POMEN NA DOBROG STAROG ĆIRU (VOZ)

Ćiro od Sarajeva do Foče (od 1939. do 1978.)

Pruga Ustiprača – Goražde – Foča je jedna od zadnjih urađenih pruga uskog kolosjeka u predratnoj Jugoslaviji. Ova pruga je otvorena 17. septembra 1939. godine u jeku rata u Poljskoj, pa je taj datum skoro i zaboravljen.

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 005
Sarajevo
Bistrik
Pale
Koran
Stambolčić
Sjetlina
Podgrab
Prača
Renovica
Banj- Stijena
Mesići – Rogatica
Brčigovo
Dub
Ustiprača
Kopači
Hubjeri
Goražde
Vitkovići
Mravinjac
Osanica
Mrđelići
Ustikolina
Foča
Od Sarajeva, bolje rečeno Bistrika, do Pala pruga je išla kroz kanjon Miljacke.
Negdje između, na trasi s brojnim tunelima, nalazio se stanica/kolodvor Dovlići.
Za kolodvore/stanice Pale i Koran pamtim da su bili na nekoj visoravni,
u vrlo lijepom predjelu, a naročito pamtim prekrasan pogled na planinu Romaniju.
Iza Korana pruga je opet išla vrlo teškim terenom…
Slijede Stambolčić i Sjetlina, potom stanica/kolodvor Podgrab, a zatim malo ravniji teren – uz rijeku Praču i do stanice/kolodvora Prača i Renovica.
Iza Renovice pruga je vodila kroz kanjon rijeke Prače,
koja se ulijeva u Drinu kod Ustiprače. U tom kanjonu nalazila se jedna od najčudnijih stanica/kolodvora – Banj Stijena.
Gdje je bila Banja, ali Stijena je bila ravno iznad naših glava,
jer je cijela stanica/kolodvor bila doslovice usječena u kanjon…
Stanica Sudići ;zatim stanica/kolodvor Mesići-Rogatica
Brčigovo, zatim Dub i Ustiprača.
Pruga prema Foči vodila je uzvodno uz Drinu.
Slijede Kopači, Hubjeri … Goražde,
Vitkoviće (nekada industrijska zona sa puno teretnih vagona)
i Ustikolina… i
Foča…,
i dalje ka Miljevini,
Brod na Drini (uprava željeznice),
Avdagića Luka…
Miljevina…
eh nekad bilo sad se samo spominje…

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 002

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 003

 

Nakon stogodišnjeg staža na prostorima BiH, i legendarni Ćiro je 1. augusta 1978. godine stigao na svoje posljednje odredište, na stanicu Čengić Vila u Sarajevu.

Bosanskohercegovačke uskotračne pruge tokom svog boravka u BiH izgradila je austrougarska vlast, a spajale su različite krajeve BiH sa gradovima susjednih zemalja. Motorni vozovi postepeno su isključivani iz saobraćaja krajem 1960-ih, a posljednje vožnje su imali 1978. godine kada se u BiH ukida uskotračna pruga.

Ćiro je godinama unosio radost u usputna naselja. Prevozio je đake, studente i radnike koji su putovali na posao u Sarajevo. Donosio je prve trešnje, orahe, paprike. Prevozio poštu. Bio je svjedok i brojnih ispraćaja u vojsku.Ćiro nikada nikoga ostavio nije.

