[FOTOPRIČA]  FOČA  IZ  1970. i neke…

Foča  iz 1970. i neke…

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks…Centar…

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 001

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 002

 

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 003

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 004

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 005

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 006

 

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 007

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 008

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 009

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 010

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 011

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 012

 

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 015

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 016

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

Zdravljak, plakate za kino, Dom JNA, reklama za Varteks _ 017

 

Advertisements

FOČANSKE PRIČE : Čevapi i dudovi

“ Kafe Bora” nema više _ 032

Dođe tako vrijeme čovjeku kad vrati sat godinama unatrag pa se vremeplov života prostre pred njega kao priča neispričana sklupčana u nekom kutku uma. Meni se to klupko često odmotava,dođoh i ja u te godine….
Večeras je neko u komšiluku potpalio roštilj,pa miris komšijinog roštilja u mom umu odmota sjećanja.

Noć je topla,mama mi oblači bijele hulahopke,plavu suknju,bijelu košulju,sandale neke bijele sa kaišom na čijem kraju je bijeli metalni cvjetić,stavlja šnalu u kosu.Spremna sam za večernji izlazak. Idemo u “Kafe Bor” na čevape! Pa ,cijeli dan sam čekala taj trenutak. Između mame i babe za ruku i polako korzom lagano šetamo.

“ Kafe Bora” nema više _ 033

Kafe Bor se nalazio u Donjem Polju. Od Međurječja do Kafe Bora je trebalo nekih deset minuta hoda a mi smo taj put prolazili više od pola sata ili gotovo sat.Dok staneš sa ovim,dok se pozdraviš sa onim,dok te neko zaustavi da malo popričate,puno korzo fočaka.A onda stižemo na odredište.Osjetim miris roštilja u zraku. U tom “Kafe Boru” su pravili takve čevape sa mirisom djetinstva i okusom koji se više ponoviti ne može.

“Kafe Bor” je bio pored Deove džamije u Donjem Polju. Jedna lijepa kafana sastajalište fočaka ,koja je imala baštu u dubokoj hladovini bora ili borova ne sjećam se precizno. Svirala je muzika “u živo “ tiho i nenametljivo. Ili ja tako zamišljam. Pod je bio posut nekim šljunkom ili sitnim kamenom ,stolovi na željeznim nogama sa drvenim uskim daskama odozgo prekriveni bijelim stolnjacima. Penjemo se uz par stepenika, na desno je bašta i nalazimo slobodan sto u samom dnu. Stolice su željezne boje ,možda crvene ni to se ne sjećam ali se dobro sjećam duda. Eh da,zbog tog duda sam dobila batine. Dud je bio stari ,prastari sa krošnjom koja se nadvijala nad baštom “Kafe Bora”.Njegovi plodovi su padali po bašti.Veliki sočni tamnoljubičasti plodovi slatki i primamljivi. Dok smo čekali čevape da se ispeku, ja sam onaj gusti od jagode srknula i ubrzo su se plodovi duda našli u mojim ustima. Tako sam se najela dudova da nisam mogla pojesti više od dva čevapa.Dudovi nisu samo završili u mom stomaku nego su se zadržali i na mojim bijelim hulahopkama,bijeloj košulji ,čak je i mašnica na sandalama pocrvenila.Mama koluta očima,baba se naljutio uz onu standardnu vaspitnu mjeru :” Znaćeš ti kad kući dođeš!”

“ Kafe Bora” nema više _ 037
“ Kafe Bora” nema više,ni Deove džamije,ni onog sokaka,ni duda ni one moje Foče,ništa. Eto, dođu te godine čovjeku kad zagazi u njih pa je bliže tamo nego vamo.Moj baba rahmet mu duši bi znao reći :” Više ih poznajem tamo u Tećiji( fočansko mezarje) nego ovamo.”
Sve je otišlo tamo i “Kafe Bor” i sokaci i džamije i ljudi a ja još ovamo sa mirisom čevapa i okusom dudova splavarim sjećanjima.

Mervana Gogalija, april 2018.

fotografija:Enes Muminović/internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Neki drugi…

 

Neki drugi…

U zločinačkom pohodu neki neljudi porušiše Kafe “Bor”
Ostao je dječiji vrtić preko puta
Nema više ni dudova što krasiše baštu Kafe “Bora”
U maju još uvijek zriju fočanske trešnje
ali te trešnje sada kradu neka druga djeca

Moja komšinica Mervana divno opisa Dječiji vrtić
Kroz maglu još trepere uspomene
Vožnja ponijem, autići, stoni tenis…
a u Vrtiću danas igraju se druga djeca…

Nema više ni Deove džamije,
ne prepoznajem ni sokake, ni mahale
Ni moj grad nije više što je bio…
U njemu su neki drugi…

Kenan Sarač

Neki drugi... _ 002

priredio:Kenan Sarač
fotografija:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKE PRIČE : DJEČIJI VRTIĆ U DONJEM POLJU

DJEČIJI VRTIĆ U DONJEM POLJU _ 003

 

Tamo negdje 1968./69. godine sagradiše u Foči veliki park za djecu. Nisam sigurna da li mu je službeni naziv bio Vrtić,ali mi smo ga svi zvali tako – Vrtić.Vrtić se nalazio u Donjem Polju (dio grada ) na desnoj obali Ćehotine. Veliki park sa raznim sadržajem predstavljao je mali raj za svu malu i onu malo veću fočansku raju.Vrtić je radio u sezoni proljeće-ljeto.

” Otvorio se Vrtić!” “ Idemo u Vrtić!” Nije bilo kuće u Foči u kojoj se ovo nije čulo. Klackalice,tobogani,ljuljačke,staza za vožnju bicikla i malih autića,klupe, zelenilo, cika,vriska,trka i neizmjerna radost u očima mališana. I naravno da bi se to sve moglo lijepo održavati naplaćivala se ulaznica. Sjećam se dugačkog reda pred ulazom. Mala fočanska raja drži za ruku roditelje ili nekog starijeg i oni malo veći cupkaju nestrpljivo, gurkaju se , a svi uzbuđeni , oči cakle, noge nestrpljive i svi bi odjednom da uđu u taj svijet igre bez kraja.

Sa ulaza bi se svi rastrčali ko će prije zauzeti ljuljačku,oni što nisu stigli prvi strpljivo bi čekali na red. Malo se ljuljaš, pa pustiš drugog da se ljulja, pa opet sve ukrug. Ne mogu odvojiti šta je bilo najbolje vožnja biciklom ili velika ljuljačka.Dugački redovi pred oboje.

