotine (nakon što ga je zločinac Batko u grupi nevinih poveo iz grbavičkog stana na trebevićku padinu, i pucao u njega, a sutradan, otkrivši da je živ, dokusurio ga!, samo zato što je on, iz roda Zimonjića, pokušao zaštititi komšiju, muslimana, starca), i sam je postao jedan od tih kostura. Kada je “njegova” jama pronađena, majka je prepoznala komad džempera kojeg je sin samom sebi kupio, u Visokom, na nekoj turneji rukometaša Želje: “Čim sam mogla preći na Grbavicu, otišla sam u Goranov neboder. Izađe komšija, i, šta će, čovjek, nije mislio ništa loše, k'o s neba: ‘Odveli ga, Nato, zaklali ga.’ Policajac, stoji pored nas, poče ga ružiti što tako, otvoreno govori… Eto slučajnosti, u visočkoj mrtvačnici sam vidjela ostatke džempera moga sina…” Ali, 1944, sakupljene kosti je trebalo i ukopati: “Moj je Fićo pitao Uglješu Danilovića, čula sam vlastitim ušima, šta dalje da rade, primijetivši da bi dobro bilo odabrati neko posebno obilježje, da se zna da su to kosti nevinih muslimana koje su ubili četnici, a Uglješa je skočio, baš tako, skočio: ‘Fićo, nemamo vremena za to, i’, dodao je tiše, ‘nije sada ni politički dobro tako nešto uraditi, ovdje…'” Kada nije vrijeme za istinu?

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185324

Četnik-partizan

U već pomenutom Putu u Foču, Ferida Mulabdić, studentkinja medicine, partizanska simpatizerka, na Zulfikarpašićevo pitanje da li su koljači uspjeli pobjeći, odgovara da ih je pobjeglo samo desetak: “…ostali su ovdje, ali oni su kao partizani primljeni i imaju svoj odred. Komandant je Strajo Kočović, samozvani četnički vojvoda, koji je bio jedan od najgorih koljača. Ništa nije učinjeno da se kazne…” Tog Kočovića, bradatog, obučenog u oficirsku uniformu, Zulfikarpašić je kasnije vidio u fočanskom hotelu, sjedištu Vrhovnog štaba. Preko ramena su mu visili redenici. Na šubari je imao petokraku. “Nije me pozdravio, samo je čudno gledao u moj M.P. i bombe na kaišu… Šta ovaj radi kod tebe, pitao sam Tita. ‘To je komandant fočanskog partizanskog odreda, ostavio je četnike i prešao nama. Vrijedan mladić, preko njega ćemo privući mnoge ljude…'” Tito mu je, Zulfikarpašić svjedoči, otkrio da je njega, Adila, pozvao zato što je on iz ugledne porodice, kojem su četnici zapalili kuću, ubili brata, pa će “tako biti još zgodnije da ti kao takav propovijedaš slogu sa Srbima i da im ostali muslimani pruže ruku pomirenja”. Jer, nastavio je dalje Tito, “neka muslimanska sela su odbila predati oružje, objasnivši da im treba za borbu protiv četnika: “Međutim, mi smo četnike otjerali, vršimo veliku mobilizaciju, trebamo oružje, a ne možemo trpjeti na našoj teritoriji nikakve naoružane jedinice izuzev naših…” Isto je Zulfikarpašiću ponovio predstavnik seljana iz Curova, gdje im je on došao zajedno sa Ivom Lolom Ribarom i Feridom Čengićem, rekavši: “Ni u kakvu politiku mi se ne miješamo, mi branimo živote naše djece i žena. Zar da damo oružje vama, a nekoliko kilometara odavde su četnici… Ne dirajte nas, ovo je naš teren stotine godina, i nećemo vas dirati…” Seljani će, kasnije, ipak predati oružje, i to baš Kočoviću. Uskoro će zasjedati Vrhovni štab.

Zulfikarpašić je u svome referatu govorio o nužnosti ukidanja fočanskog narodnog odbora u kome su samo Srbi, neki od njih i četnici, i tek jedan musliman; o nužnosti ukidanja sadašnjeg suda, koji je, umjesto da sudi koljačima, osudio dvanaest muslimana, među njima i narodnog tribuna, opozicionara beogradskom režimu prije rata, “za koga mi je Moša Pijade rekao da je bio ispravan i da smo ga trebali pozvati na saradnju”. Na savjetovanju su, pored Tita, bili i Ranković, Pijade, Lola, Milutin Milutinović i Milovan Đilas. “Jedino je Milutinović smatrao da bi povodom toga trebalo održati sastanak CK i Vrhovnog štaba, a Tito je kazao da po tom pitanju nemamo šta diskutovati. Ranković je rekao da je velika partizanska pobjeda to što je osnovna četnička masa prišla nama: “Mi ne možemo, bez obzira prema njima, da pohapsimo i sudimo njihove komandante, mada su oni, bez sumnje, počinili zločin prema muslimanima. Drugo, muslimani se još kolebaju i ne može biti govora o njihovom masovnom prelazu na našu stranu, a pojedinačni prelazi mogu škoditi, jer će izazvati lošu reakciju Srba. Nama muslimani u Foči nisu sada potrebni kao borci, nego kao pomagači…” Kasnije, saznavši da je jedan od koljača i Ranko Popadić, partizanski komandir, Zulfikarpašić je bez duše odjurio u komandu mjesta, i to ispričao Rodoljubu Čolakoviću i Risti Tošiću. “Čolaković mi je rekao: ‘Kada bismo mi hapsili koljače među ovdašnjim Srbima, onda bismo pohapsili pola našeg Narodnog odbora i većinu vojnika…’ A Tito: ‘Mi ne možemo voditi protusrpsku politiku, u našoj vojsci se nalazi preko 95 odsto Srba.’ Odgovorio sam: ‘Ali, to nije protusrpska, to je protukoljačka politika…'”

A Tito je primijetio da on, Zulfikarpašić, izgleda slabo, da se treba naspavati i odmoriti… Nataša Čengić nastavlja: “Poslije smo mi otišli iz Foče. Ne znam tačno šta je bilo sa kostima, ali znam da one nikad nisu dobile ime, znak, da, navodno, ne bi smetale živima…”

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185323

Moja sestra Ksenija Zaborav se u Nataši nikada nije ugnijezdio, a da će tako biti shvatila je još saznavši da je nađena njena sestra Ksenija Jauković, koju su četnici, krajem Drugog svjetskog rata, kao pripadnika Saniteta pri Vrhovnom štabu, zajedno sa jednom bolničarkom, ubili na Majevici. Inače, i Ksenija i Nataša, dvije od pet kćerki Zimonjića, dobile su imena prema Nataliji i Kseniji, princezama, kćerkama kralja Nikole Petrovića. A, kada se sestra tih princeza, Jelena, udala za italijanskog kralja Viktora Emanuela, poslala je dar novorođenoj Kseniji, prvoj unuci njene rodice Ivane, rođene Vukotić, udate Zimonjić sa Čeva, u Crnoj Gori, odakle je i kralj Nikola. Dar je bila prelijepa crnogorska narodna nošnja, u kojoj se Ksenija slikala kada je napunila osamnaestu. Ustvari, tada ju je prvi put i obukla…

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185321

“Sjećam se i toga… Nas pet, Dobrila, Natalija, Ksenija, Ljiljana, Mirjana i ja, sa djedom, oficirom, čiji je brat bio čuveni mitropolit Petar Zimonjić… Nošnja se, zajedno sa još nekim predmetima iz naše porodice, danas nalazi na cetinjskoj Biljardi. Dugo smo razmišljale šta uraditi s njom, i na kraju smo čule da je tako najbolje.” Dugo porodica nije imala nikakvih vijesti o Kseniji: “Nismo ni znali šta se tačno s njom desilo. Jednom, tada sam već bila udata, i bila je majka kod mene, a sa svekrvom sam ionako živjela, dakle, sjedili smo svi u kući kada su nam došli u posjetu doktori Isidor Papo, Bogdan Zimonjić, Moni Levi… Sjede oni sa Fićom, a dr. Papo, malo-malo, pa u mene pogleda, i na kraju objasni: ‘Bože, Fićo, što tvoja Nataša liči na našu Kseniju iz Centralne bolnice Vrhovnog štaba… Pri jednom napadu četnika, zarobljeno je deset partizana. Držali su ih u štali. Ksenija je odatle uspjela pobjeći sa Danicom Novaković, ali su ih četnici uhvatili, i ubili, 1944…’ Dr. Papo nije znao da smo mi sestre jer je Ksenija nosila prezime Jauković… Njenog muža, Dragu, kapetana, Talijani su ubili… Pregazili ga tenkom, živog… Kada je to čula, moja majka se odmah prevrnula, i počela tući glavom o zid… Udarala je, udarala, strašno dugo… Svi smo bili u šoku… Majka je umrla nekoliko dana kasnije, nije mogla to preživjeti. Kseniju je strašno voljela. Svi smo je voljeli. Pogledajte kako je bila lijepa… A ja sam, eto, nadživjela svoga Gorana, i svoga Igora, opaka bolest ga je odnijela naglo, davno još, baš je sedmog juna bila godišnjica, Goranova je četrnaestog juna, i cijeli je ovaj mjesec smrtna traka, na kojoj se pomiču moji dragi kojih više nema… Valjda sam poslije svega ja ostala živa zbog ovog moga trećeg sina, Roćka…

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. - 50185318

Dugo nismo znali gdje je Ksenijina humka, i jednom, moja sestra Dobrila pođe po majevičkim selima sa nekim beogradskim novinarom, čiju su sestru četnici ubili zajedno sa našom… Bila je četrdeset deveta, čini mi se, vrijeme u kojem se još svako svakog plašio… Danima su hodali po selima, raspitivali se, i niko ništa nije znao… Uvijek je tako sa svjedocima koji ne shvataju da šutnjom sami sebi kopaju grob… Došli su u neku pustaru, i vide dvoje starih. Prvo se obrate starcu, ne haje, ponove, on, ‘bogami, ne znam’. Htjeli su krenuti kad starica zagrmi na muža: ‘Reci, reci jednom, ne možeš više tako…’ I, da ne dužim. Upravo je taj starac gledao kada su ih ubijali, i kopali, i, odveo ih je na to mjesto… Uz Kseniju je pronađen njen češalj… I danas je na Majevici…”

Edina Kamenica
DANI, br. 263 od 28.juna 2002.

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185319

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185317

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. - 1945. _ 50185320

teci drino, teci i pričaj _ 50185317

vidi još:

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/
FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/
FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/
FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/
IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

FOČA : Slučaj grada – kampa za silovanje korištenog kao ‘oružje rata’

Slučaj grada - kampa za silovanje korištenog kao 'oružje rata' _ 50185161

“Pripadnici oružanih snaga bosanskih Srba upotrebljavali su silovanje kao sredstvo terora”.

Branislav Brane Ćosović komadant vojne policije tzv. ‘Ćosinih stražara‘ u Foči 1992. godine “pohvaljen zbog dostignuća u oslobađanju Foče”.
“Osim silovanja teško ću zaboraviti i batine, naročito one koje sam dobila od Vlade iz Foče, zvanog Bakara.” – rekla je djevojka koja je razmijenjena 21. marta 1993. godine.