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 004

Iz reda vožnje putovanje motornim vozom od Foče do Ustiprače trajalo je sat i sedamnaest minuta, a prema njemu je dužina pruge bila 49 kilometara, što znači da mu je bila brzina oko 40 km/h, što svakako nije malo. Pojava ovih vozova sa kojim sam često putovao za Sarajevo, bilo je ravno putovanju danas avionom. To je pravo poređenje. Komfor, brzina, nema dima, nema buke, nema škripe to je ono što je bila njegova glavna osobina. Koliko me sjećanje služi uvijek je bio pun. Rezervisala su se mjesta tako da nije moglo biti stajanja. Inače prije motornjaka obavezno smo presjedali u Ustiprači. To je presjedanje skoro uvijek bilo dramatično, posebno nakon završetka praznika i školskih raspusta. Obično je to nekako presjedanje bilo noću. Ustiprača je bila puna putnika koji su čekali voz iz Višegrada i Užica za Sarajevo. Kako je stanica Ustiprača u krivini, to su ovi vozovi iznenada ulazili u stanicu, kada je dolazio do opšte pometnje među ovom masom svijeta. Pravilo je bilo – bez pravila, tj. kako se ko snađe. Ovi vozovi su u stanicu Ustiprača dolazili puni, a skoro cijeli voz koji je došao iz Foče i Goražda trebao je da se ukrca za Sarajevo. Ulazili smo kroz prozore, što nije bila rijetkost. Mnogi nisu mogli ni da uđu već su morali da sačekaju drugi voz. Sjedenja nije bilo. I tako do Bistrika i Sarajeva kroz tunele i dimove mašine. Kako su vozovi bili puni, obično su dvije lokomotive vozile ove putničke kompozicije. Konduktera tada nije ni bilo, jer jednostavno čovjek nije mogao ni da prođe kroz voz. Jedna zanimljivost u ovim kompozicijama zimi, bio je zadnji vagon, koji je bio specijalne konstrukcije i koliko se sjećam koristio se za proizvodnju pare za zagrijavanje putničkih vagona i imao je dimnjak. Vjerovatno zbog velikog uspona od Ustiprača do Stambolčića bilo je veliko opterećenje mašina, pa utrošak pare za zagrijavanje vagona nije dolazio u obzir. Od Ustiprače do Sarajeva jedina veća stanica po broju putnika bila je Mesići – Rogatica, koja se nalazila blizu Rogatice. Bilo je zanimljivo gledati iz voza, koji je se kretao preko nadvožnjaka na Bistriku  masu svijeta koja ide od stanice Bistrik  prema gradu. Čovjek da ne povjeruje da je toliki svijet mogao da stane u malenog, dobrog i poslušnog “ćiru”.

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 001

 

priredio:Kenan Sarač

DOBRI STARI ĆIRO (VOZ) – foto i video
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/16/dobri-stari-ciro-voz-foto-i-video/

Advertisements

O fočanskim e s n a f i m a : T e r z i j e ( k r o j a č i ) – tragom fotografije iz 1934. godine

 

Otrgnuto od zaborava

focanske-t-e-r-z-i-j-e-te-godine-1934-zavrsavale-neko-doskolovavanje
To su fočanske t e r z i j e  te godine 1934. završavale neko doškolovavanje…
A na fotografiji su (označeni brojevima):
1. EDHEM MANJO
2. OMER DŽINALIJA
3. JUSUF BAČVIĆ
4. AZIZ BAČVIĆ
5. HASAN PILAV
6. LATIF BAČVIĆ (njegov sin Smajo kasnije imao obućarsku radnju)
7. HASAN ŠUKALO
8. SULEJMEN ef BAČVIĆ
9. MURAT BAČVIĆ
10. HALIM AGANOVIĆ
11. IBRAGA AGANOVIĆ
12. ZAHIR MAČAK

fotografija iz arhiva Mervane Gogalija
fočanske terzije prepoznala: Izeta Gogalija rođena Bačvić

_ _ _ _ _
Terzija je krojač građanske narodne odjeće – narodne nošnje. Potiče od persijske reči „derzi“ odnosno turske „terzi“ koja znači krojač.
Majstori terzijskog zanata su šili različite djelove odjeće od materijala kao što su čoha, somot, atlas a ukrašavali su odjeću svilenim gajtanima, kićankama, šljokicama, srmom.
Dijelovi odjeće koje su šile terzije se zovu:
anterija,
dolama,
muški gunjići,
ječerma,
džamadan,
mintan,
misaraba,
tozluk,
jelek,
džube,
libade,
fistan,
kumoš,
ćurak,
šalvare, i
škuteljka.
Razlika između terzija i abadžija bila je u materijalu, kroju i načinu ukrašavanja. Terzije su šile uglavnom za gradsko stanovništvo, dok su abadžije šile za seosko.
Zbog sličnosti zanata često su dolazili i u sukobe. Kasnije opadanjem oba zanata su se međusobno ispomagala pa odjeću koju bi sašile abadžije ukrašavale su terzije.
Prihvatanjem građanstva da nose sve više evropsku nošnju i potreba za proizvodima terzija je opadala.
(Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije)

priredio:Kenan Sarač

Foča : Stare fočanske zanatlije, nekada bile – sad se samo spominju

foca-stare-focanske-zanatlije-008

Fočanske zanatlije kreirale su autentične predmete, nisu kopirale strane uzore, a radnje su obilovale novim izradama.