Pony,tako su se zvali bicikli ,koji su se iznajmljivali za par vožnji na stazi koja je išla u krug . U to vrijeme to je bio pojam bicikla, bar za mene!Bicikli na dva točka,lijepi plavi ili crveni,sa zvonom na guvernalu,sicom bijele boje koje se podešavalo visini vozača i pedalama koje sam sa strašću okretala. Hej vozila sam ponyia u Vrtiću događaj dana. A velika ljuljačka je isto bila nešto posebno.Ma to je bio spektakl uživanja. Možda opet za mene jer sam bila mala, a na tu ljuljačku su samo mogli veliki. Na njoj se ljuljalo desno-lijevo po horizontali i moglo je stati puno raje,pa onda opleti u vis desno,pa uvis lijevo.

Eh da Vrtić, naš vrtić u našoj Foči,u našem djetinstvu. Po sjećanju čika Zaima i tete Kaće Voloder Vrtić je otvoren 1968. ili ‘69. nisu sigurni,čika Zaim je bio direktor. Hvala teti Kaći na ovoj informaciji.Po mišljenu drugih fočaka koje sam kontaktirala otvoren je negdje sedamdeset i neke al to nije bitno bitno je da je postojao.

Hvala i Enesu Muminoviću koji je radio u Vrtiću i koji je nesebično podijelio svoje sjećanje :” Što se tiče vrtića u Donjem Polju ne mogu ti tačno reći godinu,ma da prva postava kad je otovren je bila u sastavu Enver Kafedžić,Enes Muminović i Milovan Milanović. Ulaz se naplaćivao i moglo se ostati uvijek duže nego li je vrijedila uplata. Što se tiče fotografija možeš uzeti sve koje sam postavio i mislim da sam ja jedini koji je slikao neke momente u vrtiću vožnje pony bicikla,onda na velikoj ljuljašci i više momenata sa pojedincima.Druge godine Enver je napustioi otišao za Švicarsku,a umjesto njega je došao Izo Mehmedbašić. Milovan je radio sa malom djecom do sedam godina a nas dvojica smo deverali sa ovim većim do petnaest godina.Treću sezonu je preuzeo Munja pošto je već radio u obdaništu.Direktor je bio Zaim Voloder a šef Ušto Hasan.Pravili smo kojekakve kombinacije usluga za posjetioce,tako što smo imali predstavnike malih posjetilaca koji su kontrolisali svoje drugove i drugarice da li se ponašaju po pravilima “ dječijeg vrtića” npr Jasminka Bečković-Mehmedbašić sa ovom većom rajom,Nina od dr Hasene Vreto sa rajom do 10 god.Tako su poslušni imali šanse da voze pony,romobil ili autić besplatno. Nabavljena je i radio-stanica, pa je puštana muzika non-stop čak i po željama naših malih posjetilaca.Druge godine smo imali problem sa poplavom,naime izlila se Ćehotina do prve stepenice “ Kafe Bora” a naplatna kućica poplavljena.Unutra je bio nivo vode oko 1,5 metara.Čišćenje je organizovano udarnički opet sa malim posjetiocima. Naravno slijedile su nagrade besplatne vožnje i rad sa radio stanicom,navijanje ploča po željama i još mnogo toga… ” priča Enes Muminović.

“Tačna godina otvaranja Vrtića je 1973., u proljeće…” dodao je Enes Muminović.

Ova priča o Vrtiću u kojem sam se igrala kao dijete nastaje iz mojih krhotina sjećanja koje želim da oživim za one moje generacije i one malo prije i poslije mene.Tada smo bili ne samo djeca željni igre i zabave nego i djeca koja su se družila zajedno bez podjele na ime ili naciju ili vjeru. Bili smo samo MALA i VELIKA fočanska raja – Fočaci . Sad smo JEDNI vamo,DRUGI tamo.Sad smo veliki ljudi pa prenesimo svojoj djeci bar djelić one ljepote jer ljepota je u različitom,ljepota je u dobrom i kad pruži ruku onaj JEDAN onom DRUGOM. Djeca uvijek ostaju djeca a ljudi mogu biti neljudi ,na nama je da izaberemo.

Mervana Gogalija , mart 2018.

DJEČIJI VRTIĆ U DONJEM POLJU _ 004

DJEČIJI VRTIĆ U DONJEM POLJU _ 009

DJEČIJI VRTIĆ U DONJEM POLJU _ 006

DJEČIJI VRTIĆ U DONJEM POLJU _ 005

DJEČIJI VRTIĆ U DONJEM POLJU _ 008

DJEČIJI VRTIĆ U DONJEM POLJU _ 007

 

fotografije:Enes Muminović

oprema teksta:focanskidani

HISTORIJA FOČE : OSNOVNA ŠKOLA “IVAN GORAN KOVAČIĆ” (FOTO)

Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 007
Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” u Foči

1912. fočanski gradonačelnik Zulfikarpašić odluči dati svoje zemljište (oko 6.000 m2) u središtu grada za izgradnju katoličke crkve.
1914. godine, crkva je bila dovršena.
Stajala je sve do 1943. kada je, zračnim bombardiranjem grada, teško oštećena.
Nakon Drugoga svjetskog rata, 1947./48., mjesne vlasti donose odluku o potpunu uklanjanju ruševina. U prosincu/decembru 1954. godine Državni sekretarijat za poslove opće uprave i budžet NRBiH, unatoč protivljenju Biskupskoga ordinarijata u Mostaru i mjesnih katolika, donosi dekret kojim je dopuštena potpuna eksproprijacija zemljišta na kojem je stajala katolička crkva, da bi se izgradila Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić“ – poznata i kao Donja škola.
Na mjestu srušene crkve sagrađena je Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”.
1980-ih škola je izmještena u Međurječje na mjesto bivše Učiteljske škole, Gimnazije i ŠPO-oa, odnosno starog Srednjoškolskog Centra.
Tokom agresije uklonjeni su ostatci ove građevine.

Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 008
Nekada je u parku ispred Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Foči stajala i bista narodnog heroja Šerifa Loja
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 013
U parku ispred Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Foči
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 006
Nastavni kadar Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Foči
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 003
Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” u Foči
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 002
Foča – u prvom planu Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić”
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 005
U parku ispred Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Foči
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 004
ispred Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Foči
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 009
Spomenik ispred Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Foči
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 011
U parku ispred Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Foči
Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _ 014
U parku ispred Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” u Foči

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik/internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

**************

Osnovna škola Ivan Goran Kovačić u Foči _
Zaboravljena Foča

HISTORIJA FOČE : OSNOVNA ŠKOLA “IVAN GORAN KOVAČIĆ” (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/historija-foce-osnovna-skola-ivan-goran-kovacic-foto/

Ivan Goran Kovačić:Smrt sa više verzija
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/02/ivan-goran-kovacicsmrt-sa-vise-verzija/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

[historija] USTIKOLINA : Odlazak na hadždž 1978. godine

 

Hadži Dervo Omerbašić, odlazak na hadždž 1978. godine.
U pratnji svojih najbližih, rodbine, komšija…

Odlazak na hadždž 1979. - Ustikolina

Na fotografiji su :Hadži Dervo Omerbašić, kćerke Fatima i Halima, snaha Tifija , unuke Dana i Elva, Esma Karović, Nermana Čelik Pejkušić, Mula Čelik, Ferid Čelik, Jasmina Gogalija, Sevda Hadžović, rođena Imamović, Husko Herić…

Fotgrafisano na Miljevini, 1978. godine.

 

tekst i fotografija:Melika Rašidović

Fočanski sportski vremeplov (na fotografijama)

Otrgnuto od zaborava

Ne pretendujući da ispišem historiju/povijest/istoriju fočanskog sporta objavljujem nekoliko fotografija fočanskih sportskih kolektiva i fočanskih sportista skupljenih sa raznih strana svijeta.

STK “Perućic” Foča

Najtrofejniji fočanski sportski kolektiv. U ženskoj konkurenciji – neprikosnoven.

Stonoteniserke i stonoteniseri STK Perućica Foča u Zagrebu _ 002

stonoteniserke MOSI 1981. Ivangrad_samo 2. mjesto za Foču _ 003
stonoteniserke MOSI 1981. Ivangrad – “samo”  2. mjesto za Foču
Stonoteniserke i stonoteniseri STK Perućica Foča u Zagrebu _ 001
Milan Stupar ,Zeka, Gordana Kovacevic Cebic, Fatima Mimica Bogdanic Isanovic, Ismet Krkalic,Alma Fazlic, Fikro Fazlic, Krkalic, Nada Markovic Kujundzic, Nada Obrenovic, Branka Vukovic Isanovic Selma, Eldijana Aganovic, Branko Petkovic, Ismir Hadzic-Robota, Damir Fazlic, Almir Krkalic

RK “Sutjeska” Foča

Jedan od najmlađih fočanskih sportskih kolektiva.

RK Sutjeska Foča _ 001

Jedan od najmlađih fočanskih sportskih kolektiva.

RK Sutjeska Foča _ 002

RK Sutjeska Foča _ 003

 

OK “Maglić” Foča

OK Maglić Foča _ 001OK Maglić Foča _ 002

2

OK Maglić Foča _ 004

OK Maglić Foča

4

KK “Sutjeska” Foča

KK Sutjeska Foča _ 004

KK Sutjeska Foča _ 002

KK Sutjeska Foča _ 003

KK Sutjeska Foča _ 001

FK “Sutjeska” Foča

FK Sutjeska Foča _ 001

FK Sutjeska Foča _ 002

FK Sutjeska Foča _ 003

FK Sutjeska Foča _ 004

FK Sutjeska Foča _ 005

FK Sutjeska Foča _ 006

FK Sutjeska Foča 1973.-74.

FK Sutjeska Foča 1973.-74. _ 002

FK Sutjeska Foča _ 007

FK Sutjeska Foča _ 008

FK Sutjeska Foča _ 009

FK Sutjeska Foča _ 010

FK Sutjeska Foča _ 011

FK Sutjeska Foča _ 012

FK Sutjeska Foča _ 013

FK Sutjeska Foča _ 014

FK Sutjeska Foča _ 015

FK Sutjeska Foča _ 016

FK Sutjeska Foča _ 017

FK Sutjeska Foča _ 018

FOČANSKI SPORTSKI RADNICI, NEKADA...

 

 

0

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

 

HISTORIJA FOČE ISPRIČANA FOTOGRAFIJAMA

NORD KASERNE FOČA _ 001

Za vrijeme Austrougarske u Foči bile nekolike vojne kasarne, nazivane još i logorima (sjeverni, južni, istočni)…
Za vrijeme Austrougarske u Vikoču bila žandarmerijska stanica, bio most željezni preko Ćehotine, bile tri prodavnice ,bio mekteb, bila džamija,bila kahva(na) ,bile dvije škole, bio matični ured… Danas u 21 stoljeću samo jedna kuća ima…

NORD KASERNE FOČA _ 003NORD KASERNE FOČA _ 004NORD KASERNE FOČA _ 005razglednica poslana iz Foče 1914. _ 002razglednica poslana iz Foče 1914. _ 003razglednica poslana iz Foče 1914Sued kaserne Foča _ 001Sued kaserne Foča _ 002Ustikolina - Kula Čengića kod Foče _ 001vojni logor u Aladži _ 002vojni logor u Aladžizaboravljena Foča _ 001zaboravljena Foča _ 002zaboravljena Foča _ 003zaboravljena Foča _ 004zaboravljena Foča _ 005zaboravljena Foča _ 006zaboravljena Foča _ 007

Čelebići kod Foče - nekada na Tursko - Crnogorskoj granici
Čelebići kod Foče – nekada na Tursko – Crnogorskoj granici

zaboravljena Foča _ 008zvrk

Foča oko 1915
Foča oko 1915

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

POMEN NA DOBROG STAROG ĆIRU (VOZ)

Ćiro od Sarajeva do Foče (od 1939. do 1978.)

Pruga Ustiprača – Goražde – Foča je jedna od zadnjih urađenih pruga uskog kolosjeka u predratnoj Jugoslaviji. Ova pruga je otvorena 17. septembra 1939. godine u jeku rata u Poljskoj, pa je taj datum skoro i zaboravljen.

