Dobio nagradu, a ne kaznu!

Ode na smetljište ljudske historije _ 935

Ode u zatvor ( HOTEL) gdje ima hranu, krevet, tv, kompjutor, WiFi, wc, kupatilo, kontakt sa rodbinom i svijetom. Kako smo samo naivni. On je dobio nagradu, a ne kaznu.
Adnan Veladžić

Dobio nagradu, a ne kaznu!

Advertisements

Realizacija projekta izgradnje puta Foča – Šćepan Polje u dužini od 21 kilometra, trebalo bi da iznosi između 69 i 71 milion eura

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 005

Realizacija projekta izgradnje puta Foča – Šćepan Polje u dužini od 21 kilometra, trebalo bi da iznosi između 69 i 71 milion eura, saopštio je danas novinarima u Sarajevu ministar komunikacija i transporta Bosne i Hercegovine Ismir Jusko.

Jusko je, nakon sastanka sa predsjedavajućim Kluba poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u Predstavničkom domu Parlamenta Bosne i Hercegovine Stašom Košarcem i načelnikom Opšine Foča Radisavom Mašićem, rekao da je prije dva mjeseca razgovarao sa ministrom saobraćaja i pomorstva Crne Gore Osmanom Nurkovićem i da mu je on predložio da se zajednički krene u projekat spajanja dvije države na Šćepan Polju.

“Na istom sastanku dobio sam odgovor da je Crna Gora potpuno spremna da ide prema Bosni i Hercegovini i da se to isto očekuje i sa naše strane. Imao sam nekoliko sastanaka sa predstavnicima i parlamentarcima iz Republike Srpske i dobili smo punu podršku”, rekao je Jusko.

Ministarstvo komunikacija i transporta radi na pripremi sporazuma o izgradnji mosta na rijeci Tari, a Jusko kaže da su kolegama iz Crne Gore predložene tri solucije. Očekuje se odgovor iz Crne Gore, nakon čega će biti potpisan sporazum.

Jusko vjeruje da će ovaj projekat biti realizovan, poput Gradiške i Unskosanske pruge, jer nema nijednu prepreku.

On je najavio da će 6. decembra biti održana prva sjednica Transportne zajednice u Briselu na kojoj će biti predstavljeni svi ovi projekti.

Koordinacija svih nivoa vlasti

“Evropski komesar za transport Violeta Bulc je i ranije podržavala ove projekte i imamo razloga za optimizam i da tražimo sredstva od njih da pomognu u realizaciji. Finansiranje mosta Crna Gora plaća u svom dijelu, a Bosna i Hercegovina svoj dio”, rekao je Jusko.

Košarac smatra da je današnji sastanak dobar primjer kada lokalna vlast u Foči manifestuje izuzetan stepen odgovornosti prema lokalnoj zajednici.

“Vidljivo je da lokalna vlast u Foči ima ambiciju da se bavi razvojnim programima, a vidljivo je i da ima visok stepen razumijevanja Ministarstva saobraćaja i komunikacija Bosne i Hercegovine, koje je u konačnoj odluci artikulisalo stavove Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske. To je izuzetno dobar primjer kada postoji jedna vrsta koordinacije svih nivoa vlasti da bi određeni razvojni projekti bili realizovani”, rekao je Košarac.

Načelnik Opštine Foča Radisav Mašić naveo je da je put Šćepan Polje – Foča u jako lošem stanju jer u njega nije ulagano više od 20 godina, te da taj put predstavlja najkraću putnu vezu između Podgorice i Sarajeva.

Mašić je objasnio da taj put za Foču predstavlja veliki privredni kapacitet, pošto preko njega u jednoj sezoni prođe više od 30.000 turista. Zbog lošeg održavanja, upozorio je Mašić, na tom su se putu dogodile brojne saobraćajne nesreće sa smrtnim ishodom.

izvor:bhrt

 

VIDEO
Realizacija projekta izgradnje puta Foča – Šćepan Polje u dužini od 21 kilometra, trebalo bi da iznosi između 69 i 71 milion eura
http://www.bhrt.ba/vijesti/bih/za-put-foca-scepan-polje-potrebno-od-69-79-miliona-eura/

 

 

_ _ _ _ _

PREDSTAVLJEN GLAVNI PROJEKAT PUTA BROD NA DRINI – ŠĆEPAN POLJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/06/predstavljen-glavni-projekat-puta-brod-na-drini-scepan-polje/

FOČA : Održana vanredna Skupština Udruženja građana povratnika, smjenjen Izet Kundo, koji nije prisustvovao Skupštini

Održana vanredna Skupština Udruženja građana povratnika, smjenjen Izet Kundo, koji nije prisustvovao Skupštini

U petak,10.11.2017., u 14:30 u sali DPO općine Foča, održana je vanredna Skupština Udruženja građana povratnika u Foču. Skupštini je prisustvovalo oko 80 povratnika iz cijele Foče. Na dnevnom redu je bio izvještaj o radu udruženja.
Predsjednik Upravnog odbora udruženja Izet Kundo nije se pojavio na Skupštini, na šta su veoma žustro reagovali skoro svi prisutni. Zbog nepojavljivanja predsjednika Kunda, prisutni nisu mogli raspravljati o izvještaju o radu, kao ni o finansijskom izvještaju. Prisutni povratnici su zatražili od predsjednika Skupštine udruženja da na glasanje stavi da se prisutni izjasne o povjerenju predsjedniku Kundu i njegovim saradnicima. U toku rasprave su se mogle čuti mnoge primjedbe na rad Kunda i njegovih saradnika. Jedan od prisutnih je čak prigovorio javno općinskom službeniku Amiru Čauševiću, da mu je tražio novac za uslugu iz domena njegovog službenog posla.
Puno primjedbi se moglo čuti i na rad bivšeg predsjednika SO Foča Lutvije Šukala, koji se takođe nije pojavio na skupu. Nakon rasprave, predsjednik Skupštine udruženja je na glasanje stavio izglasavanje povjerenje Upravnom odboru udruženja na čelu sa Kundom. Sa 95% glasova prisutnih izglasana je smjena Kunda i njegovih saradnika.
Na skupu je izabran novi Upravni odbor, te je za novog predsjednika Udruženja izabran Omer Hasanbegović, povratnik sa Tjentišta.
Nakon Upravnog odbora izabran je novi Sud časti, kao i novi nadzorni odbor udruženja. Svi prisutni su zdušno podržali izbor novog rukovodstva.
Na kraju radnog dijela Skupštine, na prijedlog predsjednika Skupštine udruženja, prisutnima se obratio predsjednik Skupštine općine Foča, gospodin Izet Spahić. Njegov izlazak pred prisutne povratnike, kao i njegovo obraćanje propraćeno je aplauzom uz nekoliko prekida. Spahić je naglasio da je Udruženje važna karika za rad na povratku u Foču. Ne može niko nastupati u ime naroda, a da nije spreman doći pred narod i podnijeti izvještaj onima zbog kojih postoji udruženje, to je potcjenjivanje i nepoštovanje svog naroda, na to nema niko pravo. Spahić je posebno zamolio da slobodno kritikuju sve loše postupke izabranih predstavnika, posebno je zamolio prisutne da zbiju redove, da podržavaju i pomažu jedni druge, jer složni i jedinstveni će postići bolji rezultat.
Skupština je završena oko 17 časova.
Nakon radnog dijela, prisutni su se razišli i u fočanskim kafićima nastavili druženje uz kavu/kafu/kahvu i po koji sok i mineralnu vodu.

PREDSTAVLJEN GLAVNI PROJEKAT PUTA BROD NA DRINI – ŠĆEPAN POLJE

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 002

U Banjaluci je danas predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini – Šćepan Polje.

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 003

Put će imati 15 manjih mostova – nadvožnjaka i osam kilometara podzida. Širina puta je 11,20 metara. Novi most na Tari kao kontakt tačka biće moderna saobraćajnica, a gradiće se visočije od postojećeg.

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 006

Ukupna investicija projekta je 68 miliona oera, a EU je, kako je rečeno na sastanku, spremna da pod povoljnim uslovima odobri sredstva Vladi.

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 004

Načelnik općine Foča Radisav Mašić, koji je prisustvovao ovom događaju, izrazio je zadovoljstvo što je Vlada podržala ovaj projekat i što je međunarodni tim prihvatio sve primjedbe, koje su predstavnici Foče iznijeli na idejni projekat.

U Banjaluci predstavljen glavni izvedbeni projekat novog puta Brod na Drini-Šćepan Polje _ 005

Prezentaciji projekta prisustvovali su predstavnici Vlade, Javnog preduzeća Putevi, EU, Instituta za građevinarstvo, općine Foča i međunarodnog ekspertnog tima.

 

VIDEO
Foča: Predstavljen projekat izgradnje nove dionice puta Brod na Drini – Šćepan Polje

FOTOPRIČA : FOČA 1949.,1952. i 1953. (foto)

Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949.

1949. godine je Jugoslovenska vlada angažovala švedske inžinjere da pomognu da se izgradi GIGANT DRVNE INDUSTRIJE u Foči.
John Boija i Gösta Meurling bili su nosioci tog posla.
U Foči su vršili ispitivanja za najpogodnije mjesto buduće fabrike. I odabraše Brod na Drini.
Ostalo je historija/povijest/istorija…Evo fotografija.

2ak05rl
Brod na Drini
akcija put za Tjentište 1952.
akcija put za Tjentište 1952.
Bergsflod på vägen till Foca
Bergsflod på vägen till Foca
Brod na Drini 1953 _ 001
Brod na Drini 1953
Brod na Drini 1953 _ 002
Brod na Drini 1953
Fabrika na Brodu na Drini, Foča.
Fabrika na Brodu na Drini, Foča.
Fabriken under byggnation 2
Fabriken under byggnation
Fabriken under byggnation
Fabriken under byggnation
Floden Drina vid Foca. Nya träfiberplattefabriken och sågverket syns i mitten - Copy
Floden Drina vid Foca. Nya träfiberplattefabriken och sågverket syns i mitten
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 005
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 006
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 007
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foča 4. juni 1949. _ 001
Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949. _ 002
Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949. _ 003
Foča 4. juni 1949.
Gösta Meurling vid sin SAAB i Foca, mars 1953.
Gösta Meurling vid sin SAAB i Foca, mars 1953.
JB32E_06_520415 Paus 39 km fore Gacko
Paus 39 km fore Gacko
Muslimska kvinnliga vägarbetare. I förgrunden syns även Meurling, Göran och Gunnel. Finns även på färgfilm
Muslimska kvinnliga vägarbetare. I förgrunden syns även Meurling, Göran och Gunnel. Finns även på färgfilm
okolina Foča 1953
okolina Foča 1953
Paus vid en porlande källa. Längst upp står Göran och Gösta Meurling, Johns högra hand
Paus vid en porlande källa. Längst upp står Göran och Gösta Meurling, Johns högra hand
Put za Tjentište 1952 _ akcija _ 1952
Put za Tjentište 1952 _ akcija _ 1952
Timmerhuggarläger på vägen mellan Foca och Sarajevo 1949
Timmerhuggarläger på vägen mellan Foca och Sarajevo 1949
Wallboard-fabriken i Brod utanför Foca i nuvarande Bosnien, som John Boija uppförde.
Wallboard-fabriken i Brod utanför Foca i nuvarande Bosnien, som John Boija uppförde.

priredio:Kenan Sarač

fotografije preuzete sa:www.boija.com – Jugoslavienresan 1953 (http://www.boija.com/archive/jugoslavien1953.htm)

Oružje rata : Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,…, Bosna i Hercegovina 1992. – 1995. (video)

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 010

 

Ovo je filmsko svjedočenje o strahotama ratnog zločina silovanja u BiH.
Oružje rata : Silovanje,  etničko čišćenje,  ratni zločini, …, Bosna i Hercegovina 1992. – 1995. (video)

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 001

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 003

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 004

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 005

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 006

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 007

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 008

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 009

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 019

MISIJA SILOVANJE oružje rata i etničkog čišćenja – Dokumentarni Film

Silovanja – smišljen genocid

Žene žrtve rata – žive u tišini sa bolom, gotovo zaboravljene

Šutnja o silovanju je mnoge žene dovela do psihičkih stanja iz kojih se ne mogu povratiti (N.Mujčić)

Foča, 2011. – SILOVANE BOŠNJAKINJE

tužna priča djevojčice silovane kada je imala 12. godina

I Came to Testify Women, War, and Peace

BOSNIA “SARAJEVO, WAR AND PEACE” – Sergio PAINI

Women and Girls Lead | Women, War & Peace | Trailer | ITVS

Za silovanje u Foči 17 godina zatvora

 

 

priredio:Kenan Sarač

[stari tekstovi] Stari mostovi u Bosni i Hercegovini (foto)

 

Stari mostovi u Bosni i Hercegovini
iz knjige Stari mostovi u Bosni i Hercegovini – Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović
Veselin Masleša, Sarajevo, 1969., 280 str., ilustr.

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 003

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 004

Kameni most preko rijeke Bistrice u Ocrkavlju _ 001

Kameni most preko rijeke Bistrice u Ocrkavlju _ 002

Kameni most preko rijeke Bistrice u Ocrkavlju _ 003

Kameni most preko rijeke Bistrice u Ocrkavlju _ 004

 

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 005

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 006

 

Grčki most u Kožetini _ 001

 

Grčki most u Kožetini _ 002

Mostovi na Drini _ Mostovi u Foči _ 001

Mostovi na Drini _ Mostovi u Foči _ 002

Mostovi na Drini _ Mostovi u Foči _ 003

 

Stari mostovi u slivu Drine _ 001

 

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 007

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 008

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 009

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 001

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 002

Stari mostovi u BiH _ 002

Stari mostovi u Bosni i Hercegovini
iz knjige Stari mostovi u Bosni i Hercegovini – Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović
Veselin Masleša, Sarajevo, 1969., 280 str., ilustr.

 

priredio:Kenan Sarač

FOČANSKI KREATORI ZLA 1992

11c

Na fotografiji su s desna na lijevo Brane Ćosović – Ćosa,u sredini je Slavko (Boriša) Jojić i krajnji je Joković iz Mijakovića (brat od Zorana Jokovića zvanog Joka)… tzv komandant Ćosa i tzv “Ćosini stražari”…Foča, 1992…Svijet zna…Javnost zna, ali ne reagira…

11d
Brane Cosovic, the commander of the Foca military police during the
take-over of Foca, allegedly organised a paramilitary unit in which Hagueindicted
Janko Janjic and Zoran Vukovic served. Janjic killed himself and injured four German soldiers with a hand grenade in October 2000 when SFOR attempted to arrest him. 123 A 1998 Human Rights Watch report described Cosovic's involvement in the ethnic cleansing of Foca. He has been named as a “key link between paramilitary forces and the Crisis Committee.” 124 His soldiers allegedly participated in rapes at the Partizan Sports Hall and High School and in taking prisoners away from the KP Dom, who subsequently disappeared.125 The ICTY indictment against individuals for rapes committed in the Foca camps refers to the fact that military police committed rapes, calling themselves “Cosa's Guards,” after Cosovic.126 A 1998 Human Rights Watch report confirmed that Cosovic was still serving as a uniformed police officer at that time.127
_ _ _ _ _
123 “NATO Troops Hurt in War Crimes Suspect Arrest,” Dow Jones News, 13 October 2000.
124 Foca Report, op. cit.
125 Ibid.
126 Ibid.
127 Ibid.
128 ICG has reviewed the statements of eight witnesses, as well as other documentation relating to
this incident. These documents are in the possession of the ICTY.

War Criminals in Bosnia’s Republika Srpska: Who Are the People in Your Neighbourhood?
ICG Balkans Report No. 103, 2 November 2000

I jedna novija fotografija Brane Ćosovića – Ćose…Ćosa je drugi s lijeva, do njega je Branko Banović – Bota u kolicima, takođe ratni komandant…

11e

11g

 

_ _ _ _ _

Criminels guerre/Bosnie
En Bosnie, dans les territoires sous contrôle français, de nombreuses personnes soupçonnées de crimes de guerre vivent en toute impunité. Le cas du vice président de la république serbe de Bosnie et président de la commission des droits de l'homme de Bosnie Herzégovine, Velibor OSTOJIC accusé de crimes de guerre à Foca en 1992.
http://www.ina.fr/notice/voir/CAB97142852

_ _ _ _ _

Bosnie
Le calme est revenu dimanche 10 janvier à Foca, dans l'est de la Bosnie, après le mouvement de protestation de la population serbe provoqué par la mort de Dragan GAGOVIC. Ce criminel de guerre présumé a été tué samedi lors d'une tentative d'arrestation par des soldats français de la SFOR (la force de stabilisation de l'OTAN en Bosnie Herzégovine).
http://www.ina.fr/notice/voir/CAB99001893

 

priredio:Kenan Sarač

[faksimili] MEMORANDUM SANU : Ponuda beznađa

MEMORANDUM SANU, jedan od najkontroverznijih dokumenata nastalih u predvečerje raspada Jugoslavije, istina nekompletan i sirov, izašao je na svjetlo dana. Dva teksta “Večernjih novosti” sa izvodima i Đukanovićevim kritičkim osvrtom izazvala su ogromnu reakciju u gotovo svim republikama. Zlokobna jugoslovenska Pandorina kutija je otvorena. Iz nje će u godinama koje će uslijediti biti pušteni međunacionalni sukobi, otvoreni separatizam, raspad države, rat…

Ponuda beznađa

GLAVNI tekst na drugoj strani “Večernjih novosti” u srijedu 24. septembra 1986. imao je nadnaslov u dva reda: “Šta crta a šta precrtava nacrt Memoranduma Komisije Srpske akademije nauka i umetnosti”. Ispod njega stajao je sugestivni naslov “Ponuda beznađa”, upadljivo plasiran i na naslovnoj strani.

Odakle “Novostima” Memorandum – pitanje je koje je obeležilo burne septembarske  dane  1986. na jugoslovenskoj političkoj sceni. Olujni talas pojačalo je i pisanje beogradske “Politike” i “Politike ekspres”, kao i zagrebačkog “Vjesnika”, čije su se redakcije na prvu loptu uključile u potragu za informacijama, komentarima, tumačenjima… Uredništvo “Novosti”, zatečeno prvim odjecima i reakcijama, od koje su najžešće stigle iz Hrvatske, na prvu loptu se branilo da je rukopis mogao da se nađe na više mjesta u Beogradu, uključujući i Udruženje književnika Srbije.

Poznavaoci društvenih prilika osamdesetih godina sjećaju se da su prvi primjerci Memoranduma počeli da kruže Beogradom desetak dana prije nego što su njegovi izvodi objavljeni u “Novostima”. Uži krug “pravih ljudi” uz pravu vezu do geštetner kopije ovog teksta mogao je da dođe, između ostalog, i u Francuskoj 7, tačnije u restoranu Kluba književnika. Postoje svjedočenja da su ga prodavali i kolporteri koji su držali omladinsku i revijalnu štampu. Najčešće su to bili “falš” primerci – loše kopije ili samo pojedini, mahom nečitki, dijelovi ovog teksta.

 

priredio:Kenan Sarač

 

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija

Hamzabegov mesdžid _ 007

Hamzabegov mesdžid
Hamzabegov mesdžid u Ortakolu najstarija je fočanska džamija, a sagradio ju je prvi hercegovački sendžakbeg Hamzabeg između god.1470. i 1474. Kako još god. 1477. bijahu svega tri muslimana mještanina u Foči, to je ta džamija napravljena samo za potrebe vojske, koja je tu logorovala, i sigurno njeni graditelji nisu ni pretendirali na neku monumentalnost. Ta je džamijapotpuno propala od bombardiranja god. 1943., i njenih prvih dimenzija više ne znamo, ali se po konturama zemlje, koja prekriva temelje, jasno vidi da je to bila omanja građevina, a inače se zna, da je pripadala tipu džamija s drvenom munarom i da nije imala nekih osobitih značajki,niti rezbarija.
(ING. ARH. ALIJA BEJTIĆ – POVIJEST I UMJETNOST FOČE NA DRINI)

Hamzabegov mesdžid _ 001Hamzabegov mesdžid _ 003Hamzabegov mesdžid _ 004Hamzabegov mesdžid _ 005Hamzabegov mesdžid _ 006

priredio:Kenan Sarač

fotografija: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid

Šejh Pirijin mesdžid
Šejh Pirijin mesdžid krajnja je fočanska džamija prema jugu. U svemu ima oblik drvene Hadži Mustafine džamije, samo je mnogo manja, a munara joj još slabije izrade, zdepastijeg oblika. Unutrašnji prostor ima kvadratičan oblik s osnovicom od svega 6,20 m. Konstrukcija je već dotrajala, i objekt je pri padu.O prošlosti te džamije zna se samo to, da se prvi put u pristupačnim izvorima javlja god. 1600.,i da je, prema tome, starija od toga datuma. Ni o osnivaču nema nikakvih drugih podataka osim to, što nam sam pridjevak uz ime Pirija, koje je karakteristično baš za 16. stoljeće.
(ING. ARH. ALIJA BEJTIĆ – POVIJEST I UMJETNOST FOČE NA DRINI)

Šejh Pirijin mesdžid_ 003

priredio:Kenan Sarač

fotografija: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

TERORIZAM ILI??? : U Laktašima pronađena veća količina oružja i municije!

