U BiH tokom rata 1992. – 1995. stradalo 105.000 ljudi prema podacima Haškog suda (objavljeno 2011.)

U BiH tokom rata stradalo 105.000 ljudi

Objavila Radio Slobodna Evropa – 31. mart/ožujak, 2011.

Nakon 12 godina prikupljanja podataka Demografska služba Haškog tužilaštva prezentirala je podatke o demografskim kretanjima i procjeni ljudskih žrtava u BiH od 1992. do1995. godine.

Srpski junak nazdravlja srpskim arhitektama_3392

Prema ovoj procjeni, kao posljedica ratnih dešavanja život je izgubilo skoro 105.000 osoba. Po nacionalnoj strukturi najviše je stradalih muslimana, više od 68.000, potom Srba skoro 23.000, Hrvata oko 9.000 i gotovo 5.000 ostalih.

Glasnogovornica Haškog suda (ICTY) Nerma Jelačić naglašava kako podacima treba pristupiti trezveno i suzdržati se političkih ocjena.

„Bilo bi neumjesno i neodgovorno s bilo koje strane da tvrdi da ima tačan broj žrtava rata, što civilnih, što vojnih. Međutim, važno je da s
“Ovo je prvi sud koji je koristio demografske podatke u sudskim postupcima kako bi dokazao zločine“, navodi glasnogovornicaJelačić.
u ovi podaci dostupni javnosti zato što je ovo od historijske važnosti ne samo za region bivše Jugoslavije nego i za međunarodnu pravdu, jer je ovo prvi sud koji je koristio demografske podatke u sudskim postupcima kako bi dokazao određene akcije, tj. aktivnosti i zločine počinjene u toku rata, kao i sam efekt tog rata na demografsku situaciju u zemlji“, navodi Jelačić.

Podaci se u velikom mjeri poklapaju sa onima do kojih je u svom istraživanju o ljudskim gubicima iznio Istraživačko dokumentacioni centar iz Sarajeva, prema kojem je više od 97.000 osoba stradalo od posljedica ratnih djelovanja.

Sarajevo 1992._3395

Direktor Centra Mirsad Tokača ne krije zadovoljstvo što je i Tribunal dao svoju riječ, s obzirom na pritiske kojima su on, ali i Centar bili izloženi zbog svog rada.
„Bio sam izložen toj jednoj vrsti linča, što je bilo neprijatno u jednom trenutku, prijetnji, lijepljene su različite etikete onome što smo mi uradili. Na neki način meni nije kamen pao sa srca jer sam znao šta sam radio, ali mi je drago da se na nivou struke i nauke nešto potvrđuje.Vrlo sam zadovoljan što je Tribunal to uradio, što je i on svoje rezultate učinio javnim“, navodi Tokača.

Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske već je izrazila nezadovoljstvo podacima Tribunala ,smatrajući kako su srpske žrtve umanjene, te tvrde da ih je i do 10.000 više.

Majke Srebrenice_3398

Podaci blizu realnih

U BiH se manipulisalo brojem žrtava konstantno povećavajući i do broja od 200.000. Iako podaci nisu konačni, blizu su realnih, te ih treba uzeti kao osnov, kaže direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović.

„Neki naši istraživači tvrde da je bilo i više gubitaka na srps
Iako podaci nisu konačni, blizu su realnih, te ih treba uzeti kao osnov, kaže direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović.
koj strani. Te se procjene kreću i do 35.000, ali uzmimo da su eksperti Haškog tribunala uložili dosta truda i da je ovo dobra podloga i osnova za nastavak istraživanja. Ali ne očekujem neka veća odstupanja u odnosu na ovaj sadašnji broj, dakle, taj procenat može biti 10 posto možda gore, ali ne više i daleko je niži od onoga što je bio stereotip koliko je bilo gubitaka“, kaže Velimirović.

Jedino što bi moglo biti disikutabilno, prema Velimiroviću, jeste omjer civilnih i vojnih žrtava, i to na štetu civila, jer su, prije nego što su usvojeni zakoni o statusu civilnih žrtava rata, često u vojne evidencije upisivani poginuli civili kako bi porodice ostvarile veća prava.

Logor Partizan - Foča _3399

Demografski eksperti utvdili su i broj žrtava u pojedinim regijama, a za to su korišteni podaci zavoda za statistiku, zdravstvenih ustanova, pogrebnih zavoda, međunarodnih institucija, te samog Tribunala. U opsadi Sarajeva je prema haškim podacima stradalo stradalo oko 9.500 osoba, dok je oko 7.500 stradalih u Srebrenici.
Procentualni odnos minimalnog broja smrtnih slučajeva i nestalih osoba prema nacionalnosti – BiH, 1992-1995., podaci Demografske službe ICTY
Stručnjaci su se bavili i pitanjem promjena nacionalne strukture poredeći onu prije i nakon rata.

Izvještaj pokazuje da, ukoliko se ima u vidu da je najveća promjena nacionalnog sastava stanovništva u Srebrenici i Bratuncu vezana za jedan događaj – pad enklave, najdramatičnije promjene u ovoj regiji doživio je Višegrad ostavši bez 99 posto nesrpskih žitelja.