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 005
Sarajevo
Bistrik
Pale
Koran
Stambolčić
Sjetlina
Podgrab
Prača
Renovica
Banj- Stijena
Mesići – Rogatica
Brčigovo
Dub
Ustiprača
Kopači
Hubjeri
Goražde
Vitkovići
Mravinjac
Osanica
Mrđelići
Ustikolina
Foča
Od Sarajeva, bolje rečeno Bistrika, do Pala pruga je išla kroz kanjon Miljacke.
Negdje između, na trasi s brojnim tunelima, nalazio se stanica/kolodvor Dovlići.
Za kolodvore/stanice Pale i Koran pamtim da su bili na nekoj visoravni,
u vrlo lijepom predjelu, a naročito pamtim prekrasan pogled na planinu Romaniju.
Iza Korana pruga je opet išla vrlo teškim terenom…
Slijede Stambolčić i Sjetlina, potom stanica/kolodvor Podgrab, a zatim malo ravniji teren – uz rijeku Praču i do stanice/kolodvora Prača i Renovica.
Iza Renovice pruga je vodila kroz kanjon rijeke Prače,
koja se ulijeva u Drinu kod Ustiprače. U tom kanjonu nalazila se jedna od najčudnijih stanica/kolodvora – Banj Stijena.
Gdje je bila Banja, ali Stijena je bila ravno iznad naših glava,
jer je cijela stanica/kolodvor bila doslovice usječena u kanjon…
Stanica Sudići ;zatim stanica/kolodvor Mesići-Rogatica
Brčigovo, zatim Dub i Ustiprača.
Pruga prema Foči vodila je uzvodno uz Drinu.
Slijede Kopači, Hubjeri … Goražde,
Vitkoviće (nekada industrijska zona sa puno teretnih vagona)
i Ustikolina… i
Foča…,
i dalje ka Miljevini,
Brod na Drini (uprava željeznice),
Avdagića Luka…
Miljevina…
eh nekad bilo sad se samo spominje…

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 002

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 003

 

Nakon stogodišnjeg staža na prostorima BiH, i legendarni Ćiro je 1. augusta 1978. godine stigao na svoje posljednje odredište, na stanicu Čengić Vila u Sarajevu.

Bosanskohercegovačke uskotračne pruge tokom svog boravka u BiH izgradila je austrougarska vlast, a spajale su različite krajeve BiH sa gradovima susjednih zemalja. Motorni vozovi postepeno su isključivani iz saobraćaja krajem 1960-ih, a posljednje vožnje su imali 1978. godine kada se u BiH ukida uskotračna pruga.

Ćiro je godinama unosio radost u usputna naselja. Prevozio je đake, studente i radnike koji su putovali na posao u Sarajevo. Donosio je prve trešnje, orahe, paprike. Prevozio poštu. Bio je svjedok i brojnih ispraćaja u vojsku.Ćiro nikada nikoga ostavio nije.

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 004

Iz reda vožnje putovanje motornim vozom od Foče do Ustiprače trajalo je sat i sedamnaest minuta, a prema njemu je dužina pruge bila 49 kilometara, što znači da mu je bila brzina oko 40 km/h, što svakako nije malo. Pojava ovih vozova sa kojim sam često putovao za Sarajevo, bilo je ravno putovanju danas avionom. To je pravo poređenje. Komfor, brzina, nema dima, nema buke, nema škripe to je ono što je bila njegova glavna osobina. Koliko me sjećanje služi uvijek je bio pun. Rezervisala su se mjesta tako da nije moglo biti stajanja. Inače prije motornjaka obavezno smo presjedali u Ustiprači. To je presjedanje skoro uvijek bilo dramatično, posebno nakon završetka praznika i školskih raspusta. Obično je to nekako presjedanje bilo noću. Ustiprača je bila puna putnika koji su čekali voz iz Višegrada i Užica za Sarajevo. Kako je stanica Ustiprača u krivini, to su ovi vozovi iznenada ulazili u stanicu, kada je dolazio do opšte pometnje među ovom masom svijeta. Pravilo je bilo – bez pravila, tj. kako se ko snađe. Ovi vozovi su u stanicu Ustiprača dolazili puni, a skoro cijeli voz koji je došao iz Foče i Goražda trebao je da se ukrca za Sarajevo. Ulazili smo kroz prozore, što nije bila rijetkost. Mnogi nisu mogli ni da uđu već su morali da sačekaju drugi voz. Sjedenja nije bilo. I tako do Bistrika i Sarajeva kroz tunele i dimove mašine. Kako su vozovi bili puni, obično su dvije lokomotive vozile ove putničke kompozicije. Konduktera tada nije ni bilo, jer jednostavno čovjek nije mogao ni da prođe kroz voz. Jedna zanimljivost u ovim kompozicijama zimi, bio je zadnji vagon, koji je bio specijalne konstrukcije i koliko se sjećam koristio se za proizvodnju pare za zagrijavanje putničkih vagona i imao je dimnjak. Vjerovatno zbog velikog uspona od Ustiprača do Stambolčića bilo je veliko opterećenje mašina, pa utrošak pare za zagrijavanje vagona nije dolazio u obzir. Od Ustiprače do Sarajeva jedina veća stanica po broju putnika bila je Mesići – Rogatica, koja se nalazila blizu Rogatice. Bilo je zanimljivo gledati iz voza, koji je se kretao preko nadvožnjaka na Bistriku  masu svijeta koja ide od stanice Bistrik  prema gradu. Čovjek da ne povjeruje da je toliki svijet mogao da stane u malenog, dobrog i poslušnog “ćiru”.

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 001

 

priredio:Kenan Sarač

DOBRI STARI ĆIRO (VOZ) – foto i video
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/16/dobri-stari-ciro-voz-foto-i-video/

O fočanskim e s n a f i m a : T e r z i j e ( k r o j a č i ) – tragom fotografije iz 1934. godine

 

Otrgnuto od zaborava

focanske-t-e-r-z-i-j-e-te-godine-1934-zavrsavale-neko-doskolovavanje
To su fočanske t e r z i j e  te godine 1934. završavale neko doškolovavanje…
A na fotografiji su (označeni brojevima):
1. EDHEM MANJO
2. OMER DŽINALIJA
3. JUSUF BAČVIĆ
4. AZIZ BAČVIĆ
5. HASAN PILAV
6. LATIF BAČVIĆ (njegov sin Smajo kasnije imao obućarsku radnju)
7. HASAN ŠUKALO
8. SULEJMEN ef BAČVIĆ
9. MURAT BAČVIĆ
10. HALIM AGANOVIĆ
11. IBRAGA AGANOVIĆ
12. ZAHIR MAČAK

fotografija iz arhiva Mervane Gogalija
fočanske terzije prepoznala: Izeta Gogalija rođena Bačvić