Terorizam ili ne

Policija je jučer od Miroslava Ilića (1964). iz Laktaša oduzela veću količinu oružja i municije.

U objektima koje koristi ova osoba pronađene su automatske puške, pištolj, ručne bombe i više komada municije različitog kalibra.

M.I. je uhapšen zbog sumnje da je izvršio krivično djelo nedozvoljena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija, saopćeno je danas iz Policijske uprave Banjaluka.
izvor:fena

Svake godine gubimo jedan veći, ne srednji grad u BiH!

Foča, Pogled na Carevu džamiju
Foča, Pogled na Carevu džamiju

Svake godine gubimo jedan veći, ne srednji grad u BiH, poručuje demograf Hasan Zolić. Analizirajući podatke o umrlim, rođenim, i onima koji odsele iz zemlje dolazi se do poražavavajućih podataka, na koje nemamo adekvatan odgovor kaže Zolić.
Zavod za statistiku BiH prikazuje poslednje podatke iz 2015. godine. Prema tim podacima u ovoj godini rođeno je 29 770, umrlo njih 38 150. Tačnije umrlo je više 8 300 nego što je rođeno.

“Ja govorim stalno, ne gubimo samo, čak gubimo i neki veći grad, ne srednji. u BiH. Prema podacima EUROSTATA, BiH je u špicu zemalja kada je u pitanju broj umrlih”, kaže demograf Hasan Zolić.

Entitetski zavodi za statistiku imaju preciznije podatke. Tako je prema podacima Zavoda za statistiku RS u poslednja dva mjeseca rođeno je 2116 beba, a umrlo 3448. Samo u ova dva mjeseca negativan prirodni priraštaj iznosio je 1332. Kada je u pitanju Federacija. Negativna stopa je nešto niža. U junu mjesecu iznosila je -36. Rođeno je 1.644, a umrlo 1.680.

“To je počelo negdje 2002.godine kada je RS prvi put počela iskazivati tzv.bijelu kugu. Federacija negdje 2006/2007 i sad je to nastavljeno”, pojašnjava Zolić.

Foča - Ulica Moše Pijade, Direkcija ŠIPAD Maglić
Foča – Ulica Moše Pijade, Direkcija ŠIPAD “Maglić”

Cijela regija je problem. U Hrvatskoj se prošle godine rodilo manje za 14.005 stanovnika nego je umrlo. Prema podacima iz 2015. godine i Srbija bilježi isti trend. Prirodni priraštaj Srbije u minusu je bio za 38.021 stanovnika.

“Ulazi se kasno u brak. Danas žena ulazi u prosjeku 28/29 godina, muškarac preko 30 godina”, kaže naš sagovornik.

Jedan od faktora je i loša ekonomska situacija. Koja je u uskoj vezi sa migracijom stanovništva sa ovog područja. Izvještaj Ujednjenih nacija “Izgledi za stanovništvo u svijetu: Revizija 2015”, govori da će pad broja stanovika u BiH do 2050. godine iznositi 19,5%”. I drugi relevantna svjetska istraživanja ukazuju na demografsku katastrofu na ovim područjima.

VIDEO:
Poražavajući podaci – Svake godine BiH gubi veći grad

(focanskidani/Vijesti.ba / TV1)

GREBAK : TRADICIONALNO GREBANJE (iz godine u godinu po običaju)

 

TRADICIONALNO GREBANJE (iz godine u godinu po običaju)

Umjesto kritike

Ovo je i tužno i žalosno i k tomu još ružno. Dvadeset dana ovih deset kvadrata skele stoji i čeka. Postaju dosadni. Svake godine zalijepe poneko staklo. Ono zimi spadne i opet ponovo. Pranje para preko mrtvih. Očiste i puste vodu onaj dan kad treba da se (samo)izreklamiraju. I opet, iznova godinu dana pustinja bez vode, samo suha česma na Grebku. Svake godine objese one nekakve slike o nekakvim objektima, uslikaju se i izreklamiraju, uveče skinu i tako godinama. Teško nama sa nama.

TRADICIONALNO GREBANJE

Svakidašnja jadikovka

Kako je teško biti slab,
kako je teško biti sam,
i biti star, a biti mlad!

I biti slab, i nemoćan,
i sam bez igdje ikoga,
i nemiran, i očajan.

I gaziti po cestama,
i biti gažen u blatu,
bez sjaja zvijezde na nebu.

Bez sjaja zvijezde udesa
što sijaše nad kolijevkom
sa dugama i varkama.

–O Bože, Bože, sjeti se
svih obećanja blistavih
što si ih meni zadao.

O Bože, Bože, sjeti se
i ljubavi, i pobjede
i lovora i darova.

I znaj da Sin tvoj putuje
dolinom svijeta turobnom
po trnju i po kamenju,

Od nemila do nedraga,
i noge su mu krvave,
i srce mu je ranjeno.

I kosti su mu umorne,
i duša mu je žalosna,
i on je sam i zapušten.

I nema sestre ni brata,
i nema oca ni majke,
i nema drage ni druga.

I nema nigdje nikoga
do igle drača u srcu
i plamena na rukama.

I sam i samcat putuje
pod zatvorenom plaveti,
pred zamračenom pučinom,

i komu da se potuži?
Ta njega nitko ne sluša,
ni braća koja lutaju.

O Bože, žeže tvoja riječ
i tijesno joj je u grlu,
i željna je da zavapi.

Ta besjeda je lomača
i dužan sam je viknuti,
ili ću glavnjom planuti.

Pa nek sam krijes na brdima,
pa nek sam dah u plamenu,
kad nisam krik sa krovova!

O Bože, tek da dovrši
pečalno ovo lutanje
pod svodom koji ne čuje.

Jer meni treba moćna riječ,
jer meni treba odgovor,
i ljubav, ili sveta smrt.

Gorak je vijenac pelina,
mračan je kalež otrova,
ja vapim žarki ilinštak.

Jer mi je mučno biti slab,
jer mi je mučno biti sam
(kada bih mogao biti jak,

kada bih mogao biti drag),
no mučno je, najmučnije
biti već star, a tako mlad!

Tin Ujević

Zabavnik, 1917.

_ _ _ _ _

 

Nakon teksta GREBAK : TRADICIONALNO GREBANJE (iz godine u godinu po običaju) – https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/04/grebak-tradicionalno-grebanje-iz-godine-u-godinu-po-obicaju/
IZAZOV PRIHVAĆEN ili je to još jedno BACANJE PRAŠINE U OČI (ZAMAZIVANJE OČIJU) širokim narodnim masama – POČELA izgradnja šadrvana na Grebku. Hajde de – da i to pogledamo.

izazov prihvaćen - TRADICIONALNO GREBANJE (iz godine u godinu) - GREBAK Izgradnja šadrvana

Boračko-pljačkaška udruženja (takozvani ublehaši) 360 dana razmišljaju, izmišljaju i planiraju najpokvareniju,najperfidniju, najjeftiniju propagandnu lažu (ublehu) da nam uvale…E ovo je jedna od tih ubleha – laža koju će oni nama napraviti. Aferim. Aćkosum. Šutite narodne mase i gledajte.Na koncu im aplaudirajte. Zaslužili su. Za sve ove prevare!

ublehašima na Grepku se pridružio i Hans

_ _ _ _ _

JOŠ JEDNA UBLEHAŠKA
Rekostrukcija puta M18, dionica Grebak – Garež.
A šta je sa dionicom GREBAK – USTIKOLINA?

a sta je sa dionicom GREBAK USTIKOLINA

_ _ _ _ _

priredio:Kenan Sarač
fotografija: flickr ekranportal13

SVE BOSANSKE KORIDE (FOTO)

Htjeli mi to priznati ili ne, korida je BH brand 100% , a borbe bikova su – na svakom ćošku naše nam drage domovine. Bosne i Hercegovine. Jedne i jedine.

Bikovi na Čevljanovićima _ 003

Popis borba bikova u BiH:
(popis nije potpun)

Čevljanovići kod Sarajeva
Gorica-Sovići kod Gruda
Graci, kod Mrkonjića Grada
Granice kod Busovače
Hrustovo
Jajce
Ključ, Velegići
Kruševo kod Mostara
Kudići kod Velike Kladuše
Livno, Vržerala
Bilo polje, Podhum
(Seoska olimpijada Buško blato),
Crna stina
Posušje, Ilijino brdo
Rakitno
Ričica
Sanica, Gronji Budelj ( Grmeč (Grmečka korida)
Stričići kod Banje Luke
Visoko, Buci
Vitez, na Raškom polju
Žepče

izvor:Wikipedia

Bikovi na Banovići selo

borci protiv iftara na otvorenom

Bikovi na Oslobođenje 31.07.2007
Oslobođenje 31.07.2007

Bikovi na Grmečkoj koridi

Bikovi na Čevljanovićima _ 004

Bikovi na Srebrenik

Bikovi na Raškom polju kod Viteza

Bikovi na Liskovica

Bikovi na Tulovići kod Banovića

Bikovi na Stričići

Bikovi na Stražbenica

Bikovi na koridi _ 013

Bikovi na Kalesija

Bikovi na koridi _ 012

Bikovi na koridi Sanski most (2011.)

BH brand 100% - na svakom ćošku

Čevljanovići, 30.07.2017

put

Borbe bikova _ 007

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik/internet/screenshot

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Foča i genocid : Možda su u pravu oni koji kažu da to nije genocid, već etničko čišćenje, masovni zločini, progon, teror…

“U historiji će ostati zapisano šta se desilo Bošnjacima u Foči. Ostat će presude međunarodnog suda u Haagu. Na koncu, možda su u pravu oni koji kažu da to nije genocid, već etničko čišćenje, masovni zločini, progon, teror… Možda je i nebitno kako se zove to kad su Bošnjaci Foče dva puta bili žrtve okrutnih zločinaca. Bitno je da su ljudi pobijeni. Da su ih Srbi, kako reče čiča iz Zulfikarpašićevog teksta, “satrli, brate, i sjeme im satrli”. Jer, u Foči više nema muslimana.“

Možda su u pravu oni koji kažu da to nije genocid, već etničko čišćenje, masovni zločini, progon, teror…

…u Foči je bilo muslimana, u Foči ima muslimana i biće ih do sudnjeg dana…

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

Okupacija naše vlastite imovine u manjem bh. entitetu

Poruka onoga što ga zovu ,,predsjednik r.s.”, da treba svim sredstvima spriječiti ,,okupatore” što ponovo okupiraju Drinu, a to se odnosi na nas Bošnjake, što pokušavamo da se vratimo na našu babovinu. Javne vlasti rs se baš trude da slušaju svoga vođu i da svim sredstvima zagorčaju život Bošnjacim u manjem bh. entitetu. Ustvari te vlasti u praksi čine istinsku okupaciju naše vlastite imovine.

... I ovdje spavaju duše naših predaka _ 027 ...

OKUPACIJA “OKUPATORA”: UPOZORENJE PROGNANICIMA I RASELJENIM LICIMA KOJI IMAJU IMOVINU U MANJEM BH. ENTITETU RS
Primjer Bijeljina
Moj konkretan primjer zaslužuje da se u svim javnim sredstvima informisanja upozore Bošnjaci i dr. širom svijeta jer ih isto to očekuje, da možda ostanu bez mogućnosti raspolaganja svojom vlastitom imovinom.

O čemu se radi.

Sada je u RS u toku akcija “izlaganja” tj. utvrđivanje pravih vlasnika nepokretne imovine. Moja supruga i ja smo slučajno u uredu “gruntovnice” gdje se obavljaju ta izlaganja htjeli obaviti potpuno drugi posao da bi nam tada neko od referenata rekao da mi tamo imamo neki neriješen predmet.

... I ovdje spavaju duše naših predaka _ 027 ...2

Tada nam je prezentirano da je za nas urađeno rješenje po osnovu te akcije “izlaganja” jer oni nisu imali našu bosansku adresu da nas u skladu sa zakonom o izlaganju pismeno obavijeste o datumu i postupku izlaganja za našu imovinu u Bijeljini, kao i za našu kuću. A u tom rješenju stoji pod tačkama 1-3, da se u zemljišnim knjigama uvede ,,ograničenje raspolaganja imovinom jer ne postoji građevinska i upotrbna dozvola”. Bez obzira što ti dokumenti postoje i što su također mogli iste po službenoj dužnosti pribaviti iz arhive opštine – grada Bijeljina.

Na moje pitanje, ako već nisu imali našu adresu u Bijeljini, da li su tražili adresu od MUP-a tj. CIPS-a Bijeljina gdje se vodi evidencija o izdatim ličnim kartama i gdje se prijavljuje boravak?
Prvo su rekli da su tražili ali nisu dobili odgovor jer je u praksi CIPS-a da ne odgovaraju na te dopise.
Ne vjerujući njihovim riječima tražio sam kopiju takvog dopisa. Naravno, nisu ga imali.
Tad nam daju neki broj sa kojim moraš otići u urbanizam da ti i oni daju neki broj pa onda u arhivu da im dadneš te brojeve, zatim opet da dođes za 2-3 dana da uplatiš taksu od 12 KM, a onda sa kopijama tih dozvola ponovo u gruntovnicu da bi se sačinio zapisnik. Rjesenje će, valjda pravo rješenje, doći na kućnu adresu. Ako dođe???

... I ovdje spavaju duše naših predaka _ 027 ...5

Kako strašna stvar. Upravni organ u rješenje unese ograničenje raspolaganja imovinom bez ikakvog dokaza. Oni bi morali dokazati da ja nemam građevinsku dozvolu, a ne da ja dokazujem da imam dozvolu. A da su tražili od arhive po službenoj dužnosti oni bi imali dokaz. Pogotovo što nisu ni dostavili poziv za termin izlaganja. Gdje je tu poštivanje Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda. Da li građani postoje zbog birokratije ili bi trebalo biti obrmuto.

Po mojim informacijama taj program izlaganja tj. sređivanja zemljišnih knjiga finansiraju neke evropske zemlje, pitam javno – da li oni finansiraju i maltretiranje građana i to po mom dubokom ubjeđenju na osnovu diskriminacije prema Bošnjacima, Romima i dr. građanima nesrpske nacionalnosti, jer su oni uglavnom bili protjerani iz RS pa im namjerno ne poznaju adrese?!

... I ovdje spavaju duše naših predaka _ 027 ...4

Gdje je problem?
Te komisije za izlaganja bi morale po službenoj dužnosti, ako nemaju bosanske adrese, pribaviti iste od MUP-a tj. od CIPS-a.

Također bi po službenoj dužnosti mogli od arhive pribaviti potrebne dozvole.

Na osnovu konsultacije sa nekim pravnicima po Zakonu o upravnom postupku RS, upravni organi su dužni sami pribaviti sve podatke koji se mogu po službenoj dužnosti dobiti.

Dodatno šta slijedi iz rješenja kao pravna pouka je da u roku 30 dana moraš pokrenuti sudski spor ako se ne slažeš sa rješenjem.

Pa kako znati za problem ako nisi dobio rješenje jer oni kao nemaju adresu.

Na takvo moje pitanje oni imaju odgovor da bi to stavili na oglasnu tablu pa ako se u roku 8 dana ne javiš oni postupaju po tom rješenju. Kako će prognaninici iz Amerike pročitati oglas na table i kako će uopšte znati za problem?!

... I ovdje spavaju duše naših predaka _ 027 ...3

Zamislite situaciju: čovjek dođe iz Amerike na odmor pa usput da prevede za života imovinu na djecu a u izvodu iz katastra stoji ograničenje raspolaganja imovinom jer nema građevinske dozvole. Čak i kad ista postoji.

Moj opšti zaključak je da je ovo maltretiranje u skladu sa početka teksta da se Bošnjacima i dr. pripadnicima nesrpskog naroda zgadi svaka pomisao na povratak u manji bh. entite – RS.
Jer, donijeti neka rješenja kojima se stavlja ograničenje raspolaganja vlastitom imovinom i to baš zbog svjesnog nezakonitog ponašanja u pribavljanju bosanskih adresa. Ključno je pitanje, zašto ih nemaju??? A imaju ih u CIPS-u.

S poštovanjem,
Nesad Banjanović

Počeo postupak izlaganja na javni uvid podataka o nekretninama u RS
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/25/poceo-postupak-izlaganja-na-javni-uvid-podataka-o-nekretninama-u-rs/

_ _ _ _ _

Okupacija naše vlastite imovine u manjem bh. entitetu
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/okupacija-nase-vlastite-imovine-u-manjem-bh-entitetu/

Počeo postupak izlaganja na javni uvid podataka o nekretninama u RS
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/25/poceo-postupak-izlaganja-na-javni-uvid-podataka-o-nekretninama-u-rs/

Oglasi o izlaganju na javni uvid podataka o nepokretnostima i utvrđivanju prava na nepokretnostima
http://rgurs.org/lat/oglasi-o-pojedinacnom-izlaganju

Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice
http://www.mhrr.gov.ba/default.aspx?langTag=bs-BA&template_id=127&pageIndex=1

Počeo postupak izlaganja na javni uvid podataka o nekretninama u RS http://www.mhrr.gov.ba /PDF/Poceo%20postupak%20izlaganja%20na%20javni%20uvid.pdf

Institucija ombudsmena za ljudska prava BiH
http://www.ombudsmen.gov.ba/Default.aspx?id=0&lang=BS

О Г Л А С О ПОЈЕДИНАЧНОМ ИЗЛАГАЊУ НА ЈАВНИ УВИД ПОДАТАКА О НЕПОКРЕТНОСТИМА И УТВРЂИВАЊУ ПРАВА НА НЕПОКРЕТНОСТИМА По захтјеву Филиповић Видоја,
http://rgurs.org/oglasi/250717(2).pdf

О Г Л А С О ПОЈЕДИНАЧНОМ ИЗЛАГАЊУ НА ЈАВНИ УВИД ПОДАТАКА О НЕПОКРЕТНОСТИМА И УТВРЂИВАЊУ ПРАВА НА НЕПОКРЕТНОСТИМА По захтјеву Филиповић Добрислава
http://rgurs.org/oglasi/250717(3).pdf

Foča : Obaviještenje za proizvođače jagodičastog voća

 

U petak 28.07. u 14 sati u prostorijama DPO-a održati će se sastanak sa proizvođačima jagodičastog voća, sa područja općine Foča. Tema sastanka je formiranje organizacionog odbora za osnivanje udruženja jagodičastog voća. Pored navedenog, biće razmatrane i posljedice loših vremenskih prilika na ovogodišnji rod maline i drugog jagodičastog voća, kao i druga tekuća pitanja.

Amer Hadžimešić kod Foče ulovio drinsku mladicu od 95 cm

Amer Hadžimešić kod Foče ulovio drinsku mladicu od 95 cm

 

Mada je mladica ugrožena vrsta u Bosni i Hercegovini, posebno u rijeci Drini, vrhunski majstori ipak negdje i pronađu kraljicu naših voda.Amer Hadžimešić je prije nekoliko dana u rijeci Drini kod Foče uhvatio ovu ljepoticu dužine 95 cm.Ova ljepotica je poslije slikanja, kao i svaka druga riba koju Amer ulovi, vraćena nazad u rijeku Drinu.

Rekord drži Halil Sofradžija

Rekord drži Halil Sofradžija

Najveća mladica ulovljena na Drini bila je ona koju je na Dragojević buku, još za vrijeme Kraljevine Jugoslavije, u januaru 1938. godine, ulovio čuveni Halil Sofradžija.
Halilova mladica bila je teška 58 kilograma.

ZABORAVLJENA FOČA:Dvije kratke priče sa požutjelih fotografija.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/18/zaboravljena-focadvije-kratke-price-sa-pozutjelih-fotografija/

priredio:Kenan Sarač

DEHIDRIRALI SMO…

 

DEHIDRIRALI SMO…

Na Satavcima,
rijeke dvije
topla Ćehotina
i studena Drina

Ispod Sahat kule
Ordenje i znamenje
Uz plakete dobismo
Uz lovore i isprazne govore

DEHIDRIRALI SMO

Kenan Sarač

Foča - Sastavci _ 003Foča - Sastavci _ 004Foča - Sastavci _ 008Foča - Sastavci

DEHIDRIRALI SMO...