25 Godina od genocida u Foči _ 4463

Buk Bijela, naselje na gradilištu nikad izgrađene hidroelektrane na Drini, koje je bilo pretvoreno u lokalni vojni štab, a u barakama su bili srpski vojnici, njih 200-300. Vojnici su mlade žene saslušavali i – optužujući ih da im daju lažne izjave – silovali. Jedna djevojka je, uz izgovor da “nije davala dovoljno dobre odgovore”, odvedena u prostoriju gdje su je silovala, koliko se sjeća, najmanje desetorica vojnika, nakon čega se onesvijestila.

25 Godina od genocida u Foči _ 50185160

U srednjoškolskom centru je također bila jedna od ratnih kasarni (danas je to opet škola) i kratkoročni pritvor za žene, djecu i starije. U iskazu jedne Bošnjakinje, haške svjedokinje, stoji: “Svaku večer su dolazile grupe srpskih vojnika koji su silovali žene i djevojke. Bilo je i grupnih silovanja, uglavnom nad mlađim ženama i djevojkama. Najčešće su dolazili pripadnici vojne policije ‘Ćosinih stražara‘.”

Slučaj grada - kampa za silovanje korištenog kao 'oružje rata' _ 50185160

Sportsku dvoranu “Partizan” obezbjeđivala je redovna milicija. U periodu juli-august 1992. bila su najmanje 72 zarobljena bošnjačka civila, uglavnom žene, djeca i nešto malo starih. Vojnici i milicioneri su dolazili svaki dan i svaku noć i silovali žene i djevojke. Neke su odvodili u hotel “Zelengora”, privatne stanove i kuće, gdje su bile izložene masovnim silovanjima. Jedna Bošnjakinja, svjedok događaja, danas nastanjena u Australiji, u svom iskazu je rekla: “Oko 12. augusta 1992. godine, večer prije nego što će nas pustiti, dva vojnika su odvela mene i još jednu djevojku na gradski stadion. Tamo je stajala, čekajući nas, velika grupa vojnika, a među njima je najviše bilo Crnogoraca i vojnika iz Srbije. Tu noć ne znam koliko me je vojnika silovalo na klupama stadiona. Ostali su stajali i sve to gledali. Onesvijestila sam se. Iste noći odveli su nas u Buk Bijelu, a vojnici su nas opet silovali…”

Slučaj grada - kampa za silovanje korištenog kao 'oružje rata' _ 50185163

Odvodili su nas u barake, po 2-3 žene, tamo nam prijetili pištoljima i noževima, skidali nas gole i više njih je svaku od nas silovalo. Među njima sam prepoznala zloglasnog četnika Gojka Jankovića. Osim Gojka Jankovića, tu je bio i Slavko Ivanović. Prije rata bio je taksista u Foči.

Nisam se uspjela ni oprati, a već je došla neka druga četnička vojska i odvela me ponovo, sa još nekim ženama, u jednu bošnjačku kuću. U podrumu te kuće je bila jedna stara nena. Tu su nas, više njih, četnika, silovali do samog jutra. Ujutro su nas vratili u salu i tek što smo došli, došao je jedan četnik i opet izveo nas šest mlađih žena, kao, treba da mu očistimo kuću u obližnjem naselju. Međutim, kad smo dovedene, od čišćenja nije bilo ništa. Tamo je on doveo desetak četnika i tu su nas svi više puta silovali i radili od nas šta su htjeli sve do podne, kada su nas vratili u salu. Bile smo izmrcvarene i izmučene gotovo do smrti.

Najčešće je vodio mene i Eminu.Jednom me je odveo i Dragan Stanković, zvani “Dragec”. On me je vodio sa jednim Crnogorcem u Gornje Polje u Foči, u neku garsonijeru.

Slučaj grada - kampa za silovanje korištenog kao 'oružje rata' _ 50185162

Uvečer, na Đurđevdan, 06.05.1992. godine, neko je počeo da lupa na vrata: “Otvorite! Otvorite!” Nezira je prišla vratima i otvorila ih. Ušao je Trivun Predrag Pedo i odmah prišao meni. Oštro mi je naredio da pođem sa njim na tavan. Pitala sam šta ću na tavanu. Kad sam mu to rekla, on je okrenuo pušku i počeo me udarati kundakom po glavi. Zateturala sam se od udaraca. Dok me je tukao, žene koje su bile sa mnom su se razbježale. Ostala je samo nana koja nije mogla da se pomakne. Onda me je on privukao sebi i grubo navalio na mene.

25 Godina od genocida u Foči _ 4465

Da li me je onda silovao? Da li me je onda general Rouz seksualno zlostavljao? Jeste, ponizio me je kao robinju. Nisam mogla da se oduprem. Silovana sam, samim tim što sam bila zarobljena logorašica, obespravljena, bez ijednog ljudskog prava… General je kuću napustio pred zoru, ostavivši me samu sa mojom sudbinom.
Ostala sam tu još pet-šest dana, a za to vrijeme me je general Rouz posjetio još dva puta. Uvijek je dolazio poslije trčanja u prirodi. To se vidjelo i po njemu i po njegovoj odjeći. Sa Tjentišta su me ponovo vratili u bolnicu, u kojoj me je Rajko Vukadin do 03. jula 1994. godine, silovao nekoliko puta. Ucjenjivao me je prijeteći mi da će me odvesti u salu “Partizan”, u kojoj tada, saznala sam kasnije, više nije bilo logorašica… Slobodu sam udahnula nakon golgote koja je trajala dvije godine… 03.07.1994. godine, došli su po mene i odvezli me vojnicima UNPROFOR-a, koji su me predali našima u Goraždu, gdje mi je bila porodica.

arhiv

vidi još:

O GENOCIDIMA NAD BOŠNJACIMA: „AKO BUDEMO BUDNI NEĆE NIKAD VIŠE, ALI AKO BUDEMO SPAVALI HOĆE USKORO……“/FOTO/…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/30/o-genocidima-nad-bosnjacima-ako-budemo-budni-nece-nikad-vise-ali-ako-budemo-spavali-hoce-uskoro-foto/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI : IZJAVA DERVIŠ BAVČIĆA IZ FOČE (februar,1942.)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/05/75-godina-od-genocida-u-foci-izjava-dervis-bavcica-iz-foce-februar1942/

FOČANSKE ŽRTVE GNOCIDA 1992. (spisak nije kompletan)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/20/focanske-zrtve-gnocida-1992-spisak-nije-kompletan/

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča u ovdašnjim medijima?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/09/sjecas-li-se-focezasto-je-zaboravljena-foca-u-ovdasnjim-medijima/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

Foča 1992. : Silovanje kao metoda rata
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/16/foca-1992-silovanje-kao-metoda-rata/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Foča : Hoča, Hotča

 
Foča se spominje u Srednjem vijeku kao Hoča, Hotča, a tek u XVI v. upotrebljava se ime Foča.
Ona se spominje 1444 god. kada je u njoj postojao dubrovački konzulat koji je slao izvještaj svome knezu (27-IV-1444 god.). U tom istom pismu se nalazi spomen Radiča Utvičića.
Fočom su vladali Hranići-Kosače čije je pleme porijeklom iz njene bliže okolice, iz Podrinja. Foča je bila u rukama Hranić-Kosača do proljeća 1465 god.
Još jedan Utvičić imenom Mihoč se spominje u Foči 1467 god.

Foča - Panorama Foče 1898. (2)

Foča u srednjem vijeku

U srednjem vijeku Foča se pominje zapisana pod raznim nazivima kao Choçe, Coçça, Choza, Coçe, Chozza, Coza, Chotza, Hoča, Hotča. Jula 1444. je navedeno kao Hotče (pisana u Hotče), a isto tako i augusta 1467. (u Hotču). Pretpostavlja se da naziv Hoča i Hotča potječe od vlastitog imena Hotkja koje ima korijen u glagolu hotjeti.
Foča je smještena na desnoj obali rijeke Drine, na sastavcima rijeka Ćehotine i Drine. Ono nije imalo utvrđeni grad, nego je služilo za trg i prolazno mjesto trgovaca i poslanika. Ona je središte šireg područja poljoprivredne sredine i bogate mreže puteva. Kroz Foču je prolazio čuveni dubrovački put (Via Drine). Značaj prolaza kroz Foču označen je činjenicom da je jedne prilike i put tako nazvan (Via Coze). To je osnova na kojoj se razvija srednjovjekovna Foča kao trg i karavanska stanica.

žžž4382
U mnogim srednjovjekovnim dubrovačkim dokumentima nalazimo pomene Hoče (prvi pisani pomeni od 1336. godine) gdje se spominju nazivi VIA DRINA (latinski VIA- znači PUT) i VIA CHOCE (čita se HOČE). Ovo potvrđuje i dubrovačka potvrda o trgovcu Nikoli Prodanoviću ‘’HOČANINOM’’ sa Drine.Kako je ime Hoča prešlo u Foča nije u potpunosti razjašnjeno, niti kada tačno (mada po nekima ta promjena se odvila tek po padu pod Tursku vlast). Znamo da se 1450. godine zove Hoča i dalje, a pominje se za vladavine Hercega Šćepana (Stefana Vukčića Kosače) kao ‘’HAS FOČA’’.

Kada su Turci zauzeli Foču (Hoču), postavili su u njoj svoje administrativno i vojno sjedište. Glavni upravitelj Hercegovine zvao se sandžakbeg. Tu je residirao i kadija. Sandžakbeg Hercegovine se stalno dopisivao sa Dubrovnikom. Neka su pisma pisana iz Hoče od 1472 god. i dalje.
Sinanbeg, upravitelj Hercegovine, piše iz Hoče 1-II-1475 god. Nije isključeno da su Turci kovali svoj novac u Foči, ali je sigurno da su tu razvili zanatstvo – zapisao je o ovom gradu Marko Vego u radu Naselja bosanske srednjevjekovne države.
Muvekkit osmansku vlast na ovom području datira dosta rano, u vrijeme bosanskog kralja Ostoje i osmanskog sultana Mehmeda I. .. Uspostavljen je u Gornjoj Bosni jedan sandžak od tvrđave i nahija: Foča, Čajniče, Pljevlja, Nevesinje i postavljen na položaj sandžak-bega Ishak-beg sa dovoljnim brojem muhafiza. U početku je sjedište saandžaka bilo u Foči, navodi ovaj historičar. 1414/1415 god. – period je uspostave te vlasti po Muvekkitu.

Zapisi o gradovima _ 407

U Foču često dolaze trgovački karavani krajem 14. i u 15. vijeku. U 15. vijeku Foča je najveće trgovačko središte u regionu. Dubrovčani su pokazivali jak interes za Foču u periodu 1422-1448., kada su u Foči imali i svoju koloniju. Privredna razvijenost i prisustvo stranih trgovaca doveli su i do razvoja domaćih trgovaca. Oni obično posluju putem kreditiranja. Krajem 14. i u 15. vijeku ističu se domaći trgovci Drugovići, Nartičići, Zorčići, Crijepovići, Ljubinovići, Novakovići, Veseokovići, Brateljevići, Tvrdiša Mirošković, Radoje Dubjević i drugi. Pored uvozne trgovine, u kojoj prednjače tkanine i luksuzna roba, fočanski trgovci se bave i izvozom domaćih resursa, prije svega poljoprivrednih artikala. Juna 1453. pomenuta je Podfoča. Foča je bila u posjedu bosanskog vlastelinskog roda Kosače.