_ _ _ _ _
Terzija je krojač građanske narodne odjeće – narodne nošnje. Potiče od persijske reči „derzi“ odnosno turske „terzi“ koja znači krojač.
Majstori terzijskog zanata su šili različite djelove odjeće od materijala kao što su čoha, somot, atlas a ukrašavali su odjeću svilenim gajtanima, kićankama, šljokicama, srmom.
Dijelovi odjeće koje su šile terzije se zovu:
anterija,
dolama,
muški gunjići,
ječerma,
džamadan,
mintan,
misaraba,
tozluk,
jelek,
džube,
libade,
fistan,
kumoš,
ćurak,
šalvare, i
škuteljka.
Razlika između terzija i abadžija bila je u materijalu, kroju i načinu ukrašavanja. Terzije su šile uglavnom za gradsko stanovništvo, dok su abadžije šile za seosko.
Zbog sličnosti zanata često su dolazili i u sukobe. Kasnije opadanjem oba zanata su se međusobno ispomagala pa odjeću koju bi sašile abadžije ukrašavale su terzije.
Prihvatanjem građanstva da nose sve više evropsku nošnju i potreba za proizvodima terzija je opadala.
(Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije)

priredio:Kenan Sarač

Foča : Stare fočanske zanatlije, nekada bile – sad se samo spominju

foca-stare-focanske-zanatlije-008

Fočanske zanatlije kreirale su autentične predmete, nisu kopirale strane uzore, a radnje su obilovale novim izradama.

foca-stare-focanske-zanatlije-006

 

Stare fočanske zanatlije su sve do prošlog vijeka prenosile zanate na svoje potomke, a među njima najpoznatiji su bili zlatari, sajdžije, krojači, vunari,  obućari, stolari, kujundžije, aščije… locirani u nekadašnjoj Prijekoj čaršiji i njenoj blizini.Među njima bilo je i majstora u izradi metala, a razvijao se i kožarski zanat, jer je kraj bio bogat stokom, što je stvorilo uslove da se tabaci, sarači, čizmadžije i ćurčije pročuju po kvalitetu prerade kože.Kujundžijske radnje u Foči imale su dugogodišnju tradiciju u izradi nakita, ukrašenog narodnim motivima, a nakit je stizao čak do Beča i Pešte.Fočanski kraj bio je poznat i po kućnoj proizvodnji tekstila i ćilima, a njihovom obradom bavili su se krojači, abadžije, bojadžije, svilari.Žene su u svojim kućama tkale, vezle, plele mnoge odjevne i ukrasne predmete, a dorađivale ih i kitile vunom, svilom, kozjom dlakom, pamukom

foca-stare-focanske-zanatlije-002

Kada bi se neko vratio par vijekova unazad u nekadašnju čaršiju, a današnju općinu Foča, mogao bi da se pohvali da živi u trgovačkom zanatskom centru, za čije se vještine čulo na tadašnjim balkanskim i evropskim tržištima.

foca-stare-focanske-zanatlije-001

Radnje čuvenih starih zanatlija, koji su svojim vještinama tada nadmašivali i carigradske majstore, krasile su ovu čaršiju.

foca-stare-focanske-zanatlije-005

Samo rijetki znaju da se od malog trga nastalog u prvoj polovini 14. vijeka Foča vremenom razvila u trgovačko-zanatski centar, smješten na karavanskom putu između Dubrovnika i Carigrada.

foca-stare-focanske-zanatlije-003

Najveći domet u ovom gradu ostvarile su stare zanatlije koje su držale dućane.Sve vrijeme pod turskom, kasnije austrougarskom vladavinom i nadalje, Foča je bila  značajni zanatski centar.

foca-stare-focanske-zanatlije-004

Sada se u Foči nalaze te iste, ali porušene i ruinirane zanatske radnje, stari zanati su pali u zaborav, a zanatlije, kao i želja za zanatom, iščezle.

foca-stare-focanske-zanatlije-007
Foča – Prijeka čaršija
Foča - Prijeka čaršija, nekada
Foča – Prijeka čaršija, nekada

 

Malo je onih Fočaka koji se toga sjećaju, a još manje onih koji o tome mogu da svjedoče, jer su velemajstori izumrli sa svojim zanatima.

foca-stare-focanske-zanatlije-009

O njima danas samo svjedoče stari zapisi i poneki stariji Fočak. Zanatski centar u Foči skoro pa da je iščezao. Prijeka čaršija sa obiljem radnji i zanatskih proizvoda ličila je po mnogima na današnji Carigrad. Kako je vrijeme odmicalo, tehnologija napredovala, a ratovi i vrijeme činili svoje, dio grada zvani Prijeka čaršija, danas izgleda sablasno.

foca-stare-focanske-zanatlije-010

Zanatlija u tom dijelu skoro da i nema, radnje zjape prazne, a pojedinima čak prijeti urušavanje. Čaršija živi još samo na papiru i oživljava ponekad u sjećanjima potomaka starih zanatlija, kao i ponekog zaljubljenika u starine i svoj grad.

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

 

HISTORIJA FOČE : KAMP KUĆICE U DONJEM POLJU

kamp-kucice-u-donjem-polju-u-foci-001

Historija Foče pamti i važnije događaje. Za one malo starije sugrađane ovo je samo dio lijepih uspomena iz mladosti.
Nekada je Turistički savez općine Foča uredio prostor naspram “Kafebora” i na desnoj obali Ćehotine u Donjem Polju, koji je bio svojevrsna turistička atrakcija u Foči. Oni koji su boravili u Foči imali su mogućnost da se sa svojim automobilima smjeste uz neku simboličnu naknadu, odmore u drvenim kamp kućicama i odmorni nastave svoje dalje putešestvije.

kamp-kucice-u-donjem-polju-u-foci-na-razglednici-iz-60-tih-godina-proslog-stoljeca-002
Kamp kućica odavno nema u Foči. Ostale su samo uspomene.

Na mjestu gdje su bile kamp kućice napravljen je vrtić.
Dječiji vrtić u Donjem Polju posjeduje dvije drvene kućice sa toboganima, ljuljaškama i jedna vrteška.

vrtic-u-donjem-polju-u-foci-008
Ovaj parkić omiljeno je mjesto okupljanja najmlađih stanovnika Foče, ali je često na meti vandala koji pod okriljem noći lome rekvizite.
fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik
priredio:Kenan Sarač

MUSALA – otvoreni prostor za obavljanje namaza

musala

Bajramska musalla morala je biti prostrana, kako bi primila veliki broj vjernika. Musalla se morala odlikovati svojim prirodnim položajem. Iz svih tih razloga musalle su često bile udaljene od centra grada ili što je bio čest slučaj u Bosni i Hercegovini, da budu smještene pored neke rijeke.