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

I TO ĆE PROĆI!

 

 

 

I TO ĆE PROĆI!

Ovo je Fočak
On je prognanik
On je podstanar
On je stranac u svojoj državi

On ganja svoja prava
Administracija ga zafrkava
Vazda mu fali jedan papir
Donacije nikad ne dobiva

Svi se šprdaju sa njim
On im to ne uzima za zlo

On ima dvije kutije
Jednu za kad mu je najteže
Jednu za kad je najrahatniji
U obadvije je cedulja

Na ceduljama isto piše
I TO ĆE PROĆI!

Kenan Sarač

I to će proći

Traveler Digital Camera

basca 1 _5449

kuca 1 _5426

medjurjecka 18 _5474

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

 

Foča 1992. : Smail Hasanbegović – jedan od hiljade ubijenih – nestalih, koji se još uvijek traži

Smail Hasanbegović je deportovan iz Crne Gore u zloglasni KPD Foča 1992. godine. Još uvijek se ne zna gdje je i na koji način ubijen. I nakon četvrt stoljeća, još uvijek se traga za posmrtnim ostacima Smaila Hasanbegovića.

Smail Hasanbegović_122838

 

Smail Hasanbegović_122852

Crnogorska policija ih je u maju 1992. nezakonito uhapsila _ 501855009

Smail Hasanbegović _ 001

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik
_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/

_ _ _ _ _

Smajl Hasanbegović – jedna od hiljade traumatičnih bosanskih priča o nestalosti
piše : Hadžem Hajdarević

Komšijskofašistička agresija na Bosnu i Hercegovinu 1992.-1995. godine pokazala je sva moguća najpodlija i najprljavija lica rata. I sami smo se uvjerili kako to i nije bio rat u klasičnom razumijevanju tog pojma, bilo je to masovno proganjanje, bespoštedno ubijanje, genocidno zatiranje svega drugoga i drukčijega, svega što se, primjereno nacističkoj logici, doktrini, strategiji, izložilo na javni otadžinsko-domovinski odstrjel. Jedno od najpotresnijih iskustava agresije i rata upravo jest kategorija nestalih, onih kojih nema, za koje se ne zna kad su i u kakvim okolnostima umoreni; na njihove živote (i zagonetne pogibije) nije stavljena nikoja ovozemaljska ispraćajnogrobljanska tačka. Čini mi se da niko u bosanskohercegovačkoj novijoj literaturi nije tako suvereno opisao stanje svijesti o nestalosti i nestalima kao što je to učinio Ivan Lovrenović u velikom, reklo bi se, poližanrovskom romanu Nestali u stoljeću. U briljantnim romanesknim dionicama moćno je aktualizirana jedna od najtraumatičnijih i najbolnijih tema na balkanskim prostorima od Drugoga svjetskog rata pa do genocidnozatirućeg užasa devedesetih godina prethodnoga stoljeća.

U Bosni i Hercegovini se još uvijek traga za hiljadama nestalih. Porodice odavno znaju da su njihovi nestali svirepo ubijeni, da ih više nema, preživjeli jedino mole Boga da se jednom saberu kosti njihovih najmilijih, pa da ih se dostojanstveno, dženazom i dovom, ili na drugi način, koji je primjeren religijskoj tradiciji umorenih, otpremi na Onaj svijet. Tako će i sami mirnije otići s Ovoga svijeta. Jedan od onih koji su nestali jest i Smajl Hasanbegović (1949.-1992.) iz sela Šadići kod Foče, sin oca Šemsibega i majke Uluve, za kojega bi se, zbog kasnijih godina života i domaćinovanja, moglo reći da je i iz Goražda.

Smajla Hasanbegovića pamtim iz dalekih vremena u dolini rijeke Sutjeske kao dječaka pa mladića puna neizmjerne radosti i života. Nikako ga drukčije ne mogu zamisliti nego kao vedrog, nasmijanog, spremnog na dobrohotnu šalu i igru. Bio je već osmi razred osnovne škole “Sava Kovačević” na Popovu Mostu kad sam ja krenuo u prvi razred osnovnē, ljeti bih ga zaticao s ostalim kupačima na Sutjesci ispod Lozica, ili ispod Šadićkog mosta, na Mujanovcu, u traženju peševa na Gazu. (Tek će u kasnijim godinama proraditi masovno kupalište Pod spilom.) Sutjeskine ranoproljetne poplave svake godine same prave nova moguća mjesta za kupanje, ili, pak, pijeskom i kamenčićima zatrpavaju ona ranija. Smajl je nekoliko puta na kupalište donio gitaru. Prvi put u životu gitaru sam vidio u rukama njegova starijeg brata Šaćira, moga nastavnika muzičkog odgoja, i, eto, doživio sam gitaru u Smajlovim rukama. Pjesme koje su tih ljeta svirane i pjevane uz šutljivu i ćutljivu Sutjesku bile su nešto drukčije, nježnije u raskrivanju akustičnih prostranstava, udaljenije od onih pjesama koje smo mi, djeca opanaka i masovnih bradavica po prstima, “baštinili” u ranim muzičkim lektirama… Jednom su se, na Jačištima, Smajl Hasanbegović i Smajo Glibo takmičili ko ima “tarzanskiji” torzo i snažnije mišice, a mi, prisutna radoznala djeca, trebalo je da budemo nešto kao čobanskotakmičarski žiri. Ne sjećam se da su Hasanbegovići držali stoku, osim onu “krupnoga zuba”, Smajl se na Jačištima vjerovatno samo onako zatekao. Ne sjećam se čiji su mišići i čiji torzo pobijedili tog dana, znam samo da se do večernjih zrikavaca igralo kerka. Igra kerka bila je vesela seljačkohrkljušna verzija golfa. (Ja bih se uvijek radije igrao klisa i pale.)

Kad su Hasanbegovići živjeli u Goraždu (brat Muharem-efendija bio je vjerskoprosvjetni referent u Odboru Islamske zajednice Goražde), s jednakom sam radošću sretao i efendiju Muharema i njegova brata Smajla. Dolazio sam kao do drage i najrođenije svojte. (Njihov stariji brat Šaćir već je, 1967. godine, preselio na Ahiret usljed udara groma. Za koju će sedmicu navršiti se punih pedeset godina od tog teškoga dana.)

Kao danas se sjećam kasnog novembra 1981. godine: meni je tih dana u izdanju sarajevske “Svjetlosti” odštampana prva knjiga poezije, Seobe obala, zatekao sam se u Goraždu, a Smajl, kao šef knjižare, stavio je dvije moje knjige u slikarski izlog, onu drugu knjigu okrenuo je na suprotnu stranu pošto je cijelom zadnjom stranom koricā bio oslikan i portret autora knjige. “Neka se zna i neka se vidi čija je knjiga”, smijao se Smajl. Knjiga u izlogu ponovila se i nekoliko godina kasnije, kad se, u izdanju “Veselina Maseleše”, Sarajevo, pojavila druga moja knjiga pjesama, Koje Nuhove lađe (1987.), samo što na zadnjoj korici nije više bilo autorove fotografije, bila je rukom ispisana jedna od pjesama iz stihozbirke (“Kamena jabuka”).

Jednom je, vraćajući se autom iz Sarajeva prema Goraždu, Smajl zatekao mene i Nusreta Čančara koji kilometar prije izlaska na Romaniju, sjedili smo poviše puta s dvjema nešto starijim gospođama, starijima od nas dvojice, one su tog dana milostivno primile dvojicu studenata autostopera na putu prema istočnoj Bosni, ali im je, iza Mokroga, iznenada prokuhao auto, bit će da se još štošta pokvarilo, i moralo se stati na prvom desnom proširenju… Kad je naišao Smajl, on se naprosto zaustavio iza skrajnuta auta, bilo je primjetno da se nešto puši, takav je Smajl bio, htio je pomoći i kad se to nije direktno tražilo od njega, pretpostavio je da je u pitanju bila neka putna nevolja, onda smo se svečetvoro spustili koji metar iz hlada, pozdravili se sa Smajlom, rekao je da valja sačekati s autom, i od tada su, mjesecima i godinama kasnije, ustrajale Smajlove male muške zezalice otkud Nusret i ja baš tu, otkud da baš nama dvojici autostopera kraj Vijećnice stanu dvije zrelije dame, i da li se, eto, nas dvojica ljutimo na njega što je zastao svojim autom. Šta drugo, samo smo se smijali. Tog dana smo, prema Ustiprači i Goraždu, krenuli sa Smajlom, u njegovu autu. (Nusret i ja smo inače u tim vremenima studentske gerile bili gotovo pa ludi za autostopiranjem. Znalo se dogoditi da ponekad idemo u onom pravcu u kojem se kretalo upravo zaustavljeno vozilo.)

Muharem-efendija Hasanbegović mi je, ovih dana, spomenuo da je njegov mlađi brat Smajl bio prvo dijete Šemsibega i Uluve nakon njihova povratka iz muhadžirluka u Šadiće. Završio je, nakon osnovnē, učiteljsku školu, pa je jedno vrijeme učiteljovao u Omazićima kod Banovića, da bi ubrzo postao šef knjižare “Svjetlosti” u Goraždu i na tom radnom mjestu ostao do vremena agresije na državu Bosnu i Hercegovinu.

S prvim danima velikosrpske agresije započela je i drama Smajla Hasanbegovića, tada već oženjena domaćina i oca dviju kćeri, Semine i Sedine. Sredinom aprila 1992. godine Užički korpus bio je na vratima Goražda. Pregovaralo se u Ustiprači hoće li vojnici Jugoslavenske armije (već je iz imena JNA bio odstranjen pridjev narodna) ući u Goražde i, kao, zaštititi civilno stanovništvo. Oni koji su pregovarali s vojskom znali su da se to nikako ne smije dozvoliti, već su bili započeli zločini u višegradskom kraju, nekadašnja moćna JNA, koja je decenijama bila faktor uvezivanja i sigurnosti od Triglava do Đevđelije, sve je više postajala agresorska velikosrpska armada i presudni faktor sunovraćivanja Jugoslavije u nacionalistički užas. Za to je vrijeme u Goraždu širena masovna panika da bi svakog trenutka srpski vojnici mogli ući u grad i ostala naselja uzvodno uz Drinu. Uđu li u grad, lahko će se ponoviti 1941., 1942. godina! Smajl se sa suprugom Hizretom, dvije kćerkice i babom, a na signal svoga punca Fahre Čengića, inače starog Goraždanina, koji je nešto ranije otputovao u svoju vikendicu u Baošiću – Herceg-Novi, uputio preko Čajniča, Metaljke, Pljevalja do Herceg Novog. Koji dan kasnije, u još mogućim telefonskim vezama s bratom Muharemom u Sarajevu, rekao je da je istim putem povratak nemoguć, ni sam ne zna kako su provukli živu glavu kroz Pljevlja i ostale dijelove Crne Gore do Herceg-Novoga, pa je, nakon što je, u Baošićima, ostavio baba, suprugu i kćerke, pokušao naći neki drugi put prema Goraždu i Bosni. Ali, ne samo da su svi putevi prema Bosni za muslimane bili zatvoreni, nego je otpočela masovna zločinačka hajka na sve vojno sposobne Bošnjake. U jednom se dokumentu (Izvor: Sud BiH, presude…), koji je neko vrijeme kružio Internetom, među Bošnjacima uhapšenim u Crnoj Gori i deportovanim u KPD Foča, spominje i ime Smajla Hasanbegovića. Dokument donosi beskrajni niz imena i prezimena fočanskih i goraždanskih Bošnjaka, kao i Bošnjaka iz drugih mjesta istočne Bosne i istočne Hercegovine, koji su zatvarani, ubijani, izlagani najsurovijim oblicima zločinačkog mučenja i danonoćne torture. (Jedna od najjezivijih scena, prema tom dokumentu, vezana je za rahmetli Edhema Bundu iz Kruševa, nesretnika svrnute svijesti, koji je usljed užasa i gladi samome sebi odsjekao uho.)

U Smajlovoj rodbini ne znaju na koji je način i gdje ubijen Smajl Hasanbegović. I on se vodi među hiljadama nestalih u Bosni i Hercegovini. Porodica i rodbina pamte da je jedno od masovnih hapšenja provedeno 25. maja 1992. i da je Smajl sutradan izručen Karadžićevim Srbima. Godinama se pokušavalo doći do ikakva sigurnijeg traga, kakve-takve informacije, gdje je i u kojemu društvu posljednji put viđen Smajl, može li se iko ičega sjetiti, i nije otkriveno ništa. Kako godine prolaze, sve je očitije da su četnici šutnju i uporno nijekanje vlastitog zločina nad nesrpskim stanovništvom pretvorili u svoj sveti nacionalni zavjet i, očito, zacrtanu kolektivnu fašističkootadžbinsku strategiju za budućnost.

Danas bi Smajl, da mu je ostalo da poživi, imao šezdeset osam godina. Ne bi, dakako ni dobro svirao na gitari ni dobro igrao nogomet uz rijeku Sutjesku kao onih dalekih, šezdesetih godina prošlog stoljeća, ali bi, vjerujem, bio sretan što su se kćerke Semina i Sedina lijepo udale, svaka ima po jednu kćer i po jednoga sina, kao što vjerujem da bismo nas dvojica, upravo ovoga ljeta, prošetali od Popova Mosta do Šadića i pričali bismo o jednom dalekom, čednom, gotovo arkadičnom vremenu u kojemu sve bijaše istovremeno i moguće i nemoguće, samo je bilo važno na koji to način poželjeti. Možda bismo, uz smijeh i muške pošalice, spomenuli i onaj davni podromanijski dan, kad je Nusreta Čančara i mene Smajl izbavio iz iznenadnih autostoperskih nevolja.

Rahmet plemenitoj Smajlovoj duši i molim Boga da budu trajno ugodne uspomene u porodici, rodbini i u dušama svih onih koji se sjećaju Smajlove vedrine, nasmijanosti i dobrote!
Hadžem Hajdarević/preporod

_ _ _ _ _

Smajl Hasanbegović – jedna od hiljade traumatičnih bosanskih priča o nestalosti

123.000 KM – za manifestaciju “Odbrana BiH – Igman 2017”

182
Za manifestaciju “Odbrana BiH – Igman 2017” bit će izdvojeno 123.000 KM
Organizacioni odbor tradicionalne manifestacije “Odbrana BiH – Igman”, koja će biti održana početkom augusta, na današnjoj sjednici usvojio je program manifestacije i finansijski plan.
Istaknuto je da će aktivnosti biti slične prošlogodišnjim i da pripreme, dosad, teku planiranom dinamikom. Članovi Organizacionog odbora usvojili su finansijski plan prema kojem će za manifestaciju biti izdvojeno 123.000 KM.
Predsjednik Organizacionog odbora, federalni ministar za pitanja boraca i invalida odbrambenooslobodilačkog rata Salko Bukvarević je kazao da je ovogodišnja manifestacija 17. po redu kojom se odaje počast svim šehidima i poginulim borcima, kroz sate historije, okrugle stolove i druge aktivnosti.
U proteklih 13 godina ova manifestacija se održava na prostorima šehidskog spomen-mezarja Kovači, ratnog tunela D-B, planine Igman i prostora ratne džamije Igman. Tako će biti i s ovogodišnjom, “Odbrana BiH – Igman 2017”.
Proskok
Proskok. 2
Proskok 2017 _ 008Proskok 2017 _ 009

Voljela bih da ste postavili fotografiju cijele zemlje i njeno cijelo ime, to je Bosna i Hercegovina

Voljela bih da ste postavili fotografiju cijele zemlje i njeno cijelo ime, to je Bosna i Hercegovina

Bildt je na svom zvaničnom Twitter profilu objavio mapu entiteta RS, što je izazvalo reakcije korisnika ove društvene mreže. Prva je reagirala Aida Hadžialić, bivša ministrica za srednjoškolsko i obrazovanje u Švedskoj.
Ona je u odgovoru Bildtu napisala: Voljela bih da ste postavili fotografiju cijele zemlje i njeno cijelo ime, to je Bosna i Hercegovina, da bi Bildt replicirao uz ocjenu da je fotografija zanimljiva sama po sebi.
”Brine me da stvara iluziju o statusu RS-a koja nakon svega, proizilazi iz zločina”, dodala je bivša ministrica, inače rođena u Foči, Bosna i Hercegovina.

Tjentište : Palačinkijada u subotu, 8.jula

U subotu, 8.jula na palačinke na Tjentište…

Tjentište - Palačinkijada u subotu, 8.jula _ 005

U Sportsko-rekreativnom centru Jezero, na Tjentištu, u subotu 8.jula održaće se Palačinkijada, manifestacija koja će okupiti mnogobrojne ugostitelje i kuvare koji će pripremati palačinke na razne načine, saopšteno je iz Nacionalnog parka Sutjeska.

Svi posjetioci bazena, tog dana, moći će da degustiraju poslastice besplatno. Manifestacija počinje u 12,00 časova i traćaje do večernjih sati, potvrdili su organizatori.

Tjentište - Palačinkijada u subotu, 8.jula _ 003

Palačinkijada se organizuje u saradnji sa kompanijom „Metalac“ koja će tog dana na Tjentištu postaviti promotivni prodajni štand sa svojim proizvodima.

FOČA : Na Vučevu ukradeno 266 kubika šume u vrijednosti preko 60 hiljada maraka

 

Interni kontrolor u Šumskom gazdinstvu „Maglić“ prijavio je juče fočanskoj policiji da je NN lice, ili više njih, u oktobru ili novembru 2016. godine u mjestu Vučevo, općina Foča, izvršilo bespravnu sječu oko 250 kubnih metara četinarske šume i oko 16 kubnih metara bukovog drveta, vlasništvo Šumskog gazdinstva ”Maglić”, saopćeno je iz Policijske uprave Foča.

Na Vučevu ukradeno 266 kubika šume u vrijednosti preko 60 hiljada maraka

Materijalna šteta pričinjena ovim krivičnim djelom, prema riječima internog kontrolora, iznosi  preko 60.000 KM.

Obaviješten je dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Trebinje koji je naložio da se preduzmu sve mjere i radnje u cilju dokumentovanja krivičnog djela šumska krađa, kao i pronalaska izvršioca.

Uviđaj će izvršiti policijski službenici Policijske uprave Foča.

 

UMJESTO NEKROLOGA : Irham Čečo – Fočak

 

Ir_Če_ 008

 

Tako je pisao Irham ČEČO :

ČOKOLADICA: Ali eto, tu sam. Šta je tu presudilo – zašto je poslije Žepe stalo, da li nas je moglo pregaziti i bagerom nagurati u Drinu, ne znam. Znam da sam u julu 1995. igrom slučaja i krajičkom oka u Klubu 808. Manevarske kao miš iz prikrajka ugledao na jednom od malobrojnih TV ekrana u goraždanskoj enklavi pukovnika sumnjive slave iz Knina i dječaka, malog dječaka, poput mog brata – najvoljenijeg mojeg – kako uzima čokoladicu, malu žutu čokoladicu. Nisam mislio da će Izudin preživjeti gašenje kamera. Bilo je to vrijeme kada mnogi u Goraždu nisu mislili ni da će preživjeti oni. Prošlo je otad mnogo, mnogo Drine. Mnogo sam saznao, mnogo zaboravio, mnogo ću još saznati o braći i sestrama po muci i kruhu enklave, poginulim i preživjelim, saznat ću, eto, i da se dječak koji je preživio smrt zvao Izudin. A osjećaj zla, zla koje se razljeva po koži kao ključalo ulje, koje ne pita ni za strah ni za hrabrost, kojem se uzalud opirati, a nemoguće prepustiti, prati me i danas, kad priđem Bratuncu i Potočarima ili kad u pogrešan čas uđem u pogrešan kutak domovine, neki tako kutak gdje to zlo nije zaspalo.

SJENE: Možda je, opet, gordo i glupavo reći da smo to zlo preživjeli. Na koži nema ožiljka, ali ispod kože iz tolikog zla izađeš ranjav. Onda možeš sebe lagati i da si mlad, i da si snažan, i pravedan, prebrati uspomene pa zadržati onaj grleni smijeh iz Omladinske ulice, odbaciti onu bugiju granate i bacanje na asfalt, možeš do besvijesti umnožavati onu ramazansku slast „somuna“ koji mati ispeče na plati šporeta, a zaboraviti cijepanje drva i krvavo otimanje za brašno, možeš opet biti čovjek kao svi ljudi. Ili ne možeš. Ustat ćeš u ponoć kao uboden jer je pukla granata – a nije, nema granata u Parizu. Smrvit ćeš neke potpuno nepoznate siledžije u kafani jer diraju momka koji liči na Bracu, a rahmetli Bracu nismo odbranili onog jula, ali će ga Suljo braniti do kabura, jer se brat ima ili nema, mi braću imamo i ne damo, ne damo ni zlu ni smrti, otimamo se i nikad se oteti nećemo. Koga se ne sjetiš po danu, zbog dobrog vica ili lijepe riječi, ili naprosto pogleda u kojem čovjek prepoznaje čovjeka, taj ti navrati u san. Ljudski se izgrlite, nekad oplačete. Mrtvi su živi dok živi sjećanje, i onda se tog sjećanja hvataš kao slamke. I vodiš u glavi i srcu bataljon sjena, ljudi koje si volio i ljudi koje nisi, ljudi koje si znao i ljudi koje nisi stigao upoznati. Sjene kakva i sam postaneš kad naučiš plakati sam.