Foča Most Mehmed-paše Kukavice, Gornji Ćehotinski most
Vjerovatno se postankom trgovina i karavana rodilo prvobitno ime Hotča. Poslije se to ime mijenjalo, od Hotča preko Hoča do Foča (čak imamo pomene i kao Hvoča i Voča)…
Naziv Hotča je slovenskog porijekla, u čijem osnovu je stari staroslovenski glagol HOTJETI (tj. htjeti), odnosno prisvojni pridjev ženskog roda – HOTKIJA, pa je KJ dalo jotovanjem kasnije Č.

(Hotča bi tako značila hoćenja, hotjenja, hoćenje, hotjenija, hoćan pa i pohoćan,htijenja, odnosno hoćemo li, hotjeti, kao što i Šćeotina znači ‘’da smo šćeli’’).
Tako bi Hotča značila u prijevodu ‘’željeni grad’’. Po nekima Hotča u slobodnijem prevodu može značiti i VINOGORJE, jer je ovaj kraj bio poznat i po vinovoj lozi u srednjem vijeku.

_ _ _ _ _

priredio:Kenan Sarač

fozografije:flickr ekranportal13

FOČA NA VODI : RAJ ZA INVESTITORE

žžž501781
Bez jezera, nema ni viška novca u budžetu, a bez dobrog budžeta nema ni ulaganja u komunalnu infrastrukturu i kapitalne investicije. Vazda je bilo dobro spojiti ugodno i lijepo sa korisnim.

Priča je krenula o izgradnji 14 MHE na pritokama Drine. O izgradnji i planovima gradnje mini-hidroelektrana na Ćehotini, Govzi, Bistrici, Oteši, Krupici, Jabušnici, Sutjesci i Hrčavki.
Ako se ovim 14 mini HE pridodaju i one planirane tri hidroelektrane na Drini (Buk Bijela, Foča i Paunci), Foča će u neki vakat ličiti na Filipine, ostrvsku zemlju, ispresjecanu rijekama i jezerima uzduž i poprijeko.

A priča je krenula i o izgradnji stambenog kompleksa Foča na vodi koji će se prostirati od Ribarskog restorana do Sastavaka. U konačnici se ima za cilj što veće i što ljepše građevinsko čudo, sa manjim izmjenama riječnih tokova Drine i Ćehotine.

FOČA : 18. juna 2017. biće održana prva turističko-promotivna i zabavna regata

splavarenje 0006

Od fočanskog rafting kampa Bastasi do sastavaka Ćehotine i Drine, 18. juna biće održana prva turističko-promotivna i zabavna regata „Drinska avantura“.

Rijeka Drina je posljednjih nekoliko godina postala prepoznatljiva po masovnim regatama, ali u srednjem i donjem dijelu njenog toka, dok na području Foče, gdje ova bistra rijeka nastaje spajanjem Tare i Pive, takva manifestacija, mada je bilo pokušaja, nikada nije zaživjela.

– vidi više na:

Zelenika – Drina
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/zelenika-drina-2/

ZELENIKA – DRINA : Valja nama preko rijeke…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/zelenika-drina-valja-nama-preko-rijeke/

FOČA : Drina prijeti Foči (FOTO i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-drina-prijeti-foci-foto-i-video/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

Ćamil Sijarić : ĆEHOTINA I DRINA – I MEĐU NJIMA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/07/camil-sijaric-cehotina-i-drina-i-medu-njima-foca/

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.

 

Grad Foča još uvijek nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.godine.
Ko je i od koga je oslobodio Foču? U čije ime je ubijeno 3.000 civila? Ko je i u čije ime silovao djevojčice od 11 i 12 godina? Ko je i u čije ime silovao preko 600 djevojčica,djevojaka,žena,nena? Gdje su ubijeni – nestali Fočaci za kojima se još uvijek traga? Gdje je 1.000 nestalih? Gdje smo to danas? Kakva je budućnost koja se temelji na lažima i zločinima iz prošlosti?
Prošlo je 25 godina, a za nas nisu prošle. Za nas je i sada ‘92. godina i sada su nam prijetnja oni Srbi koji ne daju da obilježimo mjesta na kojima su nas ubijali. Mi još uvijek tražimo kosti naših najdražih. Oni ne žele da govore o tome. Ali, mi smo tu da pričamo.
_ _ _ _ _

žžž501747
Zelene beretke sa kokardama i crnim šubarama sa ratnohuškačkim tzv, novinarom Dragom Todorovićem

OBILJEŽENO ČETVRT VIJEKA OD FORMIRANJA TZV. FOČANSKIH BRIGADA TZV. VRS
April 9, 2017
Boračka organizacija Foča obilježila je dana 9.4. nizom svečanosti, 25 godina od formiranja fočanskih brigada tzv. vojske republike srpske.
Plamen građanskog rata, u kojem se raspala Jugoslavija, Foču je zahvatio 8. aprila 1992. godine, a taj datum se obilježava kao Dan tzv. fočanskih brigada, koje su kasnije formirane spajanjem manjih vojnih jedinica.

žžž501748
Ratnohuškački tzv. novinar Drago Todorović (lijevo) sa oslobodiocima Foče (zelene beretke sa kokardama)

Na svečanoj akademiji u Gradskom pozorištu, istaknuto je da je 8. april prije svega dan odbrane Foče, jer je tada srpski narod bio primoran da se oružano suprostavi pokušaju naoružanih muslimanskih grupa da ovladaju gradom.
Jedan od ratnih komandanata Milenko Plemić rekao je da je rat u Foči počeo napadom „zelenih beretki“ na brdo Ćelovinu iznad Foče.
„Događaji iz dva svjetska rata opametili su Srbe i ovoga puta oni nisu bili nespremni kao nekada narod Kozare, Prebilovaca ili Korita. Napad „zelenih beretki“ je lako odbijen, a istoga dana uveče muslimani su zapalili nekoliko srpskih kuća u Donjem Polju“, naveo je Plemić.

žžž501749
Zelene beretke u Foči na izložbi povodom oslobođenja Foče

On je podsjetio da se brzo uspostavio tzv. srpski krizni štab, koji je naoružao jedinice i obezbijedio dolazak tzv. srpske garde čija je pomoć, kako je istakao, bila presudna u oslobađanju grada.
„Grad je oslobođen za samo devet dana, odnosno 17. aprila, kada su naše jedinice protetjerale bojovnike iz njihovog glavnog uporišta Donjeg Polja prema Goraždu“, rekao je Plemić.(radio foča/foča24info)
_ _ _ _ _

25 Godina od genocida u Foči _ 4465

ČETVRT VIJEKA OD GENOCIDA U FOČI

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine
Općina Foča je smještena na jugoistoku Bosne i Hercegovine, na rijeci Drini, uz samu granicu sa Srbijom i Crnom Gorom. Prema Popisu stanovništva iz 1991. Foča je brojala 40.513 stanovnika, od čega 20.790 Muslimana (Bošnjaka), 18.315 Srba, 94 Hrvata i 1.314 Ostalih.
Foča je imala posebnu stratešku važnost za cjelokupni cilj ujedinjavanja „srpskih zemalja“, budući da se ova općina nalazila u sredini tzv. Srpskih autonomnih oblasti, čije je uspostavljanje i povezivanje sa „srpskim zemljama“ u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori bio osnovni cilj velikosrpske ideologije i politike državnog rukovodstva Srbije i Crne Gore.
Jugoslovenska narodna armija je 7. aprila 1992, potpomognuta lokalnim srpskim snagama, napala grad Foču, nakon čega su Bošnjaci sistematski hapšeni, ubijani i odvođeni u koncentracione logore i druga mjesta zatočenja. Nakon okupacije grada, srpski vojnici su nastavili brutalna hapšenja, ubijanja i uništavanja bošnjačkih vjerskih i kulturnih objekata u svim okolnim selima.
Muškarci i žene su razdvajani i deportovani u logore: bivši gradski zatvor u Foči (KPD Foča), jedan od najvećih zatvora u bivšoj Jugoslaviji, postao je glavni koncentracioni logor za muškarce Bošnjake, među kojima su bili i invalidi, maloljetnici, mentalno zaostali i teško bolesni ljudi. Bošnjaci u ovom logoru bili su žrtve najbrutalnijih tortura, odvođeni su na prisilni rad i korišteni kao živi štit u minskim poljima. Do 5. oktobra 1994. kroz ovaj logor je prošlo 1.360 Bošnjaka.
Žene, djevojke i maloljetne djevojčice su odvođene u posebne zatočeničke logore, gdje su sistematski i grupno silovane: gradski stadion, bivši gradski zatvor za žene na Livadama, gradski Srednjoškolski centar, nekadašnja hidroelektrana „Buk Bijela“, hotel „Zelengora“, motel „Bukovica“, gradska sportska sala „Partizan“, te mnoge privatne kuće i stanovi. Žene su mjesecima držane u seksualnom ropstvu gdje su bile žrtve prislilnih trudnoća. Zločinci su ženama govorili da treba da rađaju srpsku djecu. Tokom dugih perioda zatočenja, žene su korištene i kao bijelo roblje i prodavane vojnicima iz Srbije i Crne Gore za novac. Na primjeru ovog grada po prvi put na evropskom tlu seksualno zlostavljanje i porobljavanje okvalifikovano je kao zaseban zločin u međunarodnom krivičnom pravu.
Svi objekti koji su označavali muslimansku kulturu i tradiciju su sistematski uništeni: 17 gradskih džamija, među kojima i Aladža džamija iz XV stoljeća, koja je bila pod zaštitom UNESCO-a, su spaljene i uništene do temelja. Poslije razaranja ruševine su u potpunosti uklonjene da se ne ostavi nijedan trag da su te građevine ikad postojale.
Nakon počinjenih zločina i uništenih tragova postojanja bošnjačkog stanovništva i njihove kulture, srpski okupator, kao krajnji pečat osvajanja tog područja, preimenovao je i naziv samog grada u „Srbinje“ (srpski grad).
U gradskim naseljima Foče: Donje Polje, Aladža, Čohodor Mahala, Gornje Polje, Centar I i Centar II ubijeno je preko 500 Bošnjaka. U prigradskom naselju Brod Bošnjaci su nakon hapšenja mučeni, vezivani dva po dva, strijeljani i bacani sa mosta u rijeku Drinu. U ovom naselju 145 lica je u najtežim mukama izgubilo život. U mjesnoj zajednici Dragočava, stanovništvo je uspjelo pobjeći iz kuća u obližnje šume. Uz pomoć pasa tragača, za njima je organizovana potjera pod kodnim nazivom „Čišćenje terena od balija“. Ubijena su 52 lica. U mjesnoj zajednici Godijeno, zločinci su uhapsili seljane, izdvojili mlađe žene i djecu, a starce smjestili u kuću gdje su namještaj polili benzinom, pa potom zapalili. Žene i djeca su odvedeni u logore. Ubijeno je ukupno 63 lica. U selu Jeleč Bošnjaci su strijeljani i zaklani pred svojim kućama, nastavnici su brutalno klali svoje bivše učenike… Preživjeli članovi porodica koji su se krili po obližnjim šumama noću bi dolazili i ukopavali svoje mrtve. Poginulo je 205 Bošnjaka, među kojima 50 žena i djevojaka. U mjesnoj zajednici Miljevina, poznatoj po velikom broju optuženih za najteže zločine, među njima i četiri žene koje su učestvovale u torturama nad bošnjačkim djevojčicama u zatočeničkom logoru Karamanova kuća, mučeno je i ubijeno 141 lice. U mjesnoj zajednici Popov Most, seljani iz desetina zaseoka su izbjegli u obližnje planine i njih 4.500 se organizovalo i nekadašnjim stazama partizana pokušalo da pobjegne ispred sigurne smrti. Sva sela su spaljena i njihove džamije porušene, 141 lice je ubijeno u zbjegovima i pri hapšenju. U mjesnoj zajednici Ustikolina strijeljano je i ubijeno 325 ljudi. U mjesnoj zajednici Čelikovo Polje, Bošnjaci su ubijani na svojim kućnim pragovima, među njima bio je veliki broj starih i iznemoglih ljudi. Ubijeno je 67 lica. U ostalim fočanskim mjesnim zajednicama i selima zločini su izvršeni po istom obrascu: u selu Jabuka ubijeno je 119 ljudi, u selu Jošanica 75, u selu Kratine 87, u Kozijoj Luci 143, Slatini 47, Vikoču 45 i Zavajtu 49 lica.
Za zločine na području općine Foča optuženo je političko i vojno rukovodstvo učesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu: Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Radovan Karadžić i Slobodan Milošević, te lokalni izvršioci i komandanti: Dragoljub Kunarac, Zoran Vuković, Radomir Kovač, Radovan Stanković, Dragan Zelenović, Milorad Krnojelac i drugi.
Na području općine Foča oko 3.000 Bošnjaka je ubijeno, a ostalo cjelokupno bošnjačko stanovništvo je prisilno protjerano, a njihovi stambeni i drugi objekti opljačkani i uništeni.