foca-stare-focanske-zanatlije-006

 

Stare fočanske zanatlije su sve do prošlog vijeka prenosile zanate na svoje potomke, a među njima najpoznatiji su bili zlatari, sajdžije, krojači, vunari,  obućari, stolari, kujundžije, aščije… locirani u nekadašnjoj Prijekoj čaršiji i njenoj blizini.Među njima bilo je i majstora u izradi metala, a razvijao se i kožarski zanat, jer je kraj bio bogat stokom, što je stvorilo uslove da se tabaci, sarači, čizmadžije i ćurčije pročuju po kvalitetu prerade kože.Kujundžijske radnje u Foči imale su dugogodišnju tradiciju u izradi nakita, ukrašenog narodnim motivima, a nakit je stizao čak do Beča i Pešte.Fočanski kraj bio je poznat i po kućnoj proizvodnji tekstila i ćilima, a njihovom obradom bavili su se krojači, abadžije, bojadžije, svilari.Žene su u svojim kućama tkale, vezle, plele mnoge odjevne i ukrasne predmete, a dorađivale ih i kitile vunom, svilom, kozjom dlakom, pamukom

foca-stare-focanske-zanatlije-002

Kada bi se neko vratio par vijekova unazad u nekadašnju čaršiju, a današnju općinu Foča, mogao bi da se pohvali da živi u trgovačkom zanatskom centru, za čije se vještine čulo na tadašnjim balkanskim i evropskim tržištima.

foca-stare-focanske-zanatlije-001

Radnje čuvenih starih zanatlija, koji su svojim vještinama tada nadmašivali i carigradske majstore, krasile su ovu čaršiju.

foca-stare-focanske-zanatlije-005

Samo rijetki znaju da se od malog trga nastalog u prvoj polovini 14. vijeka Foča vremenom razvila u trgovačko-zanatski centar, smješten na karavanskom putu između Dubrovnika i Carigrada.

foca-stare-focanske-zanatlije-003

Najveći domet u ovom gradu ostvarile su stare zanatlije koje su držale dućane.Sve vrijeme pod turskom, kasnije austrougarskom vladavinom i nadalje, Foča je bila  značajni zanatski centar.

foca-stare-focanske-zanatlije-004

Sada se u Foči nalaze te iste, ali porušene i ruinirane zanatske radnje, stari zanati su pali u zaborav, a zanatlije, kao i želja za zanatom, iščezle.

foca-stare-focanske-zanatlije-007

 

Malo je onih Fočaka koji se toga sjećaju, a još manje onih koji o tome mogu da svjedoče, jer su velemajstori izumrli sa svojim zanatima.

foca-stare-focanske-zanatlije-009

O njima danas samo svjedoče stari zapisi i poneki stariji Fočak. Zanatski centar u Foči skoro pa da je iščezao. Prijeka čaršija sa obiljem radnji i zanatskih proizvoda ličila je po mnogima na današnji Carigrad. Kako je vrijeme odmicalo, tehnologija napredovala, a ratovi i vrijeme činili svoje, dio grada zvani Prijeka čaršija, danas izgleda sablasno.

foca-stare-focanske-zanatlije-010

Zanatlija u tom dijelu skoro da i nema, radnje zjape prazne, a pojedinima čak prijeti urušavanje. Čaršija živi još samo na papiru i oživljava ponekad u sjećanjima potomaka starih zanatlija, kao i ponekog zaljubljenika u starine i svoj grad.