Mnogi hadisi ukazuju da je Allahov Poslanik prakticirao klanjati bajram-namaz na musalli – otvorenom prostoru. Ebu Seid el-Hudri, r.a., rekao je: ”Prvo što bi Poslanik činio kada bi izlazio na musallu za Ramazanski i Kurbanski bajram, bilo je klanjanje namaza…” Također, to potvrđuje prethodno spomenuti hadis Ummu Atijje, r.a.
Musala – mjesto u prirodi gdje muslimani na otvorenom prostoru zajednički vrše stanovite pobožnosti. (Bratoljub Klaić – Riječnik stranih riječi A-Ž, Nakladni zavod MH Zagreb 1983.)
fotografija: flickr ekranportal13
priredio:Kenan Sarač

vidi:

HISTORIJA FOČE : MUSALA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/16/historija-foce-musala/
IZ FOČANSKE SEHARE : Pjesma o fočanskim mahalama
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/iz-focanske-sehare-pjesma-o-focanskim-mahalama/
o fočanskim mahalama i fočanskim porodicama vidi na:
Foča : Iz stare sehare (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/23/foca-iz-stare-sehare-foto/

FOČA : Tragom fotografije snimljene negdje 1928.godine

 

Most Mustafe paše – donji Ćehotinski most
Mimohod ljudi tog vremena. Uniforme, dame sa djecom, musliman, kompletan historijski utisak.
Fotografija govori više o vremenu u kom je nastala, negoli nekoliko knjiga.

most-mustafe-pase-donji-cehotinski-most

Međurječka džamija ili Džafer-begova (Džafer- Čelebijina) nalazila se na mjestu nekadašnje Jugobanke, prekoputa hotela Zelengora u dijelu grada zvanom Džaferbegova mahala, a poslije Međurječje. Džamija je bila komplet od čvrstog materijala sa pripadajućim okolnim mezarjem.Teško je oštećena 1943., u avionskom bombardovanju formacija Njemačke vojske,koja se tada nalazila u Foči. To bombardovanje su izvršili Englezi. Tom prilikom je porušena i Osnovna škola koja je bila na mjestu doma JNA. Stradalo je tom prilikom i domaće domicilno stanovništvo. Dolaskom nove komunističke vlasti (KPJ, kasnije SKJ), džamija je 1947. tzv. “obnovom” skroz porušena. Ostatak minareta je teatralno vezan konopcima i uz čuveno samoupravno ho-ruk oboren na zemlju…
Na fotografiji je desno gostionoca Slavija (slastičarna), u kojoj je kasnije bila Zubna ambulanta, pa kasnije Zdravljak. Zdravljak su srušili negdje krajem 70-tih godina XX stoljeća.
Lijevo je banka, kuća porodice Jeremić i Osnovna škola koja je bila na mjestu doma JNA (porušena u pomenutom bombardovanju).
U pozadini su Šukovac i Gradačka stijena.

priredio:Kenan Sarač
fotografija: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

DOBRI STARI ĆIRO (VOZ) – foto i video

Foča, Željeznička stanica 1957..jpg
Gradnja željezničke pruge Sarajevo – Dobrun počela je u jesen 1902. godine. Ukupna dužina trase iznosila je 166,5 km od Sarajeva, preko Bistrika, Dovlića, Pala, Korana, pa sve do Međeđe, gdje se pruga račvala uz dolinu Lima, a drugi krak je vodio prema Višegradu i Dobrunu, gdje je bila državna granica između Austro – Ugarske i Srbije.

Foča-1972.jpg

Kod Stambolčića se pruga izdizala na 939,8 m nadmorske visine i to je bila najviša tačka pruge. Ova pruga je imala 99 tunela, sa velikim brojem vijadukta, galerija, potpornih i obložnih zidova. Zvanično je otvorena 4. jula 1906. godine i aktivno se njom odvijao saobraćaj sve do 1. jula 1978. godine. Tokom Drugog svjetskog rata ova pruga je često bila zatvorena, posebno na području između Dovlića i Hrenovice.

ćiro u Foči 3

1939. pušten je u saobraćaj jos jedan južni krak, od Ustiprače preko Goražda
do Foče, koji je poslije produžen do Miljevine (14 km), pušten u saobraćaj 01.07.1962. godine.

ćiro stari

 

Pruga Ustiprača – Goražde – Foča je jedna od zadnjih urađenih pruga uskog kolosjeka u predratnoj Jugoslaviji. Ova pruga je otvorena 17. septembra 1939. godine u jeku rata u Poljskoj, pa je taj datum skoro i zaboravljen. Evo izvještajaj sa otvaranja ove pruge. (novine  “Politika”).

puštena u saobraćaj pruga.jpg
Prilikom građenja ove pruge nailazilo se na velike poteškoće što se vidi iz sledećeg izvještaja.(novine  “Politika”).

radovi na pruzi.jpg

Dnevno je ovom prugom prolazilo oko 40 kompozicija u oba smjera, poznatih u narodu kao ćiro vozovi. Pretežan teret bio je ugalj iz Miljevine i Pljevalja, oblovina, daske, parket i poljoprivredni proizvodi. Trasa je bila stabilna, obezbijeđena, bez velikih investicija i ulaganja. Lokomotive su bile na ugalj, a brzina vozova bila je oko 40 km na sat.

Svečanost sa otvaranja pruge Ustiprača-Goražde-Foča 1939. godine u stanici Ustiprača.

Letio je ovom prugom (Sarajevo – Dobrun) i ’’Ludi Spaho’’. Bila je to kompozicija od tri vagona. U srednjem vagonu je bio restoran, a naprijed i nazad motorne lokomotive koje su razvijale brzinu od oko 40 km na sat. Uveden je 1936. godine, a stajao je na Bistriku, Palama, Prači i Mesićima u pravcu Beograda. U suprotnom smjeru saobraćao je na relaciji Beograd – Zelenika, odnosno Dubrovnik. Bio je to voz za gospodu, a obični svijet se njime nije vozio jer je bila skupa karta. ’’Hvala Spahu i njegovom dinu, što nabavi bez dima mašinu!’’, uzvikivalo se na stanicama od Bistrika, preko Pala, sve do Dobruna.

ukidanje šumske pruge
_ _ _

ćiro u Foči

03Clipboard

 

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 005

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o

Eh, kad bi…
(Kenan Sarač 2014.)
Eh, kad bi…
eh,kad bi ćiro
ponovo kren'o
na svoj put
Bistrik,Pale,Koran,
Stambolčić,
pa sve dalje,pa sve bliže,
Mesići-Rogatica,Prača,
Ustiprača,Kopači,
u Goražde kad bi stig'o
kroz Vitkoviće proš'o
i u blizinu Foče doš'o
pa u Foči pisn'o
i nastavio dalje…
i na more stig'o
i Dubrovniku namig'o…
eh, kad bi…
(Kenan Sarač 2014.)