Most Stradanja u Foči _ 4691
_ _ _ _ _

Neću da zaboravim! - Foča 1992. - 1995. _4698

 

 

fotografije:internet/flickr ekranportal13

 

 

ČETVRT VIJEKA OD GENOCIDA U FOČI – pročitaj više na:

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

NISMO SMJELI SPOMINJATI DA SU NAS ČETNICI UBIJALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/nismo-smjeli-spominjati-da-su-nas-cetnici-ubijali/

FOTO:25.GODINA OD OSNIVANJA KONCENTRACIONIH LOGORA ZA BOŠNJAKE U FOČI.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foto25-godina-od-osnivanja-koncentracionih-logora-za-bosnjake-u-foci/

NAGRADA ZA POČINJENE ZLOČINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nagrada-za-pocinjene-zlocine/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Фоча: U 3D VERZIJI!
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/14/%d1%84%d0%be%d1%87%d0%b0-u-3d-verziji/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/cetnicka-izivljavanja-kroz-masovna-silovanja/

Suđenje u Foči:Svjedoci bez saznanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/sudenje-u-focisvjedoci-bez-saznanja/

 

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

AGRESORI ĆE NEKAD MORATI BOSNI I NJENIM GRAĐANIMA PLATITI PRIČINJENU ŠTETU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/agresori-ce-nekad-morati-bosni-i-njenim-gradanima-platiti-pricinjenu-stetu/

Država BiH i njeni građani nisu obeštećeni za štetu pričinjenu agresijom
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/drzava-bih-i-njeni-gradani-nisu-obesteceni-za-stetu-pricinjenu-agresijom/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

The nightmare of Foca
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184531.stm

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/11/kako-su-zelene-beretke-ze-be-sa-kokardama-i-crnim-subarama-napale-focu-7-aprila-1992/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Dan kada su otišli Ševal Bećirević i Mehmed – Meca Kamerić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/25-godina-od-genocida-u-foci-dan-kada-su-otisli-seval-becirevic-i-mehmed-meca-kameric/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

Posts about dokumenti written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/dokumenti/

Posts about bošnjaci written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/bosnjaci/

Posts about bosna i hercegovina on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/cat…/bosna-i-hercegovina/

Posts about foča on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/foca/

Posts about ubijeni written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/
priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

GENOCID U FOČI 1992. : Stradanje familije Avdagić u centru grada
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/06/genocid-u-foci-1992-stradanje-familije-avdagic-u-centru-grada/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

BH APSURDI : I psi lutalice su ušli u zakon, a gdje su tu logoraši? Ima li ljudi na obzorju…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/30/bh-apsurdi-i-psi-lutalice-su-usli-u-zakon-a-gdje-su-tu-logorasi-ima-li-ljudi-na-obzorju/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

 

 

 

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči

žžž50129

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine
… Bošnjacima je bilo dozvoljeno da odu samo nakon što bi od fočanske policije dobili potvrde i potpisali dokument kojim svu svoju imovinu prepisuju Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini…
Jugoslovenska narodna armija je 7. aprila 1992, potpomognuta lokalnim srpskim snagama, napala grad Foču, nakon čega su Bošnjaci sistematski hapšeni, ubijani i odvođeni u koncentracione logore i druga mjesta zatočenja. Nakon okupacije grada, srpski vojnici su nastavili brutalna hapšenja, ubijanja i uništavanja bošnjačkih vjerskih i kulturnih objekata u svim okolnim selima.
Muškarci i žene su razdvajani i deportovani u logore: bivši gradski zatvor u Foči (KPD Foča), jedan od najvećih zatvora u bivšoj Jugoslaviji, postao je glavni koncentracioni logor za muškarce Bošnjake, među kojima su bili i invalidi, maloljetnici, mentalno zaostali i teško bolesni ljudi. Bošnjaci u ovom logoru bili su žrtve najbrutalnijih tortura, odvođeni su na prisilni rad i korišteni kao živi štit u minskim poljima. Do 5. oktobra 1994. kroz ovaj logor je prošlo 1.360 Bošnjaka.
Žene, djevojke i maloljetne djevojčice su odvođene u posebne zatočeničke logore, gdje su sistematski i grupno silovane: gradski stadion, bivši gradski zatvor za žene na Livadama, gradski Srednjoškolski centar, nekadašnja hidroelektrana „Buk Bijela“, hotel „Zelengora“, motel „Bukovica“, gradska sportska sala „Partizan“, te mnoge privatne kuće i stanovi. Žene su mjesecima držane u seksualnom ropstvu gdje su bile žrtve prislilnih trudnoća. Zločinci su ženama govorili da treba da rađaju srpsku djecu. Tokom dugih perioda zatočenja, žene su korištene i kao bijelo roblje i prodavane vojnicima iz Srbije i Crne Gore za novac. Na primjeru ovog grada po prvi put na evropskom tlu seksualno zlostavljanje i porobljavanje okvalifikovano je kao zaseban zločin u međunarodnom krivičnom pravu.
Svi objekti koji su označavali muslimansku kulturu i tradiciju su sistematski uništeni: 17 gradskih džamija, među kojima i Aladža džamija iz XV stoljeća, koja je bila pod zaštitom UNESCO-a, su spaljene i uništene do temelja. Poslije razaranja ruševine su u potpunosti uklonjene da se ne ostavi nijedan trag da su te građevine ikad postojale.
Na području općine Foča oko 3.000 Bošnjaka je ubijeno, a ostalo cjelokupno bošnjačko stanovništvo je prisilno protjerano, a njihovi stambeni i drugi objekti opljačkani i uništeni.

 

priredio:Kenan Sarač

 

vidi još:

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

NISMO SMJELI SPOMINJATI DA SU NAS ČETNICI UBIJALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/nismo-smjeli-spominjati-da-su-nas-cetnici-ubijali/

FOTO:25.GODINA OD OSNIVANJA KONCENTRACIONIH LOGORA ZA BOŠNJAKE U FOČI.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foto25-godina-od-osnivanja-koncentracionih-logora-za-bosnjake-u-foci/

NAGRADA ZA POČINJENE ZLOČINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nagrada-za-pocinjene-zlocine/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Фоча: U 3D VERZIJI!
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/14/%d1%84%d0%be%d1%87%d0%b0-u-3d-verziji/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/cetnicka-izivljavanja-kroz-masovna-silovanja/

Suđenje u Foči:Svjedoci bez saznanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/sudenje-u-focisvjedoci-bez-saznanja/

 

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

AGRESORI ĆE NEKAD MORATI BOSNI I NJENIM GRAĐANIMA PLATITI PRIČINJENU ŠTETU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/agresori-ce-nekad-morati-bosni-i-njenim-gradanima-platiti-pricinjenu-stetu/

Država BiH i njeni građani nisu obeštećeni za štetu pričinjenu agresijom
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/drzava-bih-i-njeni-gradani-nisu-obesteceni-za-stetu-pricinjenu-agresijom/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

The nightmare of Foca
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184531.stm

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/11/kako-su-zelene-beretke-ze-be-sa-kokardama-i-crnim-subarama-napale-focu-7-aprila-1992/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Dan kada su otišli Ševal Bećirević i Mehmed – Meca Kamerić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/25-godina-od-genocida-u-foci-dan-kada-su-otisli-seval-becirevic-i-mehmed-meca-kameric/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

Posts about dokumenti written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/dokumenti/

Posts about bošnjaci written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/bosnjaci/

Posts about bosna i hercegovina on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/cat…/bosna-i-hercegovina/

Posts about foča on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/foca/

Posts about ubijeni written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/
priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

GENOCID U FOČI 1992. : Stradanje familije Avdagić u centru grada
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/06/genocid-u-foci-1992-stradanje-familije-avdagic-u-centru-grada/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

BH APSURDI : I psi lutalice su ušli u zakon, a gdje su tu logoraši? Ima li ljudi na obzorju…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/30/bh-apsurdi-i-psi-lutalice-su-usli-u-zakon-a-gdje-su-tu-logorasi-ima-li-ljudi-na-obzorju/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

 

 

 

HEROJI OSLOBODILAČKOG RATA : Elvir Hadžiahmetović – Pela

žžž4962.jpg

Jedan od boraca čija djela i danas prepričavaju brojni stanovnici Goražda je i Elvir Hadžiahmetović – Pela, borac 43. drinske brigade. Prilikom jednog od mnogobrojnih snajperskih djelovanja po gradu ranjena je bila jedna žena, koja je uslijed ranjavanja ostala ležati na ulici. Kako je pucalo niko joj nije smio priči, pa ni njezin muž koji je stajao i plakao. U tom trenutku stvori se Pela, spasi je i odvede u bolnicu. Prilikom jedne akcije hitno je bio potreban ručni bacač kojeg borci nisu imali pri ruci. Pela se tada javi i sam ode po bacač. Vraćajući se autom u brigadu srete nekog ranjenika koji ga je molio da ga poveze. Pela je to odbijao upozoravajući ga da nije sigurno. Ranjenik nije popuštao pa ga je Pela povezao. Dok su prelazili most agresorski vojnici zapucaše na auto koje, onako izrešetano, stade na kraj mosta. Tada je došla vijest u komandu da je Pela poginuo. Tada je cijela komanda plakala. Ipak, Pela se pojavi nakon dva sata živ i bez ogrebotine.