IGROKAZ: Svake me godine neko zovne na Marš mira, svake me godine neko pita: „Hoćeš li ići i jesi li bio na dženazi?“ A ja kažem: „Dogodine ću.“ I godine prođu. Zato što svaki drugi dan u Potočarima nema nikog suvišnog, a svi smo mi u Potočarima suvišni. Ni najiskrenija sućut, ni najljepše ponašanje, ni nježnost, ni srdačnost, ništa ne može čovjeka oprati krivice što je živ na 11. juli. Nije meni do mog komfora. Ostala je moja sjena u Gradu Smrti odavno, zagledana u sijedu glavu Billa Clintona, u ispucale ruke i naborana lica majčinske boli, u patetične licemjere na ekskurziji koji ne shvataju da blato iz Potočara na cipelama čisti dušu, u vašarske štandove i limuzine od kojih porodice koje kopaju ne mogu proći, sve sam ja to vidio, pa i one koji čekaju nekakvog Willyja Brandta. Brandt se kao Nijemac koji je protiv Njemačke, nacističke Njemačke ratovao, izvinjavao u ime Nijemaca koji su ga, eto takvog, izabrali. Toliko o izvinjenjima. O gostima i govorima – neka priča ko ih je doveo. Mrtvima i porodicama koje kopaju u srcu je i pameti samo ono što je efendija Husein Kavazović nekima morao zapovijediti: „Okrenuti se tabutima!“ Najdraža posjeta Potočarima bila mi je ona najteža – kad nisam imao ni posao ni zadatak, nego dženazu i samo dženazu. Tad ignoriraš igrokaz i VIP, poneseš tabut, lopataš koliko ti se da, i znaš da si čovjek na mjestu. Ili barem sjena, dostojna prašine s kabura u Potočarima.

DŽENAZA: Dženaze se mogu zavoljeti. Nema u tome ništa ljudski neprilično. Lijepa dženaza lijepa je dženaza. Ona na koju dođu baš oni koji su trebali doći, ona kakvu insan u gordosti samom sebi poželi, ona s putnikom namjernikom koji je baš zbog toga prešao dva brda, s lijepim kiraetom, s mezarom među lijepim nišanima, negdje na brežuljku. U Potočarima je drugo. U Potočarima sve ono što živim olakša ono najteže – kopanje svog, nikako, baš nikako ne može odagnati sjenu boli u srcu i pritisak zla koje je tu bol nanijelo u razumu. Nema lakšeg tabuta od onih u Potočarima. A teže je, valjda, ponijeti samo još porodični. U Potočarima ne znaš koga nosiš ni koga spuštaš u kabur, ne znaš jer ti obraz ne da pitati, a ne da ti pitati jer znaš da su tako mogli nositi upravo tebe. Jer ono zlo koje razveze leševe kamionima po škrapama u bespuću naumilo je bilo da te ne bude.

_ _ _ _ _

Rekli su o Irhamu ČEČO :

 

Ir_Če_ 003

_ _ _

Ir_Če_ 004

_ _ _

Ir_Če_ 005

_ _ _

Ir_Če_ 006

_ _ _

Ir_Če_ 007

 

_ _ _

 

 

Ir_Če_ 001

 

_ _ _

Ir_Če_ 009

_ _ _

Ir_Če_ 010

_ _ _

 

Ir_Če_ 002

_ _ _

 

ZAKOPAVANJE SESTRE

ZAKOPAVANJE SESTRE

Školsku iz klupe, Aidu, prvi sam put nakon rata sreo 2001. godine
Živjela je u Nizozemskoj udata za Nijemca
Imaju već velike kćerke
Javili krajem godine da su joj identificirali
Brata u masovnoj

I ona pokopala nekoliko kostiju

Drugi puta sam je sreo 2005.
Opet joj našli brata

Pa su je zvali 2008. – u novonađenoj masovnoj
Još joj brata iskopali

Ove 2015. bila je mirna i puno starija
Našli ga opet, šapće i osvrće se

Dokle ću ovo, svakih četiri pet ljeta?
Šta ću, moj školski, ako mi dogodine nađu
Još brata?

A meni pun mezar
Darko Cvijetić, 16.05.2015.

ZAKOPAVANJE SESTRE _ 501855051

BURYING OF A SISTER

I met Aida my friend from school for the first time after the war in year 2001
She was living in the Netherlands and was married to a German
Their daughters were all grown up
Towards the end of that year they informed her they identified
Her brother's remains in a mass

So she buried a couple of bones

I met her for the second time in 2005
Again they found her brother

Then they called in 2008 – in a newly discovered mass grave
They dug her brother up some more

This year in 2015 she was calm and much older
They found him again she whispered and glanced around

How long will this go on, every four or five years?
What am I going to do my friend from school if next year they find
More of my brother?

Now that my mezar is fulI
Darko Cvijetić
(na engleski prevela Jugoslava Ilanković)

 

Foča _ 501855046

BEERDIGUNG DURCH DIE SCHWESTER
Aida, meine Schulfreundin, traf ich das erste Mal nach dem Krieg im Jahre 2001.

Sie lebte in den Niederlanden, und war mit einem Deutschen verheiratet.
Sie haben zwei schon erwachsene Töchter.
Am Jahresende bekam sie die Nachricht, dass man ihren Bruder im Massengrab identifiziert hatte.

So beerdigte sie einige Gebeine.

Das zweite Mal traf ich sie 2005.
Wieder hatten sie etwas von ihrem Bruder gefunden.

Sie riefen dann 2008 noch einmal an – aus dem frisch gefundenen Massengrab haben sie noch Gebeine von ihrem Bruder ausgegraben.

Heuer, 2015, wirkte sie ruhig und viel älter.

Wieder haben sie ihn gefunden – flüsterte sie und schaute um sich herum.

Wie lange wird das andauern, alle vier fünf Jahre immer wieder?

Was mache ich, sag mein Schulfreund, wenn sie nächstes Jahr noch mehr von meinem Bruder finden?

Denn mein Grab ist voll.
Darko Cvijetić
(na njemački Blago Vukadin)

Dokle ću ovo, svakih četiri pet ljeta _ 501855052

_ _ _ _ _

Darko Cvijetić 11.1.1968. (Ljubija Rudnik) Objavio četiri knjige poezije – NOĆNI GORBAČOV, 1990. Književna omladina Srbije, edicija Pegaz, Beograd; HIMENICA, 1996. Književna omladina Srbije, edicija Raskršća, Beograd; PASSPORT FOR SFORLAND, 2004. Udruženje književnika Srpske, Banja Luka; MASOVNE RAZGLEDNICE IZ BOSNE, 2012. Besjeda, Banja Luka. Knjigu kratkih priča – MANIFEST MLADE BOSNE, 2000. Prometej, Novi Sad. U Zagrebu studirao filozofiju s teatrologijom. Objavljivao u LITERATURA (Ljubljana), QUORUM (Zagreb), SPLIT MIND (Split), ODJEK (Sarajevo), POLJA (Novi Sad), KORACI (Kragujevac), POVELJA (Kraljevo), REČ (Beograd), KNJIŽEVNA REČ (Beograd)… U POZORIŠTU PRIJEDOR radi kao glumac i redatelj.

 

fotografije:fb PutnikNamjernik/flickr ekranportal13/focanskidani

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja _ 002

objavljeno:2012.

Na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči, koju je 1546. godine dao sagraditi osmanski vojskovođa po kojem je i nazvana, u vrijeme kada je Foča bila sjedište Hercegovačkog sandžaka, otkriven je i potpis putopisca Evlije Čelebije.

Atik Ali-pašina džamija je poznatija kao Musluk-džamija, kako je nazvana po česmi (musluk) koja se nalazi u njenoj neposrednoj blizini. Čitava mahala je tako nazvana Musluk mahalom.

Česma je postavljena u vrijeme građenja džamije, a korištena je za potrebe džamije i za uzimanje abdesta, kao i za svakodnevne potrebe stanovništva.

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja _ 003

„Ono što je također spacifično za ovu džamiju je potpis putopisca Evlije Čelebije koji je 1664. godine posjetio ovu džamiju i proučio ezan u njoj“, izjavio je za agenciju Anadolija predsjednik građevinskog odbora Careve džamije u Foči Sulejman Pilav.

Prema pisanim dokumentima potpis je otkriven kada su rađeni sanacioni radovi 1973. godine.

Prema riječima Pilava, Atik Ali-pašina džamija je nešto mlađa od Aladža džamije koja je izgrađena 1550. godine.

„Ova džamija je kao i sve druge džamije u Foči, srušena u toku agresije ali ju je obnovilo muslimansko stanovništvo i ona danas služi za vjerske potrebe muslimanskog stanovništva“, rekao je Pilav.

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja _ 007

Prema njegovim riječima džamiju su u junu. 1992. godine srušili okupatorski vojnici, a nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma počela je obnova ove džamije.

„Potpuno je završena prije četiri godine u onakvom stilu i građevinskom smislu kakva je bila prije rušenja“, istakao je Pilav.

Prema riječima Pilava Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika kulture BiH je nakon posjete i pregleda ove građevine potvrdila da je džamija vjerodostojno napravljena i registrovana je kao nacionalni i vjerski spomenik.

Munara džamije je visoka 32 metra i ona je minirana 1992. godine, a objekat je zapaljen tako da se krov urušio u unutrašnjost džamije, gdje se i danas vide tragovi tih događaja.

„Munara je sagrađena od istog kamena od kojeg je prvobitno bila napravljena, a posljednjeg Kurban-bajrama Atik Ali pašina džamija je bila puna vjernika“, rekao je Pilav.

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči _ 501854993

Prema pisanim dokumentima italijanski okupatori su u Drugom svjetskom ratu uništili mimber i unutrašnji prostor ove džamije prilagodili potrebama vjernika katoličke vjeroispovijesti. Dijelovi mimbera su bačeni pored rijeke Drine, zatim zatrpani zemljom i nikad nisu pronađeni, a novi mimber nikada nije sagrađen.

Iznad mihraba je urađena slika svete Barbare pa su po tome i ovu privremenu katoličku bogomolju nazvali istim imenom.

izvor:Anadolija, 2012.

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja _ 001

Atik Ali-pašina džamija - Musluk - džamija u Foči _ 501854995

Atik Ali-pašina džamija - Musluk - džamija u Foči _ 501854996

Atik Ali pašina džamija (Musluk džamija) u Foči - 2017 _ 0987
Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči – nacionalni i vjerski spomenik BiH

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja _ 005

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja _ 008

 

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja _ 006

Atik Ali pašina džamija (Musluk džamija) u Foči - 2017 _ 0985

 

fotografije:fb PutnikNamjernik/flickr ekranportal13/focanskidani

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

VIKOČ kod Foče 2009. : POVRATNICI ČISTEĆI PUT NAIŠLI NA SKELET

Vikoč, _ 003

Prognanici iz fočanske mjesne zajednice Vikoč, prvi put nakon 17 godina, organizirali su akciju čišćenja zaraslog puta ka selima Luke, Gornje i Donje Papratno, Veselice, Vikoč, Račići i Trtoševo. Radost im je, međutim, pomutio pronalazak skeleta na obali Ćehotine kraj mosta u Vikoču, posmrtnih ostataka jedne od 34 žrtve napada na nenaoružano selo 8. avgusta 1992. godine. Mještani pretpostavljaju da se radi o Hasi Mehmedspahiću (1933.) ili Hasanu Durakoviću (1927.).

Vikoč, _ 004

U Vikoču je bio i član Instituta za traženje nestalih u BiH iz Goražda Zafer Raščić, koji će ekshumaciju obaviti u narednih nekoliko dana. Šezdeset Vikočana, koji su stigli iz Sarajeva, Visokog i Goražda, s elanom kakav se u nekim povratničkim mjestima mogao vidjeti samo prvih godina nakon rata, svojski su prionuli na posao i očistili šest kilometara puta. Akciju su pokrenuli u dogovoru s općinom koja je obećala da će obnoviti skoro uništeni put. – Ovom akcijom dokazujemo da se želimo vratiti na svoje. Imamo dosta zemlje i mogućnost za proizvodnju zdrave hrane, od koje je većina živjela – kaže Zaim Ćebo iz Papratnog. Akciji se pridružio i 83-godišnji Zajko Suljić, koji je preko Sandžaka izbjegao do Turske, pa se vratio u Sarajevo. Iako sanja dan kada će se ponovo probuditi uz šum Ćehotine, ne vjeruje da će to doživjeti, ali drago mu je što mladi nisu zaboravili djelić Bosne uz crnogorsku granicu.

Vikoč - Musina džamije u Vikoču – nekada _ 002

Imali telefone još u doba Austro-Ugarske

U vrijeme Austro-Ugarske u Vikoču je bila smještena glavna policijska uprava za fočanski kraj, a još u to vrijeme stanovnici su imali telefone. Do rata Vikoč je imao i školu, džamiju, zadrugu, prodavnicu i dom kulture, koji su uništeni tokom etničkog čišćenja.

Obnova mosta

Predsjednik Koordinacionog odbora za povratak u MZ Vikoč Alija Kolenda poručuje općinskim vlastima da su oni ispunili svoj dio dogovora i da sada čekaju sanaciju puta. Da bi se došlo do pojedinih sela, potrebno je obnoviti i most na Ćehotini.

arhiv/objavljeno:13.04.2009.

 

 

Vikoč, 2012. _ 001

fotografije: flickr ekranportal13/focanskidani/fb PutnikNamjernik

 

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)

Silovanja po povratku s ratišta

žžž50185343

Na suđenju za zločine počinjene na području Foče, zaštićena svjedokinja Državnog tužilaštva je izjavila da joj je A-1 rekla da ju je Žarko Vuković zvani Žara silovao 1992. godine.

Svjedokinja A-3 je navela da se od 6. aprila 1992. u kući njenog brata krilo 26 civila iz Foče. Ispričala je da je vojnik doveo A-1, koja je bila krvava u licu i u ruci držala nekoliko zuba.

Svi civili, pojasnila je A-3, odvedeni su u vojni hangar, da bi se nakon nekoliko dana žene i djeca vratili u svoje kuće. Kako je kazala, od aprila do 13. augusta 1992. godine osobe A-1 i A-2, koju je također poznavala, nije viđala.

Foča, Prazi, pijaca, Pazarište, morebit _ 50185371

Prema njenom svjedočenju, A-1 i A-2 sreće krajem 1992. u izbjegličkom kampu u Turskoj.

“Sa A-1 sam razgovarala, ona mi je govorila da je došao u njenu kuću Žarko Vuković zvani Žara. Rekla je da je odveo u svoju kuću, da je spasi, ali da je svaki dan silovao. Pogotovo kad bi se vratio s ratišta. Kaže da je unedogled silovao. Nakon okončanja rata, A-1 sam viđala”, prisjetila se ona.

Nakon predočenja izjave iz 2015. godine, svjedokinja je potvrdila da je tada kazala samo prezime Vuković, jer se nije mogla sjetiti imena, te pojasnila da joj je A-1 kasnije rekla kako se ta osoba zove.

Slučaj grada - kampa za silovanje korištenog kao 'oružje rata' _ 50185162

Također je navela da je A-1 živjela u blizini Vukovića i A-2. Dodala je da su se A-1 i A-2 družile te pomagale jedna drugoj u kampu.

Tužilaštvo BiH je optužilo Žarka Vukovića zvanog Žara da je, kao pripadnik vojnih snaga Srpske Republike BiH, više puta silovao žensku osobu na području Foče. Prema optužnici, neutvrđenog datuma u aprilu ili maju 1992. Vuković je silovao A-1, a isto su uradile i još dvije osobe koje su došle s njim. Vuković je, prema navodima optužnice, od maja do sredine augusta 1992. dolazio u kuću oštećene i silovao je.

Na ovom ročištu vještak neuropsihijatar Abdulah Kučukalić, koji je po naredbi Tužilaštva BiH obavio pregled zaštićene svjedokinje A-4, napomenuo je da ona boluje o šećerne bolesti, bolesti koštanog sistema, te krvnih sudova.

“Prisutne su psihičke promjene – hronični posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) i, s obzirom na njene godine, ima demenciju blagog do srednjeg intenziteta. Simptomi su izbjegavanje, razdraženost, strah, emocionalna labilnost, kao i teškoće pamćenja i reprodukcije zapamćenog sadržaja. Nije u mogućnosti da dâ jasne i precizne odgovore, da shvati i razumije činjenice”, pojasnio je vještak.

Prema njemu, postoji rizik od pogoršanja njenog stanja u slučaju da dođe na sud. Također je dodao da se ona ne može samostalno kretati zbog oštećenja koštanog sistema.

Suđenje se nastavlja 22. maja.

Emina Dizdarević, 11.05.2017.
izvor:BIRN BiH/detektor.ba

grad Foča još uvijek nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. _ 50185401

_ _ _ _ _

vidi još:

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

 

Otvorena fočanska Careva džamija (foto)

Fočanska Careva džamija svečano je otvorena danas nakon godina čekanja, a veliki broj vjernika iz raznih krajeva okupio se u ovom gradu da obilježi tu svečanost.
Džamija koju je 1501. godine sagradio sultan Bajazid II Velija na dominantnom brežuljku oko kojega se, kasnije, razvio grad, 1992. godine srušena je do temelja.

sa otvaranja Careve džamije u Foći _ 50185460

sa otvaranja Careve džamije u Foči _ 50185470

sa otvaranja Careve džamije u Foči _ 50185464

sa otvaranja Careve džamije u Foči _ 50185463

Careva džamija u Foči _ 50185461

Careva džamija u Foči _ 50185462

Careva džamija u Foči _ 50185465.jpg

ostaci džamije Mehmed paše Kukavice _ 50185469

Careva džamija iz 1990. _ 50185472Vakuf Mehmed-paše Kukavice u Foči _ 50185467
*************

Careva džamija _ 50185476Careva džamija _ 50185477Careva džamija _ 50185478Careva džamija _ 50185479Careva džamija _ 50185480Careva džamija _ 50185488Careva džamija _ 50185490Careva džamija _ 50185491Careva džamija _ 50185492Careva džamija _ 50185493Careva džamija _ 50185496Careva džamija _ 50185504Careva džamija _ 50185506Careva džamija _ 50185507Careva džamija u Foči _ 50185482Careva džamija u Foči _ 50185483Careva džamija u Foči _ 50185514Careva džamija u Foči _ 50185515Careva džamija u Foči _ 50185516ispred Careve džamije _ 50185487Od Sahat kule ka Carevoj džamiji _ 50185474Od Sahat kule ka Carevoj džamiji _ 50185475plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - 50185481plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - 50185502plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - vidi se munara Careve džamije _ 50185484plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - vidi se munara Careve džamije _ 50185513plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - vidi se Sahat kula _ 50185494plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - vidi se Sahat kula _ 50185497plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - vidi se Sahat kula _ 50185498plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - vidi se Sahat kula _ 50185500plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - vidi se Sahat kula _ 50185501plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice - vidi se Sahat kula _ 50185509plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 50185485plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 50185486plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 50185495plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 50185499plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 50185503plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 50185505plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 50185508Pogled na srušeni Han i Sahat kulu _ 50185510pred Carevom džamijom _ 50185489Prijeka čaršija - poglrd na Han u ruševnom stanju i Sahat kulu _50185512