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

 

HISTORIJA FOČE : KAMP KUĆICE U DONJEM POLJU

kamp-kucice-u-donjem-polju-u-foci-001

Historija Foče pamti i važnije događaje. Za one malo starije sugrađane ovo je samo dio lijepih uspomena iz mladosti.
Nekada je Turistički savez općine Foča uredio prostor naspram “Kafebora” i na desnoj obali Ćehotine u Donjem Polju, koji je bio svojevrsna turistička atrakcija u Foči. Oni koji su boravili u Foči imali su mogućnost da se sa svojim automobilima smjeste uz neku simboličnu naknadu, odmore u drvenim kamp kućicama i odmorni nastave svoje dalje putešestvije.

kamp-kucice-u-donjem-polju-u-foci-na-razglednici-iz-60-tih-godina-proslog-stoljeca-002
Kamp kućica odavno nema u Foči. Ostale su samo uspomene.

Na mjestu gdje su bile kamp kućice napravljen je vrtić.
Dječiji vrtić u Donjem Polju posjeduje dvije drvene kućice sa toboganima, ljuljaškama i jedna vrteška.

vrtic-u-donjem-polju-u-foci-008
Ovaj parkić omiljeno je mjesto okupljanja najmlađih stanovnika Foče, ali je često na meti vandala koji pod okriljem noći lome rekvizite.
fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik
priredio:Kenan Sarač

MUSALA – otvoreni prostor za obavljanje namaza

musala

Bajramska musalla morala je biti prostrana, kako bi primila veliki broj vjernika. Musalla se morala odlikovati svojim prirodnim položajem. Iz svih tih razloga musalle su često bile udaljene od centra grada ili što je bio čest slučaj u Bosni i Hercegovini, da budu smještene pored neke rijeke.

Mnogi hadisi ukazuju da je Allahov Poslanik prakticirao klanjati bajram-namaz na musalli – otvorenom prostoru. Ebu Seid el-Hudri, r.a., rekao je: ”Prvo što bi Poslanik činio kada bi izlazio na musallu za Ramazanski i Kurbanski bajram, bilo je klanjanje namaza…” Također, to potvrđuje prethodno spomenuti hadis Ummu Atijje, r.a.
Musala – mjesto u prirodi gdje muslimani na otvorenom prostoru zajednički vrše stanovite pobožnosti. (Bratoljub Klaić – Riječnik stranih riječi A-Ž, Nakladni zavod MH Zagreb 1983.)
fotografija: flickr ekranportal13
priredio:Kenan Sarač

vidi:

HISTORIJA FOČE : MUSALA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/16/historija-foce-musala/
IZ FOČANSKE SEHARE : Pjesma o fočanskim mahalama
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/iz-focanske-sehare-pjesma-o-focanskim-mahalama/
o fočanskim mahalama i fočanskim porodicama vidi na:
Foča : Iz stare sehare (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/23/foca-iz-stare-sehare-foto/

FOČA : Tragom fotografije snimljene negdje 1928.godine

 

Most Mustafe paše – donji Ćehotinski most
Mimohod ljudi tog vremena. Uniforme, dame sa djecom, musliman, kompletan historijski utisak.
Fotografija govori više o vremenu u kom je nastala, negoli nekoliko knjiga.

most-mustafe-pase-donji-cehotinski-most

Međurječka džamija ili Džafer-begova (Džafer- Čelebijina) nalazila se na mjestu nekadašnje Jugobanke, prekoputa hotela Zelengora u dijelu grada zvanom Džaferbegova mahala, a poslije Međurječje. Džamija je bila komplet od čvrstog materijala sa pripadajućim okolnim mezarjem.Teško je oštećena 1943., u avionskom bombardovanju formacija Njemačke vojske,koja se tada nalazila u Foči. To bombardovanje su izvršili Englezi. Tom prilikom je porušena i Osnovna škola koja je bila na mjestu doma JNA. Stradalo je tom prilikom i domaće domicilno stanovništvo. Dolaskom nove komunističke vlasti (KPJ, kasnije SKJ), džamija je 1947. tzv. “obnovom” skroz porušena. Ostatak minareta je teatralno vezan konopcima i uz čuveno samoupravno ho-ruk oboren na zemlju…
Na fotografiji je desno gostionoca Slavija (slastičarna), u kojoj je kasnije bila Zubna ambulanta, pa kasnije Zdravljak. Zdravljak su srušili negdje krajem 70-tih godina XX stoljeća.
Lijevo je banka, kuća porodice Jeremić i Osnovna škola koja je bila na mjestu doma JNA (porušena u pomenutom bombardovanju).
U pozadini su Šukovac i Gradačka stijena.