priredio:Kenan Sarač

DVADESET I PET GODINA OD POČETKA ORUŽANE AGRESIJE NA REPUBLIKU BOSNU I HERCEGOVINU I GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA

25 godina od zvaničnog početka oružane srpsko-crnogorske agresije i 24 godine od hrvatske agresije na RBiH

genocid u Foči _ 4698
1992. – 2017.

piše:Nezim Halilović Muderris

Braćo i sestre, ne zaboravimo agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima! Budimo budni i oprezni i trudimo se da u svojim životima budemo dosljedni nosioci baklje islama! Rađajmo, odgajajmo i školujmo našu djecu i učimo ih da budu moralni, vrijedni, hrabri, jasni i nepokolebljivi! Govorimo im da ako žele sačuvati našu lijepu Domovinu da moraju vrijediti za troje, da moraju u svemu biti najbolji, da ovom bosanskom zemljom moraju hodati dostojanstveno i na prstima, svjesni da je svaki korak koji naprave korak po čistoj šehidskoj krvi najhrabrijih i najboljih od nas! Pričajmo im o agresiji i genocidima! Budimo ponosni i odlučni i nikada više ne dozvolimo da stojeći u redovima za strijeljanje čekamo milost koljača ili pomoć dvoličnih međunarodnih institucija i pojedinaca koji su nas bezbroj puta ostavljali nezaštićene i ponižene!
Gospodaru, učvrsti nas na putu islama! Pomozi našoj ugroženoj braći i sestrama ma gdje bili, a posebno onima u Palestini, Siriji, Iraku, Burmi, Jemenu, Libiji i Egiptu! Sačuvaj nas od zla Tvojih i naših neprijatelja! Nagradi obećanom nagradom naše šehide i sve borce koji su sa šehadetom branili i oslobađali našu Domovinu! Nagradi najboljom nagradom porodice šehida za njihov sabur i sastavi ih sa šehidima u Džennetu! Kazni zločince zasluženom kaznom i ostavi ih bez pomena i poroda i zameti im svaki trag! Spletke neprijatelja naše Domovine vrati na njih i zabavi ih njima samima! Smiluj se našim umrlim roditeljima i precima koji su na nas prenijeli svjetlo Dina! Uputi našu djecu i potomke i učini ih prvacima ummeta i radostima naših očiju i srca! Budi nam Milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u Džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!

Vakuf Mehmed-paše Kukavice 2004. godine · Gornja čaršija sa Sahat kulom

وَالسَّلاَمُ عَلَيْكُمْ وَرَحْمَةُ اللَّهِ!
Braćo i sestre u islamu! Tema današnje hutbe je Dvadeset i pet godina od početka oružane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima.

Za šest dana se inša-Allah navršava dvadeset i pet godina od zvaničnog početka oružane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu od strane krnje Jugoslavije, a godinu dana poslije i od strane Republike Hrvatske.

Braćo i sestre, pojmovi „oružana agresija“ i „genocid“ su kodovi moderne historije Bosne i Hercegovine i nas Bošnjaka, kodovi koje ne smijemo zaboraviti kako se isto ne bi ponovilo našoj djeci i potomcima, pa i nama samima! To su pojmovi koje moramo dobro urezati u našu memoriju i memoriju naših ukućana, rodbine i prijatelja, tačnije u memoriju našega naroda!
Braćo i sestre, podsjećam sebe i vas na dio 217. ajeta Sure El-Bekare:

…وَلاَ يَزَالُونَ يُقَاتِلُونَكُمْ حَتَّى يَرُدُّوكُمْ عَنْ دِينِكُمْ إِنِ اسْتَطَاعُوا…
…Oni će se neprestano boriti protiv vas, dok vas ne odvrate od vjere vaše, ako budu mogli…

Ova kur'anska istina ostaje sve do Sudnjega dana i o njoj nema polemike, a najčudnije je i najbolnije kada se ove kur'anske istine kušaju vlastitim iskustvom i opet se ne izvuče pouka.
Početkom 1992. godine srpski nacionalisti su odlučili provesti u djelo Načertanije, koje je sredinom XIX stoljeća zagovaralo stvaranje Velike Srbije, kao i Memorandum SANU (Srpske akademije nauka i umetnosti) iz Beograda, sačinjen 1986. godine, koji je naglašavao „nužnost nacionalnog ujedinjenja srpskog naroda, bez obzira gdje se nalazili“.

25 Godina od genocida u Foči _4464

Nakon oružane agresije na Sloveniju i Hrvatsku, uslijedila je duga i teška oružana agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, koju su provodili: takozvana Jugoslovenska narodna armija (JNA), jedinice MUP-a krnje Jugoslavije, paravojne formacije krnje Jugoslavije u vidu Arkanovaca, Šešeljevaca i drugih i izdajničke, zločinačke srpske snage iz Republike Bosne i Hercegovine. Obzirom da Srbi u Republici Bosni i Hercegovini nisu bili locirani na jednom području, preduzete su opsežne zločinačke akcije ubijanja, hapšenja, silovanja, mučenja i protjerivanja nesrba, a na prvom mjestu Bošnjaka i pljačkanja i uništavanja njihove imovine i kulturnog blaga.

Četnici su partizanske kape i spomenice, kojima su se okitili poslije Drugog svjetskog rata, zamijenili šajkačama i kokaradama, koje su bile njihovo tradicionalno obilježje. Okrvavljene kame, kojima su s’ koljena na koljeno klani Bošnjaci i kojima su parane utrobe trudnica, a živa izvađena djeca bacana u zrak i dočekivana na njih, bile su iznova naoštrene i spremne za krvavi pohod. Svo oružje i oruđe takozvane Jugoslovenske narodne armije (JNA), kao i oružje Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine, koje smo mi građani Republike Bosne i Hercegovine godinama plaćali i kupovali, stavljeno je na raspolaganje četnicima, koji su pokrvavljenih očiju jurišali na sve što je ikada imalo veze sa islamom i muslimanima. Istina je da su meta njihovih zločina bili i drugi narodi, kao i pojedini Srbi koji su odbili da učestvuju u zločinima.

Svi su Bošnjaci pred agresorima i domaćim izdajnicima i zločincima bili isti i svi su trebali biti poubijani na što svirepiji način. Kada srpski zločinci u Bijeljni nisu mogli razlikovati, Bošnjaka od nebošnjaka, ubijali su sve osunećene muškarce. Silovane su djevojčice od sedam godina i nene od osamdeset godina, a zločinci su bili svjesni da je “udariti na čast žene muslimanke” teže i od samog ubistva. Tako je projekat silovanja sistematski provođen na čitavom okupiranom teritoriju Republike Bosne i Hercegovine. Zločinci su silovali djevojčice na oči njihovih roditelja, braće, deda i nena. Čak su prisiljavali očeve da siluju vlastite kćeri, što je nespojivo sa moralom Bošnjaka. U usijane rerne su pred očima majki stavljali njihovu živu dojenčad. Žive Bošnjake su posipali benzinom i palili ih u vlastitim kućama. Korištene su i druge najgnusnije metode zločina nad kojima um staje…

don't forget 2

Zločini iz I i II svjetskog rata nad golorukim i naivnim Bošnjacima su se ovoga puta dešavali na kraju XX stoljeća, na oči cijeloga svijeta, dok su naivni Bošnjaci bili sigurni u efikasnu vojnu intervenciju i humanitarnu pomoć međunarodne zajednice, koja je bila obavezna zaštititi svoju novu članicu UN-a, ali te pomoći nije bilo. Naprotiv, građanima Republike Bosne i Hercegovine uveden je embargo na uvoz naoružanja, što je bilo klasično vezanje ruku žrtvi, dok je agresor na raspolaganju imao silnu tehniku i dobro obučeno ljudstvo. U embargu na uvoz oružja u Republiku Bosnu i Hercegovinu se ogleda licemjerstvo međunarodne zajednice i saučesništvo u zločinu i to ova tvrda bošnjačka glava mora dobro zapamtiti.

Licemjerstvo Zapada za vrijeme oružane agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu jasno se može vidjeti i iz prepiske bivšeg britanskog premijera Džona Mejdžora (John Major) i višeg službenika ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije Daglasa Hoga (Douglas Hogg). Mejdžor je Hogu, 2. maja 1993. godine, u pismu zahvalio “na iscrpnom izvještaju o sadašnjoj i bivšoj situaciji u Bosni i Hercegovini, dijelu bivše Jugoslavije”. A potom je napisao: “Na osnovu prethodnih razgovora u Kabinetu i drugim mjestima, Vlada Njenog Kraljevstva nije promijenila svoj stav u pogledu slijedećih političkih rješenja:

– Nismo saglasni da niti sada niti ubuduće naoružavamo ili obučavamo Muslimane u Bosni i Hercegovini vojnom opremom. Mi ćemo i dalje pomagati da se nametne i ostane na snazi embargo na oružje UN-a u ovom području. Iako pouzdano znamo da Grčka, Rusija i Bugarska isporučuju oružje i vrše obuku u Srbiji. Njemačka, Austrija, Slovenija, čak i Vatikan, na sličan način pomažu Hrvatsku i snage HVO-a. Od posebnog je značaja da pouzdano znamo da takva nastojanja u korist muslimana u tom području od strane islamskih zemalja i grupa nisu uspješna;

– Do završetka i konačnog ishoda situacije na terenu, to jest podjele Bosne i Hercegovine i onemogućenja stvaranja iste kao “Islamske države” u Evropi, koja se ne može tolerisati, nastavićemo da slijedimo ovu politiku…

– Neophodno je da se nastavi s’ prevarom “Vance-Owenovim” mirovnim razgovorima da bi se događala kakva-takva akcija sve dok Bosna i Hercegovina ne prestane postojati kao važeća država, a njeno muslimansko stanovništvo ne raseli iz svoje zemlje… Ovakav stav ima svaka druga evropska i sjevernoamerička vlada i zato nećemo intervenisati u ovom području da spasimo muslimansko stanovništvo ili da ukinemo embargo na oružje.”