Prijeka čaršija i Sahat kula _ 50185511

_ _ _ _ _

Careva džamija - 50184969Careva džamija _ 50184967Careva džamija _ 50184968Careva džamija _ 50184970Careva džamija _ 50184971Careva džamija _ 50184972Careva džamija _ 50185070Careva džamija _ 50185163Careva džamija _ 50185164Careva džamija _ 50185228Careva džamija _ 50185370Careva džamija _ 50185372Careva džamija _ 50185391Careva džamija _ 50185392Careva džamija _ 50185393Careva džamija _ 50185394Careva džamija _ 50185449Careva džamija _ 50185450Careva džamija _ 50185462Careva džamija _ 50185470Careva džamija _ 50185471Careva džamija _ 50185473Careva džamija 1955. _ 50184974Careva džamija 1972. _ 50185448Careva džamija 1992. _50184998evo nas u Carevoj mahali _ 50185478Faruk Muftić _ 50185453Foča _ mapa iz 1888 _ 50185461Iz Prijeke čaršije ka Carevoj džamiji _ 50185475iz Prijeke ćaršije ka Carevoj džamiji _ 50185476munara Careve džamije _ 50185477Panorama Foče _ vidi se Careva džamija _ 50185451plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 50185464 50185483plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 5018546450185472plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 5018546450185479plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 5018546450185468plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 5018546450185469plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 5018546450185480plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ 5018546450185482plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice _ vidi se Han u ruševnom stanju _ i Sahat kula _ 5018546450185481plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice_ pogled na Carevu džamiju _ 50185457plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice_ pogled na Carevu džamiju _ 50185464Pogled na Carevu džamiju _ 50185337Pogled na Carevu džamiju _ 50185338Pogled na Carevu džamiju iz Aladže _50185460Prijeka čaršija _ vidi se munara Careve džamije _50185474Prijeka čaršija i Sahat kula _ 50185463U Foči 12.05.2017. _ 001U Foči 12.05.2017. _ 002U Foči 12.05.2017. _ 003

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

FOČANSKE PRIČE : Sjećanje na Carevu džamiju u Foči

napisala: Mervana Gogalija

Careva džamija u Foči _ 50185452

1971 god. imala sam tada 6 godina, baba me upisao u mejtef. Kod nas u Foči se uvijek govorilo tako – mejtef. Mahramu u kesu, babu za ruku i dođosmo do Careve džamije. Baba ode svojim poslom, a ja uđem u malu prostoriju do džamije u kojoj se održavala vjerska nastava. Hodža stari, imena se ne sjećam, strog sa strogim pogledom, čvrstim glasom punim autoriteta objašnjavao harfove , učio nas sure i na kraju zadatak da kući ponovimo gradivo. Sve bi bilo dobro da nije kaiš stajao na klinu kao pomoćno sredstvo edukovanja. Hodža starog kova htio je malo zastrašiti nikako nekog ozlijediti tek toliko da se ozbiljno shvati domaći zadatak pa ako neko nije naučio dobro suru on bi kao prijetio kaišom. Svi su đaci bili stariji od mene i njegovo zastrašivanje davno prozreli pa bi se pretvarali da ih je strah a jedino ja sam shvatila prijetnju ozbiljnom. Trčala bih kući neni brže bolje da me nauči zadanu suru. Nena je strpljivo ponavljala , ispravljala me i nagrađivala zagrljajem. Ali jednog dana nena je bila bolesna toliko da me nije mogla naučiti a ja nisam htjela nikog drugog za učitelja. Niko nije znao niti imao strpljenja kao moja nena. I macu sam joj donosila da se igra jer to bi je raspoložilo al džaba moja nena se teško razbolila. Otišla sam u mejtef nespremna a hodža pravo za kaiš sa klina. Ja se prepadnem i počnem plakati. “ Nisam efendija naučila nena mi bolesna !” A on iznenađeno kaže :” Imaš Ilmihal što nisi sama učila?” “ Ne znam čitati ja sam još mala.” I tako moj efendija sazna da ja nisam ni u školu pošla pa mu je bilo drago a kaiš je ionako samo bez veze stajao shvatila sam i ja na kraju. “ Aferim za nenu i da joj Allah dž.š.olakša da ozdravi što prije”, pogladi me moj efendija po glavi i više nikad nisam dobila domaći zadatak ono za ozbiljno, “ za kaiša”. Mi djeca iz mejtefa najviše smo se radovali penjaju na munaru Careve džamije to nam je bila velika avantura. Penjanje uz strme zavijene uske stepenice na vrh sa kojeg se pružao pogled na Foču , Pazarište…
Teravije uz Ramazan džamija puna a posebno uoči 27 noći Ramazana na mevlud prepuna Careva džamija…sjećanja su svježai nikad zaboravljena moja Foča ispunjena ezanima.
Mervana Gogalija, maj 2017.god.

MOREBIT, MOREBIT…

Foča, Prazi, pijaca, Pazarište, morebit _ 50185371

Morebit, morebit
Da nam se štucalo
Morebit, morebit
Da smo se spominjali

Morebit, morebit
Da su nam se pogledi sreli
Morebit, morebit
Da smo popričali

Morebit, morebit
Da smo na tren stali
Morebit, morebit
Da smo se zaljubili

Morebit, morebit
Da to nismo znali
Morebit, morebit
Da smo se voljeli

Morebit, morebit
Da ti pjesme pišem sad

Kenan Sarač

Nisveta Skejović : Jednoga dana…kada mostova više ne bude…

…kada mostova više ne bude…

kada mostova više ne bude _ 50185378

Jednom!
Kad nestane rijeke
neće biti ni mosta…
Jednom!
Porušiše mostove.
Pretvoriše sve u prah.
A rijeke teku, i vali šapuću.
Ne kriju istinu, i sakriti ne mogu.
Jednom!
Sve će rijeke progovoriti.
Jednom!
Sve ćemo znati!
Samo da li ćemo znati prihvatiti istinu!?
Eh to nije ni do mostova ni do rijeka.
To je do nas…

Nisveta Skejović

kada mostova više ne bude _ 50185379

???? - ????

kada mostova više ne bude _ 50185380

Most u Kožetini

Most poznat kao Rimski most nalazi se u selu Kožetina, naselje Cvilin, nedaleko od Ustikoline, pri ušću Gabeoskog potoka u rijeku Drinu.
Starost druma na kome je most sagrađen, a koji je vodio iz Foče i na ovom mjestu presjekao Gabeoski potok pri njegovom ušću u Drinu, procjenjuje se na otprilike 2.000 godina. Morfologija terena i trasa tog drevnog puta ukazuju na činjenicu da je most na ovom mjestu mogao da postoji još u rimskom periodu. Mještani i danas ovaj most nazivaju Rimski most. Sadašnji most arheolozi datiraju u kasni srednji vijek, u vrijeme prije dolaska Osmanlija u ove krajeve.

Most u Kožetini _ 50185151

Most je sagrađen na strmom terenu i njegova sadašnja dužina iznosi oko 10 metara. Izgrađen je od blokova lomljenog kamena različitih dimenzija. Temeljen je direktno na priobalnim stijenama iznad potoka. Svod mosta je polukružan i urađen od grubo obrađenih, ali prilično pravilnih komada krečnjaka. Širina mosta iznosi 3,30 metara, a raspon luka 5,50 metara. Visina mosta iznad korita potoka iznosi 5,80 metara a visina konstrukcije zida na obalama oko 4 metra. Debljina svoda iznosi 50 cm.Nema nikakve dekoracije, niti natpisa. U gruboj građevinskoj tehnici vidljiva je samo sekundarna kamena plastika koja je izražena isticanjem završnog reda ploča postavljenih oko 10 cm preko čeonog zida. Na mostu nema ograde, niti elemenata na osnovu kojih bi mogla da se utvrdi moguća rekonstrukcija ranijeg izgleda. Svod mosta je polukružan i urađen od grubo obrađenih, ali prilično pravilnih komada krečnjaka.

 

priredio:Kenan Sarač

TAJNI DOKUMENTI Zašto se krije broj Bošnjaka ubijenih u Jasenovcu?

Naslovna strana knjige Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _ 50185141

TAJNI DOKUMENTI Zašto se krije broj Bošnjaka ubijenih u Jasenovcu?

Zahvaljujući knjizi „Bošnjaci u Jasenovačkom logoru“, autora Nihada Halilbegovića (Istraživačka publicistika. Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca. Sarajevo, 2006.) imenom i prezimenom se navodi da je u tom NDH kazamatu stradalo tačno 1.520 Bošnjaka. Ova cifra je utvrđena na osnovu brojne dokumentacije i originalnih spisa po čemu je napravljena evidencija. Bošnjaci su jedini narod koji posjeduje spisak ubijenih i to po imenu, prezimenu i mjestu rođenja.

Od poznatijih Bošnjaka tog vremena koji su skončali u ovom logoru smrti navodimo samo neke: Sulejman Dizdarević iz poznate familije Dizdarevića; Abdulah Sidran – amidža književnika i akademika Abdulaha Sidrana koji je ime dobio po amidži; Mustafa Skaka – amidža čuvenog doktora Uzejra Skaka; Nezira i Refika Dizdar – majka i sestra velikog bh. pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara; Mustafa i Mirza Balić – braća najpoznatijeg skakača sa Starog mosta Emira Balića; Džemal Džumhur – brat legendarnog Zuke Džumhura; Meho Ferhatović – otac legendarnog nogometaša Asima Ferhatovića; Safet Krupić – pisac i filozof, jedan od najvećih bošnjačkih intelektualaca tog vremena, i mnogi drugi.

_ _ _ _ _

 
napisao: Nihad HALILBEGOVIĆ

Prođe još jedna godišnjica stradanja logoraša iz Jasenovca na srpskoj i hrvatskoj strani, na dva različita mjesta sa dvije “istine” o stradalima. Dok srpska strana licitira sa više od 700.000 žrtava Jasenovca, dotle hrvatski zvaničnici ističu 80 do 100 hiljada žrtava, ali ni jedni ni drugi nisu prikupili podatke o stradalim (imena) i pokazali ih javnosti, što dovodi u sumnju njihove paušalne ocjene.
Nadalje, srpski i hrvatski zvaničnici falsifikuju nacionalnu strukturu stradalih u Jasenovcu izostavljajući muslimane – Bošnjake kao žrtve Jasenovca. Uopće ih ne spominju kao stradalnike, kao da Bošnjaci nisu bili žrtve logora. Ističu se Srbi, Jevreji, Romi, Hrvati, Slovenci, čak jedan Čeh i Norvežanin. Bošnjačke žrtve logora u Jasenovcu uopće ne pominju, vjerovatno da bi negirali ili umanjili njihovo učešće u ukupnom stradanju, što su kontinuirano činili od Drugog svjetskog rata do danas. Na ovu nepravdu je jedini reagirao Emir Balić, legenda skokova u vodu sa Starog mosta u Mostaru i niko više. Šta je sa Savezom boraca (1941-1945.), bošnjačkim institucijama, historičarima i drugim?

Strogo čuvana tajna

Radi istine u vezi stradanja Bošnjaka u logoru Jasenovac, oko koje se nadvija veo tajne, izazvane šutnjom, čitaoce ću upoznati sa najčuvenijom tajnom bivše Jugoslavije: stvarnim brojem žrtava logora Jasenovac (spisak žrtava rata od 1941. do 1945. godine – ustaški logor Jasenovac – Savezni zavod za statistiku Beograd 1992.).
Savezni zavod za statistiku u Beogradu još je 1964. godine obavio zamašan posao popisivanja svih osoba koje su tokom tog rata izgubile živote na strani NOB-a ili kao žrtve terora okupatora i njihovih saveznika. Rezultat je popis imena žrtava sastavljen po republikama bivše Jugoslavije s unutrašnjom podjelom po kotarima, općinama i selima. Za taj popis po republikama samo se znalo da postoji, ali ga beogradske vlasti, i sadašnje kao i prijašnje, još kriju od javnosti. Na temelju tog iscrpnog popisa napravljena je 1992. godine u svega nekoliko primjeraka otisnuta lista imena svih koji su izgubili živote u logorima Jasenovac i Stara Gradiška. Bošnjački institut je došao u posjed kopije te super tajne, ekskluzivne knjige, koju je doslovno prekopirao (preslikao) radi naučnih istraživanja.
Razlog da srpski/jugoslovenski vrh nije izašao u javnost s podacima, u koje je uložen ogroman rad državnog administrativnog, političkog i stručnog aparata, bez sumnje se krije u tome da su se rezultati istraživanja pokazali razočaravajućima za inicijatore dokumentacije. Dok se od kraja Drugog svjetskog rata pa sve do današnjih dana uporno ponavljaju pred čitavim svijetom ogromne brojke ratnih žrtava, daleko najviše srpskih, prikupljeni stvarni podaci rezultirali su mnogostruko nižim brojkama. Ovi relativno egzaktni podaci do temelja ruše pomno podignutu i podržavanu zgradu žrtava, po kojoj su ionako stravične brojke žrtava terora bile do apsurda umnogostručene. Takve otrježnjavajuće rezultate, koji obaraju veliki mit, valjalo je po svaku cijenu sakriti od javnosti, te su dati na uvid samo nekolicini na vrhu države i partije u Beogradu.

Stradalo preko 1.000 Bošnjaka

Dokument, baziran na najtemeljitijim studijama i originalnim pouzdanim informacijama koje je pripremio Statistički zavod bivše Jugoslavije, zahvaljujući spletu okolnosti probio je oklop najstrože državne tajne i stoji, evo, pred nama. Popis žrtava je nepotpun – što pripremači dokumenta ističu na svakoj stranici – jer nije do kraja dorađen: nije kod svih imena utvrđen nacionalni identitet, ponavljaju se imena žrtava, nacionalna pripadnost često je pogrešno upisana ili ispuštena. Po našim procjenama, ti će zahvati tek neznatno utjecati na cjelokupni broj, ali to u konačnici valja prepustiti stručnim analitičarima, koji će proučavati različite aspekte dokumenta. Popis će biti interesantan također za pojedine lokalitete iz kojih se žrtve poimence navode, a tako i za familije koje će tu pronaći imena poginulih članova, te moći pridonijeti svoje ispravke i dopune. (Bošnjački institut Zurich – Sarajevo 1998.)
Prema sumarnom pregledu broja žrtava po nacionalnoj pripadnosti u logorima Jasenovac i Stara Gradiška nastradalo je muslimana-Bošnjaka, u logoru Jasenovac 789, u logoru Stara Gradiška 160, ukupno 949. U logoru Jasenovac je ukupno stradalo logoraša svih nacionalnosti prema ovim podacima 49.602, u Staroj Gradiški 9.586 što zajedno iznosi 59.188. Značaj ovog pregleda je da se iza svakog broja nalazi ime i prezime žrtve logoraša.

Nihad Halilbegović Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _ 50185142
U ovom, doskora super tajnom i važnom dokumentu, kada su u pitanju muslimani (Bošnjaci) i Hrvati, mogu se primijetiti manipulacije najvjerovatnije dostavljača podataka “s terena”. Uzmimo, npr. selo Ravine, kotar Bosanska Gradiška, na str. 173: od 30 ubijenih u Jasenovcu, 29 su muslimani (Bošnjaci), što se jasno vidi po imenima, deset ih je uvedeno kao neidentificirani, četiri kao Srbi. Veliki dio muslimana (Bošnjaka) krije se među Srbima, Hrvatima, a naročito Romima i neidentificiranima. Ili primjer desetak sela iz okolice Karlovca, na str. 302-305: nedvojbeno hrvatska imena žrtava ostala su gotovo dosljedno bez nacionalne oznake, dok je među njima obilježen svaki pripadnik srpske nacionalnosti.
Dakle, u logorima Jasenovac i Stara Gradiška je stradalo najmanje 949 Bošnjaka, za koje se tačno znaju svi podaci: ime i prezime, godina i mjesto rođenja, ime oca i slično.

U prilog ovog teksta objavljujem imena logoraša bošnjačke nacionalnosti stradalih u Jasenovcu iz Sarajeva, Mostara i Banje Luke, a nekom drugom prilikom objavit ću imena iz drugih mjesta. Nadam se da će mnogi prepoznati svoje najbliže: rodbinu, poznanike, komšije i da će reagirati na eventualne greške. Ukoliko neko od čitatelja na ovim spiskovima ne pronađe neku od žrtava Jasenovca neka se obrati autoru radi evidentiranja u spisak.

Žrtve logora Jasenovac iz Sarajeva

1. Sarajlić (Mustafe) Ethem rođ. 1904.

2. Sidran (Hasana) Avdo rođ. 1909.

3. Sijamhodžić Hankija rođ. 1898.

4. Sijamčić (Juse) Pašo rođ. 1912.

5. Sirbubalo (Omera) Muhamed rođ. 1927.

6. Sirbubalo (Omera) Ramiz rođ. 1924.

7. Smaka (Hasana) Mahmut rođ. 1920.

8. Salihbegović (Zaima) Džemal rođ. 1908.

9. Salihagić (Alije) Hasan rođ. 1923.

10. Ondobaka (Hadže) Avdo rođ. 1909.

11. Nuhanović Sabiha rođ. 1920.

12. Nović (Abdulaha) Hasan rođ. 1917.

13. Novalija (Mehe) Zakira rođ. 1927.

14. Misirlić (Mehmeda) Mustafa rođ. 1890.

15. Mirojević (Osmana) Šefkija rođ. 1925.

16. Memić (Saliha) Suljo rođ. 1919.

17. Memić (Saliha) Omer rođ. 1922.

18. Lingo (Smaila) Mujo rođ. 1920.

19. Karamehmedović (Asima) Sejfudin rođ. 1926.

20. Kalamujić (Mušana) Ramiz rođ. 1922.

21. Kadribegović (Edhema) Hajrija rođ. 1918.

22. Husejnagić (Mehmeda) Hašim rođ. 1911.

23. Hasandedović (Nurudina) Šemso rođ. 1909.

24. Grošo (Edhema) Hasan rođ. 1927.

25. Grabovac (Saliha) Omer rođ. 1910.

26. Golubović (Vehbije) Rasim rođ. 1926.

27. Glibić (Mehmeda) Ahmet rođ. 1913.

28. Glibić (Mehmeda) Ahmed rođ. 1914.

29. Gigović (Mehmeda) Hamdija rođ. 1889.

30. Gigović (Hamdije) Sejad rođ. 1923.

31. Ferhatović (Halila) Vejsil rođ. 1908.

32. Dubravić (Arifa) Esma rođ. 1911.

33. Dubravić (Alizaha) Hilmija rođ. 1911.

34. Čizmić (Mehmeda) Jusuf rođ. 1912.

35. Čengić (Nezira) Aziz rođ. 1916.

36. Bravić (Mustafe) Mustafa rođ. 1900.

37. Bašić (Sulje) Avdo rođ. 1895.

38. Bajraktarević (Ibrahima) Sulejman rođ. 1917.

39. Pekuša (Ibrahima) Mehmed rođ. 1907.

40. Porča (Mehmeda) Meho rođ. 1904.

41. Porča (Muharema) Mehmed rođ. 1904.

42. Potogija (Ahmeda) Muhamed rođ. 1920.

43. Resulović (Nazifa) Abdulah rođ. 1924.

44. Resulović (Nazifa) Avdo rođ. 1924.

45. Tukulija (Mehe) Mujo rođ. 1921.

46. Turulija (Mehe) Mustafa rođ. 1921.

47. Vladović (Hajdara) Ramiz rođ. 1925.

48. Šemaja (Asana) Hasan rođ. 1929.

49. Samičević (Ferida) Muhidin rođ. 1927.

50. Abadžić (Hamdije) Džemal rođ. 1917.

51. Prohić (Hasana) Nusret rođ. 1922.

Žrtve logora Jasenovac iz Mostara

1. Alić (Murata) Salka rođ. 1920.

2. Alikalfić (Hasana) Mustafa rođ. 1900.

3. Alikalfić (Hasana) Mustafa rođ. 1899.

4. Arpadžić (Mahmuta) Nedžad rođ. 1926.

5. Balić (Avde) Mirza rođ. 1912.

6. Balta (Alije) Mujo rođ. 1907.

7. Balta (Osmana) Fatima rođ. 1924.

8. Balta (Osmana) Fatima rođ. 1922.

9. Baraković (Saliha) Muhamed rođ. 1922.

10. Bašagić (Sulejmana) Berisa rođ. 1924.

11. Baltak (Hadže) Zenka rođ. 1920.

12. Blagajac (Mustafe) Džemal rođ. 1902.

13. Bošnjić (Slije) Džemal rođ. 1921.

14. Bukovac (Muniba) Sejad rođ. 1923.

15. Čemalović (Muhameda) Mubera rođ. 1920.

16. Čemalović (Muhameda) Smail rođ. 1889.

17. Čemalović (Saliha) Ibrahim rođ. 1920.

18. Delić (Salke) Džemal rođ. 1925.

19. Elezović (Saliha) Sijo rođ. 1913.

20. Elezović (Salke) Esad rođ. 1921.

21. Hadžiosmanović (Ibre) Nusret rođ. 1915.

22. Jelin (Agana) Čamila rođ. 1904.

23. Jelin (Ahmeda) Enisa rođ. 1931.

24. Jelin (Ahmeda) Jagoda rođ. 1934.

25. Jelin (Ahmeda) Šemsa rođ. 1944.

26. Kažinić (Hasana) Džemal rođ. 1911.

27. Krajina (Muhameda) Senija rođ. 1911.

28. Pašić (Mahmuta) Mujo rođ. 1895

29. Ramić (Avde) Avdo rođ. 1911.

30. Šapuh (Saliha) Safet rođ. 1923.