priredio:Kenan Sarač
fotografija: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

DOBRI STARI ĆIRO (VOZ) – foto i video

Foča, Željeznička stanica 1957..jpg
Gradnja željezničke pruge Sarajevo – Dobrun počela je u jesen 1902. godine. Ukupna dužina trase iznosila je 166,5 km od Sarajeva, preko Bistrika, Dovlića, Pala, Korana, pa sve do Međeđe, gdje se pruga račvala uz dolinu Lima, a drugi krak je vodio prema Višegradu i Dobrunu, gdje je bila državna granica između Austro – Ugarske i Srbije.

Foča-1972.jpg

Kod Stambolčića se pruga izdizala na 939,8 m nadmorske visine i to je bila najviša tačka pruge. Ova pruga je imala 99 tunela, sa velikim brojem vijadukta, galerija, potpornih i obložnih zidova. Zvanično je otvorena 4. jula 1906. godine i aktivno se njom odvijao saobraćaj sve do 1. jula 1978. godine. Tokom Drugog svjetskog rata ova pruga je često bila zatvorena, posebno na području između Dovlića i Hrenovice.

ćiro u Foči 3

1939. pušten je u saobraćaj jos jedan južni krak, od Ustiprače preko Goražda
do Foče, koji je poslije produžen do Miljevine (14 km), pušten u saobraćaj 01.07.1962. godine.

ćiro stari

 

Pruga Ustiprača – Goražde – Foča je jedna od zadnjih urađenih pruga uskog kolosjeka u predratnoj Jugoslaviji. Ova pruga je otvorena 17. septembra 1939. godine u jeku rata u Poljskoj, pa je taj datum skoro i zaboravljen. Evo izvještajaj sa otvaranja ove pruge. (novine  “Politika”).

puštena u saobraćaj pruga.jpg
Prilikom građenja ove pruge nailazilo se na velike poteškoće što se vidi iz sledećeg izvještaja.(novine  “Politika”).

radovi na pruzi.jpg

Dnevno je ovom prugom prolazilo oko 40 kompozicija u oba smjera, poznatih u narodu kao ćiro vozovi. Pretežan teret bio je ugalj iz Miljevine i Pljevalja, oblovina, daske, parket i poljoprivredni proizvodi. Trasa je bila stabilna, obezbijeđena, bez velikih investicija i ulaganja. Lokomotive su bile na ugalj, a brzina vozova bila je oko 40 km na sat.

Svečanost sa otvaranja pruge Ustiprača-Goražde-Foča 1939. godine u stanici Ustiprača.

Letio je ovom prugom (Sarajevo – Dobrun) i ’’Ludi Spaho’’. Bila je to kompozicija od tri vagona. U srednjem vagonu je bio restoran, a naprijed i nazad motorne lokomotive koje su razvijale brzinu od oko 40 km na sat. Uveden je 1936. godine, a stajao je na Bistriku, Palama, Prači i Mesićima u pravcu Beograda. U suprotnom smjeru saobraćao je na relaciji Beograd – Zelenika, odnosno Dubrovnik. Bio je to voz za gospodu, a obični svijet se njime nije vozio jer je bila skupa karta. ’’Hvala Spahu i njegovom dinu, što nabavi bez dima mašinu!’’, uzvikivalo se na stanicama od Bistrika, preko Pala, sve do Dobruna.

ukidanje šumske pruge
_ _ _

ćiro u Foči

03Clipboard

 

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 005

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o

Eh, kad bi…
(Kenan Sarač 2014.)
Eh, kad bi…
eh,kad bi ćiro
ponovo kren'o
na svoj put
Bistrik,Pale,Koran,
Stambolčić,
pa sve dalje,pa sve bliže,
Mesići-Rogatica,Prača,
Ustiprača,Kopači,
u Goražde kad bi stig'o
kroz Vitkoviće proš'o
i u blizinu Foče doš'o
pa u Foči pisn'o
i nastavio dalje…
i na more stig'o
i Dubrovniku namig'o…
eh, kad bi…
(Kenan Sarač 2014.)