Genocid nad Bošnjacima, na cijelom prostoru Republike Bosne i Hercegovine, a posebno u takozvanim zaštićenim zonama: Srebrenici, Žepi, Goraždu i Bihaću i drugim općinama događao se na očigled cijeloga svijeta i to Bošnjaci ne smiju zaboraviti, jer zaborav je jedan od najsvirepijih i najbezdušnijih neprijatelja jednoga naroda.

nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje

Braćo i sestre, ne zaboravimo agresiju na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocid nad Bošnjacima! Budimo budni i oprezni i trudimo se da u svojim životima budemo dosljedni nosioci baklje islama! Rađajmo, odgajajmo i školujmo našu djecu i učimo ih da budu moralni, vrijedni, hrabri, jasni i nepokolebljivi! Govorimo im da ako žele sačuvati našu lijepu Domovinu da moraju vrijediti za troje, da moraju u svemu biti najbolji, da ovom bosanskom zemljom moraju hodati dostojanstveno i na prstima, svjesni da je svaki korak koji naprave korak po čistoj šehidskoj krvi najhrabrijih i najboljih od nas! Pričajmo im o agresiji i genocidima! Budimo ponosni i odlučni i nikada više ne dozvolimo da stojeći u redovima za strijeljanje čekamo milost koljača ili pomoć dvoličnih međunarodnih institucija i pojedinaca koji su nas bezbroj puta ostavljali nezaštićene i ponižene!
Gospodaru, učvrsti nas na putu islama! Pomozi našoj ugroženoj braći i sestrama ma gdje bili, a posebno onima u Palestini, Siriji, Iraku, Burmi, Jemenu, Libiji i Egiptu! Sačuvaj nas od zla Tvojih i naših neprijatelja! Nagradi obećanom nagradom naše šehide i sve borce koji su sa šehadetom branili i oslobađali našu Domovinu! Nagradi najboljom nagradom porodice šehida za njihov sabur i sastavi ih sa šehidima u Džennetu! Kazni zločince zasluženom kaznom i ostavi ih bez pomena i poroda i zameti im svaki trag! Spletke neprijatelja naše Domovine vrati na njih i zabavi ih njima samima! Smiluj se našim umrlim roditeljima i precima koji su na nas prenijeli svjetlo Dina! Uputi našu djecu i potomke i učini ih prvacima ummeta i radostima naših očiju i srca! Budi nam Milostiv na Sudnjem danu i počasti nas u Džennetu društvom poslanika, iskrenih, šehida i dobrih ljudi!

وَالسَّلاَمُ عَلَيْكُمْ وَرَحْمَةُ اللَّهِ!
Nezim Halilović Muderris

Most Stradanja u Foči (Most Princa Karla, Karlov most, željezni most) : 135 godina od početka gradnje

(5) …Računa se da je u ovoj tragediji poginulo od strojnica, pušaka, te zaklano, ubijeno i zapaljeno (u kući Sulejmana Hasanefendića i Saliha Hasića zatvoreno je 65 žena i djece, te su ove kuće zapaljene i tako su zatvorene žrtve žive izgorile) oko dvije tisuće nevinih žrtava, što sa 6 tisuća iz zimušnje katastrofe predstavlja katastrofalnu cifru od osam tisuća izginulih muslimana u samom kotaru fočanskom…(5)

Most Stradanja u Foči _ 4743

1941. – 1945. most je bio mjesto stradanja/pokolja muslimanskog stanovištva Foče.
1992. – 1995. most je, takođe, bio mjesto stradanja/pokolja muslimanskog stanovištva Foče.

Most Stradanja u Foči _ 4742

Davne 1882. godine, mostom Princa Karla, Austrougarska je spojila dvije obale na Drini.

Željezni most počeo se graditi u junu 1882., a dovršen je i pušten u promet 22. oktobra 1884. godine. Projektovao ga je austrougarski pionirski natporučnik Krichbamuer(1).
(1)1956. Bejtić, Alija. „Povijest i umjetnost Foče na Drini“, Naše starine III, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine. Sarajevo: 1956.
(1)1957. Bejtić, Alija. „Povijest i umjetnost Foče na Drini“, Naše starine IV, Godišnjak Zemaljskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine. Sarajevo: 1957.

Most Stradanja u Foči _ 4744

Most je donedavno imao status spomenika kulture.

Most Stradanja u Foči _ 4285

Međutim, Komisija za kulturno naslijeđe BiH dala je saglasnost o izgradnji novog mosta, koji će zadržati izgled onog Karlovog, ali će imati dvije kolovozne i dvije pješačke trake.

Most Stradanja u Foči _ 4691
Trebao bi da bude završen do 9. maja 2017.

_ _ _ _ _

Most je svojoj namjeni služio sve do 4. maja 1942. godine kada je usljed ratnih dejstava, odnosno prilikom povlačenja partizanskih jedinica iz Foče, po naređenju maršala Tita, miniran i srušen. Nakon Drugog svjetskog rata izvršena je njegova sanacija.
Most je drugi put porušen u NATO bombardovanju 1995. godine. Tokom bombardovanja porušen je središnji dio mosta, između dva noseća stuba. Kao prelazno rješenje, nekoliko godina poslužio je pontonski most njemačkog SFOR-a koji su njemački vojnici odlaskom iz Foče odnijeli.
Nakon toga, Drina je na tom mjestu ponovo premoštena takozvanom Bejli konstrukcijom koju su postavile oružane snage BiH.
Sadašnja čelična konstrukcija mosta, koju je ustupila Vojska Republike Srpske, godinama predstavlja stalnu opasnost za vozače, a posebno za djecu i pješake.
Tokom 1941. i 1942. godine, na željeznom mostu u Foči su se desila masovna ubistva velikog broja civila, od kojih su najveći broj bili muslimani.
Iz knjige Vladimira Dedijera i Antuna Miletića, odnosno zbornika dokumenata i svjedočenja iz tog vremena saznajemo da je željezni most bio mjesto masovnog zločina na kome su stradale hiljade nedužnih ljudi, žena i djece.
Ti dokumenti svjedoče da je od decembra 1941.pa do februara 1942. izvršen masovni pokolj Muslimana u fočanskoj opštini, posebno u Foči i Goraždu, Vlasenici i Srebrenici. Podaci o broju ubijenih Muslimana u tim dokumentim su različiti, ali je riječ o hiljadama ubijenih i bačenih u Drinu od Foče do Ustiprače.
Drugi pokolj u Foči, četničke jedinice pod komandom Zaharije Ostojića izvršen je 19. avgusta 1942. godine. Ovaj drugi pokolj u mnogome se može sagledati i kroz dokumenta ustaško-domobranske provenijencije. Iz njih proizlazi da je genocid nad muslimanima izvršen masovno, kako ubijanjem tako i protjerivanjem. Prema tim dokumetima u Foči je ubijeno oko 2000 ljudi, žena i djece i na hiljade protjerano, pominjujući brojku od 5000 izbjeglica(2).
(2) Vladimir Dedijer i Antun Miletić, Genocid nad Muslimanima, 1941-1945, zbornik dokumenata i svjedočenja, Sarajevo: Svjetlost, 1990., „Uvodne napomene“, Antuna Miletića, 26-27.
Nikad neću zaboraviti prizor u Foči u siječnju 1942. godine. Taj lijepi gradić držali su neko vrijeme četnici, čuli smo da su klali muslimansko stanovništvo. Svakog drugog jutra, redovnom ceremonijom, grupa zarobljenika među tim nesretnim ljudima odvedena je na most, prerezani su im vratovi, a tijela bačena u rijeku. Pogledao sam dolje u viru i vidio jedan od najjezivih prizora kojih se sjećam: tamo u bistroj plavo-zelenoj vodi, pet šest tjelasa stajala su uspravno kao voštane figure. Naredio sam da se izvade i pokopaju po muslimanskom običaju. (Josip Broz Tito) – (3)
(3) Vladimir Dedijer i Antun Miletić, Genocid nad Muslimanima, 1941-1945, zbornik dokumenata i svjedočenja, Sarajevo: Svjetlost, 1990., 407.

(5) …Računa se da je u ovoj tragediji poginulo od strojnica, pušaka, te zaklano, ubijeno i zapaljeno (u kući Sulejmana Hasanefendića i Saliha Hasića zatvoreno je 65 žena i djece, te su ove kuće zapaljene i tako su zatvorene žrtve žive izgorile) oko dvije tisuće nevinih žrtava, što sa 6 tisuća iz zimušnje katastrofe predstavlja katastrofalnu cifru od osam tisuća izginulih muslimana u samom kotaru fočanskom…(5)
(5) iz knjige “Genocid nad Muslimanima 1941. – 1945.”, stranica 193.
Vladimir Dedijer – Antun Miletić : Genocid nad Muslimanima 1941. – 1945.
Biblioteka “Refleksi”,Svjetlost, Sarajevo, 1990.,881 stranica, štampano u 10.000 primjeraka

_ _ _ _ _

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovu člana V stav 4. Aneksa 8. Opšteg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 39. stav 1. Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 4. do 6. juna 2012. godine donijela je

O D L U K U

I

Istorijski spomenik – Željezni most princa Karla, opština Foča, proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).(4)
(4) Objavljeno u “Službenom glasniku BiH”, broj 69/12.

_ _ _ _ _
priredio:Kenan Sarač

Evlija Čelebi : ŠEHER FOČA (1664)

foca-1895-018

Osvojio ga je Ebu'l-Feth, sultan Mehmed-han, godine 869/1465. Njegova tvrđava, koja se nalazi u brdima, je porušena. On je sada po Gazi Sulejman-hanovom katastarskom popisu (tahrir) domen (has) hercegovačkog paše, a nalazi se na na teritoriji hercegovačkog sandžaka. Njim upravlja vojvoda. To je ugledan kadiluk u rangu kadiluka od tri (stotine) akči; u nahijama tog [kadiluka]ima sedamdeset sela. Ima muftiju, prestavnika šerifa (nekibu'l-ešraf), predstavnika Portinih spahija (sipah kethuda yeri), janičarskog serdara, povjerenika za harač (harac agasi), tržnog nadzornika (muhtesib agasi), baždara ( bazdar-agasi), starješinu esnafa (sehir kethudasi), te razne prvake i velikaše.

grad-foca-1888-godine
OBLIK I POLOŽAJ FOČE
-Prostire se uzduž obale velike rijeke Drine, od istoka prema zapadu. S jugoistočne, južne i zapadne strane, u daljini koliko može top dobaciti, nalaze se šumom bogate planine s ogromnim drvećem. Veliki šeher se nalazi u polju, na ravnom i prostranom mjestu. Sve do obale rijeke Drine nanizane su prostrane kuće, prizemne i na sprat. Zidane su od tvrdog materijala, a imaju i vinograde.
Grad ima osamnaest mahala. deset je muslimanskih, a osam je bugarskih, srpskih i latinskih (katoličkih). Jedna je mahala židovska.Ima dvije hiljade sto šesdeset impozantih, krasnih i lijepih kuća, koje su u dobrom stanju; pokrivene su čeremitom i pločama, okružene bašćama, tako da svaka izaziva ljubomoru i zavist perzijskih vrtova.
Najimpoznatiji su novosagrađeni saraji Mustafa-efendije Kadića (Kadizade), zastupnika (halife) spahija u rezidenciji sreće (Stambolu). Zatim Begov (?) saraj, Baš-ačik saraj i Serdarev saraj.