31. Trbonja (Osmana) Avdo rođ. 1913.

32. Vučijaković (Muhameda) Eman rođ. 192-

33. Vuk (Derviša) Hamid rođ. 1927.

Žrtve logora Jasenovac iz Banje Luke

1. Afgan (Hamida) Salih rođ. 1900.

2. Begić (Saliha) Aiša rođ. 1918.

3. Baručija (Muhameda) Ibrahim rođ. 1914.

4. Beganović (Bibera) Hadžera rođ. 1924.

5. Begić (Dede) Rifet rođ. 1920.

6. Bukić (Avde) Osman rođ. 1923.

7. Čević (Ibrahima) Ismet rođ. 1939

8. Čustić (Smaila) Muharem rođ. 1909.

9. Dervišić (Smaila) Mehmet-Omer rođ. 1924.

10. Džanić (Muse) Mura-Nura rođ. 1900.

11. Dabić (Avde) Nazim rođ. 1914.

12. Đelić (Himze) Kasim rođ. 1918.

13. Ekić (Mustafe) Ahmet rođ. 1918.

14. Majhić (Sulejmana) Fahrudin rođ. 1921.

15. Gvožđa (Idriza) Irfan rođ. 1912.

16. Habnić (Edhema) Abaz rođ. 1900.

17. Husejtinović-Husedžinović (Šemse) Salih rođ. 1900.

18. Ibišević (Ahmeda) Zeina rođ. 1919.

19. Ibišević (Zeine) Zeina nema godine rođenja

20. Ibrišević (Bajre) Suljo rođ. 1920.

21. Ibrišević (Bajre) Ćazim rođ. 1939.

22. Ibrišević (Sulje) Bajro rođ. 1914.

23. Ismailović Ismail rođ. 1926.

24. Katana (Ibrahima) Ferid rođ. 1903.

25. Kučuk (Nedila) Sulejman rođ. 1912.

26. Kurić (Osmana) Fahrudin rođ. 1926.

27. Kušmić (Muhe) Alija rođ. 1906.

28. Maglajlić (Muhameda) Dževad rođ. 1912.

29. Memić (Ibre) Mehmed rođ. 1910.

30. Memić (Mustafe) Redžep rođ. 1922.

31. Mujkić (Hamida) Bećo rođ. 1937.

32. Mujkić (Hamida) Elfa rođ. 1939.

33. Mujkić (Hamida) Fata rođ. 1929.

34. Mujkić (Hamida) Ramiza rođ. 1939.

35. Mujkić (Šaćira) Dilfa rođ. 1900.

36. Numanović (Džede) Osman rođ. 1915.

37. Omeragić Hasan rođ. 1902.

38. Pašalić (Nazifa) Mehmed rođ. 1920.

39. Piljević Mirza rođ. 1907.

40. Ramić (Mehe) Ahmet rođ. 1880.

41. Salihagić (Sulejmana) Ifekat rođ. 1906.

42. Šerić (Hasana) Šemsa rođ. 1928.

43. Tetreik (Mustafe) Meho nema datuma rođenja
Nihad Halilbegović
_ _ _ _ _

Nihad Halilbegović rođen je 1945. godine u Gračanici. Živi u Sarajevu. Bavi se istraživačkim radom, član je Vijeća Kongresa Bošnjačkih intelektualaca od osnivanja, dobitnik više priznanja i autor brojnih djela, a među njima i knjige “Bošnjaci u Jasenovačkom logoru”.

_ _ _ _ _

Nihad Halilbegović Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _ 50185146

OD NDH U DRUGOM SVJETSKOM RATU NISU SAMO STRADALI SRBI, JEVREJI I ROMI: U JASENOVCU JE MUČKI UBIJENO I 1.520 BOŠNJAKA!

Onaj narod koji ne spozna svoju historiju osuđen je da je ponavlja. Ovim riječima američkog historičara Santanaja Nihad Halilbegović započinje svoju knjigu “Bošnjaci u Jasenovačkom logoru”, u kojoj je na osnovu brojne dokumentacije i originalnih spisa uspio napraviti evidenciju ubijenih Bošnjaka u ovom logoru smrti.

– 27. avgusta 1942. godine Alija Hodžić je doveden u policijski zatvor, a onda iste noći krenuo s transportom za Jasenovac. Putovalo se 36 sati. Put u Jasenovac Aliju nije obeshrabrio niti se to dalo ma čim na njemu zapaziti. Razgovarao je, pravio dosjetke i šalio se. Na samom polasku rekao je drugovima: “Znam, ubit će me, ali neka će. Naši će sigurno pobijediti. Osvetit će naši mene, a to je važno!”

Voz je usporio, po navici pred skorom stanicom pisnuo dva-tri puta, a onda je još više usporio, pa je stao. Izlazilo se, izlazilo, izlazilo, a onda se stalo. Jasenovac. Lokomotiva se promigoljila sad desno, sad lijevo, a onda se kao od srama odvukla. Kao krupni grad zasuli su udarci ustaških krvoloka na novopridošle stanovnike Jasenovca. Ljudi su pognuli glave lijevo i desno više zbog zgaženog ljudskog ponosa nego zbog boli udaraca. Počelo je prebrojavanje.

Podbočen drvenom toljagom namjesto štake, Alija je mirno čekao s ostalim logorašima. Tada se pojavio, najviša moć logora, Majstorović fra Filipović. Oči toga fratra lukavo su prešle po razbrojanim ljudima, a onda su stale na Aliji. Hitro se digla gojazna ruka sa zamahnutim gvozdenim štapom. Tupo, kao po čvrstoj ledini, padali su udarci po Aliji. Alija je gledao pravo u krvnika bez riječi. “Ti si se borio sa mnom u rogatičkim šumama”, rekao je fra Filipović udarajući i dalje Aliju po glavi, po rukama, pa kad je udario po još bolesnoj nozi i štaci, Alija je pao. Drugovi su ga podigli, a fra Filipović je izdao naređenje da jedna grupa pođe prema logoru 2-b, a druga u 3-c. Sa prvom je bio Alija.

Iste noći Alijina grupa prevezena je skelom preko Save u malu šumicu Gradinu, gdje su svi do jednog maljem likvidirani. Tu je poginuo i Alija Hodžić.

Nihad Halilbegović Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _ 50185145
_ _ _
Vjerovatno najstrašniji primjer tragedije koju su Bošnjaci doživljavali pomažući drugim narodima je Ifaket-hanuma Salihagić, ugledna Bošnjakinja.

Jedna od najsavremenijh žena toga doba jahala je konja, skijala s djecom, a svijet je pisao o njenom podvigu kada je u lovu prva na Balkanu ubila medvjeda. Ifaket-hanuma rođena je u najuglednijoj familiji Bakir-bega Tuzlića, u čijoj kući je biran Husein-kapetan Gradaščević. Udala se za uglednog Salihagića u Banju Luku.

Međutim, 1943. godine, kada su pridolazili muhadžiri iz istočne Bosne i Hercegovine, Ifaket-hanuma sav svoj život posvetila je njima. Išla je u razne krajeve i donosila žito. Jednom prilikom kada je išla u Dubicu po žito, naišle su ustaše. Nakon što su joj pokušali uzeti žito, a ona im prkosila, Ifaket-hanumu odveli su u Jasenovac. U logoru su je na najgori način ubili. Naime, polivena je vrelim uljem i spržena. Kada je likvidiran logor, u njenoj ćeliji su pronađeni stihovi koje je pisala.
_ _ _
Iako je donedavno vladalo mišljenje da su u Jasenovcu ubijani samo komunisti, Halilbegović je u svom istraživanju te u razgovorima s bivšim zatočenicima dokazao da to nije tako. Konkretno, Bošnjaci su ubijani, kako kaže, zbog “bošnjačkog merhameta”. Tačnije, ubijani su zbog toga što su pomagali drugim narodima.

– Naprimjer, na upit ko je ubijan u logorima, jedan od logoraša, Fahrudin Ajanović, kazao mi je: “Ubijen je neki Salko iz okolice Banje Luke koji pojma nije imao o komunizmu i antifašizmu. Naišli partizani, on je dao neki prilog i ustaše su ga ubile u logoru” – priča nam Halilbegović.

Među ubijenima su bili pripadnici nekih od najuglednijih bošnjačkih familija. Veliku tragediju doživjela je begovska familija Kapetanović. Također, iz poznate familije Dizdarević ubijen je Sulejman Dizdarević. Ista sudbina zadesila je Abdulaha Sidrana, amidžu velikog bh. književnika i akademika, po kome je on i dobio ime. Tragediju je doživjela i poznata familija Skaka, a ubijen je i Mustafa, amidža čuvenog doktora Uzejra Skake.

U Jasenovcu su stradale Nezira i Refika Dizdar, majka i sestra velikog pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara. Simbolična je i sudbina mostarske porodice Balić. Nakon što su u Jasenovcu stradala braća Mustafa i Mirza, teći brat Emir Balić, najpoznatiji skakač sa Starog mosta, tokom devedesetih našao se u hrvatskim logorima.

Ubijeni i Mustafa i Mirza, braća skakača Emira Balića

Također, u Jasenovcu je skončao i jedan od najvećih intelektualaca u to vrijeme, o kojem se vrlo malo govorilo, Safet Krupić, pisac i filozof. Strašna je i tragedija familije Sadović. Smail je ubijen u Jasenovcu, njegov brat poginuo je prilikom oslobađanja Beograda, a treći brat odveden je na Goli otok.

Nihad Halilbegović Bošnjaci u Jasenovačkom logoru _ 50185147

U Jasenovcu je ubijen i Džemal Džumhur, brat legendarnog Zuke Džumhura. Ubijeni su i pripadnici ugledne porodice Cerić, a od ustaške ruke u Jasenovcu stradao je i Meho Ferhatović, otac legendarnog nogometaša Asima Ferhatovića. Ista sudbina zadesila je i Nusreta Prohića, brata poznatog sarajevskog doktora Ismeta Prohića.
– – –

Nihad Halilbegović: Bošnjaci u Jasenovačkom logoru

IZ MOJE BAŠĆE : Jeribasma

zabilježeno: 29. septembra, 2015.

Jeribasma _ 001

IZ MOJE BAŠĆE
Jeribasma – Jeribasma; Jerbasma, vodenac, bljuzgača
U mnoštvu “modernih” sorti krušaka, često se sjetim ove stare kruške. U svojim putopisima spomenuo ju je i poznati putopisac Evlija Čelebija (1611-1679).

Jeribasma _ 004

Veoma sočna kruška i za nju se kaže da se “ne jede, nego pije”. Istina, a dugo je nisam “pio”. Moja omiljena sorta kruške. Fantazija. Ima dobru rodnost , bujno stablo i najbolje rezultate daje na ocjeditom zemljištu. Bere se krajem septembra i plod se mogao dugo sačuvati, onako u slami. Plod je srednje krupan do krupan, jajastozvonast s tankom i nježnom, žučkastozelenkastom pokožicom. Peteljka je duga i tanka, meso slatkonakiselo.
(stari zapisi)

Jeribasma _ 002
Nije onda bilo svega preko cijele godine. Samo za sezone. Pa se kupovala jerbasma na “metar” i onako zelene boje, čuva se, polako jede i dozrijeva. Boja prelazi u neku tamno žučkastu, a ona… sve sočnija. Čini mi se kada rodi, bude tona kruške. A visina… i desetak metara…(stari zapisi)

priredio:Kenan Sarač
29. septembar, 2015.

fotografije:flickr ekranportal13

GENOCID : Foča je simbol “ponavljanja historije” na tlu Bosne i Hercegovine

Ako je Srebrenica simbol genocida nad Bošnjacima, Foča je simbol “ponavljanja historije” na tlu Bosne i Hercegovine. Ona je godinama po završetku posljednjeg rata predstavljala najmračnije mjesto u zemlji, koje su svi zaobilazili, leglo grupe lokalnih ratnih zločinaca sa haške liste.

75 Godina od genocida u Foči _4331

Period Drugog svjetskog rata
Foča je prostor događanja Pete neprijateljske ofanzive, Bitke na Sutjesci. 8000 (osam hiljada) nevinih Fočaka je ubijeno tokom 1942. godine od strane četnika.

75 godina od GENOCIDA u Foči _ 003

žžž50184908

Period agresije na BiH i rata u BiH od 1992. do 1995.
7. aprila 1992. godine
Prvim vojnim akcijama u gradu je počelo političko i vojno preuzimanje općine Foča. Srpske snage, uz podršku artiljerije i teškog naoružanja, počele su zauzimati dio po dio Foče. Zauzimanje Foče završeno je  17. aprila 1992. Okolna sela su bila pod opsadom do sredine jula 1992.

25 Godina od genocida u Foči _ 4465
(č)Etničko čišćenje

Od početka aprila do sredine jula 1992. srpske snage su sprovodile opširan napad usmjeren protiv bošnjačkih civila u području općina Foča, Gacko i Kalinovik. Prije samog napada, bošnjački civili su izbačeni sa posla, plate su im uskraćene, a potom im je uskraćena mogućnost slobodnog kretanja. Nakon što su okolna sela i grad Foča dopali u ruke srpskih snaga: vojske, policije, paravojnih formacija, a ponekad i samih Srba seljaka, primjenjivan je uvijek isti šablon: Kuće Bošnjaka su sistematski pretresane, pljačkane i spaljivane, a građani su hapšeni ili sakupljani na jednom mjestu, a ponekad tokom samog procesa, premlaćivani ili ubijani. Muškarci i žene su odvajani, a većina ih je zatvorena u KP dom u Foči. Žene su odvođene na razne lokacije zatočenja gdje su živjele u nepodnošljivim higijenskim uvjetima, a u tim centrima su zlostavljane na mnoge načine, dok ih je većina sistematski silovana. Srpski vojnici ili policajci su dolazili u zatočeničke centre, odabirali jednu ili više žena, izvodili ih i silovali. Neke od njih su odvođene u privatne apartmane i kuće gdje su silovane, a morale su također kuhati, čistiti i služiti rezidente, koji su bili srpski vojnici. Tokom pomenutog napada na bošnjačke civile, ogroman broj žena i djevojčica je silovan. Svi tragovi postojanja i kulturno naslijeđe muslimana Bošnjaka je zbrisano iz područja zahvaćenih napadom srpskih snaga. Skoro ni jedan Bošnjak nije ostao u Foči. Sve džamije su srušene.

rat uživo _ 005
Srbi su najbrutalnijim sredstvima posezali za tuđim teritorijama i vršili (č)etničko čišćenje, uz masovne likvidacije zarobljenih civila. Bošnjaci su stradali od srpske ruke  uz neviđene brutalnosti, poput spaljivanja više od stotinu živih ljudi, žena i djece kući. U ovom je ratu zatirano sve što je muslimansko, kada su cijele porodice prestale postojati, kada su muslimanske žene silovane, a najljepše džamije, poput Aladža-džamije u toj istoj Foči, spaljene i sravnjene sa zemljom.

žžž501751
Učiniti strašne zločine nad svojim komšijama samo zato što su bili muslimani ili katolici je van svakog razuma.

Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]

žžž50185026
Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]
žžž50185027
Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]
žžž50185028
Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]
žžž50185029
Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]
žžž50185030
Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]
Oslobođenje,27.4.1992.,[broj 15752.]

žžž50185031
Oslobođenje,27.4.1992.,[broj 15752.]
žžž50185032
Oslobođenje,27.4.1992.,[broj 15752.]
priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13

Trebinje : Peticija za ukidanje ezana

 

Objavio : STAV, 15. Aprila 2017.

žžž501833

Bošnjaci su iz Trebinja otjerani, džamije su bile sravnjene sa zemljom, od Begove kuće je napravljeno parkiralište, ali stanovitom Milošu Miloševiću smeta ezan s trebinjskih džamija, pa je pokrenuo peticiju „PROTIV puštanja na razglas hodžine vjerske službe u Trebinju”. Iako peticija za sada nema vidljiviju javnu podršku (niti osudu od za dijalog navodno jako raspoloženog vladike Grigorija) reflektira stanje aparthejda u kojemu se nalaze Bošnjaci u republici srpskoj.

Pročitajte tekst peticije:
„Posljednjih dana smo svjedoci vise nego glasnog zvuka hodžinih službi sa džamije u Trebinju, u Starom gradu. Ovaj zvuk je neuporedivo upadljiviji, glasniji i dugotrajniji nego sva crkvena zvona sa pravoslavnih hramova u Trebinju. Podsjećamo, u Trebinju je manje od 1% opredjeljenih za islamsku religiju, stoga smatramo da većina nije dužna trpiti ogromnu manjinu. Ograđujemo se od gušenja vjerskih sloboda, samo naglašavamo da 30000 ljudi nije dužno slušati propovijedanje vjere ogromne manjine. Mnogi naši sugrađani su poginuli u posljednjem ratu, upravo od bošnjačkih ruku na Treskavici, Goraždu, Nevesinju, Konjicu, stoga njihova djeca NISU DUŽNA da slušaju prethodno pomenute zvuke.Krivo bi nam bilo ako bi bilo ko shvatio ovo kao pokušaj širenja mržnje i zabrane vjerske slobode, jer svaki čovjek ima pravo da vjeruje u svog Boga, i najvažnije je da budemo ljudi, kao sto reče Patrijarh Pavle. Molimo Vas da potpišete peticiju i pomognete u ukidanju ovakvog vida maltretiranja građana Trebinja.“

izvor: Stav.ba

Đikan A.V. iz Višegrada prošetao Goraždem i TC “Bingo“ u Goraždu u majici sa likom đikana DM

žžž501818

13.04.2017.godine u 19,40 sati dežurnoj službi policijske stanice Goražde obratio se uposlenik zaštitarske agencije koja osigurava „TC Bingo“ koji se nalazi u ulici Rabite u Goražde i prijavio da se u navedenom objektu u djelu gdje se nalazi restoran nalazi jedno NN muško lice na sebi ima majicu sa uvredljivim nacionalističkim obilježijima. Na lice mjesta izašli su policijski službenici Uprave policije MUP-a BPK Goražde te lice A.V., nastanjenog u Višegradu, BiH, pozvali u službene prostorije radi obavljanja razgovora.Izvršeno je alkotestairanje gore navedenog lica gdje je utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu 0,29 g/kg, a licu A.V., uručen je prekršajni nalog iz oblasti Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira zbog vrijeđanja vijerskih, nacionalnih i rasnih osjećanja građana u alkoholisanom stanju.

izvor:facebook

A Spectrum of Faith – knjiga u izdanju Drake Univerziteta, Des Moines, Amerika

A Spectrum of Faith

žžž501809žžž501810žžž501811žžž501812

Knjiga/udžbenik u izdanju Drake Univerziteta koja je svjetlo dana ugledala u četvrtak, 6. aprila 2017. godine u kojoj je opisana bosanska kula odnosno Islamsko-edukativni centar EZAN u Des Moines-u baš u pravom svijetlu te u kojoj je jasno i nedvosmisleno spomenut počinjeni genocid nad Bošnjacima. Ova knjiga/udžbenik biti će svojevrstan dokument koji će BiH i Bošnjake štititi od falsifikovanja i podmetanja lažne historije.

_ _ _ _ _

žžž501808

A Spectrum of Faith invites readers on a vivid pictorial journey into the diverse religious communities of greater Des Moines. Explore the south-side office park transformed into a Buddhist monastery or the Basilica in the city’s center named to the National Registry of Historic Places; discover the Hindu temple rising above the cornfields of nearby rural Madrid, or the mosque, temple or gurudwara tucked away in a neighborhood near you.

The book, a 134-page coffee-table-style paperback, is a culmination of more than two years of work by Drake students and faculty, as well as numerous academic courses, an editorial board, a local photographer, donors, community-involved committees, and an interfaith partner. Rich with stunning images, each chapter is a story of one faith community written by a student who spent several months immersed in that community. While the production of the book enhanced the skill sets and portfolios of students and faculty alike, the goal from the beginning was to bring the local diversity of religious faiths and their sacred spaces to light.

“One goal of this book is to make Iowans more aware of the rich diversity of religion in their state and how that diversity is a function of Iowa’s rich history of welcoming refugees and immigrants,” said Tim Knepper, professor of philosophy at Drake and editor of the book.