Foca          1111

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 001

USPOMENE NA DOBROG STAROG ĆIRU (VOZ)
Ćiro od Sarajeva do Foče
(od 1939. do 1978.)
Sarajevo
Bistrik
Pale
Koran
Stambolčić
Sjetlina
Podgrab
Prača
Renovica
Banj- Stijena
Mesići – Rogatica
Brčigovo
Dub
Ustiprača
Kopači
Hubjeri
Goražde
Vitkovići
Mravinjac
Osanica
Mrđelići
Ustikolina
Foča
Od Sarajeva, bolje rečeno Bistrika, do Pala pruga je išla kroz kanjon Miljacke.
Negdje između, na trasi s brojnim tunelima, nalazio se stanica/kolodvor Dovlići.
Za kolodvore/stanice Pale i Koran pamtim da su bili na nekoj visoravni,
u vrlo lijepom predjelu, a naročito pamtim prekrasan pogled na planinu Romaniju.
Iza Korana pruga je opet išla vrlo teškim terenom…
Slijede Stambolčić i Sjetlina, potom stanica/kolodvor Podgrab, a zatim malo ravniji teren – uz rijeku Praču i do stanice/kolodvora Prača i Renovica.
Iza Renovice pruga je vodila kroz kanjon rijeke Prače,
koja se ulijeva u Drinu kod Ustiprače. U tom kanjonu nalazila se jedna od najčudnijih stanica/kolodvora – Banj Stijena.
Gdje je bila Banja, ali Stijena je bila ravno iznad naših glava,
jer je cijela stanica/kolodvor bila doslovice usječena u kanjon…
Stanica Sudići ;zatim stanica/kolodvor Mesići-Rogatica
Brčigovo, zatim Dub i Ustiprača.
Pruga prema Foči vodila je uzvodno uz Drinu.
Slijede Kopači, Hubjeri … Goražde,
Vitkoviće (nekada industrijska zona sa puno teretnih vagona)
i Ustikolina… i
Foča…,
i dalje ka Miljevini,
Brod na Drini (uprava željeznice),
Avdagića Luka…
Miljevina…
eh nekad bilo sad se samo spominje…

This slideshow requires JavaScript.


VIDEO:
ćiro od sarajeva do foče

************

Clipboard01Clipboard02Clipboard03

Clipboard04

priredio:Kenan Sarač

POMEN NA DOBROG STAROG ĆIRU (VOZ)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/14/pomen-na-dobrog-starog-ciru-voz/

Fočanske priče : EVO ME OPET

  • Foca _ 0012151

  •  EVO ME OPET

    zijad        custo                   900

    Evo me opet u mom sokaku provozala svoje prvo biciklo, baba kupio rošle pa se spuštam do Ribarskog.

    Uveče “štela” se čuje iz Ribarskog neki glas izvikuje brojeve tombole ljeto je i noć je topla… Sa Drine svjež zrak resko razgaljuje.

    Proljeće je… Bagrem ispred moje kuće procvjetao teško i opojno, baba Forda ispred garaže popravlja…
    zijad        custo                   901

    Berem “mace” na Sastavcima. To su napupale vrbe u mojoj Foči, u mom sokaku.

    Ramazan je….trčim na vrh sokaka vidjeti jesu li se kandilji upalili!

    Zima je… veliki snijeg napadao a mi valjamo grudvu sa vrha sokaka do moje kuće…velika je ogromna,snjeg je težak i ide nam…pravimo velikog snješka uz moju kuću,dopire nam do prozora, a mama galami šta smo uradili – ući će vlaga u kuću.

    ribarski foca       1111_n

    Trčim sa mojom Lolom igramo se na ” grobiću” bila je najpametnija kuja…

    foca        74117614

    Svakom djetinjstvo ostane u sjećanju i nema ga više, a kod mene nema više ni moje Foče, ni mog sokaka, ni moje kuće…nema više ni “maca” na Sastavcima i topole su posjekli…samo Drina ostala hladna,hučna,plahovita i prkosna!

    Mervana Gogalija

    foca     98065090

    nema više ni moje Foče, ni mog sokaka, ni moje kuće...nema više ni -maca- na Sastavcima i topole su posjekli...samo Drina ostala
     fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

 

  • FOČA:Mervana Gogalija je napisala cijelu knjigu u par rečenica.HVALA ti Mervana!

 

 

FOČA : SOKAK MOG DJETINJSTVA (foto)

foca _ ulica iz mog djetinjstva _350
SOKAK MOG DJETINJSTVA…desno Malkića bašća,zatim kuća Šećerovića,kuća Alaima,kuća Čankušića,kuća Mačaka,kuća Sarača…lijevo škola, kuća Bašića,kuća Mačaka….

Zamisli…

Sokak mog djetinjstva.U njem sam napravio prve korake.Najranije uspomene vežu me za nj.
Sokak u kojem sam živio nalazi se u centru Foče.MZ Centar I.U Međurječju – mahali među rijekama.
Ćehotina i Drina,sastavci blizu.
Sokak/ulica prvotno dobi naziv Međurječka.Upravo, radi blizine rijeka i sastavaka.
U vremenu poslije 1965. dobi ime po narodnom heroju Mustafi Alajbegoviću.
Neki novi ljudi 2000 i neke preimenovaše ga u Principovu…
Šipto,Torba,Pane,Šule,Buco,Futa,Betko,Šele,Zuca… To je samo dio raje iz sokaka.
Vesna,Gordana,Marina,Elvira,Eldina,Sada,Mina,Suvada…I to je samo dio raje iz sokaka.

Medjurjecje,Foca,1963 _ Sevala Sarac,rodjena Buric sa djecom Belmom i Kenanom _ 015
SOKAK MOG DJETINJSTVA…pred kućom Muhammeda Bašića.
Mile Solaja_Kenan Sarac_Sacir Sarac_Medjurjecje_Foca_vidi se jerbacma u basci Sacira Saraca_78956
SOKAK MOG DJETINJSTVA…pored bašće Kenana Sarača.

U sokaku…nema više te stare raje. Nema više ni nekih kuća.Dođe neki čudan vakat.
Porušiše neke kuće.Samo BOŠNJAČKE.Među njima kuću Muhammeda Bašića,kuću Kenana Sarača,
kuću Muja Mačka,kuću Envera Blace.I ne platiše.A porez traže.REDOVNO!
KOGA JE BRIGA ZA TO?

HPIM1221.JPG
SOKAK MOG DJETINJSTVA …kuća Kenana Sarača 2011. Lutvija Šukalo u obilasku. Auto parkiran na temelju kuće Muhammeda Bašića
Medjurjecje _ 23_04_2014__103433
SOKAK MOG DJETINJSTVA 2014… nema više kuća Kenana Sarača i Muhammeda Bašića.Bespravno srušene.Ko će ih praviti? I kada? Donacije odlaze i prolaze…Ima li nade za Fočake???

zaMisli…proMisli…Mućni…Bućni…

A sokak k'o sokak.Mjenja se i ostaje.Ljudi odlaze…

Focca _Medjurjecje 10_kod basce_ 13032014 _0114
SOKAK MOG DJETINJSTVA…detalj…
Focca _Medjurjecje 6 _ 13032014 _0106
SOKAK MOG DJETINJSTVA…detalj…
nekad bila ada_rjecno ostrvo na Cehotini u Medjurjecju _ Foca ___
Nekad bila ada, ostrvo na Ćehotini u Međurječju ispod kuća Mačaka,Sarača i Bašića…Nekadašnja raja na plaži i na kupanju…
Kenan Sarac_Foca_Medjurjecje_u avliji porodicne kuce Sacira Saraca__
SOKAK MOG DJETINJSTVA…detalj iz avlije Kenana Sarača 1970.

žžž50185343žžž50185345

 

priredio: Kenan Sarač