foca-1895-019
DŽAMIJE.-Ima svega sedamnaest islamskih bogomolja (mihrab). Između svih [ističe se] džamija sultana Bajezida Velije u Staroj čarsiji. To je starinska bogomolja, sagrađena od tvrdog materijala u starom stilu. Ima drvenu kupolu pokrivenu olovom i jedan minaret.Zatim džamija Fatma-sultane. I to je bogomolja (musala) u dobrom stanju, a pokrivena je čistim olovom.
Zatim ima Osman-agina džamija u kojoj iznad kapije stoji ovaj natpis:
“Zgrada Hadži Osmanove džamije koja je slična raju.Postade uzvišen hram svih vjernika.Posjetilac reče datum dovršenja njegove zadužbine:”Posta krasna džamija i privlačan hram” Godine 1022/1613.”
Ova svijetla džamija ima kupolu od dasake, a sva je pokrivena olovom.
Na vratima džamije kadije Osman-efendije nalazi se ovaj natpis; Datum joj je:
“Blago onom ko u nju uđe čist”. Godine 1002=1593/4.
Ove pomenute džamije su velike džamije na ovoj strani grada Foče. Osim njih, ima još jedanaest mahalskih mesdžida (zavije).
Rijeka Ćehotina (Tihotina) razdijelila je ovaj grad Foču na dvoje.
Na suprot, istočnoj, strani te rijeke nalaze se ove džamije:Kad drvenim mostom prođemo na suprotnu stranu, onda na vhu mosta imamo Hasan-pašinu džamiju.koja je po cijelom svijetu poznata pod imenom Aladža džamija. To je krasna bogomolja. Ovoj džamiji nema ravne u bosanskom ejaletu, ni u zvorničkom sandžaku, ni u gradu Teslidži (Pljevlje), a ni drugdje. Njen je graditelj Ramadan-aga, glavni zastupnik (bashalife)starog neimara (Kodža Mimar) Sinana, sina Abdulmenan-agina,glavnog neimara (mimarbasi) sultan Sulejmana.On je uložio svu svoju sposobnost dok je napravio ovu krasnu i divnu Aladža-džamiju, kojoj ne može biti ravne. U ovoj džamiji je sa stanovišta ahikteture izraženo toliko sposobnosti, toliko ukusa i finoče i ostvareno toliko ljupkosti da takvu impresivnost nije ostvario ni jedan raniji neimar na zemaljskoj kugli. Kako je ona ljepša i sjajnija od svih džamija ovog kraja, to je ukrasila ovaj grad. Neimar je na zidovima četvorougaone osnove napravio, poput prave zdjele okruglu kupolu (kubbe);ona je uzorna i zaslužuje da se vidi. Minder, mirhab, prozori i galerija mujezina su perforirani (musebbak) radovi od bijelog mramora poput perforacija (gravura) Fahrije u svakom tom detalju izražena je neka posebna sposobnost i vještina poput dopuštene mađije. Spolja na sofi nalaze se tri visoke kupole (kubbe), na četiri mramorna stuba bijela kao kristal. Da ne bi snijeg i kiša zasipali veliki džema'at na ovim sofama je poredano simetrički dvadeset borovih stubova i od drveta inženjerski napravljena neka vrsta krovnog prepusta (sundurma) tako da onaj koji ga vidi ostaje zapanjen, jer je sav taj prepust izgraviran mrežastim glavurama poput gravura Fahrija.
Sav jugoistočni zid ove sofe išaran je raznovrsnim šarama ravnim Bezhatovu, Manijevu i Sahkulovu kistu.


U sredini dvorišta (harem), na mjestu obraslom u zelenilo, pod visokom email-kupolom na šest stubova, koja je kao kupola kakvog visokog dvorca, napravio je klesar mramora (havz) za abdest. To je tako umjetnički izrađen safiski šadrvan da zaljubljeni ljudi, gledajući kako iz slavina teče živa voda i pravi vodoskok, prestanu da čeznu i uzimaju abdest. Sa desne strane ove džamije , do samog puta,podignuta je veličanstvena visoka kupola (kubbe) na četiri stuba. Oko nje je kovački majstor takve gvozdene rešetke i prozore koji su poput radova kovača Davuda. Svaki majstor, inženjeri svjetski putnik, koji pažljivo pogleda ovu kupolu i ove gvozdene rešetke, postaje zapanjen i zadivljen,
Osnivač ove zadužbine Hasan-paša umro je u Budimu kao budimski defterdar. Njegovo su čisto tijelo prema njegovom testamentu (vasiyat), sahranili ovdje u gradu Foči, u dvorištu ove džamije pod limenom email-kupolom. To je i sada svijetao mauzolej. Bog mu se smilovao! To je, zaista, bio čovjek od ukusa, darežljiv i plemenit, vrijedan i gostoljubiv, pun divnih osobina kao Hatem Tai i Džafer Bermeki. Kako on nije žalio blago, to je neimar Ramadan iz dvadeset i jedne džamije koje je on gradio mogao uzeti poneko iskustvo i vještinu (san'at)i sve ih primjeniti na ovoj džamiji. Uloživši svu svoju sposobnost, on je napravio takav božji hram, da mu nema ravna u Rumeliji (diyar-i Rum). Kako je osnivač bio darežljiv čovjek, on je raznim umjetnicima koji su iz svih krajeva donijeli dobrotvoru na poklon po jedan svoj umjetnički rad dao odgovarajuće nagrade i uzdare.
Umjetnički izrađenim lusterima, koje je takođe dobio na dar, ukrasio je unutrašnjost džamije, pa je i ona postala svijetla bogomolja, poput mlade čije čelo sija kao mjesec. Iznad visokog svoda kapije na jugoistočnoj strani džamije na bijelom i čistom mramoru, napisan je kaligrafski u stilu Kara-Hasarije ovaj natpis:”Ovu časnu džamiju podigao je osnivač zadužbina i dobrotvor Hasan, sin Jasufov i dao joj ovaj hronostih.”
“Primi je vječni(bože)”Godine 1074.
Pokraj ove džamije nalazi se džamija Emira Mehmed-age. To je interesantna, simpatična i lijepa džamija, ali nema posjetilaca. Ovu džamiju narod zove “Pašina džamija (Pasa dzami). Na njenoj kapiji nalazi se ovakav natpis:
“Ovu časnu džamiju sagradio je i proširio:Mehmed-aga sin Abdulatifov, upravitelj vakifa.Napisano godine sedamstotina sedamdeset i prve”.
Džafer-efendijina džamija je svijetla, starinska bogomolja kojoj nema ravne, a pokrivena je olovom.
I Sulejman-begova džamija je, takođe, udobna i privlačna, ali ima pomalen broj posjetilaca.
Osim ovih džamija, nalaze se na ovoj strani više mahalskih mesdžida.

(1920) Foča 1920 008
U Foči ima šest medresa, u nekim se predaje islamska tradicija (hadis).Postoji osam tekija.Od svih je najznamenitija Bajezid-babina tekija, na jugoistočnoj strani grada, među vinogradima i bašćama. Ona je okrenuta prema čarsiji i bazaru i predstavlja kosmoranu (ogledalo svijeta). Ukrašena je raznovrsnim maksurama i kuhinjama.
Tu imaju tri javna kupatila (hamam). Jedno je kupatilo pokojne Fatma-sultanije, drugo Bajezidovo, a treće hamam Mustafa-efendije, zastupnika (halife) spahija.
Sudnica (mehkeme), koja je u blizini ovog kupatila, takođe je Mustafa-efendijina. U blizini Mustafa-efendijine banje nalazi se prostrana musala. Ovdje mještani obavljaju blagodarenja.
Postoje dvije javne kuhinje (imaret). Jedna Bajezit-hanova, a druga Aladža-džamije.
Od njihovih specijaliteta na glasu su četrdeset vrsta ribe iz rijeke Drine, i med samotok, sedam vrsta sočnog grožđa, višnje i kruške jeribasme.
Prema dazdaraginim podacima tu ima 26.000 dunuma vinograda na koje se plaća desetina (osur). U čaršiji ima 540 dućana.
Sredinom ovog mjeseca,tamo gdje se nalazi trg varoši, teče rijeka Drina, koja se ne može preći na konju. Jugoistočno od rijeke leži glavni dio grada. Sjeverno i zapadni [od rijeke] nalaze se plodni voćnjaci (bag). Stanovnici prelaze i na suprotnu stranu čamcima i lađama. Svi dvorci i ugledne kuće grada leže na obali Drine. Njihovi doksati i prozori gledaju u rijeku. Dužina grada obalom rijeke iznosi 4.000 koraka.
Ova rijeka Drina izvire na sredini Hercegovine (dijar-i Hrsek),iz planinskih visoravni Kolašina i Čemerna, iz planina Zagora (=Zagorje) i Uloga. Rastući i skupljajući se postepeno, ona najprije nailazi na ovaj veliki grad i teče jedan sat direkno kroz bašće i ne pravi nikakve vijuge.
Na istočnoj strani grada, pored Aladža džamije, teče rijeka Ćehotina, koja se pod tabhanom (debaghane) sjedinjuje s rijekom Drinom. Rijeka Ćehotina teče s istočne strane grada Foče. Njen izvor nalazi se na jugoistočnoj strani, (kible) u planinama nahije Bihor u prizrenskom sandžaku u Albaniji, koje su udaljene jedanaest konaka. Ona dolazi iz Pive, Nikšića i opasnih Drobnjaka, prolazi ispod grada Plava, zatim Pljevaljskim poljem, protiče kroz grad Foču, dijeli grad na dvoje i tu utiče u rijeku Drinu. (Drina) teče dalje prema sjeveru, nailazi na kasabu Ustikolinu, a zatim se sjedinjuje sa Limom. Odatle teče prema bosansko-sarajevskom Višegradu, prolazi kroz kasabu Bijeljina, te pod gradom Račom utiče u Savu.
U ovom hercegovačkom sandžaku postoje dva znamenita velika grada (mahmiyya), jedan je Foča, a drugi Mostar.
Stanovnici Foče su u licu lijepi i divni ljudi, čistog vjerovanja, pobožni su i dobri muslimani. Muškarci nose raznobojnju čohanu odjeću. Prvaci i velikaši zamotavaju bijele čalme, a srednji stalež nosi pokratko odijelo i čakšire s kopčama, grube papuče i kalpake od raznobojne čohe i kunovine. Govore bosanski. Većinom su trgovci. Hadžija (hodočasnika) i gazija (junaka) ima takođe dosta.
Žene nose feredže od crne čohe sa bijelim velom i idu pokrivene kao Rabija Adevija. Djevojke su im vrlo lijepe, povučene, a djeca vrlo bistra i oštroumna, pa su napamet naučila mnoge knjige u stihovima, Mladići su im pravi sokolovi, neustrašljivi i hrabri junaci. Vječno su u borbi sa Mlečanima. njihovi učenjaci posjeduju rijetka znanja, a njihovim iskusnim ljekarima, ranarnicima i majstorima za puštanje krvi nema ravnih.
Od turbeta koja se posjećuju znamenita su Bajezit-babino i Murat-babino, a obojica su pokopani u svojim tekijama.