VIDEO:
A Spectrum of Faith – documentary

VIDEO:
A Spectrum of Faith: book teaser

FOČA, 13. april 2017. : Grupa fašistički nastrojenih mladića nije dozvolila projekciju filma “Makedonac”

žžž501807
Foča,13.04.2017. – Trg, pred projekciju filma

Dugo sam birao naslov za ovaj tekst. Da li BRUKA U FOČI ili FOČA još živi u 1992. U 21 stoljeću u Foči još uvijek stanuje fašizam.

Na samu projekciju je došlo 65 osoba… Kad je trebala da krene projekcija filma dođe grupa mladića fašistički, radikalno-četnički nastrojenih. Od projekcije filma nije bilo ništa…Na sreću dođe policija i profesionalno reagova i obavi posao.
Fašisti kažu ovo je naša drzava!!! Idite u Goražde i Sarajevo…Kažu što ste pobjegli, što niste branili Foču???!!!

žžž501804
Foča,13.04.2017. – Pozorište pred projekciju filma

A bilo je finih srba i jedva su čekali projekciju filma. Ovo sam čuo u sali. Ali? Ali? Ali?

Izdvojio bih jedan komentar, kao dokaz da oko nas postoje LJUDI, da LJUDI sa velikim LJ.
“Odoh večeras u pozorište da pogledam ovaj dokumentarni film, ustvari već sam ga gledala, ali imala sam veliku želju da upoznam ovog čovjeka tj. LJUDINU!!! Upoznah ga i mnogo sam sretna zbog toga, međutim, ubrzo doživjeh ogromno razočarenje, jer sam bila svjedok jedne ogromne nepravde prema ovom čovjeku. Nije mu dozvoljeno da prikaže film, a uz sve to doživio je jednu veliku neprijatnost u smislu vrijeđanja od strane… ne znam kako ih nazvati. Jednom riječju ostala sam BEZ TEKSTA…”

žžž501806
Foča,13.04.2017. – Pozorište – sve je bilo spremno za projekciju filma…

Nažalost u Foči još nije pobjeđen fašizam…ni u 21 stoljeću…

VIDEO:
Makedonac u Foči – bruka u Foči 13.04.2017.
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/425848367770086/

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13

_ _ _ _ _

KOMENTARI

žžž501820

Da li smo postali grad u kom će neimenovane “grupe mladića” uticati na održavanje kulturnih dešavanja? I kakva je to grupa mladića, imaju li imena? Kakvi su im ciljevi? Mislim da je vijest štura, jer nam ne donosi te informacije.
Al Petrovic

Imas li ti ime? U pravu si, ali nemoj ovako!
Zarko Vreco

Aleksandar Petrović, drago mi je. Nešto sam loše rekao?
Al Petrovic

_ _ _ _ _

IZDVOJENO MIŠLJENJE

žžž501821

Синоћ је у нашем граду требао бити представљен документарни филм “Македонац”, у коме је ријеч о Амиру Реку, некадашњем официру ЈНА из Фоче који је у вријеме ратних дешавања на нашим просторима одбио да изврши “чишћење” српског села, што је свакако очекивана реакција сваког нормалног и моралног човјека било које вјере, без обзира на дате околности. Површно гледајући то заиста јесте промоција истинске људске вриједности. Међутим, у снимку из јануара 2017.год. приликом промоције овог истог филма,господин Амир све вријеме истиче неприпремњеност, невиност, храброст и чојство бошњачког народа наспрам бескрупулозности окоријелих четника како назива војнике Републике Српске. Наводи како су четници плански и организовано сравнили Фочу и Вишеград и док су ишли према Горажду ти исти четници су палили и убијали све што се креће, углавном нејач која им се налазила на путу. Говори о томе колико му је тешко јер није подигнута ни једна оптужница против џелата (Срба) у Горажду, а неки Бошњаци су оптужени јер су можда неком опалили шамар. Притом, господин Амир нигдје не помиње српско страдање на тим истим просторима. Нигдје не помиње најстрашније страдање 56 мјештана Горње Јошанице, од којих вечина дјеце и старијих. Најмлађа жртва имала је 2 године. На најбруталнији начин су убијени клањем, мучењем, силовањем и одсијецањем дијелова тијела. Ни после 19 година починиоци нису одговарали. О томе не прича господин Амир.
Да је ријеч о човјеку који у филму објективно говори о страдању и једног и другог народа, који једнако издиже морал и храброст појединаца и са једне и са друге стране, Фочаци би то препознали и масовно подржали.
Нажалост дошла су времена кад се херојима називају дезертери и они који су одбили да почине злочин, а истински хероји у невјерици ћуте…

žžž501819

fb Milan Jokanovic

_ _ _ _ _

žžž501822

_ _ _ _ _

VIDEO:
Gorostasi sabura i patriotizma – Amir Reko i Arif Ahmetašević

KOMENTAR ISPOD OVOG VIDEA NA YOUTUBE

žžž501823

Међутим, у снимку из јануара 2017.год. приликом промоције
овог истог филма,господин Амир све вријеме истиче неприпремњеност,
невиност, храброст и чојство бошњачког народа наспрам бескрупулозности
окоријелих четника како назива војнике Републике Српске. Наводи како су
четници плански и организовано сравнили Фочу и Вишеград и док су ишли
према Горажду ти исти четници су палили и убијали све што се креће,
углавном нејач која им се налазила на путу. Говори о томе колико му је
тешко јер није подигнута ни једна оптужница против џелата (Срба) у
Горажду, а неки Бошњаци су оптужени јер су можда неком опалили шамар.
Притом, господин Амир нигдје не помиње српско страдање на тим истим
просторима. Нигдје не помиње најстрашније страдање 56 мјештана Горње
Јошанице, од којих вечина дјеце и старијих. Најмлађа жртва имала је 2
године. На најбруталнији начин су убијени клањем, мучењем, силовањем и
одсијецањем дијелова тијела. Ни после 19 година починиоци нису
одговарали. О томе не прича господин Амир.
Да је ријеч о човјеку
који у филму објективно говори о страдању и једног и другог народа, који
једнако издиже морал и храброст појединаца и са једне и са друге
стране, Фочаци би то препознали и масовно подржали.
Нажалост дошла
су времена кад се херојима називају дезертери и они који су одбили да
почине злочин, а истински хероји у невјерици ћуте.
АМААР МАГАРЕСКУ8 hours ago

Očito su Milan Jokanovic i АМААР МАГАРЕСКУ jedna te ista osoba.

Slučaj Ustikolina

žžž501798

piše: Kemal Zukić

Najstarija džamija u BiH bila je ona u Ustikolini. Četnici su je raznijeli ogromnom količinom dinamita da su komadi letjeli i 200 metara uokolo. Džematlije su se spremale za obnovu, ali je problem bio što je to izuzetan spomenik kulture i što mora biti rekonstruirana identično kakva je bila. U tom skanjivanju samoformirana je jedna grupa inžinjera: Hamidović, Omerbašić, Mulabegović, i Isanović. Obavijestili su nas u CIA da žele da rekonstruiraju džamiju u Ustikolini i da će sami prikupljati donacije. Upozoreni su da se donacije moraju prikupljati i trošiti krajnje transparentno, a da novac mora ići preko podračuna Medžlisa Goražde. Nikad nisu dali finansijski izvještaj. Postoje indicije da su prikupili najmanje 100.000 KM. Izgradili su imamsku kuću, uradili projekat i koristili studente da prikupljaju po livadama komade kamenja za koje je Hamidović pretpostavljao da su dijelovi džamije. Na džamiji stvarno nije urađeno ništa. Pojavili su se u CIA noseći projekat i uporno ga utrpavali nama. Odbijali smo da budemo njihovi kuriri. U Muftijstvu i Medžlisu Goražde nerado su uzeli taj projekat koji oni nisu naručili. Ovlaš sam pregledao projekat. Bio je tipičan projekat urađen od ljudi koji nemaju veze sa gradilištem, pun je nepotrebnih i sumnjivih detalja, a nedostaje mnogo toga po čemu se objekti izvode. Negdje pri kraju ove akcije kod nas u CIA došla je grupa džematlija Ustikoline. Bili su ogorčeni. Neko skuplja i troši novac na ime njihove džamije. Smirivao sam ih koliko se moglo. Kako su htjeli odmah početi radove, jer im džamija treba za namaz, a ne kao spomenik, molio sam ih da prave novu džamiju na drugom mjestu, a staru rekonstruiraju precizno, što će dugo trajati. Odbili su. Uskoro je izbila afera. Amra Hadžimuhamedović i Hamidović nadigli su dreku da se džamija gradi pogrešno i da će joj oni ukinuti status spomenika. Posebno je munara neoprostivo mnogo odstupala od originala. Kasnije će dejtonska Komisija organizirati izložbu o obnovi spomenika na kojoj je glavna zvijezda u najnegativnijem smislu bila obnova džamije u Ustikolini. To je negiralo mnogo toga dobrog što je urađeno u obnovi. Hajka se nastavlja tako što je Amra izjednačila nedavno podignute križeve na starom gradu Stocu sa ovom džamijom i insistirala da se oboje poruši. Ne pada mi ni na kraj pameti da branim greške u Ustikolini, ali insistiranje da se ruši tek obnovljena džamija, nakon hiljadu srušenih u agresiji, pokazuje koliko je ta žena nerazumno stvorenje. To bi izazvalo novi rat, ali međubošnjački. Sami sebi radimo o glavi u očajno teškoj situaciji u kojoj smo možda najugroženiji mali narod na planeti i čija je baština svakako ugroženija od bilo koje druge.

Kemal Zukić

žžž501799žžž501800žžž501801žžž501802

žžž501797

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča

žžž501772

Enisa Salčinović je Fočanka koja se sjeća, i nakon 25 godina, prve ispaljene granate koja je pala u Foči. Živjela je u porodičnoj kući u fočanskom naselju Aladža. Radila je u lokalnoj bolnici. Prisjeća se da je tog kobnog 7. aprila 1992. godine pozvana da dođe na posao, jer je, kako kaže, u gradu nastao haos.

-Vratila sam se s posla oko pola jedan. Izašla sam ranije jer sam vidjela da situacija na poslu nije dobra. Kada sam došla kući, zatekla sam dvije porodice iz komšiluka koje su došle jer je naš podrum bio dobro ukopan u zemlju. Sjećam se dobro prve granate koja je pala u 17:25 sati. Tada nas je u podrumu bilo osamnaestero. Prva granata je pala na srednjoškolski centar. Treća granata je pala u naše dvorište – prisjeća se Enisa uz duboke uzdahe.

U ranu zoru 8. aprila Enisa je ponovo otišla u bolnicu, u nadi da će u njoj naći sigurno utočište za svoju porodicu. Međutim, poslije se ispostavilo da u Foči više nije bilo sigurnog mjesta za Bošnjake.

-Kada je Foča pala, 18. aprila, suprug je pokušao da ide iz Foče u Goražde. Uhvatili su ga pred bolnicom kada je krenuo, misleći, putem spasa. Nisu tada samo njega zatvorili, nego sve muškarce koji su bili u bolnici, a nisu bili Srbi. Sve su ih odveli u Kazneno-popravni dom (KPD) Foča. Jedino su tada bili pošteđeni, svih tih golgota, tadašnji direktor bolnice Reuf Tafro i rahmetli Fadil Kučuk – priča Enisa, drhtavim glasom, jer u nastavku njene priče saznajemo najstrašnije golgote koje je prošla u Foči te 1992. godine.

-Otišla sam 14. maja da posjetim supruga u zatvoru. Tada sam vidjela doslovno pola čovjeka, čije je lice bilo sive boje. Nisam mogla vjerovati da je to on. Tada smo razgovarali doslovno pet minuta, a njegove zadnje riječi bile su: Bježi, Enisa, iz ovoga grada i ne osvrći se ni na koga – prisjeća se Salčinović, čije svjedočenje prekida snažan plač.

Dani pakla su se nastavili. Enisa je ubrzo prebačena u logor u sportskoj dvorani „Partizan“ u Foči.
-Zatočena sam krajem jula u „Partizanu“. Tu nisam dugo ostala. Goru sam torturu i silovanje proživjela u stanu svoga oca, u koji sam se preselila izlaskom iz bolnice. Tamo su me zatočili Bijeli orlovi. Bila sam žrtva silovanja. O onome što sam vidjela u logoru „Partizan“ ne mogu ni da pričam. Tu su majke gledale kako im siluju kćerke, a nisu imale moć da to zaustave – priča nam Enisa ne krijući suze i bol koju i dan-danas nosi sa sobom.

Zločinac koji je njoj najviše boli nanio bio je radni kolega njenog supruga. Nikada nije doveden pred lice pravde, a Enisa smatra da nikada i neće. Upoznala je Tužilaštvo BiH i navela njegovo ime, ali pravda ga nikada nije stigla.

Ova dama, koja danas ponosno korača, ne želi da šuti o onome što je preživjela. Jednom prilikom je rekla kako bi voljela da sunce nikada ne zađe, jer kada se smrkne, i njene misli su jednake noćnoj tami.

-Sada bih voljela da dan traje 22 sata, a ona ostala dva sata bih spavala, jer toliko moji snovi traju. Nikada, ali nikada, nijedna žena koja je prošla najgore zlo u ratu neće moći spavati, niti o lijepim stvarima razmišljati. Ne samo žene koje su iz Foče, to se dešavalo ženama iz Rogatice, Višegrada… – priča Enisa, koja je iz Foče izašla 13. augusta 1992. godine. Iz „Partizana“ ju je izveo bivši radni kolega iz bolnice.

-Prepoznao me u logoru. Izveo me iz grupe žena i naredio da izađem s njim. Izveo me je izvan dvorane, u neki sokak, a onda mi je rekao: Ja ti više ne mogu pomoći. Vratila sam se u stan svoga oca, odakle sam, nekoliko dana kasnije, uspjela pobjeći na slobodnu teritoriju – ispričala je Enisa.
Enisa se od mnogih drugih razlikuje jer glasno govori o onome što joj se desilo. Kako kaže, nema čega da se stidi. Trebaju se stidjeti samo oni koji su to počinili.

-Podstaklo me je mnogo stvari da govorim javno o ovome, a najviše negiranje Republike Srpske i Srbije svega onoga što se nama desilo. Kako da ne progovorim kada neki negiraju postojanje logora i silovanje žena. Neki tvrde kako smo se same ubijale, silovale… Kako neko može biti toliko bezobrazan. Ja hoću u lice da kažem i evo, stala sam da im kažem da ne govore istinu, da su bezobrazni. Dovoljno su nas potcjenjivali, pljuvali nas i oni nisu jednostavno željeli da budemo žene, majke… Njihova želja je bila da budemo ništa. Ja nisam mogla da šutim i da sjedim skrštenih ruku i da gledam taj bezobrazluk koji su oni sve vrijeme isticali – poručuje Enisa, žena koja je poslala jasnu poruku svim žrtvama koje se danas stide i šute o zločinama koje su preživjeli.

-Treba u životu dići glavu i glas. Reći istinu i služiti se njom. Jer istina uvijek pobijedi i ona ispliva. Istina će donijeti mir u naše duše i u našoj zemlji.

_ _ _ _ _

genocid u Foči _ 4705
LOGOR Partizan

Tokom posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini procjenjuje se da je silovano između 20.000 i 50.000 žena. Dvadeset godina nakon tih zločina u BiH još uvijek ne postoji registar o prezicnom broju žrtava, a samo nešto više od 700 žena ostvarilo je status civilne žrtve rate.

Država ne poduzima gotovo nikakve mjere kako bi žrtvama olakšala suočavanje sa posljedicama zlostavljanja. Pomoć im pruža tek nekoliko nevladnih organizacija. Jedna od njih je Medica Zenica, koja je ovih dana obilježila dva desteljeća postojanja. Tim povodom u Zenici je održana konferencija pod nazivom „Djelujući ka dostojanstvu – 20 godina borbe za dostojanstvo onih koji su preživjeli ratna silovanja“.

Tisuće žena koje su silovane u Bosni i Hercegovini i danas čekaju kažnjavanje počinitelja tih zločina. Neka od njih počele se i javno govoriti o tome što im se dogodilo početkom devedesetih godina. Svoju priču bosanskohercegovačkim medijima, prije godinu dana, ispričala je 59-ogodišnja Enisa Salčinović iz Foče. Silovana je 1992. godine u fočanskom logoru Partizan:

„Zamislite kad u Partizanu ne čuje se ni plač djece. Zamislite kako izgleda kad dušmanin siluje pred majkom kćerku, a vi to morate stojeći da gledate i ne možete da joj pomognete.“

Enisa danas živi u Sarajevu. U rodni grad se ne želi vratiti:

„Ja sam kroz moju priču i kroz moje svjedočenje željela da zločinci budu kažnjeni, da se prepoznaju, da makar ne mogu mirno spavati – jer ja ne mogu mirno da spavam, pa želim ni oni da mirno ne spavaju.“

_ _ _ _ _

genocid u Foči _ 4701
Koncentracioni logori u Foči

Sarajevo, 20 years on
The Telegraph, 08 Apr 2012
By Kim Willsher
For the first time in two decades, our award-winning reporter returns to the Bosnian city – and hears how the pain of a brutal conflict still remains.

Enisa Salcinovic is telling a story. It is one she has told many times before, but her hands are shaking and tears roll down her cheeks as if it happened yesterday. It is a story of war, of killings and rape, of hatred and despair; of the evil people can do to fellow human beings. It is a story of Bosnia.
This weekend, the Bosnian capital of Sarajevo is marking the 20th anniversary of the start of the 44-month siege that came to symbolise the most bloody conflict in Europe since the Second World War. It was sparked by the disintegration of what was Yugoslavia. By the time it ended in an uneasy truce in 1995, it had claimed an estimated 100,000 lives and left around 2.2 million people dispossessed.
Today, 17 years after the shelling and sniping stopped, the pain has continued for women like Enisa. “It doesn’t go away, however many times I tell my story,” she says, weeping in a café near her home in the Dobrinja district of Sarajevo. “Even now I find myself thinking, how could it have happened? How could such hatred, such violence have risen up to consume us all?”
In April 1992, Enisa, a hospital administrator, her electrician husband Nusret and their two young daughters were living in Foca, a river valley town in eastern Bosnia. One day, without warning, local Bosnian Serbs began rounding up thousands of Muslim and Croat civilians, as they were to do across the country. Much later, it would be given a name: “ethnic cleansing”.
Nusret was among those taken away. A few days later, Enisa was visited by one of his colleagues. The man, a Bosnian Serb, had not come to commiserate. Instead he raped her. He then told the terrified woman he would be back in a few days and warned her not to leave home or he would hunt her down and kill her.