Foca          1111

USPOMENE NA DOBROG STARAROG ĆIRU (VOZ) _ 001

USPOMENE NA DOBROG STAROG ĆIRU (VOZ)
Ćiro od Sarajeva do Foče
(od 1939. do 1978.)
Sarajevo
Bistrik
Pale
Koran
Stambolčić
Sjetlina
Podgrab
Prača
Renovica
Banj- Stijena
Mesići – Rogatica
Brčigovo
Dub
Ustiprača
Kopači
Hubjeri
Goražde
Vitkovići
Mravinjac
Osanica
Mrđelići
Ustikolina
Foča
Od Sarajeva, bolje rečeno Bistrika, do Pala pruga je išla kroz kanjon Miljacke.
Negdje između, na trasi s brojnim tunelima, nalazio se stanica/kolodvor Dovlići.
Za kolodvore/stanice Pale i Koran pamtim da su bili na nekoj visoravni,
u vrlo lijepom predjelu, a naročito pamtim prekrasan pogled na planinu Romaniju.
Iza Korana pruga je opet išla vrlo teškim terenom…
Slijede Stambolčić i Sjetlina, potom stanica/kolodvor Podgrab, a zatim malo ravniji teren – uz rijeku Praču i do stanice/kolodvora Prača i Renovica.
Iza Renovice pruga je vodila kroz kanjon rijeke Prače,
koja se ulijeva u Drinu kod Ustiprače. U tom kanjonu nalazila se jedna od najčudnijih stanica/kolodvora – Banj Stijena.
Gdje je bila Banja, ali Stijena je bila ravno iznad naših glava,
jer je cijela stanica/kolodvor bila doslovice usječena u kanjon…
Stanica Sudići ;zatim stanica/kolodvor Mesići-Rogatica
Brčigovo, zatim Dub i Ustiprača.
Pruga prema Foči vodila je uzvodno uz Drinu.
Slijede Kopači, Hubjeri … Goražde,
Vitkoviće (nekada industrijska zona sa puno teretnih vagona)
i Ustikolina… i
Foča…,
i dalje ka Miljevini,
Brod na Drini (uprava željeznice),
Avdagića Luka…
Miljevina…
eh nekad bilo sad se samo spominje…

This slideshow requires JavaScript.


VIDEO:
ćiro od sarajeva do foče

************

Clipboard01Clipboard02Clipboard03

Clipboard04

priredio:Kenan Sarač

POMEN NA DOBROG STAROG ĆIRU (VOZ)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/14/pomen-na-dobrog-starog-ciru-voz/

Fočanske priče : EVO ME OPET

  • Foca _ 0012151

  •  EVO ME OPET

    zijad        custo                   900

    Evo me opet u mom sokaku provozala svoje prvo biciklo, baba kupio rošle pa se spuštam do Ribarskog.

    Uveče “štela” se čuje iz Ribarskog neki glas izvikuje brojeve tombole ljeto je i noć je topla… Sa Drine svjež zrak resko razgaljuje.

    Proljeće je… Bagrem ispred moje kuće procvjetao teško i opojno, baba Forda ispred garaže popravlja…
    zijad        custo                   901

    Berem “mace” na Sastavcima. To su napupale vrbe u mojoj Foči, u mom sokaku.

    Ramazan je….trčim na vrh sokaka vidjeti jesu li se kandilji upalili!

    Zima je… veliki snijeg napadao a mi valjamo grudvu sa vrha sokaka do moje kuće…velika je ogromna,snjeg je težak i ide nam…pravimo velikog snješka uz moju kuću,dopire nam do prozora, a mama galami šta smo uradili – ući će vlaga u kuću.

    ribarski foca       1111_n

    Trčim sa mojom Lolom igramo se na ” grobiću” bila je najpametnija kuja…

    foca        74117614

    Svakom djetinjstvo ostane u sjećanju i nema ga više, a kod mene nema više ni moje Foče, ni mog sokaka, ni moje kuće…nema više ni “maca” na Sastavcima i topole su posjekli…samo Drina ostala hladna,hučna,plahovita i prkosna!

    Mervana Gogalija

    foca     98065090

    nema više ni moje Foče, ni mog sokaka, ni moje kuće...nema više ni -maca- na Sastavcima i topole su posjekli...samo Drina ostala
     fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

 

  • FOČA:Mervana Gogalija je napisala cijelu knjigu u par rečenica.HVALA ti Mervana!

 

 

 

*************

Mervana Gogalija : BAŠ IZ FOČE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/25/mervana-gogalija-bas-iz-foce/

Mervana Gogalija : Maslačak
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/30/mervana-gogalija-maslacak/

Fočanske priče : EVO ME OPET
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/24/focanske-price-evo-me-opet/

Dušama nevinim
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/08/dusama-nevinim/

Dunjaluk (dun'ja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/dunjaluk-dunja/

Mervana Gogalija : Ratno nagovaranje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/mervana-gogalija-ratno-nagovaranje/

Mervana Gogalija : Proljetna sjeta
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/14/mervana-gogalija-proljetna-sjeta/

IDENTIFIKACIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/06/identifikacija/

 

NARODNI ČOVJEK : BIOGRAFIJA PODNOSIOCA ZAHTJEVA

NARODNI ČOVJEK – Nisvet (Sulejmana) Džanko (1963. – 2012.)

BIOGRAFIJA PODNOSIOCA ZAHTJEVA

Ja, Nisvet (Sulejmana) Džanko, rođen sam krajem septembra 1963. godine. Dakle, u prvoj dekadi horoskopskog znaka Vaga, u vrijeme kada kiša nije prestajala padati 27 dana. Barem ne kod nas u Foči, gdje sam prohodao, sve sa šlaufom u pričuvi od straha da me Drina ne odnese.  A znala je Drina pobudaliti tako dobro da je i Ćehotin vraćala u rikverc.

 

Vode se bojao nisam, te sam upisao i završio gimnaziju “Dr. Simo Milošević“, koja se nalazila na sastavcima Ćehotine u Drinu. Studij Geografije sam završio na PMF-u u Sarajevu. Prvi tekst objavio u studentskom časopisu Walter, tamo još 1987. godine. Rat proveo u Tuzli. Bio vojnik na liniji i pisao u novinama različitim. Što je bitno upoznao mentalitet tuzlanske nahije. A to nije malo.