(1910) Foča 1910 008
FOČANSKI MOST-OGLEDALO ČUDA- Na obali Sredozemnog mora u nahiji grada Menemen blizu grada Smirne na anadolskoj strani ima još jedan grad po imenu Kara-Foča. Ali ovo je hercegovačka Foča. Na zapadnoj srani, pola sata daleko od ovog grada, na Karaburmu, na velikoj rijeci Drini nalazi se drveni mostna jedno okno, koji se diže do nebeskog vrha. To je veoma strašan, i opasan i nesiguran prolaz, koji već propada, jer nije tvrdo građen. Ovaj veliki most, koji treba pogledati, napravio je majstor stare škole tako da je na jake temelje, koji se nalaze na obje strane rijeke, vješto nanizao jednu na drugu velike i duge grede (tako) da jedna nad drugom izmiče kao pera u krilima lastavice. [Tako] su grede, koje se nižu s obje strane, približene pa je onda na sredini mosta jedan za drugi pet direka lade i tako sagradio ovaj veliki most, kome nema ravna ni na jednom vilajetu. Preko njega prelaze ljudi, konji, mazge i ostala stoka. Most se jako ljulja, pa se čovjek ne usuđuje ni da pogleda dolje. Čovjeku se smraći pred očima, srce mu zalupa. U ovim krajevima uopće nema kola, a i da ih ima, ne bi mogla prelaziti preko ovog mosta. To je most pokojnog Sulajman-hana. On je za njegovo održavanje uvakufio jedanajest sela.
Zatim smo opet došli u Foču i s nekoliko prijatelja prešli preko rijeke Ćehotine i idući obalom Drine prema sjeveru, došli smo u kasabu Ustikolinu.

(iz knjige Putopis o Bosni i Hercegovini – Evlija Čelebi, stranice 73-80)

Putopis o Bosni i Hercegovini _ 001Putopis o Bosni i Hercegovini _ 002Putopis o Bosni i Hercegovini _ 003Putopis o Bosni i Hercegovini _ 004Putopis o Bosni i Hercegovini _ 005Putopis o Bosni i Hercegovini _ 006Putopis o Bosni i Hercegovini _ 007Putopis o Bosni i Hercegovini _ 008Putopis o Bosni i Hercegovini _ 009Putopis o Bosni i Hercegovini _ 010Putopis o Bosni i Hercegovini _ 011Putopis o Bosni i Hercegovini _ 012Putopis o Bosni i Hercegovini _ 013Putopis o Bosni i Hercegovini _ 014Putopis o Bosni i Hercegovini _ 015Putopis o Bosni i Hercegovini _ 016Putopis o Bosni i Hercegovini _ 017

Evlija Čelebi : Putopis o Bosni i Hercegovini, IP “Sejtarija”, Sarajevo, 1999., 136 stranica

priredio:Kenan Sarač

Ćamil Sijarić : ĆEHOTINA I DRINA – I MEĐU NJIMA FOČA

(1970) Foča 1970 001

Ćehotina govorila Drini: pričekaj me sjutradan do podne, dok ja dođem mutna i krvava… i tako dalje; mutna jeste dolazila, a ne zna se da je nekad došla i krvava. Dolazi Drini sa desne strane, manja je i tanja od nje i boje je drukčije – nije zelene, kao što je zelena Drina. Drina se nekad i zvala – Zelenika, i to je bilo njeno slovensko ime. Kako je i kada nastalo ime Drina, ne zna se. Legendama nije vjerovati, ali nije nekorisno pomenuti ih – i evo jedne o imenu Drine: kad su Turci prodirali u Bosnu, prvo su morali preći Drinu – koja im se učinila duboka. Dubok na turskom kaže se – “derin”, pa je prema tome ime Drine nastalo od “derin”, to jest dubok. A može biti da nije tako, kako ova legenda kaže – nego da je Drina riječ ilirska i da znači isto što i ‘’drim’‘, to jeste zelen; pa otud i ime Drimu, što bi značilo zelena voda. Ovdje od “drim” ili “drin” nastalo je ime Drina, što takođe znači zelena voda. Tek, bilo kako bilo, Drina je naša najljepša rijeka; i nijedna u pjesmi nije opjevana koliko je to rijeka Drina… Nju ne ruži ni ono što kažu: “Niko ne ispravi krivu Drinu!”

O Ćehotini se ne može izvesti nikakva priča – do ta: da je to voda valovita i plahovita kad nadođe, a njoj često padne na um da nadođe, i kako to pjesma kaže da poplavi Aladžanske dvore. To kad ih je poplavila bilo je 1731. godine. Uz taj povodanj odnijela je 200 kuća, dva mosta, cijelu čaršiju, hanove i dućane i opustošila grad Foču. Ovdje – kad uđe u Foču, Ćehotina uspori svoj tok, predaje se zelenoj Drini i za nju je to: – kraj! – i ona ovdje kao da kaže: “Kad prođem kroz Foču, ne žalim da umrem!”

Zapisi o gradovima _ 407

Jer Foča je jedan vrt, jedna bašča, jedan ljubak i pitom grad, u koji su – i to izdaleka, ljudi dolazili da tu, ako ništa drugo, a ono umru! I čije kosti sve tu ne leže – leže još od davnih davnina, iz vremena stećaka… – kosti “starih dobrih Bošnjana”. Na njihovim nadgrobnim pločama lukovi su, strijele, mačevi – i znaci koji su kasnije dolazili, tek svi stari, i zbog toga jedna istorija…

Foča je bila naselje, još u srednjem vijeku, u kojem se prodavala dubrovačka roba, držali vašari -“trgovalo stokom, nakitima i oružjem – svim i svačim. Nedaleko od nje je Tjentište, što je došlo od latinske riječi ‘’tenta’‘, a to znači šator – što, odnosno, znači da je tu bila carinarnica. I cio ovaj kraj istorijski je, jer ovdje – kod Ustikoline, Turci su prvi put prešli Drinu i počeli s osvajanjem Bosne. Iz ovog su kraja Pavlovići, Borovinići, Čengići, Kukavice – pa i onaj paša Kukavica koji je dva put bio na Bosni vezir, i o kojem je ostala pjesma: “Jadna Bosno, šta si dočekala, da u tebi dvije ptice sude – Kos kadija, paša Kukavica!” Sava Vladislavić, takođe čovjek iz ovoga kraja, bio je ruski ambasador u Kini, a Sinan-paša Borovinić osvojio je, kao oficir sultana Selima Drugog, Egipat i tamo i umro.

Foča_3873292

Dugo vremena Foča je bila jedan od najvećih gradova na putu ka Carigradu i mjerila se sa Serdikom, to jest Sofijom; bila je sjedište hercegovačkog sandžaka i glavno upravno i trgovačko mjesto sve dok to nije postao Mostar. Ovdje u Foči bilo je sjedište i upravnika svih carskih rudnika na području Srbije, Bosne i Makedonije i zbog toga i nije čudo što su se u njoj još rano razvili razni zanati – a sa njima bogat i lijep grad, o kojem će putopisci sa divljenjem zapisivati: da ima 2000 kuća, da ima sedamnaest mahala, ima kupatila, hanove, besplatne kuhinje i karavan-saraje, da ima… Ali – koliko god se neko mogao diviti lijepim kućama i bogatim trgovima i dućanima, isto toliko divljenje izaziva isto i mjesto na kojem je položen ovaj grad. To su bregovi koji ga okružuju, a po kojima su četinari – tako da se grane borovine dodiruju s granama jabuka, a kad s e to dvoje nađe zajedno, onda je to jedinstvena slika.

Ako se Sarajevo moglo hvaliti svojim bogatstvom, Mostar svojim učenim ljudima, Livno svojim dobrim konjima, Banja Luka pjevačima – a ono se Foča mogla hvaliti svojim dobro iskovanim sabljama i jataganima… Fočanski majstori od ovoga zanata bili su čuveni nadaleko – jer gotovo niko “s ove strane mora”, nije umio vezom izvesti, šarom išarati, dragim kamenjem i sedefom iskititi balčake i korice sabalja kao oni.

Stoga se vjeruje da je njihova sablja “fočanka” bila jednaka sablji “dimiskiji”, koja se kovala u Damasku, a stizala ovamo u Bosnu.

Ali – najbolji majstor u ovome gradu svakako je bio zidar koji je zidao džamiju Aladžu; jednu od najljepših džamija u Bosni. Tome graditelju bilo je ime Ramadan-aga i bio je jedan od učenika velikog turskog neimara Sinana Mimara, koji je izgradio na stotine prekrasnih građevina u Aziji i Trakiji, a njegovi učenici i kod nas: u Pljevljima, Čainiču, Višegradu, Sarajevu, Mostaru, pa i ovu džamiju u Foči. Izgrađena je 1551. godine i – zbog toga što je išarana divnim šarama, kakve se do tada u ovome kraju nisu vidjele, dobila je ime Aladža, što znači – šarena džamija. Sklad linija, mramorni stubovi, portal, kube, ćoškovi i ćošnici i iznad svega 38 metara visoko tanko minare čine ovu građevinu jedinstvenim biserom u đerdanu inače prelijepe Foče. Djelo je jednog od fočanskih “nazira”, to jest upravnika carskih rudnika, kojem je bilo ime Hasan Čelebija.

3873405

Rođen je u selu kraj Foče – misli se u Vakufu, odakle je, kao dijete, odveden u Carigrad i pripreman za janjičara. Legenda o njemu priča ovako: kad je došao u Foču za upravnika, ‘’nazira’‘ carskih rudnika u Bosni, Srbiji i Makedoniji, sreo je kraj Ćehotine – na mjestu gdje će kasnije izgraditi džamiju, jednu staricu kako pere rublje. U razgovoru sa njom pitao je koga ima, a ona mu je rekla da je imala sina, ali da joj je sin, još kao dijete, odveden u Tursku za janjičara i da o njemu ne zna ništa.

On je pitao staricu: je li njen sin imao ikakav znak po kojem bi ga mogla poznati – a ona odgovorila da je na mišici imao mladež i da bi poznala po mladežu. A kada je on zasukao rukav i pokazao na mišici znak, starica je – poznavši svoga sina, od prevelike radosti i iznenađenja tu i umrla. I tu gdje je umrla – Hasan Čelebija je rekao da se njemu načini džamija, a njegovoj majci u njenom selu crkva – jer je njegova majka bila pravoslavna.

Za vrijeme gradnje Aladže Hasan Čelebija je imao i jedno ovakvo iznenađenje: naime, prema legendi, majstor Ramadan je. pošto je izgradio džamiju – izidao do krova, najednom iščezao – tako da se mislilo da će građevina ostati bez krova. Poslali su ljude na sve strane da ga traže, ali njega nigdje nije bilo. I tako je prošla cijela godina – a nakon godine eto Ramadana. Na pitanje ktitora Hasana Čelebije gdje je bio, odgovorio je: da treba da prođe cijela godina da se na građevini slegnu zidovi, pa tek onda da se udari krov – ako se gradi građevina za vječnost. Ktitor je dao da se uz džamiju načini i turbe, u kojem će ga, kad umre, sahraniti.

Zapisi o gradovima _ 003

Zapisi o gradovima _ 004

Zapisi o gradovima _ 005

Zapisi o gradovima _ 006

(iz knjige Zapisi o gradovima – Ćamil Sijarić, str.57-60,)
Ćamil Sijarić – Zapisi o gradovima, Bosanska riječ, Sarajevo, 2009. godina, 218 stranica.

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13