Srebreničani u kampu _3397

 

Predsjednica udruženja Žene žrtve rata Bakira Hasečić, koja je tokom rata zlostavljana, a potom i protjerana iz Višegrada, kaže:

„U jezgru grada vratila su se samo tri povratnika – jedan bračni par i jedna starija djevojka. Imamo dva uposlenika u Općini, i imamo hodžu i medžlis Islamske zajednice. Višegrad je etnički očišćen od bošnjačkog stanovništva. Teško je živjeti u jednonacionalnom gradu gdje nemaš pravo glasa, gdje svaki dan srećeš ratne zločince, a posebno čuvare javnog reda i mira koji su radno mjesto policajca dobili ratnom zaslugom.“

Srpski junak sa šibicom i benzinom_3393

Broj Srba se, prema analizi demografa Tribunala, u Federaciji BiH smanjio u velikom obimu. Tako su, naprimjer, pojedine sarajevske opštine ostale bez srpskog stanovništva u omjerima između 50 i 99 posto .

Logor Dretelj

Inače, podaci objavljeni na internet stranici Tribunala bi trebali pomoći da se realno sagleda stradanje stanovništva, te su, kako navode u Tribunalu, izuzetno važno za dalji tok tranzicijske pravde i suočavanja ss prošlošću.

Dženana Halimović
Radio Free Europe / Radio Liberty

fotografije:preuzete sa fb PutnikNamjernik
oprema teksta i naslov:focanskidani

BJEŠE JEDAN ŠEHER…ZVAO SE…FOČA

BJEŠE JEDAN ŠEHER...ZVAO SE...FOČA _ 001

BJEŠE JEDAN ŠEHER…ZVAO SE…FOČA

„Za turiste je Foča zgodna polazna tačka u krajeve divlje romantike na gornjoj Drini: u Sutjesku, Zelengoru, na planine Volujak, Maglić i Ljubišnju“ napisao je Dragutin J. Deroko u monografiji „ Drina“.

Opštinu Foča čini 95 naseljenih mjesta organizovanih u 22 mjesne zajednice (MZ). Prema posljednjem popisu stanovništva iz 1991. godine, opština je imala 40.513 stanovnika, od čega 20.898 Bošnjaka, 18.339 Srba, 104 Hrvata i 1.172 Ostalih. Za vrijeme i nakon rata došlo je do značajnih promjena u demografskoj strukturi opštine, a trenutni broj stanovnika je za oko 33% manji u odnosu na posljednji popis stanovništva.

Bošnjaci su prije rata bili većinsko stanovništvo u opštini Foča, a danas je etnička struktura bitno izmijenjena, te u ukupnom broju stanovnika Srbi učestvuju sa 86,2%, a Bošnjaci sa 13,5%.

Ako uporedimo trenutnu strukturu stanovništva sa strukturom stanovništva iz 1991. godine, možemo zaključiti da je došlo i do promjene u udjelu urbanog i ruralnog stanovištva u ukupnom stanovništvu na području opštine, te da se broj stanovnika u ruralnim dijelovima opštine značajno smanjio.

BJEŠE JEDAN ŠEHER...ZVAO SE...FOČA _ 002.jpg

FOČA Broj stanovnika: 19.811 Površina: 1.115 km²

Opština Foča, sa površinom od 1.115 km² spada u red najvećih opština u BiH. Istočna i južna granica opštine predstavlјaju ujedno i granicu sa Crnom Gorom. Opština Foča je sa ostalim dijelovima BiH povezana magistralnim putevima M20 (Gacko – Foča – Ustiprača) i M18 (Sarajevo – granica Crne Gore). Nadmorska visina fočanske opštine se kreće od 400 do 2.386 m (vrh Maglić, nejveći u BiH). S obzirom na karakter relјefa, na području opštine je uglavnom zastuplјena planinska klima, dok u samoj dolini rijeke Drine vlada umjereno-kontinentalna klima. Značajan resurs opštine čine šume (70.436 ha). Opština raspolaže i velikim količinama površinskih voda, te značajnim rudnim bogatstvom. Na području opštine nalazi se Nacionalni park „Sutjeska“ sa prašumom Perućica, planine Zelengora i Maglić, kanjon rijeke Tare koji ova opština dijeli sa susjednim crnogorskim opštinama.

Najznačajnije privredne djelatnosti su drvoprerađivačka industrija, ekslopatacija ruda i turizam.

BJEŠE JEDAN ŠEHER...ZVAO SE...FOČA _ 005

UBIJALI SU NAS KAO BOŠNJAKE, MRZILI NAS ZBOG ISLAMA, ZATIRALI NAM TRAG ZBOG BOSANSKOG JEZIKA…

Bješe jedan šeher. Zvao se…

‪#‎Foča , ‪#‎BiH , ‪#‎NašeMaloMisto , ‪#‎malomisto

DA SE NE ZABORAVI

Preko 3000 Fočaka je ubijeno…

GENOCID 1992. – 1995.

BJEŠE JEDAN ŠEHER...ZVAO SE...FOČA _ 006

 

BJEŠE JEDAN ŠEHER...ZVAO SE...FOČA _ 004

FOČA, MEĐURJEČJE : GRAD NE ČINE KUĆE, NITI ZGRADE – VEĆ LJUDI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/28/foca-medurjecje-grad-ne-cine-kuce-niti-zgrade-vec-ljudi/
– Grad ne čine kuće, niti zgrade, već ljudi! – reče mi jednom zgodom jedan prijatelj. Dobar komšija se vazda cijenio.
Na fotografiji dole, na lijevoj strani bašća Mustafe Mačka, roza kuća – kuća Atifa i Ifete Jahić, iznad bijela kuća – kuća Asima Mačka. Desno kuća Uzeira Aganovića, iznad bašća Kenana Sarača.
Nekad bilo…

GRAD NE ČINE KUĆE, NITI ZGRADE VEĆ LJUDI _ 31004

priredio:Kenan Sarač