Over the next few months, the man repeatedly raped her in the family home, often with her children and elderly parents in the next room. In August, Foca’s Muslims were told to leave.
Enisa never saw Nusret again. Later, she learnt he had been shot by his captors and his body dumped in the Drina river. “He was on a bus being moved somewhere. They stopped by a bridge and took off 24 men, one of them my husband. He knew he was going to die. He told a relative, ‘Give my wife and my children a kiss from me,’” says Enisa, now 58. “The river rose, the river fell. We never found him.”
At the start of 1992, Sarajevo was a cosmopolitan, cultured and ethnically diverse city, home to around 400,000 people. In April that year, Bosnian Serb forces – led by Radovan Karadzic – took to the hills surrounding the capital and cut it off from the world for three times longer than the siege of Stalingrad.
From vantage points overlooking the city, the Bosnian Serbs attempted to pound Sarajevo into submission with mortars and shells. The average number of shells launched daily on the mainly civilian population was 329. On the worst day – July 22 1993– 3,777 fell.
Crowds foraging the almost-bare market stalls for food, or queuing at water standpipes, were easy targets. A football match was hit, killing 15; a water queue hit, killing 12; and at Markale marketplace in February 1994, a shell killed 68 civilians.
Snipers, who could pick off a child walking hand-in-hand with his grandfather at 500 metres – and did – terrorised the local population. Death came in many guises. The sub-zero winter temperatures took their toll on a weakened population without water, electricity and little, if any, food. Desperate Sarajevans cut down almost every tree in the city and dug up bushes to burn to stave off the cold. When there was no plant life left, they burnt their books and their furniture.
Hardly a family emerged from the war unscathed. In a small park by the main road running through Sarajevo, there is a memorial to the children who were killed. Name after name is engraved on seven turning cylinders: Aldin Sipovic 1992-1993; Mirza Parla 1983-1993; Damir Mekic 1988-1992… the list goes on. In the spring sunshine, an elderly woman approaches the monument, kisses her middle and index fingers and touches the cylinder. As she stands, head bowed, the sound of the water in the fountain seems to drown out the traffic.
In 1992, Marina Emersic, then 31, and her sister Mirna, 23, lived in a tower block just 100 yards from the front line. At the entrance to their estate in 1992 someone had written, “Welcome to hell”. That year, they invited me to stay with them, offering a mattress in the hallway. “It’s the safest place,” they assured me. The term “safest” was relative: the inside walls of the flat were peppered with holes where shrapnel from the shells crashing down outside had passed straight through, and sometimes out the other side of, the building.
Every day Marina braved what became known as “snipers’ alley” to reach her office in the accounts department at the Holiday Inn, home to visiting journalists. In the beginning everyone ran. Towards the end, weary and despairing at what had become a living death, Sarajevans would walk, leaving their fate to chance and the mood of the Bosnian Serbs that day.
“I try to think of happier times, the things we laughed about, and not the bad days,” says Marina, who still lives in the same flat and shared a lunch with me last week. “But even today when I see a table full of food, I thank God there is something to eat.”
It took her sister Mirna, who now lives in Germany, years to get over the trauma and guilt of seeing her father injured by a shell that fell just feet from the apartment, and being so paralysed with fear that she was unable to run for help. “I will never forget that. Never,” she says. “He was lying there bleeding and I could not move.”
During the siege, everyday items – soap, toothpaste, cosmetics – became luxuries. For Mirna, pizza and sweets were the stuff of dreams. During one visit, I brought Marina and Mirna some chocolate. Later, I discovered they had argued all the way home about whether to eat it en route or save it to share with family and neighbours. “But what if we are shot and killed on the way home? Then we will never have tasted the chocolate,” argued Mirna.
When the war ended in 1995, Bosnia was divided into three areas representing the country’s warring factions: the Bosniaks, the Croats and the Serbs. Today, representatives of all three have a say in running the country. Since they mostly disagree, the result is often paralysis.
Yet there is a glimmer of hope in the absence, on the surface at least, of outright hostility between the previously warring factions. Some complain of discrimination against the now-minority Bosnian Serbs and Bosnian Croats, but no one I spoke to was anything other than conciliatory. There is anger and frustration – particularly at the rampant unemployment – and accusations of official corruption, but no hatred; at least none that is openly expressed. It is as if everyone is aware where hatred took them to 20 years ago.
Few of the Serbs who fled Sarajevo, crossing to the side of the besiegers, have returned, and for those like Maja Kraljavca, 34, who lost their homes, there has been little closure. In a shanty settlement in Lukavica, an area of what used to be known as Serb Sarajevo, Maja and her two children, Radomir, five, and Elena, 12, live in a tin-roofed former army barracks. Maja was 14 when the war broke out and her parents fled their home. The family, like around 100,000 others displaced by the war, has been waiting to be rehoused ever since.
“What kind of a life is this for my children? Before the war, when I was at school, we were all together – Serbs, Muslims, Croats – and nobody cared who was who. Now look what they have done. I am a Bosnian Serb, but I hate them for what they did. I have never had a normal adult life. That is all I want.”
In Sarajevo, the rare signs of reconciliation between the communities are hindered by high unemployment and poverty. There was widespread astonishment last week when soldiers from both sides, many of whom had been trying to kill each other 20 years ago, gathered in Sarajevo to complain about having their pensions cut. “It was nothing personal, even then, it was political,” said one Bosnian Serb, in army fatigues. “Now we are all poor and all in the same boat.”
On Friday, in a moving tribute, 11,541 empty chairs were laid out in the centre of Sarajevo to symbolise the dead and the missing. In the middle were row upon row of smaller chairs, some decorated with flowers, soft toys or messages, to commemorate the lost children.
For Enisa Salcinovic, her story and the story of Bosnia has to be told, and retold, no matter how painful. It is the only way to ensure the slaughter and suffering were not in vain.
“Even now I cannot understand how people we lived with all our lives, our neighbours, turned on us and wanted to make us disappear,” she says. “All we can do is educate our children to make sure they never have to go through what we did. But I still lie awake at night thinking, how did this happen? Where did this hatred come from?”

Kim Willsher / The Telegraph, 08 Apr 2012
_ _ _ _ _

foca-1992-bol-kao-nekad-boli-isto-i-sad

Zvuk sirene probudio je Fočake u ranu zoru 7. aprila 1992. godine. Ubrzo se proširila vijest da su Arkanovi tigrovi, paramilitarna jedinica koju je predvodio zločinac Željko Ražnjatović Arkan, napala je policijsku stanicu. Sirena za uzbunu značila je i početak pokolja, ubistava, silovanja i progona Bošnjaka iz tog dijela Bosne i Hercegovine.
Foču su tog dana tukli pješadijom i teškom artiljerijom postavljenom na brdima iznad grada. Prve mete su bila naselja u kojima su živjeli Bošnjaci, i to prije svih Donje Polje, Aladža i Čohodor Mahala. U to vrijeme se pokušalo zaustaviti divljačko ponašanje paravojnih snaga.
U strašnim zločinima koji su počinjeni u ovome gradu na Drini i Ćehotini ubijeno je 3.000 građana, Bošnjaka. 1.000 ljudi se još vode kao nestali, iako je jasna njihova sudbina nakon 25 godina.
Za zločine počinjene u Foči izrečeno je svega osam zatvorskih kazni. Na najdužu kaznu zatvora osuđen je Gojko Janković, 34 godine, zatim Dragoljub Kunarac na 28, presuđeno je i Neđi Samardžiću na 24 godine zatvora, te Radomiru Kovaču na 20 godina kao i Radovanu Stankoviću.Nešto manje kazne, po 12 godina, dobili su Zoran Vuković i Milorad Krnojelac, a Dragan Zelenović je prizano krivicu i osuđen je na 15 godina zatvora.

_ _ _ _ _
Enisa je član SULKS – Savez Udruženja Logoraša Kanton Sarajevo.
Sekcija Žena logorašica koja djeluje unutar Saveza logoraša kantona Sarajevo je nevladina asocijacija koja okuplja žene koje su zbog agresije na BiH bile prisilno odvedene i internirane u logore. Sekcija broji oko 1000 članica od čega je oko 60% sa prostora Istočne Bosne: Foča, Rogatica, Rudo, Višegrad, Čajniče a oko 40% sa područja Kantona Sarajevo. Nažalost većina njih je prošla najgore moguće torture psihofizičkog i seksualnog zlostavljanja i silovanja, što je ostavilo trajan pečat na njihovu mentalnu i fizičku konstituciju. Nijedna žrtva nije ostala bez posljedica:te posljedice uključuju sniženi samopouzdanje, sniženo samopšoštovanje, anksioznost, depresiju, noćne more, stid, krivnju, oslabljen identitet žrtve.Nailazimo na osobe izmjenjene personalnosti, koja sebe doživljava trajno izmjenjenom,oslabljenom i slabe su nade da će ikada više moći funkcionirati u skladu sa svojim spolom i svojom ulogom u familiji i društvu.

Savez Udruženja Logoraša, Kantona Sarajevo

_ _ _ _ _

agencije/internet

vidjeti još:

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (VIDEO)
Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (VIDEO)

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči
Enisa Salčinović

“E-GRUNT” IZAZVAO PANIKU MEĐU BH. DIJASPOROM

 

piše:Zlatko Tulić
Nedavno je završen proces digitalizacije zemljišnoknjižnih podataka u FBiH te su oni dostupni na internetu. Realno, korak naprijed u informatizaciji zemljišnoknjižnih podataka zabrinuo je jedan dio populacije iz dijaspore.

E-GRUNT IZAZVAO PANIKU MEĐU BH. DIJASPOROM

Porez na imovinu

Naime, objavljeni podaci vezani uz vlasništvo nad nekretninama dostupni su i poreznim upravama brojnih zemalja te mogu izravno utjecati na provjeru prijavljenih poreznih osnovica koje bh. građani imaju, a time i realno prikazanih obveza.

Informacijski sustav “e-Grunt” mogao bi biti i razlog manjeg priljeva novca bh. dijaspore u BiH. Takvo mišljenje dijeli Haris Lizde, financijski savjetnik iz Rotterdama. Prema njegovim riječima, nitko ne misli da ovaj važan projekt nema pozitivne refleksije na cjelokupno društvo u BiH, tako i na bh građane koji žive diljem svijeta. Sada će bez većih problema moći provjeriti vlasničko stanje svoje imovine. “Ipak, činjenica je da dotiče bh. dijasporu i na mjestu koje je, usuđujem se reći, posebno osjetljivo i problematično, a to su porezne i slične obveze. Nije pretjerivanje ako kažem da bh. dijaspora neuredno prijavljuje svoju imovinu u BiH na poreznim karticama u zemljama gdje živi”, kaže Lizde. Za razliku od poreznog sustava u FBiH, svaka razvijena zemlja poznaje porez na imovinu i svaki građanin, ne državljanin nego baš građanin, stanovnik te zemlje, dužan je plaćati porez na imovinu koju posjeduje bez obzira na to gdje se nalazi. Mali broj bh. građana je prijavljivao imovinu koju ima u domovini, a zna se da ona nije mala.

Udar na socijalu

Sada će svaka od tih zemalja moći jednostavno, koristeći “e-Grunt”, provjeriti imovinu osoba iz BiH koje žive vani, a njihovih poreznih obveznika.

Najveći problem mogla bi biti socijalna primanja koja osobe starije od 65 godina, djeca i nezaposleni imaju. Najčešći uvjet za primanje socijalne pomoći jest taj da osoba nema imovinu. Netko tko ima vlastiti stan ili kuću, 30 duluma zemlje i slično, ne može biti socijalni slučaj. Svako slično socijalno davanje može biti predmet retroaktivne provjere. Ranije su to u Nizozemskoj radili mirovinski zavodi, provjeravajući imaju li i oni koji imaju mirovinu ili neko socijalno primanje tu neprijavljenu mirovinu u BiH. Podaci koje su dobivali od Federalnog zavoda MIO znali su poslužiti kao osnova za pokretanje procesa koji su okončavani desecima tisuća eura koje su morali vratiti. •

Večernji list, objavljeno:11.2.2017

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)

Aladža džamija i Veliko groblje _ 4611

“Pored Aladže nalazi se mezarluk oko 14.000 m2, poznat kao Veliko groblje. U poslijeratnom periodu 1956. godine vladajuća struktura na jednoj od svojih sjednica proglasila je ovo groblje gradskim parkom. Naravno, saglasnost sopstvenika Odbora Islamske zajednice ni muslimana Foče nije tražena. Grobovi su poravnati. Ostalo je nekoliko starih velikih nišana, napravljene su staze, klupe i tako je nestalo Veliko groblje, jedan od elemenata identiteta Bošnjaka”, (Faruk Muftić, Foča: 1470-1996, Sarajevo, 1997, str. 132).

Aladža džamija i Veliko groblje _ 4610
“…U neposrednoj blizini tih spomenika, samo nešto niže i također uz samu ulicu pokraj Ćehotine, stajala je do 1953 jedna druga nekropola, zvana Šehitluk, sa sedam očuvanih nadgrobnih spomenika,… “( Alija Bejtić, Povijest i umjetnost Foče na Drini, Naše starine, Godišnjak Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti NR Bosne i Hercegovine, IV, Sarajevo, 1957, str. 44.)
“Idući od mosta preko Ćehotine prema Aladži postojale su, sve do 1953. godine, još dvije nekropole sa starim nišanima ‘Od Fetha’ od kojih se jedna nazivala ‘Šehitluk’. Tu su bili najstariji fočanski nišani izvedeni u formi obeliska ili pak sa turbanima vrlo jednostavne obrade, na kojima su bili isklesani: lukovi, strijele, polulopte, mačevi, polumjeseci, a na nekima su postojali i enamluci. Većina tih nišana je uništeno pretvaranjem ovog dijela u parkovsku površinu. Sedam takvih pari nišana, gdje se i danas nalaze, in situ ”, (Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 2, Istočna i centralna Bosna, 3. izdanje, Sarajevo, 1998, str. 41).

 

priredio:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

_ _ _ _ _

VIDEO:
Foča, 18.04.1990. – Aladža džamija – ikindija namaz…

Foča i Aladža džamija

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina

Aladza dzamija _ 07.03.2017. _ 007

Aladža džamija nalazi se na desnoj obali rijeke Ćehotine, oko 1,5 km daleko od ušća Ćehotine u Drinu, uzvodno od Gornjeg mosta, blizu stare fočanske čaršije i centra grada smještenog u prirodnom trougaonom prostoru kog formiraju rijeke Drina i Ćehotina.
Aladža džamija sa jugozapadne strane je ograničena ulicom A. Fetahagića i rijekom Ćehotinom; sa sjeverozapadne strane velikim parkom koji je do početka 60. godina 20. vijeka bio u sastavu harema Aladža džamije; a sa jugoistočne strane mahalom Aladža.
U sastavu kompleksa nalazili su se džamija, turbe, šadrvan, grobni sarkofazi i nišani. Kompleks Aladža džamije nalazio se na parceli površine 1649 m2, bio je ograđen kamenim zidom, imao je dvije ulazne kapije i česmu orijentisanu na ulicu A. Fetahagića.

Aladza dzamija _ 07.03.2017. _ 012
Historijski podaci
Nastanak i razvoj srednjovjekovnog bosanskohercegovačkog naselja Hoča (Hotča)(2) bili su zasnovani, prije svega, na geografskom položaju mjesta na dvije rijeke, Drini i Ćehotini, odnosno njegovoj lokaciji na trasi Dubrovačkog druma(3) koji je povezivao Dubrovnik sa Moravsko-vardarskom kotlinom i centralnim prostorom Balkanskog poluostrva.
Trasa Dubrovačkog druma ostala je prepoznatljiva u matrici ulične mreže Foče(4) u Prijekoj čaršiji, koja se nalazi u tangentnoj zoni Pazarišta (Trgovišta(5)), lokaliteta na kom je nastala Hoča (Hotča) u srednjem vijeku(6).
Srednjovjekovna Hoča (Hotča) je prolazila kroz različite faze graditeljsko-urbanističkog razvoja, od otvorene karavanske postaje (plateja), trgovišta do gradskog naselja. Zbog svog prirodnog položaja između rijeka Drine i Ćehotine, ovaj grad nije bio utvrđen, a gradom je, neposredno prije turskih osvajanja, gospodario posljednji srednjovjekovni hercegovački vladar Stjepan Kosača(7) iz porodice Kosača(8). Kao završna tačka puta preko Čemernog i Sutjeske, po svom položaju Foča je bila predodređena za veće tržište i karavansku stanicu. Ljudi iz Foče počinju da se bave trgovinom, prvenstveno sa Dubrovčanima(9). Domaći trgovci su bili najaktivniji u Foči, gdje ih je bilo najviše (82) (10), a prema intenzitetu zaduženja(11) kod dubrovačkih trgovaca u periodu između 1396. i 1453. godine, odmah su poslije trgovaca iz Prače i Drijeva. Upućeni poslom jedni na druge, fočanski trgovci se udružuju i zajednički zadužuju(12) kod dubrovačkih trgovaca(13), a često poznatiji trgovci bivaju jemci novim trgovcima. U Dubrovnik su isporučivali stočarske proizvode i vosak, a u istočnu Bosnu uvozili tkanine(14). Velika količina tkanina koje se uvoze svjedoči o privrednoj razvijenosti srednjovjekovne Foče, kao i potrebama i kupovnoj moći njenog stanovništva. Prisustvo dubrovačkih trgovaca u Foči povećava značaj samog mjesta(15), koje u 15. vijeku postaje najveće trgovačko središte istočne Bosne, a u Foči rade i dubrovački zlatari(16). Pojedini trgovci posluju sa kapitalom koji prelazi iznos od 1.000 dukata(17). Trgovci često putuju, mijenjaju mjesta boravka, posluju istovremeno u dva mjesta(18), povezuju se sa trgovcima iz drugih mjesta zajedničkim poslovima(19) i time unapređuju trgovinsku razmjenu pojedinačnih mjesta izvodeći ih iz tradicionalne izolacije. U Foči su se skupljali viškovi žitarica proizvedeni u regiji, trgovalo se voskom, kožom i ostalim stočarskim proizvodima, a od zanata krojački se pominje kao “veoma raširen među domaćim ljudima”(20). Puni procvat ovo naselje doživljava u doba turske uprave(21), naročito u periodu od druge polovine 15. vijeka do kraja 16. vijeka, i u tom periodu se transformiše(22) od kasabe do šehera i važnog administrativno-upravnog centra u Hercegovini(23).

Aladza dzamija _ 07.03.2017. _ 011
Grad se ne širi koncentričnom izgradnjom oko srednjovjekovne Hoče, ali se izgrađuje planski, prilagođavajući se topografsko-morfološkim uslovima i mogućnostima izgradnje na obje strane rijeka i potoka. Izgradnjom prvih šest(24) mahala(25) definiše se gradski prostor Foče i daju smjernice za širenje naselja na obje strane rijeke Ćehotine i uz desnu stranu rijeke Drine.
Posljedica činjenice da je Foča bila sjedište Hercegovačkog sandžaka bila je razvijanje grada u urbanom, privrednom i kulturnom pogledu, te uspostavljanje potrebne infrastrukture za razvoj sistema civilne vlasti, vjerskih, kulturno-prosvjetnih i privrednih institucija. To, dakako, objašnjava i izgradnju reprezentativnog vjerskog objekta kakva je bila Aladža(26) džamija. Izgradnja Hasan Nazirove (Aladža) džamije početkom druge polovine 16. vijeka naznačiće početak najplodnijeg građevinskog razvojnog perioda Foče.

Aladza dzamija _ 07.03.2017. _ 005
Prema tarihu isklesanom u kamenoj ploči, dimenzija 50×90 cm, koja je bila uzidana iznad ulaznih vrata, Aladža džamija je sagrađena hidžretske 957. (1550/1551). Natpis na tarihu bio je ispisan i isklesan u tri elipsasta polja u tri reda. Korišćeno je lijepo nesh pismo(27), a slova natpisa se mjestimično prepliću sa dekorativnim listićima i pupoljcima(28), tako da djeluje kao ornament. Prva dva reda teksta su u prozi, a posljednji je u stihu:
«Ovu časnu džamiju i uzvišeni mesdžid sagradio je u ime uzvišenoga Boga dobrotvor Hasan, sin Jusufov za ljubav Bogu, želeći postići božje zadovoljstvo. Tajni glas izreče joj kronogram: ‘O vječni (Bože) primi (ovo djelo), lijepo.'»(29)

Aladza dzamija _ 07.03.2017. _ 006
Vakufnama osnivača džamije, Hercegovca Hasan Balije(30) Nazira, Jusufovog sina, nije sačuvana tako da podatke o njenom osnivaču saznajemo:
1) iz prethodno pomenutog tariha,
2) iz natpisa u turbetu uklesanog na nišanu Ibrahim-bega, sina Hasanova:
“Umro je pomilovani, pokojni, sretni šehid, Ibrahim-beg, sin Hasana Čelebi Nazira. Neka Bog oprosti grijehe njemu i njegovim roditeljima. Početkom džumadel-uhra…(oštećen dio teksta) i devetstotina po hidžri Vjerovjesnika…(oštećeno)”, tj. između 17. do 26. 6. 1550. godine(31),
3) iz natpisa na osnivačevoj grobnici koja se nalazila blizu jugoistočnog mihrabskog zida džamije:
”Naredbom pravednog vladara, sudije, ispio je čašu smrti i preselio se iz kuće tuge u dom počasti i zadovoljstva, potreban božje milosti, pomilovani, pokojni Hasan Nazir, sin Sinanov. Krajem zilhidže devet stotina i šezdesete godine” (tj. između 27.11. do 5.12.1553)(32),
4) na osnovu jednog osnivačevog darovnog zapisa, napisanog početkom muharema 942. godine arapskim jezikom, zabilježenog na prvoj i posljednjoj stranici jednog vjerskog rukopisa:
“…svojoj dobroj djeci, da čitaju iz njega, i svakom ko bude za to dorastao od učenih ljudi nastanjenih u samoj Foči….Ja sam najslabiji božiji sluga, Hasan sin Jusufov, Fočak – Bog mu oprostio!….ispod ovih redova je otisnut pečat pisca ovih redova: “U Boga – dobrotvora pouzdani njegov siromašni sluga Hasan sin Sinanov(33),
5) iz jednog dokumenta dubrovačkog arhiva(34) iz oktobra 1542. godine: pismo pisano “starim ćiriličnim pismenima i na narodnom jeziku(35)”, upućeno dubrovačkoj vlasteli i knezu od “istinitog prijatelja Hasana Balije Nazora(36)”, sa otiskom drugog Hasan Nazirovog pečata na margini pisma: “Rob velikog darovatelja, Boga, ponizni i odani Hasan”,
6) iz zvaničnih bilješki dubrovačkih pisara sačinjenih u periodu između 1543. i 1547. godine(37),
7) iz jedne isprave date srebreničkim ćumurdžijama(38).