 

Poslije rata vraćam se u Sarajevo. Pišem za novine i radim sa Jasminom Durakovićem na televizijskom serijalu “Čekajući 2001“. U taj vakat se znalo desiti da me pozovu da odigram koju sporednu filmsku ulogu, što sam rado prihvatao za stoju na dan. Danas me malo stid tih glumačkih angažmana. Ali stoja je u taj vakat bila golema, a dijete malo. Onda se desila “Pozitivna geografija“, televizijski serijal na kome sam poderao jednu deceniju svog života, a ko ne zna o čemu se tu radi onda je vala sigurno ignorant ili neko sa Fidžija. Jeste malo ova priča prepotentna, ali kada napraviš 284 emisije i neko ti traži da se izjasniš ko si i šta si onda ti od njega tražiš da ti iz pridžepka izvuče barem Oskara. A on ga nema. Poenta: O, Vi , kod kojih apliciram za ovaj projekat –ne dajte se zbuniti. Rekli ste šta Vam treba i dobićete to što tražite i za čim žudite.

 

Nisvet Džanko

Komada: 1

Metara: 2

Broj cipela: 48

Vakcinisan : 3x

U školi: Nije propadao

Vojska: Nijedna ga promašila nije

U kino išao redovno: od 4, 6, 8, 10 –kad je bilo.

Stanje organizma: Nije oronuo

P.S. Pri kuvetu i pri pameti.

 

zvornik_023

Околина Бастаха89857718


Cvijet na proplanku od snova

Nisvet Džanko zaklopio oči,
Piše jedan iz iste ulice
Odćutivši umjesto jecaja
Pozivajući u povorku tihu.

Vrijeme nas je poratno skupilo
kod Ajdina u hladu trešanja,
Kadrići, Ahmići, Babići, Rizvanovići pa Džanke,
Tu nam kuće očevi dizali, nižući ih u nisku šarenu.

Hašlame, katmeri i ruže crvene
Avlijama miris prosipale
Majke djecu u cvijeću rađale
Sto mirisa majkama najdražih.

Dina, Kike, Samra, Ćina, Mirsa,
Sosa, Reva, Sida, Nisko, Hari…
Punila imena novi papir bijeli
Rodile su majke, jedan razred cijeli

Košulje im od snova isplele
Igla bila od srca bašlija
Predivo im ljubav u njedrima
Bojile ih ružinom rumeni

Nisvet svoju košulju od ruža
Od avlije daleko odnio
Nosio je kao amajliju
Nosio je da ga upamtimo

Po ljepoti i osmjehu blagu
Po košulji od snova pletenoj
Odnio je u cvijetnu livadu
Na proplanak od snova do snova.

Šefko Kadrić (1955.-2014.), 31. maj 2012.

Околина Бастаха89857717

Nisvet Dzanko – Hari Dzekson (Musli Aljus) 2001 godine xvid

___________

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

FOČANSKE PRIČE : SOKAK MOG DJETINJSTVA (foto)

foca _ ulica iz mog djetinjstva _350
SOKAK MOG DJETINJSTVA…desno Malkića bašća,zatim kuća Šećerovića,kuća Alaima,kuća Čankušića,kuća Mačaka,kuća Sarača…lijevo škola, kuća Bašića,kuća Mačaka….

Zamisli…

Sokak mog djetinjstva.U njem sam napravio prve korake.Najranije uspomene vežu me za nj.
Sokak u kojem sam živio nalazi se u centru Foče.MZ Centar I.U Međurječju – mahali među rijekama.
Ćehotina i Drina,sastavci blizu.
Sokak/ulica prvotno dobi naziv Međurječka.Upravo, radi blizine rijeka i sastavaka.
U vremenu poslije 1965. dobi ime po narodnom heroju Mustafi Alajbegoviću.
Neki novi ljudi 2000 i neke preimenovaše ga u Principovu…
Šipto,Torba,Pane,Šule,Buco,Futa,Betko,Šele,Zuca… To je samo dio raje iz sokaka.
Vesna,Gordana,Marina,Elvira,Eldina,Sada,Mina,Suvada…I to je samo dio raje iz sokaka.

Medjurjecje,Foca,1963 _ Sevala Sarac,rodjena Buric sa djecom Belmom i Kenanom _ 015
SOKAK MOG DJETINJSTVA…pred kućom Muhammeda Bašića.
Mile Solaja_Kenan Sarac_Sacir Sarac_Medjurjecje_Foca_vidi se jerbacma u basci Sacira Saraca_78956
SOKAK MOG DJETINJSTVA…pored bašće Kenana Sarača.

U sokaku…nema više te stare raje. Nema više ni nekih kuća.Dođe neki čudan vakat.
Porušiše neke kuće.Samo BOŠNJAČKE.Među njima kuću Muhammeda Bašića,kuću Kenana Sarača, kuću Muja Mačka,kuću Envera Blace.I ne platiše.A porez traže.REDOVNO! KOGA JE BRIGA ZA TO?

 

HPIM1221.JPG
SOKAK MOG DJETINJSTVA …kuća Kenana Sarača 2011. Lutvija Šukalo u obilasku. Auto parkiran na temelju kuće Muhammeda Bašića
Medjurjecje _ 23_04_2014__103433
SOKAK MOG DJETINJSTVA 2014… nema više kuća Kenana Sarača i Muhammeda Bašića.Bespravno srušene.Ko će ih praviti? I kada? Donacije odlaze i prolaze…Ima li nade za Fočake???

zaMisli…proMisli…Mućni…Bućni…

A sokak k'o sokak.Mjenja se i ostaje.Ljudi odlaze…

Focca _Medjurjecje 10_kod basce_ 13032014 _0114
SOKAK MOG DJETINJSTVA…detalj…
Focca _Medjurjecje 6 _ 13032014 _0106
SOKAK MOG DJETINJSTVA…detalj…
nekad bila ada_rjecno ostrvo na Cehotini u Medjurjecju _ Foca ___
Nekad bila ada, ostrvo na Ćehotini u Međurječju ispod kuća Mačaka,Sarača i Bašića…Nekadašnja raja na plaži i na kupanju…
Kenan Sarac_Foca_Medjurjecje_u avliji porodicne kuce Sacira Saraca__
SOKAK MOG DJETINJSTVA…detalj iz avlije Kenana Sarača 1970.

žžž50185343žžž50185345

mala raja iz mog sokaka
mala raja iz mog sokaka

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:Šakir Sarač, r.a./internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani