Video-nadzor u Foči

Foča - Sud - Maglić - 2017 _ 0908

U Foči je postavljen policijski sistem video-nadzora, kojim su pokriveni svi ulazi i izlazi iz grada,kao i važnije tačke u gradu, saopšteno je iz Policijske uprave Foča.

Sistem video-nadzora je donacija. Foča je  općin  u kojoj je instalirana oprema za javni nadzor i koja je realizovala sistem u skladu sa najvišim evropskim standardima bezbjednosti kao i standardima Ministarstva unutrašnjih poslova na svim tačkama, sa snimanjem i prepoznavanjem registarskih tablica na automobilima 24 sata dnevno.

Realizacija projekta postavljanja video-nadzora urađena je sa visokim stepenom profesionalizma i adekvatnim odabirom opreme uz velike uštede.

Vrijednost donacije je oko 15.000 KM. Donator, koji živi u Srbiji, a porijeklom je iz Foče, želio je da ostane anoniman.

Foća - Općina - Policija - 2017 _ 0907

Foča - pogled sa Sastavaka 2017

priredio:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Advertisements

ASE LEŽI…STEĆAK

 

Iz dlana mi sija sunce. Imam srce za sve pametne i dobre ljude.
I da ostavih kosti u tujini, i tad bih samo Bosnu sanjo.
A se leži Klut od Dolnjih strana sin.
Legoh, jer se zmorih.
Ovi kam je, svojeglavi brate, kutca u koju moz utc al iz nje nemres izc.A i vislje kud bi?
(Natpisi na stećcima)

ASE LEŽI...STEĆAK
ASE LEŽI…STEĆAK

Historijsko područje-Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici kod Foče je inače državni nacionalni spomenik.
Na ovom lokalitetu koji se nalazi nadomak sela Čelebići smještena je nekropola sa 211 spomenika, od kojih su tri kasnoantičke ploče, jedna rimska ara, dvije srednjovjekovne ploče, 129 sanduka, dva sljemenjaka i 74 stećka nedefinisanog oblika. Konačan broj stećaka, formi i ukrasa nije utvrđen.

priredio:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

KAMENI SPAVAČI IZ NAHIJE FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/kameni-spavaci-iz-nahije-foca/

Podignuta optužnica protiv Dragana Janjića za zločine u Foči 1992. godine

Foča - pogled sa Sastavaka 2017

Državno tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dragana Janjića zbog silovanja žrtve bošnjačke nacionalnosti i nezakonitog hapšenja civila u Foči 1992. godine.

Kako je saopćeno iz Tužilaštva BiH, Janjić je, kao pripadnik Policijske stanice u Miljevini, u periodu od početka aprila do kraja septembra 1992. godine izvršio silovanje i seksualno zlostavljanje.

“Optuženi se tereti da je u navedenom vremenskom okviru, zajedno s drugim pripadnicima policije, vršio nezakonita lišavanja slobode i zatvaranja civilnih osoba bošnjačke nacionalnosti u prostorije stanice policije u Miljevini”, navedeno je u saopćenju.

Janjić, koji je državljanin BiH i Srbije, tereti se da je počinio zločin protiv čovječnosti.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Lamija Grebo, 23.11.2017
izvor:detektor.ba/BIRN BiH
oprema teksta:focanskidani

Podsjetnik : Zloglasna sportska sala “Partizan” u Foči bila je Šareni mejtef

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0705

Tekst iz knjige Zaboravljena Foča – Faruka Muftića:

Dolaskom Austrougarske uprave radilo se na objedinjavanju mekteba pa je napravljena na Musali zgrada centralni dvogodišnji mekteb, koji je radio sve do Drugog svjetskog rata kada je zapaljen.
Mejtef u Foči su bila obavezna pohađati sva muslimanska djeca, gdje su ih vjeroučitelji učili o osnovama njihove vjere i čitanja arapskog pisma. Tu se sticala i druga osnovna znanja.
Zgrada mejtefa je konfiskovana i proglašena općenarodnim dobrom, opravljena i prilagođena za održavanje raznih skupova. Preuređena je u sportsku dvoranu “Partizan” da bi poslužila, u ratnim godinama 1992/93 kao logor za žene muslimanke, a kasnije u Omladinski sportski centar.
Svi napori da se vrati u posjed Islamske zajednice propali su jer kod nadležnih vlasti nema političke volje za to.
(iz knjige Zaboravljena Foča – Faruk Muftić)

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0707

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0704

Šareni mejtef i Musala u Foči _ 0706

Logor Partizan Foča _ 901

Logor Partizan Foča _ 902

Logor Partizan Foča _ 903

Spaljena zgrada Šarenog mejtefa

 

Svi pokušaji da se vrati u posjed IZ propali su jer kod nadležnih vlasti nema političke volje za to.

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:flickr ekran portal 13/fb PutnikNamjernik

FOČA 1992. : Fočanske tužne priče, neispričane

 

Foča 2017 - sa satavaka _ 068

Otac i sin, Šerif Muja Balić, rođen 1936. i Edhem Šerifa Balić, zarobljeni u junu 1992. u Balićima.
Bili su jedno vrijeme u KP Domu Foča i nekad su odvedeni i pobijeni iznad kuća na putu, gdje je pronađeno nekoliko komadića kostiju, a ostale kosti su premještene negdje na drugu lokaciju i još nisu pronađeni.
Mujo Čankušić spaljen u kući. Nikad nije pronađen. Živio je iznad auto servisa na Brodu na Drini.

1000 nestalih Fočaka

IMG_3407

priredio:Kenan Sarač

fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

– vidi više na:
Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/

Foča 1992. – 1995. : DOPUNJAVAMO SPISAK UBIJENIH/NESTALIH (reakcije na tekst:Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/20/foca-1992-1995-dopunjavamo-spisak-ubijenihnestalih-reakcije-na-tekstfoca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/

Uz Međunarodni dan studenata : O fočanskim fakultetima

 

Međunarodni dan studenata _ 094

O fočanskim fakultetima

Pored Drine hladne,
u pokrovu Vasilija Sveta
žive djeca
teološkog fakulteta.
Foča vam je mjesto
nešto dalje od Sokoca
vole medicinu
više nego oca.
Ne mare mi braća
za pašu i kadiju
već ti traže oni
dobru popadiju.
Muke ove
niko ni ne djeli
ode na medicinu
teološki cijeli.
Već prvi dan
napisao roca:
“Volim medicinu
više i od oca.”
S’ kafe na kafu
bogoslovska stara,
medicinarke gledaju
one iz oltara.
Da podjelim
ovu muku moju
gledaju i one
što za pjevnicom poju.
Dva faksa na
Dva gradska kraja
Ali ima nešto
Što oba spaja.
Sa ženama teološki
Uopšte se ne diči
Jer svaka treba
na akrepa liči.
Kako riješit
ovu ludu groznicu
preseli se teološki
u opštu bolnicu.

Petar Milutinović

Međunarodni dan studenata _ 096

Međunarodni dan studenata _ 097

FOČA : Uhapšen zbog sumnje da je željeznom šipkom udario sugrađanina po glavi

Foča 2017 - Ćehotina - stadion _ 048
Milan Đajić (52) iz Foče uhapšen je juče u ovom gradu zbog sumnje da je željeznom šipokom udario po glavi sugrađanina B.M.  (Momčilo Bodiroga iz sela Kuta) nanijevši mu tjelesne povrede.
Kako je saopšteno iz Policjske uprave Foča, policija je izvršila pretres automobile koji koristi osumnjičeni, te su pronađeni predmeti koji ga mogu dovesti u vezu sa krivičnim djelom.
Povrijeđenom Momčilu Bodirogi je ukazana medicinska pomoć u Univerzitetskoj bolnici u Foči.
Nakon kompletiranja i dokumentovanja predmeta, nadležnom tužilaštvu slijedi podnošenje izvještaja o počinjenom krivičnom djelu ”Tjelesne povrede”.

izvor:nezavisne novine

 

 

FOČA, XXV GODINA OD GENOCIDA : MASOVNE GROBNICE (FOTO)

Anonymous letter informing about the mass grave Jama Piljak, Foča (Source MPI) _ 0105
Anonymous letter informing about the mass grave Jama Piljak, Foča (Source MPI)
Lokacijska karta masovnih grobnica oko Foče _ 0101
Lokacijska karta masovnih grobnica oko Foče
masovna grobnica na lokalitetu Brod na Drini kod Foče _ 0107
masovna grobnica na lokalitetu Brod na Drini kod Foče
masovna grobnica na lokalitetu Glavica - Jeleč _ 0110
masovna grobnica na lokalitetu Glavica – Jeleč
masovna grobnica na lokalitetu Gradina - Jeleč _ 0111
masovna grobnica na lokalitetu Gradina – Jeleč
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak _ 0128
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak _ 0129
masovna grobnica na lokalitetu jama Piljak
masovna grobnica na lokalitetu Luke - Ratine _ 0113
masovna grobnica na lokalitetu Luke – Ratine
masovna grobnica na lokalitetu Mazoče _ 0118
masovna grobnica na lokalitetu Mazoče
masovna grobnica na lokalitetu mezarja Tekija _ 0123
masovna grobnica na lokalitetu mezarja Tekija
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina - Tuneli _ 0103
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina – Tuneli
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina - Tuneli _ 0126
masovna grobnica na lokalitetu Miljevina – Tuneli
masovna grobnica na lokalitetu Patkovina _ 0114
masovna grobnica na lokalitetu Patkovina

PATKOVINA, OPŠTINA FOČA _ 0506

masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0116
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0117
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0203
masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina

masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0204masovna grobnica na lokalitetu Površinski kop Rudnik mrkog uglja Miljevina _ 0205

Rudnik Miljevina, Opština Foča _ 0508
Rudnik Miljevina
Rudnik Miljevina _ 0303
Rudnik Miljevina
masovna grobnica na lokalitetu Previla _ 0119
masovna grobnica na lokalitetu Previla
masovna grobnica na lokalitetu Ratine _ 0120
masovna grobnica na lokalitetu Ratine

RATINE, LUKE, OPŠTINA FOČA _ 0505

masovna grobnica na lokalitetu rijeka Dobropoljka - ispod mosta _ 0115
masovna grobnica na lokalitetu rijeka Dobropoljka – ispod mosta
masovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Foči _ 0106
masovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Foči
Foča 2017 - sa satavaka _ 068
lokalitet Sastavci u Foči
Foča 2017 - sa satavaka _ 065
lokalitet Sastavci u Foči
Foča 2017 - Sastavci _ 064
lokalitet Sastavci u Foči
masovna grobnica na lokalitetu sela Kosman _ 0112
masovna grobnica na lokalitetu sela Kosman
masovna grobnica na lokalitetu Šljivovica _ 0121
masovna grobnica na lokalitetu Šljivovica
masovna grobnica na lokalitetu Tabaci _ 0122
masovna grobnica na lokalitetu Tabaci
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 1 _ 0125
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 1
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 2 _ 0124
masovna grobnica na lokalitetu Trošanj 2
masovna grobnica na lokalitetu Tuzlakova štala - Jeleč _ 0127
masovna grobnica na lokalitetu Tuzlakova štala – Jeleč
masovna grobnica na trasi stare željezničke pruge u blizini sela Jeleč kod Foče... radi se o 54. masovnoj grobnici na području Općine Foča_0104
masovna grobnica na trasi stare željezničke pruge u blizini sela Jeleč kod Foče… radi se o 54. masovnoj grobnici na području Općine Foča
masovne grobnice na lokalitetu HE Buk Bijela _ 0109
masovne grobnice na lokalitetu HE Buk Bijela
masovne grobnice na lokalitetu sela Điđevo _ 0108
masovne grobnice na lokalitetu sela Điđevo
Selo Jeleč _ 0102
Selo Jeleč

JAMA PAKLENIK, OPŠTINA SOKOLAC _ 0507

ekshumacija _ 0508
ekshumacija

neki od logora _ 404

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/fb PutnikNamjernik/flickr ekranportal13/focanskidani

 

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči – nacionalni i vjerski spomenik BiH

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči _ 076

Atik Ali-pašina džamija je nešto mlađa od Aladža džamije koja je izgrađena 1550. godine.
Na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči, koju je 1546. godine dao sagraditi osmanski vojskovođa po kojem je i nazvana, u vrijeme kada je Foča bila sjedište Hercegovačkog sandžaka, otkriven je i potpis putopisca Evlije Čelebije.

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči _ 072
Evlija Čelebija je 1664. godine posjetio ovu džamiju i proučio ezan u njoj.
Prema pisanim dokumentima potpis je otkriven kada su rađeni sanacioni radovi 1973. godine.

Atik Ali pašina džamija (Musluk džamija) u Foči - 2017 _ 0987
Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči – nacionalni i vjerski spomenik BiH

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči _ 075
Atik Ali-pašina džamija je poznatija kao Musluk-džamija, kako je nazvana po česmi (musluk) koja se nalazi u njenoj neposrednoj blizini. Čitava mahala je tako nazvana Musluk mahalom.
Česma je postavljena u vrijeme građenja džamije, a korištena je za potrebe džamije i za uzimanje abdesta, kao i za svakodnevne potrebe stanovništva.

Atik Ali-pašina džamija (Musluk-džamija) na Musluku u Donjem Polju u Foči _ 077
Ova džamija je kao i sve druge džamije u Foči, srušena u toku agresije.
Obnovilo ju je muslimansko stanovništvo i ona danas služi za vjerske potrebe muslimanskog stanovništva.
Komisija za zaštitu nacionalnih spomenika kulture BiH je nakon posjete i pregleda ove građevine potvrdila da je džamija vjerodostojno napravljena i registrovana je kao nacionalni i vjerski spomenik.

Atik Ali pašina džamija (Musluk džamija) u Foči - 2017 _ 0985

 

 

priredio:Kenan Sarač

 

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

 

 

Foča četvrt stoljeća od genocida : Fočanske tužne priče iz 1992. godine

Fočanske tužne priče iz 1992. godine _ 007
Ćehotina

Subota, 26. septembar 1992. godine


Srećem mnoge izbjeglice iz fočanskog kraja. Fikreta K., izbjeglica iz Genša, priča mi da je Momo Čančar iz Foče dolazio sa nekim Perišićem i još nekoliko četnika u Genše. Palili su kuće, a muškarce pohapsili i, navodno, otjerali u KPD Foča. Niko pouzdano ne zna da li su oni uopće stigli do KPD Foča. Među uhapšenima je bio i njezin brat.

Fočanske tužne priče iz 1992. godine _ 010
Na Potrkuši sam razgovarao sa B.B. sedamdesetogodišnjim starcem iz Papratna, općina Foča, koji je bio svjedok stravičnog zločina. Starac je ispričao:
“U selo Vikoč iznenada su upali četnici Bore Ivanovića iz Godijena i otvorili paljbu na sve strane. Narod se prepao i počeo bježati, a sa njima i šezdesetak momaka koji su trebali braniti mjesto. Četnici su ubili četvericu mladića, a Miralema Ahmića (22 god.) živog su uhvatili.
Ja sam pred zločincima utekao u srpsko groblje i tako se spasio. Odatle sam vidio šta su radili Miralemu. Prvo su ga dugo tukli i mučili, a zatim svezali za granu jedne kruške pred školom u Papratnu. Onda su pod tom kruškom zapalili vatru. On je vrištao, jaukao. Njegovi urlici odjekivali su između brda. Činilo mi se kao da nedoklan vo doziva kasapine da dovrše posao, a oni su samo nekoliko metara dalje od njega svirali harmoniku, pili rakiju, pjevali i izrugivali se njegovim mukama. Izdahnuo je, jadnik, najteže što insan može da skonča. Vidio sam kad je do njih stigao neko u crvenoj “ladi”. Poslije toga su prestali sa pjesmom.
Nakon dva dana u selo se vratio moj sin i još nekoliko mještana. Pokupili su glavu i kosti rahmetli Miralema i sahranili. Cijelo Papratno popali su četnici Bore Ivanovića s Godijena, četnici s Čelebića i iz Brusana.”


Među izbjeglicama iz Foče doznao sam o još jednom zločinu fočanskih četnika koji je počinjen na rejonu Osanice. U selu Ćurovićima Gornjim, četnici su silovali jednu trinaestogodišnju djevojčicu. Kasnije su je izboli kamama i ostavili. Njeno golo, unakaženo i beživotno tijelo našli su rodbina i komšije u selu Ćurovići Gornji kad su četnici odatle protjerani.

preuzeto iz knjige Grihota je ubijanje tvica – Mehmed Bradarić, stranice 275 i 276
fotografije:fb Putnik Namjernik/flickr ekranportal13

priredio:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

Grihota je ubijanje tvica _ naslovna _ 130711Grihota je ubijanje tvica _ CIP _ 130712

FOČA : Nastavak akcije „Dojava“

 

U nastavku operativne akcije kodnog naziva „Dojava“, fočanska policija uhapsila je danas 11 lica koja se sumnjiče da su počinila krivična djela prevare i pranja novca, saopšteno je iz Policijske uprave Foča.
Mreža internet prevara u Foči je veoma razgranata , a iz policije je ranije saopšteno da je u prevarama učestvovalo oko 2.000 izvršilaca, uglavnom iz Foče.
Pod nadzorom Okružnog javnog tužilaštva Trebinje, a na osnovu naredbe Osnovnog suda u Foči, izvršen je pretres na 12 lokacija i to 11 na području teritorije općine Foča i jedan pretres na teritoriji Ustikoline, a sva lica, koja su lišena slobode, nalaze se u prostorijama Policijske uprave Foča nad kojim se vrši kriminalistička obrada.

Foča 2017 - 098

Prilikom pretresa privremeno su oduzeti predmeti koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku i koji će biti predmet vještačenja.

Ovim krivičnim djelima oštećeno  je više od 1.300 lica sa prostora bivše Jugoslavije i zemalja Zapadne Evrope, a protivpravna imovinska korist koju su dvanaest osumnjičenih lica pribavila izvršenjem navedenih krivičnih djela iznosi oko 800.000 konvertibilnih maraka.

Policijski službenici nastavljaju rad na dokazivanju krivičnih djela prevare i pranja novca, kao i identifikovanju ostalih izvršilaca i oštećenih lica ovim krivičnim djelima, navodi se u saopštenju.

U junu ove godine, policija je u Foči u akciji “Dojava” uhapsila 17 lica osumnjičenih za krivična djela iznude i prevare putem interneta, kada je oduzeto i više skupocjenih automobila.

Prevaranti su putem fejsbuka razradili sistem, kojim lakovjerne kladioničare uspijevaju da ubijede da znaju koja je utakmica namještena i kakav će biti njen ishod, a ovi im potom uplaćuju velike sume novca na njihove račune.

 

GORAŽDE, srijeda, 16. decembar 1992. god.

 

Prohladno decembarsko jutro. Danas će se u Goraždu dijeliti hrana ranjenicima. Obuhvaćeni su borci koji su ranjeni u posljednjih šest mjeseci. Prave se spiskovi. Na prvom spisku je 146 ranjenika kojima je danas dijeljena hrana. Svaki dobije 15 kg brašna, 1 litar ulja, 1 kg graha i 1 kg riže.

vađenje avionskih bombi na obali Drine - Kazagići, Goražde, 16.12.1992. _ 003
Danas sam bio u komandi 43. drinske brigade. Formirana je ekipa koja radi na razminiravanju terena.Na čelu ekipe je Murat Gušo, a lavovski dio posla odrađuje načelnik inženjerije Vehid Gabela. Ekipu sačinjavaju Ismet Pilav, Muhamed Hasković, Miralem Uglješa, Mehmed Bičo, Muhidin Mandžo, Razija Kostić, Alija Ramić, Faik Dedić, Ismet Ražanica, Edin Račić i Hamed Alić. JNA je u napadima na Goražde svašta upotrijebila. Nalazili su opremu i ostatke municije ruskog, kineskog i raznog drugog porijekla. Na Viševicama su našli mješovito minsko polje povezano detonirajućim štapinom. Na Kolijevkama su ostale postavljene antimagnetne mine. Veliki broj mina postavili su u Zubčićima i na Splavištu. Najviše su zaprečavali obalu Drine od Splavišta do Vitkovića. Sva razminiravanja ekipa je pedantno obavila i do sada nisu imali ranjenih i poginulih. Ekipa obavlja ovaj posao od 16. oktobra ove godine i do sada su počistili veliki dio terena.


Pošao sam sa njima u Hubijere i prisustvovao demontaži avionskih bombi koje nisu eksplodirale. Kad smo se vratili u Goražde, pokazali su mi eksplozivne naprave u obliku igračaka, koje su četnici poturali u muslimanske kuće i stanove. Bile su to razne lutke, hemijske olovke i plastične kocke jarkih boja.

tekst preuzet iz knjige Grihota je ubijanje tvica – Mehmed Bradarić,sa 378 strane
fotografija:foto arhiv Muhidin Mandžo Muhica

priredio: Kenan Sarač

_ _ _ _ _

Grihota je ubijanje tvica _ naslovna _ 130711

 

Grihota je ubijanje tvica _ CIP _ 130712

Foča : U naselju Velečevo bačena eksplozivna naprava

 

Policija u Foči traga za jednom ili više osoba koje su u krugu Srednje bogoslovske škole u naselju Velečevo bacilli bombu u blizini automobila “audi A6” .

Ekplozivna naprava, od čije detonacije niko nije povrijeđen, bačena je prošle noći oko 2.30 časova.

Bomba je bačena pored vozila koje službeno koristi mitropolit  i od eksplozije je pričinjena manja materijalna šteta na automobilu.

U Policijskoj upravi u Foči rekli su da je istraga u toku.

– Uviđaj je obavljen i izuzeti su određeni tragovi koji će biti predmet vještačenja u cilju identifikovanja izvršioca ovog djela. Policija na terenu preduzima sve operativno-taktičke i istražne mjere i radnje u cilju rasvjetljavanja ovog krivičnog djela- saopćeno je iz PU Foča.

Foča : Svečano otvaranje moderne kino sale

moderna kino sala _ 008

U 16 časova 8.11.2017. će zvanično biti otvorena velika sala budućeg multipleksa u Centru za kulturu i informisanje.

Stotinu sedamdeset pet sjedišta i savremena audio i video oprema dali su kino sali moderan izgled, a posjetiocima će omogućiti potpun ugođaj.

moderna kino sala _ 009

Filmovi će biti prikazivani svakodnevno u večernjim satima, a publika će imati priliku da u narednom periodu uživa u najnovijim filmskim ostvarenjima.

Projekcije će biti održavane u dva termina od 18 i 20 časova, a cijena ulaznice je četiri KM.

Ulaz za sutrašnju projekciju je besplatan.

Niče Aladža, remek-djelo osmanlijske arhitekture

 

Već tri pune godine, pažljivo i temeljito, ponovno se izgrađuje Aladža džamija, koja je porušena tokom proteklog rata, u augustu 1992. godine

Niče Aladža, remek-djelo osmanlijske arhitekture

U fočanskoj Ulici Meše Selimovića, na desnoj obali Ćehotine, okružena limenom ogradom i drvenim i željeznim skelama, nakon 25 godina ponovno blista Aladža.

Ljepotica iz istočne Bosne, izgrađena 1549. godine, arhitektonski je dragulj i jedna od najljepših džamija u ovom dijelu svijeta.

Kraj je oktobra i početak novembra 2017. godine. Vrijedni radnici po prohladnom vremenu ugrađuju neke od posljednjih dijelova remek-djela osmanlijske arhitekture. Već tri pune godine, pažljivo i temeljito, kako to nacionani spomenik naše zemlje s UNESCO-ove liste i zaslužuje, ponovno se izgrađuje Aladža džamija, koja je porušena tokom proteklog rata u augustu 1992. godine.

Danas, uprkos svemu, vraća se sjaj ove džamije. Radnici dižu specifične i odabrane materijale prema vrhu kupole bosanske ljepotice kako bi ova džamija izgledala baš onako kako ju je nekad izgradio Hasan Nezir, bliski saradnik mimara Sinana.

Dženan-ef. Krajišnik, imam u džematu Foča, kazuje nam da se radovi, bar oni koji se odnose na vanjski izgled džamije, privode kraju.
Muzej u džamijskom kompleksu

“Munara je završena, centralna kupola je zatvorena. Trenutno se radi na izolaciji centralne kupole. Zanimljivo je da se za izolaciju koristi slama. To je taj dio koji ide ispod olovne kape, izolacija na kupolu. Ustvari, miješaju se glina, pijesak, kreč i slama i taj materijal ugrađuje se na kupolu”, govori imam, ističući da će nakon toga na kupolu biti postavljena olovna kapa.

Unutrašnji radovi već su počeli. Radi se na stolariji, postavljanju prozora i vrata. Imam Krajišnik naglašava da će biti potrebna godina da se završe svi unutrašnji radovi, zajedno s kaligrafijom.

U sklopu Aladža džamije, navodi, bit će obnovljeni turbe, šadrvan i fontana.

“Imamo u kompleksu i imamsku kuću. U okviru tog objekta imat ćemo i restoran, gdje ćemo moći da ugostimo naše goste, da se popije čaj ili kafa, da se ruča. Imat ćemo i suvenirnicu. Plan je i da se u kompleksu uradi jedan manji objekat koji će biti muzej, gdje će biti izloženi stari predmeti vezani za Foču i Aladža džamiju”, prepričava nam planove koji se trebaju realizovati u narednom periodu.

Ističe da je Aladža prva džamija u našoj zemlji koja je izgrađena u klasičnom osmanlijskom stilu i predstavljala je jedno od najznačajnijih graditeljskih ostvarenja. Riječ je o objektu koji je imao izvorno sačuvane unutrašnje dekoracije i kojem se od početka pripisivala izuzetno velika simbolička vrijednost.

Na osnovu istraživanja Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ostaci Aladža džamije pronađeni su na dvije lokacije. Jedna se nalazi 200 metara južno od željeznog mosta preko Drine, a druga 300 metara sjeverno od željeznog mosta.
‘Zapanjujuća ljepota’

“U nekoliko sondi koje su otvorene nađen je veliki broj fragmenata za koje je utvrđeno da pripadaju munari i mihrabu Aladža džamije. Svaki od ovih ulomaka predstavlja nacionalni spomenik prema odluci Komisije, odnosno spomenik od najvišeg značaja za Bosnu i Hercegovinu”, navedeno je u izvještaju Komisije.

Stručnjaci su dodali da je “zapanjujuća ljepota i preciznost ulomaka i da se stiče dojam da se Aladža džamija samo dekomponirala, da se rastavila u one fragmente od kojih je i zidana”.

“Riječ je o materijalu izuzetne čvrstoće i izuzetno obrađenom, koji je, i pored toga što je srušen eksplozivom i teškim mašinama prevezen na lokaciju, još sačuvao preciznost, ljepotu i izuzetnu vrijednost. Na drvenim fragmentima koji se mogu uočiti na toj lokaciji vidljivi su tragovi gorenja i oni nisu upotrebljivi, ali predstavljaju dragocjen dokumentacijski materijal”, naveli su stručnjaci.

Aladža džamija predstavlja jednu od najbolje istraženih džamija u Bosni i Hercegovini, a Andrej Andrejević, stručnjak iz Beograda, profesor historije umjetnosti, napisao je knjigu u kojoj su sačuvani svi podaci i snimci Aladža džamije, uključujući i detaljne crteže svakog detalja. Zbog toga je ovo jedan od objekata za koji rekonstrukcija ni na koji način nije bila dovedena u pitanje.

Ovih dana Aladžu je posjetio i Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta Republika Srpska, s Izetom Spahićem, predsjednikom Skupštine općine Foča i imamom Krajišnikom. Kako se moglo čuti, Fočaci s nestrpljenjem očekuju završetak radova na Aladža džamiji, koja je jedan od simbola ovog grada. Nakon obnove, kako su nam kazali tamošnji stanovnici, muslimanima će biti vraćeno mjesto za molitvu, a svim građanima Bosne i Hercegovine arhitektonski biser svjetskog ranga kojim će se moći ponositi.

Samir Karić
izvor: Al Jazeera

*************

Ulica Meše Selimovića ranije je bila Ahmeta Fetahagića.

Aladža džamija 2017 _ 0986

 

 

*************

vidi još:

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

 

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

 

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

Sam na dunjaluku i dunjalukom luta sada sam

Sam na dunjaluku i dunjalukom luta sada sam

Sam na dunjaluku i dunjalukom luta sada sam

Tužan i sam dunjalukom luta
Bos je i kamenje šuta
ulica njegov je stan
topao dom njegov je san

Plače ponekad ljeti, a katkad zimi
Čudi se mojoj rimi
Nikad nije bio na Drini

Teret nosi,
vjetar mu lagano prkosi
Kiša šiba lice mlado
Ne zna šta je majka
Ne zna šta je babo

Htio bi da utoli glad
Da ublaži boli
Da ga neko voli
Tužan i sam dunjalukom luta sad

Kenan Sarač, 2017.

Foča : Uhapšen Dragan Janjić

Foča 2017 - Trg i oko trga

Policijski službenici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) uhapsili su Dragana Janjića zbog sumnje da je 1992. godine počinio ratni zločin nad civilima bošnjačke nacionalnosti na području općine Foča.

Prema Tužilaštva BiH, Janjić je osumnjičen da je tokom 1992. godine, kao pripadnik Policijske stanice (PS) Miljevina, postupao protivno odredbama međunarodnog humanitarnog prava i Ženevskih konvencija o zaštiti civilnih osoba za vrijeme rata.

Kako se navodi u saopćenju Tužilaštva, Janjić je osumnjičen da je počinio ratni zločin silovanja i seksualnog zlostavljanja jedne žrtve bošnjačke nacionalnosti te hapšenje i zatvaranje civila.

Osumnjičeni će biti predat tužiocu, koji će nakon ispitivanja donijeti odluku o prijedlogu za određivanje pritvora.

Emina Dizdarević/detektor.ba/BIRN BiH

oprema teksta:focanskidani

FOČA : RELIGIJA I MIR KROZ OBJEKTIV MLADIH/ŠEF MISIJE OSCE-A U BIH POSJETIO OPĆINU FOČA

FOČA - Međurječje

Izložba fotografija „Religija i mir“, čiji su autori mladi iz Goražda, otvorena je u Muzeju u Foči.
Otvaranju izložbe prisustvovao je i šef Misije OSCE-a u BiH Brus Berton.
Šef Misije OSCE-a u BiH Brus Berton posjetio je danas općinu Foča i sa načelnikom Radisavom Mašićem razgovarao o radu općinske uprave i planovima razvoja, te o budućoj zajedničkoj saradnji i projektima.

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Centar _ 029

Pješčane piramide

9 kilometara od Foče uz stari put ka Sarajevu u mjestu Daničići na lokaciji Šljivovice,  nalazi se geomorfološki fenomen, pješčane piramide.
Pješčane piramide se prvi put pominju još u austrougarskom periodu, pogotovo zato što se tada trebao praviti put prema Kalinoviku. Austrougari su, vidjevši pješčane piramide, pomakli dionicu tog puta drugo mjesto.
Piramide su nastale višestoljetnom erozijom tla, djelovanjem mraza, kiše, vjetra i sunca.
Do piramida posjetioce sada vode putokazi iz oba pravca, Foče i Miljevine, sagrađene su i pristupne stepenice te postavljena zaštitna ograda.
Pješčane piramide 2
9 kilometara od Foče uz stari put ka Sarajevu u mjestu Daničići na lokaciji Šljivovice, nalazi se geomorfološki fenomen, pješčane piramide
Pješčane piramide 3
„Kalinovičkom cestom“, ili starim drumom Foča – Miljevina, u Šljivovicama, nalaze se pješčane piramide.
Pješčane piramide 4
Pješčane piramide 5
Pješčane piramide 6
Pješčane piramide 7
9 kilometara od Foče uz stari put ka Sarajevu u mjestu Daničići na lokaciji Šljivovice, nalazi se geomorfološki fenomen, pješčane piramide
Pješčane piramide 8
priredio:Kenan Sarač
_ _ _ _ _

Pješčane piramide
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/01/pjescane-piramide/

Pješčane piramide kod Foče (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/19/pjescane-piramide-kod-foce-foto-i-video/

PARA NA PARU, UŠ NA FUKARU!

Obični puk nikad neće prestati da sanja neki pravedniji poredak i humaniji svijet. Realne šanse nisu izgledne,pravda u budućnosti bit će ka’ i dosad. Dosada.
Svijet je i sirov i surov, i nepravedan, i neprikladan, a morebit i suroviji i siroviji i još nepravedniji i nakaradniji. Nakarada nikad dosta i nakaradama nikad dosta! Nezaježljivi su! Nezasiti! Jaz između bogatih i siromašnih, moćnih i nemoćnih, može se samo povećavati, nikako smanjivati.
Nije sve u lovi, ali ima nešto i u parama. Izvan monetarne moći i kontrole je malo toga, gotovo ništa. Bogati su sve bogatiji, a siromašni sve siromašniji. Sit ionako ne vjeruje gladnom!
PARA NA PARU, UŠ NA FUKARU!

 

Foča : Donirana oprema za formiranje baze podataka o raseljenim i povratnicima

FOČA 2017 _ Trg i Robna kuća

Predstavnici austrijske nevladine organizacije „Hilfsverk“ uručili su danas općinskoj upravi računarsku opremu vrijednu 5 000 maraka koja će biti korištena za formiranje baze podataka raseljenih i povratnika sa područja ove lokalne zajednice. Donacija je dio projekta “Pružanje pomoći za održivost raseljenim osobama i povratnicima i podrška u upravljanju podacima” koji finansira UNHCR.

Dva laptop računara, štampač, projektor, fotoaparat i dodatna oprema za ove uređaje biće korišćeni za pravljenje jedinstvene baze podataka na osnovu koje bi općina Foča u narednom periodu mogla da aplicira na različite javne pozive i fondove sa ciljem pomoći raseljenima i povratnicima.

FOČA 2017 _ Sahat kula

Najavljeno je da će “Hilfsverk” organizovati i obuku za rad na računarima, kao i za unošenje podataka u bazu od kojih će lokalna uprava imati višestruku korist.

Sve ove aktivnosti dio su šireg projekta “Podrška trajnim rješenjima Revidirane strategije sprovođenje Aneksa sedam Dejtonskog mirovnog sporazuma”, za koji je sredstva obezbijedila EU iz IPA fondova, a koji se osim u Foči, sprovodi u još devet općina BiH.

Trogodišnji projekat kojim su obuhvaćene povratničke kategorije i interno raseljena lica, sprovode UNHCR, UNDP, UNICEF, IOM, “Hilfsverk” i druge organizacije.

Zahvaljujući ovom projektu na području Foče do sada su izgrađene 22 stambene jedinice za raseljene i povratnike , a obezbijeđeni su i grantovi u oblasti poljoprivrede.

povratnici _ 12

povratnici _ 11

povratnici _ 13

Foča : Podjela donacija za sedam povratničkih porodica

podjela donacija za sedam povratničkih porodica _ 005

Donaciju je obezbjedio Crveni polumjesec koji se pojavio u zadnje vrijeme na području Općine Foča. Donacija je u obliku sadnog materijala za površinu od dva duluma sa pratećim repromaterijalom: sistem za navodnjavanje i prihrana. Skupu su prisustvovali predsjednik SO Foča gospodin Izet Spahić i odbornik u SO gospodin Šerif Halilović, koji su dali podršku i zahvalili se donatorima.

podjela donacija za sedam povratničkih porodica _ 003
Gospodin Spahić je izjavio da će i dalje nastaviti sa aktivnim radom na poboljšanju uslova za život povratnika na području Općine Foča. Direktor p.p. z.  „Aladža“  dipl.inž. Mustafa Pendić, koji je inače i koordinator Crvenog polumjeseca je rekao da su prepoznali probleme povratnika i svojim radom i zalaganjem će se truditi da olakšaju egzistenciju povratničkoj populaciji. Crveni polumjesec je naglasio da je zadovoljan sa dosadašnjom saradnjom i da će nastaviti sa svojim aktivnostima na ovim prostorima.

povratnici _ 12

povratnici _ 11

povratnici _ 13

 

Foča : Uhapšen diler morfijumskih flastera

PREDLOŽEN PRITVOR ZA OSUMNJIČENOG ZA MEĐUNARODNO KRIJUMČARENJE NARKOTIČKIH SUPSTANCI

Uhapšen diler morfijumskih flastera 2

 

Tužilaštvo BiH zatražiće pritvor za Vladimira Anđelića (35) zbog sumnje da je na području Srbije nabavljao velike količne morfijskih flastera, koje je krijumčario u BiH i distribuisao na ilegalnom narko-tržištu u Foči i drugim mjestima.
– Pritvor se predlaže zbog opasnosti da bi boravkom na slobodi osumnjičeni mogao da ometa istragu, prikriva dokaze i vrši uticaj na svjedoke ili saučesnike, te da bi boravkom na slobodi mogao počiniti novo krivično djelo ili dovršiti započeto, s obzirom na to da radi o osobi koja je višestruko osuđivana – potvrđeno je iz Tužilaštva.
Osumnjičeni je zloupotrebljavao zdravstvenu dokumentaciju teških bolesnika kojima je propisana terapija morfijumom, kako bi ilegalno pribavljao navedene supstance, čime je nanesena šteta i zdravstvenom sistemu, prenose sarajevski mediji.
Anđelića su juče uhapsili pripadnici Granične policije BiH u Foči, a prilikom pretresa osumnjičenog, kao i vozila i objekata koje koristi, pronađena je i oduzeta veća količina, tačnije više stotina morfijskih flastera, tableta koje sadrže nedozvoljene supstance i drugog dokaznog materijala.

 

[izlog knjige] Rade Hamović : O Kalinovačkom odredu i Vrhovnom štabu

 

…još danas putujem u Foču, u Vrhovni štab. Foča je moj rodni grad. Tu je moja majka i tu su moje četiri sestre. Tu je živio i moj brat. Prije nekoliko dana sam čuo da su ga zaklali četnici. Kako je do toga došlo nisam sebi mogao predstaviti. Moj je brat sa srpskim komšijama živio vrlo dobro. Politički se nije isticao. Iz naše kuće niko nije bio u ustašama, pa ni u hrvatskoj vojsci. Ja sam od prvog dana u partizanima. Na Drini je izvršeno nečuveno klanje. To se pročulo po čitavoj zemlji.

Sa mnom su na putu za Foču jahali Rade Hamović, zapovjednik Odreda, Pero Kosorić, zapovjednik bataljona i još nekoliko pratioca. Na putu između Dobropolja i Poljica dočekala su nas zgarišta i nijema pustoš muslimanskih sela.
Putem nam je dolazio u susret neki seljak, vidjelo se po nošnji da je Srbin.

– Šta je bilo sa ovim svijetom, čiča?
– Kojim svijetom? – pravio se nevješt.
– Iz Poljica i Drača…
– A, sa Turcima? – kao dosjetio se. – Satrli ih, brate, i sjeme im satrli. Puni su ih potoci, to će u proljeće, ako ih zvijeri dotle ne pojedu da smrdi. Još ćemo kakvu bolest navući. Kaz’o sam ja vojvodi Klariću: “Iskopajte jame, pa zatrpajte, naćerajte neka sami sebi kopaju.” A on meni kaže: “Nemam vremena, čoče, partizani mogu svaki čas da bahnu.” Vi ste ih, eto, vala, omeli.

Ništa mu nisam odgovorio.

Srbi su bili u 1941. unutar partizanstva u ogromnoj većini. Mržnja prema ustašama prenijela se na sve katolike i muslimane. Partija, a ni mi s njom, nismo učinili mnogo da se to izmijeni. Podsjetio sam Pera na njegov govor Kijevskom bataljonu u kojem je obrazlagao zašto je bivši komandant “Boro”, ustvari musliman Akif Bešlić, premješten. On je, navodno, kao musliman bio nepodesan. Na njegovo mjesto došao je popovski sin, Pero je to naročito naglasio u svome govoru. Nije čudo, da i zbog toga Srbi misle da biti musliman znači nešto manje nego biti Srbin.

– To je bio samo manevar, jer ja sam doznao da se bataljon buni da im musliman komanduje.
– Onda im je trebalo ukazati na zabunu, a ne povlađivati im.

Jašući dalje cestom prema Foči svugđe svugđe smo nailazili na spaljena sela. Čitavim putem do Foče nismo sreli nijednog muslimana ni muslimanke. Šta je sa njima? Prije je u fočanskom srezu bilo 67 posto muslimana. (…) Prenuo sam se kad je Rade uzviknuo: – Foča!

Ugledao sam svoje rodno mjesto. Kako sam se nekad radovao, kada sam se za školskih raspusta vraćao kući. U mojoj duši je sad bila tuga i strah. Pokušao sam se savladati. S one strane Drine sablasno se prostirala nekad lijepa i šarena Foča. Mjesto crvenih krovova, bijelih kuća i šarenih bašči iz snijega su virila crna zgarišta. (…) Preko mosta smo pošli pješice. Još uvijek je bio krvav. Ispod mosta niz zidine kula visile su poput stalaktita (u carstvu Nečastivoga) ogromne ledenice krvi. Pod tim strašnim crvenim baldahinom Drina je ljuljuškala mrtva tijela kao da ih uspavljuje. Uz obalu ležali su naduti leševi žena, đece i ljudi u građanskim i seljačkim odijelima. Neki mrtvaci su bili goli.

– Ko je to učinio? – pitao sam.
– Većinom mještani i srbijanski četnici, ali ovih zadnjih je bilo vrlo malo. Četnici su ušli bez borbe i otpora u Foču i napustili je bez borbe i otpora. Kad je došla naša brigada i Kalinovački odred, srbijanski četnici i desetak mještana su pobjegli, ostali su ostali i ništa im se nije dogodilo. Eto, za šest mjeseci našlo se među muslimanima dvanaest ljudi koji su prihvatili poziv da surađuju sa ustaškim vlastima, a za osam sati su skoro svi Srbi postali četnici i počeli da kolju sve od reda ne birajući i ne praveći razliku ko je kriv, a ko nije. I nije se našlo ni 12, od 6.000 Srba da uzme u zaštitu bar jednog muslimana ili njegovu obitelj i imovinu od 8.000 poklanih muslimana u fočanskom srezu, odgovorio mi je Vojin Božović, partizan, Crnogorac koji je dugo radio u Foči.

To je ljaga koju niko neće moći izbrisati sa lica mojih srpskih sugrađana. To je zločin kome nema premca.

Ja sam rođen u ovom gradu. Odrastao sam zajedno sa Srbima. Između muslimana i Srba vladali su korektni susjedski odnosi. U Foči nije bilo posebnih kafana i gostionica, svugđe smo bili izmiješani kao prijatelji. Škole su bile zajedničke, igrališta su bila zajednička.

Od mosta uz Donje Polje slika nije bila ljepša. Kuće koje nisu bile spaljene, bile su polupanih prozora i vrata, izgledale su kao napuštene. Kod Grujića kafane sreo sam Feridu Mulabdić.

– Molim te, ispričaj mi kako je bilo.
– Šta da ti pričam, vidiš i sam. (…) Talijani su otišli jedne noći prema Čajniču za Pljevlje, a četnici su isto jutro došli. Ujutru su svi mještani Srbi bili sa kokardama i pod puškama. Desetak ih se proglasilo za vojvode, stotine za komandante i komandire. Komandant mjesta je fočanski prota Jovičić. Svi muslimani morali su predati ključeve radnji i duplikate kućnih ključeva… Veče nakon toga počelo je klanje. Po mog oca i brata došao je Dejan Kočović sa nekoliko seljaka i Dejanova sestra. Bože, to nije vjerovati da je prva naša komšinica, s kojom smo bili čitavo vrijeme tako dobro, u stanju tako nešto uraditi.
– Dobro, a šta je sa Vladom Hadživukovićem, Vasilijem, Sunarom, Slavkom, Mazićem i ostalim uglednim Srbima koje smo mi muslimani držali prijateljima i štitili od ustaša?
– Vlado i Vasilije bili su u glavnom odboru komande mjesta i pravili plan strijeljanja. Slavko je sa Bobom Jojićem bio za preuzimanje radnji. Eto, dali smo sve… Ali najstrašnije su bile noći. Po danu su samo odvodili na strijeljanje. Ali po noći su išli po kućama i onda je počinjalo silovanje i tučnjava. Samo si čuo pomaganje i vatru… Jednog dana priredili su lov. Pravi lov na ljude. Uzeli su pse i nekoliko stotina vojnika i otišli u brda da love one koji su izbjegli smrti…
– Jesu li uspjeli ti koljači pobjeći ili smo neke pohvatali?
– Pobjeglo ih je samo desetak, ostali su svi ostali ovđe, primljeni su u partizane, imaju svoj odred. Komandant im je Strajo Kočović, samozvani četnički vojvoda koji je bio jedan od najgorih koljača…

Vrhovni štab smjestio se u hotel Gorstl. Rekli su mi da me je Tito očekivao. U predsoblju me je zaustavio njegov pratilac rekavši mi da neko ima kod njega. Nakon nekog vremena izašao je Strajo Kočović, bradat, obučen u oficirsku uniformu sa čizmama. Preko ramena visili su mu redenici. Na šubari je imao petokraku.

– Šta ovaj radi kod tebe? – pitao sam Tita.
– To je komandant fočanskog partizanskog odreda, ostavio je četnike i prešao nama. Vrijedan mladić, preko njega ćemo privući još mnogo ljudi. (…)

Na savjetovanju su bili Tito, Marko (Aleksandar Ranković), Moša Pijade, Lola Ribar, Milutin Milutinović i Milovan Đilas. Tražio sam da se izda proglas koji će osuditi četničko klanje nad nevinim muslimanima; organiziranje komisije koja će vratiti opljačkane stvari; da se ukine narodni odbor u kome su samo Srbi, i to neki četnici, i samo jedan musliman Ferid Čengić, koji uopšte nije iz Foče… Aleksandar Ranković mi je odgovorio: “Treba smatrati našom velikom političkom pobjedom da je osnovna četnička masa prilikom nastupanja naših jedinica prešla nama. Mi ne možemo iz obzira prema njima da pohapsimo i sudimo njihove komandante, mada su oni bez sumnje počinili zločin prema muslimanima. Drugo, muslimani se još kolebaju i ne može biti govora o njihovom masovnom prelazu na našu stranu, a pojedinačni prelazi mogu nam škoditi, jer će izazvati lošu reakciju Srba…’” – Adil Zulfikarpašić.

 

O Kalinovačkom odredu i Vrhovnom štabu – Rade Hamović
izdavač Društvo za istinu o NOBu i Jugoslaviji i porodica Rade Hamovića, Beograd, 2016
mek povez, 358 strana, 25 cm, ilustrivano

_ _ _ _ _

Ratomir Rade Hamović (1916 — 2009), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije. U periodu od 1961. do 1967. godine je obavljao dužnost načelnika Generalštaba JNA.

 

_ _ _ _ _

priredio: Kenan Sarač

_ _ _ _ _

vidi još:

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

[izlog knjige] Rade Hamović : O Kalinovačkom odredu i Vrhovnom štabu
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/31/izlog-knjige-rade-hamovic-o-kalinovackom-odredu-i-vrhovnom-stabu/

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/
FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/
FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/
FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/
IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

 

Reli “Sutjeska 70”

Reli Sutjeska 70 _ 001
Najmasovnije takmičenje ne samo u Jugoslaviji već i Evropi i svetu voženo je 1. jula 1970 godine.
Reli se sastojao iz turističkog i takmičarskog dela.
Što se turističkog dela tiče startovalo se 1. jula u 19 gradova Jugoslavije odakle su krenule kolone takmičara prema konačnom odredištu istorijskoj Sutjesci u 8 krakova koji su se slivali iz različitih delova Jugoslavije. Učestvovali su i automobilisti i motociklisti. Tri klase su bile rezervisane za automobiliste, do 850ccm, do 1300ccm i preko 1300ccm dok su motociklisti bili podeljeni u dve klase, do i preko 175ccm.
174 takmičara iz Srbije startovalo je iz Beograda, Niša i Titovog Užica a čekao ih je put dužine preko 500 kilometara.
Iz Bosne i Hercegovine krenulo je 311 takmičara koji su startovali iz Sarajeva, Tuzle, Banja Luke i Mostara. Od Jajca gde je bila prva vremenska kontrola do cilja trebalo je preći 578km.
Iz Budve i Titograda su krenuli crnogorci koje je čekao put dug 698km do Sutjeske a u Kotoru su imali prvu vremensku kontrolu.
Za učesnike iz Hrvatske startna mesta su bila u Zagrebu, Vinkovcima, Sliptu, Rijeci i Dubrovniku. Prva vremenska kontrola bila je u Zadru.
40 slovenačkih takmičara krenulo je iz Ljubljane, Makedonci iz Skoplja a takmičari sa Kosova su startovali u Prištini. Ukupno je bilo preko 700 učesnika iz svih republika.
2. jula u Trebinju su se skupili takmičari iz svih krajeva i odatle ih je čekalo još 117km do cilja.
Pre toga je obavljen ispit tačnosti gde je deonicu dugu 10km trebalo preći za tačno 13 minuta, posle čega su svi dobili test sa pitanjima i saobraćajnim propisima koji je trebalo rešiti i predati na cilju. Takodje je vožen i ispit spretnosti.
Svi koji su došli na Tjentište dobili su po 70 dinara i bonove za 30 litara benzina kao i spomen značku i diplomu.
Takmičarima je uručeno 120 pehara i preko 200 drugih nagrada.

Reli Sutjeska 70 _ 002

Takmičarski deo relija nije se puno razlikovao od turističkog, sem dve brzinske probe i noćne vožnje vozače je očekivao isti put i zadaci kao i “turiste”. Ukupno 100 posada je krenulo sa starta relija u Sarajevu. Itinerer je bio dugačak 1174km i vozačima je trebalo 24 časa da ga predju. Podloga je bila od lošeg makadama do kvalitetnog asfalta.
Jovica Paliković, favorit relija, već na tehničkom pregledu je kasnio i zaradio 300 kaznenih bodova. Reno ekipi se ovaj reli očigledno nije činio bitnim čim su Jovicu poslali samog bez prateće ekipe. Jovica je zbog problema sa autom kasnio i na start relija medjutim prošao je bez diskvalifikacije.
Neki od brzih takmičara iz jačih klasa u kontrolinu stanicu u Zadru su stigli čak i pre sudija pa su morali čekati više od jednog sata na overu kartona.
Već na prvom ispitu spretnosti Paliković je počeo da nadoknadjuje zaostatak i vraća izgubljene bodove.
Na prvom brzincu najbolje se pokazao Ferlež u amiu 8 i bio najbolji u klasi do 785ccm.
U najačoj klasi dominirao je Sead Alihodžić sa bmw-om 2002.
Paliković je bio najbrži na drugom brzincu ispred Pušnika i Alihodžića. Pušnik je imao problema na svom gordiniu još od starta i čitav reli vozio malte ne bez kvačila.
I na ovom reliju bilo je problema oko rezultata. Nezvanični rezultati koji su obavljeni odmah po završetku relija bili su prilično netačni pa su vozači sami morali sabirati svoje poene i tako ispravljati greške računske komisije. Komisija je sve žalbe takmičara uzela u obzir i tek na kraju nabavila mašinu za računanje čime su greške otklonjene. Djordje Novaković se npr. sa 7. mesta u klasi posle ponovnog obračuna rezultata popeo na prvo dok je Vidic pao na treće.
Takodje je uložen prigovor na ispravnost Stajdijevog i Živanovićevog motra u fićama ali obzirom da nije bilo nikog ko bi mogao da te motore “otvori” i proveri prigovori su odbijeni i time samo potvrdjen još više problem koji su postojali u nacionalnoj klasi.

Konačni plasman po klasama na ovom reliju bio je:

Klasa preko 1600ccm: Alihodžić, Gluhak, Jakšić i Matijašević svi u vozilima bmw 2002 ti.
Klasa do 1600ccm: Novaković, Kolić, Vidic, Batori, prva dovjica u bmw-ima 1600, druga dvojica u vozilama saab 96.
Klasa do 1300ccm : Pušnik i Vizner u renoima 8 gorini i Radović i Vučković u nsu-ima tt
Klasa do 1000ccm: Kadić, Perović i Host, svi u nsu-ima tts.
Klasa do 850ccm: Štimac, Nikić i Raičević u zastavama 850.
Klasa do 785ccm: Stajdi, Ferlež, Živanović i Rojtinić
generalni plasman: Alihodžić, Gluhak, Pušnik, Vizner, Jakšić, Štimac, itd.

izvor:exyuracing.blogspot.ba

Reli Sutjeska 70 _ 004Reli Sutjeska 70 _ 003
fotografije: internet

Nisveta Skejović : NIJE NIŠTA ISTO

NIJE NIŠTA ISTO

Proljeće me mami i po koja jesen.
A svaka je ista, ništa mi ne blista.
Zalud sunce sa istoka grije
kad mi vrela suza, moje lice mije.

Tužna jesen, k'o sjećanja pusta.
Tužna Drina, a i Ćehotina.
Ne žubore one viš’ žuborom onim.
Ni talasi nisu, kao nekad prije.

Nekako su tihe, kao da bi stale!
Šapnula sam tiho i jednoj i drugoj.
Ćehotini rekoh, uvijek li si tiha.
Mnoga li si srca, tu na rivi sastavila.

Drini opet kazah, jednu drugu priču.
Hajde, hajde kreni, nemoj nikad stati.
Još nam mnogo toga, moraš Drino dati!
Ti nam Drino moraš, odgovore kaz'ti…

Ništa to ne vrijedi, idu s nekom tugom.
Pa se ne vesele, ni tamo gdje se ljube.
Sastavci su vala, k'o da nisu naši…
Tužni li su tužni, ne mogu vam kaz'ti.

Nisveta Skejović
07.10.2012. god.

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 003

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 002

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 001

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 004

FOČANSKE BIČAKČIJE ILI FOČANSKI NOŽARI

Fočanski noževi _ 012

U prijašnja vremena, dok je ratnik izlazio na bojno polje s klasičnim, hladnim oružjem, izrada dugih noževa u Foči bila je vrlo razvijena i na veliku glasu. Takvi noževi izrađivali su se i u Sarajevu, ali je Foča u tome daleko prednjačila i takmičila se sa samim Carigradom.  Na taj sud na­vodi nas svjedočanstvo poznatog francuskog uče­njaka Ami Boue-a, koji je god. 1836 i 1837 prokrstario sve naše krajeve i dobar dio onovremene
Turske i koji ovako o tome piše: »U nekim grado­vima prave se izvrsni noževi, po oštrici damascirani, bijelog balčaka i često ukrašeni granatima ili crvenim staklom. Foča i Carigrad su na glasu za ovu vrstu noževa u drvenim ili kožnim korica­ma, koji se nose o bedrima (da vise) ili za poja­som. Ti se noževi prave i u Sarajevu i drugdje, ali najbolji i najjeftiniji dolaze iz spomenuta dva mjesta, gdje se prodaju po sedam groša za jedan
komad.« /137/

Fočanski noževi _ 010
Nožarski obrt u Foči je relativno vrlo star. Prva poznata vijest o tome obrtu u tome
mjestu potječe iz god. 1600, kad se, kako smo pokazali, spominje bičakčija Durak iz Džami  Atik-mahale kao dužnik zajma Memišahbegova vakufa. No, tim jednim podatkom ne možemo ocijeniti starost, a još manje razvijenost i kvalitet toga obrta u Foči. Tu prazninu upravo nam sjajno popunjava francuski putopisac Lefevre, koji je, uskoro iza toga prvog spomena, god. 1611 prošao kroz Foču, vidio taj obrt i dao o njemu kratke, ali
značajne podatke: »U tome gradu pravi se mnoštvo noževa, na glasu ne zbog čvrstoće, nego zbog ukusne izrade«. Dakle, ono »mnoštvo noževa« jasno ukazuje na razvijenost toga obrta u Foči u to doba, a glas o ukusnoj izradi govori i o kvalitetu proizvoda. Sasvim je logično da se taj obrt nije mogao tu razviti do te visine preko noći i neposredno pred Lefevrov prolazak kroz Foču. Zato je sigurno trebalo dosta godina i više generacija.
Proizlazi da taj obrt datira sigurno od polovine šesnaestog stoljeća, a vrlo lako još i otprije, dok su se iskorišćavali okolni željezni rudnici, koji su davali željezo kao glavnu sirovinu toga obrta.

Fočanski noževi _ 009
Velik broj nožara radio je tu neprekidno sve do god. 1878, kad su dugi noževi bili kod nas izbačeni iz upotrebe. Stariji ljudi kazuju da je samo u posljednje vrijeme bilo tu oko sedamdeset nožarskih tešđajeva, t. j. radnih klupa, mjesta. Jedni su nožari imali dućane i radili u čaršiji, a drugi, u mnogo većem broju, radili su samo kod kuća po mahalama, jer u čaršiji nije bilo dovoljno prostora. Obrtnici koji su imali radionice po kućama snosili su svoje proizvode u čaršiju jednom sedmično, upravo na pazarni dan i prodavali ih trgovcima, koji su ih onda raznosili u druga mjesta u velikim količinama. Vrijedno je
istaći veliku solidarnost među tim obrtnicima, o kojoj se i danas u Foči priča. U doba kad se mnogo radilo bila je obična pojava da jedan bičakčija, koji je radio kod kuće, pokupi u radnu pregaču potrebni pribor i da ide susjedu, koji se bavi istim poslom, pa da zajedno rade, ručaju i briju se. A uveče, kad bi se prodala roba, priređivali su po kućama sijela, osobito u zimske noći, na kojima bi se zaturala igra prstena kadikad i u »stranu« (pola tovara) jabuka.

Fočanski noževi _ 008
Tim obrtom bavili su se u Foči, koliko se zna, samo muslimani, i bile su poznate porodice, u kojima se taj zanat prenosio s oca na sina: B i č a n i, Bradarići, Čavdari, Delje, Granovi, Jagnje, Kadribegovići, Karabegovići, Kolubare, Krame, Letići, Mezburi, Poje i Redže. Poneki članovi tih porodica produžili su zanat i poslije okupacije te od starih izrađevina pravili samo male, džepne noževe, ali su i njima davali oblike ubojitih dugih noževa prijašnjih vremena. Godine 1953 živio je posljednji fočanski bičakčija Ibro Karabegović. Radio je ponešto još do kraja god. 1952, a tada je i on zbog bolesti napustio taj zanat.

Fočanski noževi _ 007

Neki fočanski nožari preselili su krajem osamnaestog stoljeća u Sarajevo i tu nastavili svoj zanat, a po rodnome mjestu prozvaše se Foče.
Osnovne sirovine za izradu noževa bile su čelik, kost te srebro za pokov i dekoraciju. Čelik se, možda, u prvo vrijeme dobivao, kako sam napomenuo, iz same okoline, ali se poslije isključivo uvozio, mnogo i s Istoka, gdje su bile osobito poznate damaštanske i karahorosanske vrste. Kost za pravljenje kamzi, kavzi ili sapi na balčaku ili dršku dobivala se od goveđih nožnih zglavaka ili čolana, koji su bili najviše traženi,
a potom, za noževe jednostavnije izrade, i od rogova. Budući da veliku potrošnju takve kosti sam grad nije mogao zadovoljiti, to su fočanski nožari dobavljali tu sirovinu i iz drugih mjesta. Poznato je da su takve čolane zakupljivali od sarajevskih aščija i tovarima ih dogonili u Foču. Po saopćenju prof. Kreševljakovića, sarajevski trgovci Ćukovići i Besare dobavljali su za potrebe nožara i kosti od sjevernog jelena, t. zv. s o b o v i n u. Taj
su artikl dobavljali iz Rusije u buradima i prodavali ga u Sarajevu u Ćurčiluku, pa je moguće da su se fočanski nožari i odatle snabdijevali. Za noževe jednostavnije izrade upotrebljavalo se za izradu kamzi još i suho šljivovo drvo, pa su se takvi noževi zvali drvenjači za razliku od bjelosapaca, kojih su kamze bile od bijele i polirane kosti.
Nožarski dućani ili radionice bili su uređeni slično kao kazandžiski: uz postrane stijene bilo je jedno ili dva (već prema veličini dućana) oniska postolja, zvane sofe, na kojima su obrtnici sjedjeli podvijenih nogu i radili. Pozadi te prostorije bila je kovačnica s ognjištem, duvačkim mijehom i nakovnjem. Sam proces rada u jednom takvom dućanu ili radionici sastojao se iz nekoliko posve različitih operacija: zagrijavanje čelika i davanje prvog oblika budućem nožu, tj. iskivanje sječiva ili, kako se stručno veli, d e m i r a, potom struganje i brušenje sječiva, pa oblikovanje i poliranje kosti za balčak, samo usapljivanje pa okivanje balčaka srebrom i tauširanje sječiva srebrnom žicom te, napokon, izrada i dekoracija samih kora ili korica. Kako vidimo, dosta složen proces,
koji se sastoji od niza radnja, od grubog rada, potrebnog za iskivanje sječiva, do projektiranja i urisavanja onih minucioznih ornamenata. Osim jedne jedine manje znatne operacije, o kojoj će biti govora, sve su to radile jedne te iste ruke, i tu je skoro nemoguće ustanoviti prelaz običnog obrtničkog rada u umjetnički. Samo iskivanje sje-
čiva obavljalo se u kovačnici, a sav ostali rad u prednjoj radionici na sofi. Za rad u prvoj prostoriji, na sofama, služilo je više vrsta sitnog alata, koji je stajao obješen o stijenu iza leđa obrtnika, te manji nakovanj i željezna stezaljka, t. zv. m e n đ e 1 e, u kojima se držao nož pri dotjerivanju. Te dvije posljednje alatke bile su usađene u drvenu kladu, debeli trupac što je položen u prednjem dijelu sofe.

Fočanski noževi _ 006
Nožari u Foči izrađivali su i ornamentirali najvećim dijelom dvije vrste dugih noževa zapašnjaka, handžare i jatagane, koji su se najviše tražili i bili glavni fočanski izvozni artikl. Te dvije vrste noževa razlikuju se međusobno samo po tome, što je u handžara sječivo blago zakrivljeno prema dolje, a u jatagana s gornje strane posve pravo, ravno. Dužina im je iznosila i do 80 cm, a prosječna težina kretala se oko 150 dkg. Neki takvi
noževi imali su na hrptu (»arka«) sječiva kaneluru u vidu oluka, pa se po tome zvahu o l u č n j a c i. Nazive pojedinih dijelova tih noževa prikazujem na priloženoj skici. Same kore ili k o r i c e bile su uvijek od drveta, a obloga im je mogla biti trojaka: od srebnog, iscizeliranog lima, a takve su kore najskuplje, potom od obične kože i, napokon, od uvoštenog platna (t. zv. mušemali kore). U Sarajevu su radili i nožari, koji
su izrađivali samo kore, pa se zvahu k o r a d ž i j e, ali u Foči ne znaju da se takvim radom koji bičakčija posebno bavio.

Fočanski noževi _ 005
Pored handžara i jatagana fočanski su nožari izrađivali još sablje, male noževe, džepne preklopne nožiće ili čakije (t. zv. šklopce), britve za kalemljenje (obrezivanje, oplemenjivanje) voća, mum-makaze za osjecanje svijeća, makaze za papir, što su se nosile uz starinsku tintarnicu divit, a poslije Okupacije bavili su se i usapljivanjem košću pribora za jelo, noževa i viljušaka, koje su se mahom izvozile u Austriju, Neki su
nožari povremeno čak i puške popravljali, ali im je to bilo posve sporedno zanimanje.
Za fočanske sablje zasad zna samo jako narodno predanje, i čini se da nisu bile pravljene
u većim količinama. Stariji Fočaci dobro pamte jednog od posljednjih fočanskih bičakčija staroga kova Tosuna Letića iz Mustafa-pašine mahale (umro oko 1895) i pričaju za njega da je znao napraviti takvu sablju, koja se dala smotati u kolut. Za male, pak, noževe, pa čak i za čakije znamo dokumentarno da su se tu radili i prije god. 1878,
još u osamnaestom stoljeću. U jednoj ispravi od 27 IV 1784, koja pretstavlja zapravo popis zaostavštine iza umrlog Hadži-Sulejmana, sina Mustafa-čelebijana, iz Hadži-Mustafine mahale u Foči, naveden je i procijenjen, među ostalim, i niz nožarskih proizvoda i nožarskog alata./138/

fočanski nož iz 1888. godine

U etnografskoj zbirci Zemaljskog muzeja u Sarajevu vidio sam jednu neobično zanimljivu izrađevinu fočanskih nožara: magaze (škarice) za rezanje papira kao sastavni dio divita, koji je pripadao Mehmedbegu Kapetanoviću Ljubušaku. Ta izrađevina, kad je čovjek prvi put vidi, uopće ni po čemu ne sliči današnjim škarama. To je po obliku vrlo tanak bodež dužine 22,7 cm, a sastavljen je zapravo iz nekoliko komada, kojima su
dodirne ivice tako izbrušene, da čovjek uopće i ne vidi da je to predmet iz više dijelova. Bodež se po potrebi rastvori, i nastaju škarice s oštricama, pa čak i dršcima za prste. Te neobične škare tauširane su srebrnom žicom po čitavoj plohi od dna do vrha vrlo laganim, suptilnim i preglednim ornamentima iz biljnoga svijeta, pa već i po tome
pretstavljaju umjetninu prvoga reda. A da su rađene baš u Foči, svjedoči nam sitni zapis u srebrnoj žici na samim škarama, također tauširan, koji glasi: »Ameli Mustafa, kasabai Foča«, što će reći »Rad Mustafe, kasaba Foča«. Po saopćenju koje je prije tri godine dao sam prodavalac iz Sarajeva, majstor tih škara bio je iz porodice Kadribegovića, za koju mi već znamo da se od starine bavila nožarstvom.

Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini

Foča iz 1884. godine
Foča prema Austrijskom planu iz 1884. godine
Foča 1938 _ sa džamijama
Foča 1938
Foča 1910 _ 001
Foča 1910
Foča _ davno nekad
Foča, davno nekad
Foča - putovala 1920
Foča, razglednica putovala 1920
Fočanske bičakčije ili fočanski nožari _ 001
Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)
Fočanske bičakčije ili fočanski nožari _ 002
Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)
Fočanske bičakčije ili fočanski nožari _ 003
Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)
Fočanske bičakčije ili fočanski nožari _ 004
Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)

priredio: Kenan Sarač

 

reference:

tekst:Naše starine IV – 1957 (Ing. Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini)

fotografije fočanskih noževa: http://vikingsword.com/vb/showthread.php?t=3717 i http://www.oriental-arms.com/item.php?id=155

 

*************

vidi još:

VAKUFLJENJE KNJIGA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/26/vakufljenje-knjiga-u-foci/

HISTORIJA FOČE : Opis Foče iz 1888. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-opis-foce-iz-1888-godine-foto/

HISTORIJA FOČE : Foča i fočanski kotar 1895. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-foca-i-focanski-kotar-1895-godine-foto/

STARI TEKSTOVI: KASIM DOBRAČA – SKRIPTORIJ U FOČI U XVI STOLJEĆU (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/05/stari-tekstovi-kasim-dobraca-skriptorij-u-foci-u-xvi-vijeku/

HISTORIJA FOČE : CRTICE IZ XV STOLJEĆA (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/22/historija-foce-crtice-iz-xv-stoljeca-foto/

Stari tekstovi » Iz Evlijinih bisaga: Šeher Foča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/29/stari-tekstovi-iz-evlijinih-bisaga-seher-foca/

Foča: Sjedište sandžaka i doba prosperiteta
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-sjediste-sandzaka-i-doba-prosperiteta/

STAMBENA ARHITEKTURA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/22/stambena-arhitektura-u-foci/

Fočanska kuća
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/29/focanska-kuca/

FOČA : LONDŽA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/foca-londza/

HISTORIJA FOČE : O FOČANSKIM ZANATIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/07/historija-foce-o-focanskim-zanatima/

Foča : Hanovi i karavansaraji
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/foca-hanovi-i-karavansaraji/

[stari tekstovi] Husref Redžić : URBANI RAZVOJ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/18/stari-tekstovi-husref-redzic-urbani-razvoj-foce-foto/

Hatidža Čar Drnda: Grad Foča na razmeđu dvije civilizacije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/14/hatidza-car-drnda-grad-foca-na-razmedu-dvije-civilizacije/

HISTORIJA FOČE iz pera Andreja Andrejevića
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/17/historija-foce-iz-pera-andreja-andrejevica/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Karavan-saraj (Veliki han) Mehmed-paše Kukavice u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/karavan-saraj-veliki-han-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

 

Ramiz Salkić posjetio Foču

Ramiz Salkić u Foči _ 004
Ramiz Salkić, potpredsjednik bh. entiteta RS, danas je posjetio opštinu Foča, gdje se sastao sa Izetom Spahićem, predsjednikom Skupštine opštine i Zoranom Elezom, zamjenikom načelnika.
Posebna pažnja je posvećena projektima koji se tiču povratničke populacije, a nakon čije realizacije će imati korist svi građani opštine Foča.

Ramiz Salkić u Foči _ 002
Nakon sastanka, potpredsjednik je posjetio i čuvenu Aladža džamiju, čija je izgradnja još uvijek u toku, i gdje se trenutno izvode radovi na postavljanju izolacije na centralnoj kupoli.
Tokom boravka u Foči, Salkić je posjetio i kompaniju „FL Wood“, čija je osnovna djelatnost proizvodnja rezane građe i peleta, a koja zapošljava oko 80 radnika u Foči.
Ova kompanija, kako su objasnili direktor Dževad Aletić i vlasnik iz Egipta Mohamed El Azbar, zapošljava 50 posto povratnika, a u kompletnoj grupaciji, u kojoj se nalaze i firme u Ustikolini i Čajniču, zaposleno je oko 220 radnika.no je oko 220 radnika.
Potpredsjednik se danas na Tjentištu sastao i sa predstavnicima Bošnjaka iz istočne Hercegovine i Gornjeg Podrinja.

Ramiz Salkić u Foči _ 003

Ramiz Salkić u Foči _ 001

 

VIDEO:
Ramiz Salkić posjetio Foču
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/516351295386459/

 

priredio:Kenan Sarač

FOČANSKI VAKIFI : MEMIŠ ŠAH-BEG EFENDIJA

FOČANSKI VAKIFI - MEMIŠ ŠAH-BEG EFENDIJA

Memiš Šah-beg efendija – vakif, deftedar i nazir. Memiš Šah-beg efendija (u. 1585.) živio je u Foči u XVI stoljeću.
Izgradnjom jedne džamije, medrese i mekteba u Foči Memiš Šah-beg efendija se svrstao u red naših istaknutih vakifa.
Džamija je izgrađena prije 1569. godine, nešto južnije od Hadži Osmanove mahale, u Gornjem Polju u Foči. Spadala je među prostrane bosanske džamije sa munarom od klesanog kamena, te mahvilom i minberom od istog materijala.
Memiš Šah-begova medresa sagrađena je prije 5. jula 1569. godine kada je sastavljana vakufnama za tu školu. Imala je 6 soba, što znači da je spadala u manje medrese. Za izdržavanje medrese vakif je ostavio 320. 400 srebrenih dirhema koji će se davati pod interes. Original vakufname nalazio se u Orijentalnom institutu u Sarajevu.
Medresa je prestala da djeluje kao škola prije 1854. godine otkada je u tom objektu radio mekteb. Zgrada je porušena 1942. godine, a temelji su se vidjeli petnaestak godina u desnom uglu džamijskog harema.
Medresa je imala svoju biblioteku, a neki njeni rukopisi doneseni su iz Foče i pohranjeni u Gazi-Husrev begovu biblioteku. Na dva rukopisa vakif je ubilježen kao Memiš Šah-efendija.

Do danas nije ostalo ni traga od velikog Memiš Šah-begova vakufa. Do 1889. godine održao se samo dio glavnice koji je donosio preskromnih 40 forinti.
Memiš Šah-beg efendija umro je 1585. godine i ukopan desno u svoju džamiju.
(iz knjige : “Upravljanje vakufima u BiH 1847 – 2017.” – Ahmeda Mehmedovića, Vakufska direkcija, Sarajevo, 2017., 280 strana, ilustrovana, 28cm)

Foča iz 1884. godine
Foča iz 1884. godine (ING. ARH. ALIJA BEJTIĆ – POVIJEST I UMJETNOST FOČE NA DRINI) Naše starine III – 1956./Naše starine IV – 1957.
Džamija Defterdara Memišahbega
Džamija Defterdara Memišahbega

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA

priredio:Kenan Sarač

 

 

*************

vidi još:

VAKUFLJENJE KNJIGA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/26/vakufljenje-knjiga-u-foci/

HISTORIJA FOČE : Opis Foče iz 1888. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-opis-foce-iz-1888-godine-foto/

HISTORIJA FOČE : Foča i fočanski kotar 1895. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-foca-i-focanski-kotar-1895-godine-foto/

STARI TEKSTOVI: KASIM DOBRAČA – SKRIPTORIJ U FOČI U XVI STOLJEĆU (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/05/stari-tekstovi-kasim-dobraca-skriptorij-u-foci-u-xvi-vijeku/

HISTORIJA FOČE : CRTICE IZ XV STOLJEĆA (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/22/historija-foce-crtice-iz-xv-stoljeca-foto/

Stari tekstovi » Iz Evlijinih bisaga: Šeher Foča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/29/stari-tekstovi-iz-evlijinih-bisaga-seher-foca/

Foča: Sjedište sandžaka i doba prosperiteta
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-sjediste-sandzaka-i-doba-prosperiteta/

STAMBENA ARHITEKTURA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/22/stambena-arhitektura-u-foci/

Fočanska kuća
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/29/focanska-kuca/

FOČA : LONDŽA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/foca-londza/

HISTORIJA FOČE : O FOČANSKIM ZANATIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/07/historija-foce-o-focanskim-zanatima/

Foča : Hanovi i karavansaraji
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/foca-hanovi-i-karavansaraji/

[stari tekstovi] Husref Redžić : URBANI RAZVOJ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/18/stari-tekstovi-husref-redzic-urbani-razvoj-foce-foto/

Hatidža Čar Drnda: Grad Foča na razmeđu dvije civilizacije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/14/hatidza-car-drnda-grad-foca-na-razmedu-dvije-civilizacije/

HISTORIJA FOČE iz pera Andreja Andrejevića
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/17/historija-foce-iz-pera-andreja-andrejevica/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Karavan-saraj (Veliki han) Mehmed-paše Kukavice u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/karavan-saraj-veliki-han-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

VAKUFLJENJE KNJIGA U FOČI

Foča 1800 i koje

2. novembra 1535. zabilježeno je prvo vakufljenje knjiga u Foči, što ne znači da toga nije bilo ranije. Tada je fočanski vakif Hasan Nazir, graditelj čuvene Aladže, uvakufio jedan svezak Semerkandijeva Tefsira. Klauzule o uvakufljenju otkrivaju nam kulturnu klimu tog vremena u Foči i učenost vakifove djece: Uvakufih ovaj drugi svezak Komentara Kur'ana od Šejha, pravnika Ebu-Lejsa, neka ga Allah obaspe milošću, u svrhu da ga čitaju moja dobra djeca, i oni koji budu sposobni i budu se bavili čitanjem, a koji obitavaju od Boga čuvanoj Foči. Ja sam najslabiji rob Božji, Hasan sin Jusufov, Fočevi. Allah nam je svjedok i staratelj onog što je napisano. Ovo se napisa početkom muharema 942. godine.
Trideset godina poslije (1569.) Fočak Memišah-beg (Memišah-efendija) u Foči osniva medresu i za njene potrebe zavješta nepoznat broj orijentalnih rukopisa. Neki od njih se i danas čuvaju u Gazi Husrev-begovoj biblioteci. Osim za svoju medresu Memišah-efendija je zavještao rukopise za Atik Ali-pašinu džamiju i općenito za grad Foču. Knjige su vakufili i drugi fočanski vakifi među njima i oni iz reda uleme. Dvadesetih godina 17. stoljeća vrijedne rukopise koji su prepisivani u samoj Foči uvakufio je kadija i muderris Šaban-efendija, a 1647. godine jedno djelo uvakufio je naš prvi poznati šejhu-l-islam Bali Zade Mustafa-efendija.
(iz knjige : “Upravljanje vakufima u BiH 1847 – 2017.” – Ahmeda Mehmedovića, Vakufska direkcija, Sarajevo, 2017., 280 strana, ilustrovana, 28cm)

vakufljenje knjiga u Foči _ 003
uvakufljenje knjiga

Foča nekada.jpg

priredio:Kenan Sarač

vidi :
STARI TEKSTOVI: KASIM DOBRAČA – SKRIPTORIJ U FOČI U XVI STOLJEĆU (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/05/stari-tekstovi-kasim-dobraca-skriptorij-u-foci-u-xvi-vijeku/

 

*************

vidi još:

HISTORIJA FOČE : Opis Foče iz 1888. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-opis-foce-iz-1888-godine-foto/

HISTORIJA FOČE : Foča i fočanski kotar 1895. godine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/06/historija-foce-foca-i-focanski-kotar-1895-godine-foto/

HISTORIJA FOČE : CRTICE IZ XV STOLJEĆA (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/22/historija-foce-crtice-iz-xv-stoljeca-foto/

Stari tekstovi » Iz Evlijinih bisaga: Šeher Foča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/29/stari-tekstovi-iz-evlijinih-bisaga-seher-foca/

Foča: Sjedište sandžaka i doba prosperiteta
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-sjediste-sandzaka-i-doba-prosperiteta/

STAMBENA ARHITEKTURA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/22/stambena-arhitektura-u-foci/

Fočanska kuća
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/29/focanska-kuca/

FOČA : LONDŽA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/foca-londza/

HISTORIJA FOČE : O FOČANSKIM ZANATIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/07/historija-foce-o-focanskim-zanatima/

Foča : Hanovi i karavansaraji
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/foca-hanovi-i-karavansaraji/

[stari tekstovi] Husref Redžić : URBANI RAZVOJ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/18/stari-tekstovi-husref-redzic-urbani-razvoj-foce-foto/

Hatidža Čar Drnda: Grad Foča na razmeđu dvije civilizacije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/14/hatidza-car-drnda-grad-foca-na-razmedu-dvije-civilizacije/

HISTORIJA FOČE iz pera Andreja Andrejevića
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/17/historija-foce-iz-pera-andreja-andrejevica/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Karavan-saraj (Veliki han) Mehmed-paše Kukavice u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/karavan-saraj-veliki-han-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

Careva džamija u Foči – džamija Sultan Bajazid II Valije
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/careva-dzamija-u-foci-dzamija-sultan-bajazid-ii-valije/?preview_id=19862&preview_nonce=8513ba369c

Hamzabegov mesdžid – najstarija fočanska džamija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/hamzabegov-mesdzid-najstarija-focanska-dzamija/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Hadži Seferov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-hadzi-seferov-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Šejh Pirijin mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-sejh-pirijin-mesdzid/

SVE FOČANSKE DŽAMIJE : Muminbegov mesdžid
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/sve-focanske-dzamije-muminbegov-mesdzid/

Historija Foče : MEĐURJEČKA DŽAMIJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/07/historija-foce-medurjecka-dzamija/

Mustafa-pašina džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/mustafa-pasina-dzamija-u-foci/

IZ HISTORIJE FOČE : O DŽAMIJI SULTAN FATIME
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/iz-historije-foce-o-dzamiji-sultan-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime/

Iz historije Foče : Džamija sultanije Fatime (sa fotografije)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-dzamija-sultanije-fatime-sa-fotografije/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Foča:Šehova džamija (Kadi Osman-efendijina džamija)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/22/focasehova-dzamija-kadi-osman-efendijina-dzamija/

IZ HISTORIJE FOČE:TRI DŽAMIJE O KOJIMA SE NE PRIČA I NE PIŠE
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/12/iz-historije-focetri-dzamije-o-kojima-se-ne-prica-i-ne-pise/

VAKUF MEHMED-PAŠE KUKAVICE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/vakuf-mehmed-pase-kukavice-u-foci/

FOČA:Nemaran odnos prema džamiji i medresi Mehmed–paše Kukavice
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/10/focanemaran-odnos-prema-dzamiji-i-medresi-mehmed-pase-kukavice/

Faruk Muftić:VAKUF ATIK ALI-PAŠINE DŽAMIJE U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/28/faruk-mufticvakuf-atik-ali-pasine-dzamije-u-foci/

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/potpis-evlije-celebije-na-atik-ali-pasinoj-dzamiji-u-foci-prezivio-sva-ratna-razaranja/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

FOČA:Historijsko područje – Čaršija u Foči proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/29/focahistorijsko-podrucje-carsija-u-foci-proglasava-se-nacionalnim-spomenikom-bosne-i-hercegovine/

FOČA – HISTORIJA : Šta nam kazuje fotografija nastala oko 1918. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/02/foca-historija-sta-nam-kazuje-fotografija-nastala-oko-1918-godine/

FOČA – HISTORIJA : Pretraga po razglednici iz 1925. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/foca-historija-pretraga-po-razglednici-iz-1925-godine/

U zlatnom dobu fočanskog šehera, vakifi su se nadmetali u dobru, i teško je u ovoj čaršiji bilo reći koja je džamija veća, ljepša, važnija
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/28/u-zlatnom-dobu-focanskog-sehera-vakifi-su-se-nadmetali-u-dobru-i-tesko-je-u-ovoj-carsiji-bilo-reci-koja-je-dzamija-veca-ljepsa-vaznija/

FOČA : Obnovljena džamija Sultana Bajazida II Valije ili u narodu poznatija kao Careva džamija (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/foca-obnovljena-dzamija-sultana-bajazida-ii-valije-ili-u-narodu-poznatija-kao-careva-dzamija-foto/

FOČA:Careva džamija (Sultan Bajezida Valije II džamija) dobija minaret – FOTO
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/24/focacareva-dzamija-sultan-bajezida-valije-ii-dzamija-dobija-minaret-foto/

FOČA:NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU U NOĆI SA 01.01.2016. NA 02.01.2016.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/02/focanapad-na-carevu-dzamiju-u-noci-sa-01-01-2016-na-02-01-2016/

POSLIJE NAPISA O TERORIZMU U FOČI : IPAK SE OGLASILI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/poslije-napisa-o-terorizmu-u-foci-ipak-se-oglasili/?frame-nonce=ffb1f08629

TERORIZAM U FOČI:NOVI NAPAD NA CAREVU DŽAMIJU
https://wordpress.com/post/focanskidani.wordpress.com/16143

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

HISTORIJA FOČE : KATOLIČKA CRKVA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/historija-foce-katolicka-crkva-u-foci/

FOTOPRIČA : FOČA 1949.,1952. i 1953. (foto)

Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949.

1949. godine je Jugoslovenska vlada angažovala švedske inžinjere da pomognu da se izgradi GIGANT DRVNE INDUSTRIJE u Foči.
John Boija i Gösta Meurling bili su nosioci tog posla.
U Foči su vršili ispitivanja za najpogodnije mjesto buduće fabrike. I odabraše Brod na Drini.
Ostalo je historija/povijest/istorija…Evo fotografija.

2ak05rl
Brod na Drini
akcija put za Tjentište 1952.
akcija put za Tjentište 1952.
Bergsflod på vägen till Foca
Bergsflod på vägen till Foca
Brod na Drini 1953 _ 001
Brod na Drini 1953
Brod na Drini 1953 _ 002
Brod na Drini 1953
Fabrika na Brodu na Drini, Foča.
Fabrika na Brodu na Drini, Foča.
Fabriken under byggnation 2
Fabriken under byggnation
Fabriken under byggnation
Fabriken under byggnation
Floden Drina vid Foca. Nya träfiberplattefabriken och sågverket syns i mitten - Copy
Floden Drina vid Foca. Nya träfiberplattefabriken och sågverket syns i mitten
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 005
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 006
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949 _ 007
Foca i Jugoslavien den 4 juni 1949
Foča 4. juni 1949. _ 001
Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949. _ 002
Foča 4. juni 1949.
Foča 4. juni 1949. _ 003
Foča 4. juni 1949.
Gösta Meurling vid sin SAAB i Foca, mars 1953.
Gösta Meurling vid sin SAAB i Foca, mars 1953.
JB32E_06_520415 Paus 39 km fore Gacko
Paus 39 km fore Gacko
Muslimska kvinnliga vägarbetare. I förgrunden syns även Meurling, Göran och Gunnel. Finns även på färgfilm
Muslimska kvinnliga vägarbetare. I förgrunden syns även Meurling, Göran och Gunnel. Finns även på färgfilm
okolina Foča 1953
okolina Foča 1953
Paus vid en porlande källa. Längst upp står Göran och Gösta Meurling, Johns högra hand
Paus vid en porlande källa. Längst upp står Göran och Gösta Meurling, Johns högra hand
Put za Tjentište 1952 _ akcija _ 1952
Put za Tjentište 1952 _ akcija _ 1952
Timmerhuggarläger på vägen mellan Foca och Sarajevo 1949
Timmerhuggarläger på vägen mellan Foca och Sarajevo 1949
Wallboard-fabriken i Brod utanför Foca i nuvarande Bosnien, som John Boija uppförde.
Wallboard-fabriken i Brod utanför Foca i nuvarande Bosnien, som John Boija uppförde.

priredio:Kenan Sarač

fotografije preuzete sa:www.boija.com – Jugoslavienresan 1953 (http://www.boija.com/archive/jugoslavien1953.htm)

Predao se osumnjičeni za ratni zločin u Foči

Foča _ 202
Foča

Jedna osoba s područja Foče, osumnjičena za ratni zločin, javila se Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te će nakon kriminalističke obrade biti saslušana pred tužiocem Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Osumnjičeni se javio u prisustvu advokata, a tužilac će nakon njegovog ispitivanja donijeti odluku o daljnjim aktivnostima u predmetu.

Radi se o osobi koja je pod istragom zbog sumnje da je tokom rata u BiH počinila ratni zločin – silovanje žrtve bošnjačke nacionalnosti s područja Foče.

Zbog zaštite istrage, u ovom trenutku Tužilaštvo BiH ne može davati više detalja, saopćeno je iz ove ustanove.

Admir Muslimović 24.10.2017
BIRN BiH/detektor.ba

Ratna silovanja : “Nemoj, čiko, molim te…”, vrištala je jedanaestogodišnja djevojčica kada se vojnik okomio na nju da je siluje

ispovijest silovane žene

“Nemoj, čiko, molim te…”, vrištala je jedanaestogodišnja djevojčica kada se vojnik okomio na nju da je siluje

 

“Nina” – ispovijest silovane žene

 

Oko 1.000 žrtava ratnog silovanja u BiH ne mogu biti majke. Razlog tome, uz psihičku komponentu koja blokira odnos s muškarcem, jesu netretirane infekcije koje su nastale opetovanim silovanjem i dovele do zapušenja jajovoda.

“Istina je, ubili su mi mladost. Istina je, ostala sam bez kuće, braka. Da, uzeli su mi dijete. Istina je da nikad više nisam bila, ne mogu biti i nisam majka”, kazala je Zlata, koja se nećkala da priča s nama.

Zlata nije njeno pravo ime, ali inicijali, hladni i statistički, nikad neće prizvati sliku žene koja je bila pred nama. Njena spoljašnost ničim ne odaje unutrašnje pukotine. Lijepa je, pomirena i dostojanstvena.

“Bila sam tu najmlađa žena. One još dvije, bile su starije. I onda odjednom me je taj Rus povukao za ruku i rekao: ‘Ideš gore.’ Tako da sam ja išla. Kako se desilo, stvarno nemam pojma… Dobila sam veliki odljev. Znam da sam bila trudna”, kaže Zlata.

Nastavlja da priča kako joj je jedna nena dala, kad već ništa drugo nije imala, vunene čarape.

“Da se zaštitim k’o žena. Bila sam oteknuta, podbuhla, krvava od tih udaraca po licu. Pogotovo zbog tih ženskih problema. To je bilo grozno. Odveo me gore na sprat i naredio da se skinem. Fino sam mu rekla da sam bolesna. Nije me htio slušati. Nekako sam se otimala od toga svega”, kaže.

Izvadio je iz čizme nož i, kako tvrdi, prišao i isjekao joj garderobu. “Ostala sam naga. Odradio je to nedjelo nada mnom. Kad je on to sve završio, zvao je drugu vojsku”, pojašnjava ona.

Zlata iz Brčkog je jedna od 20.000 do 50.000 silovanih žena, koliko Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da ih je bilo tokom rata u Bosni i Hercegovini, i jedna od 1.000 onih koje su za posljedicu imale neplodnost. One više nikad nisu mogle postati majke.

Razlog tome, u nekim slučajevima, jeste fiziološke prirode. Senad Mehmedbašić, profesor doktor ginekologije, navodi da se s početka rata sjeća tinejdžerke koja je imala 15 ili 16 godina.

Skoro 50.000 žena u BiH silovano u ratu – 25.11.2014

“U to vrijeme izuzetno kahektična mlada osoba iz okoline Višegrada, koja je šumama došla do slobodne teritorije. Dala je podatke da je silovana u više navrata. Doktor Srećko Šimić i ja smo je operisali i našli kolekciju gnoja u maloj zdjelici. U uobičajenim uvjetima na takvo stanje se vade materica i jajnici”, kaže Mehmedbašić u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Dvojica ljekara su pokušavali učiniti gotovo i nemoguće da sačuvaju reproduktivne organe nesretnoj djevojčici. Ipak, velike infekcije, kakvu je ona imala, nerijetko dovode do zapušenja jajovoda, što za posljedicu ima neplodnost.

“Ne treba zanemariti ni psihološke blokade koje se zapažaju na dva nivoa. Direktni nivo je animozitet prema muškarcima, koji ne zaobilazi ni rođenog oca, te strah od odnosa. Indirektno se manifestira u krvi takve osobe, gdje se stvaraju hormonski supstrati, hiperprolaktinemija. Povišen prolaktin nije stalna kategorija, ali je omča za sva uredna zbivanja”, pojašnjava doktor Mehmedbašić.

Produženo djelovanje zločina

I tako je rat, kao dominantno muška priča, dolazio ženama u najgorem obliku. Ranije se u ratove išlo… Ovaj naš, postmoderni, poseban je i po tome što je dolazio u urbana područja. Silovanje, kao oblik ratovanja, za cilj je imalo iskazivanje moći i označavanje teritorije.

Taj bolni i ponižavajući čin, koji je živote ovih žena obilježio do kraja i poslije kraja, transgeneracijski, koristio se kao strategija kojom se nadvladavao neprijatelj označen preko ženskog tijela.

“Biologija je iznad nas”, tvrdi doktor Mehmedbašić.

“Imam jedno jare i dođe mi u krilo, pa se s njim ispričam. Pa mi proleti neki film, a ja njega bacim da ga ne bih ubila. Živci prorade. ‘Bježi, jare, dok te nisam ubila’, kažem. Jer ja bih ga za noge uhvatila, razbila i gotovo. Meni, eto, nekad smeta kad ono bleće. Pogotovo kad sam u depresiji. Nekad vičem: ‘Uhvatit ću te za glavu, udavit ću te!’ Izvinite, u mene se malo ruke tresu”, govori nam Nina.
Potreba za reprodukcijom je ultimativna, iznad svakog poimanja i želje. Protivno je prirodi da je žena ravnodušna ili bez želje za potomstvom. U tom svjetlu sagledano, shvatamo kako je silovanje zločin s produženim djelovanjem.

“Prvog maja silovali su me na krevetu. Iza podne su me izveli na hodnik. Šestorica su me silovali taj dan. Navečer su me silovala dvojica-trojica. Onda je stigla vojska. Pjevali su. Bila je još jedna čistačica. Da li je bila čistačica ili doktorica, nemam pojma. Kada završe posao s nama, onda su nju silovali”, priča nam naša druga sugovornica, Nina. Misli i rečenice su joj isprekidane. Pogled joj više puta ide prema torbi na stolu i pita imamo li “lexilium”.

Ninina priča plastično pokazuje dinamiku između uzroka i posljedice.

“Tako je bilo svaki dan. Jedno jutro je došao Mauzer. Jeste, Mauzer. I mi smo doručkovali. Pitao nas je koje smo vjere i da li se znamo krstiti. Rekla sam da znam, ali neću. Istukao me i otjerao u sobu. Kaznio me 29 sati da ne jedem i ne pijem ništa. Tako, da ja crknem. U međuvremenu, našla sam kuharicu koja mi je davala hljeb i ja sam u WC-u jela i iz vodokotlića pila vodu. Jednom su me silovala desetorica, da osvete nekog svog koji je poginuo”, kaže Nina.

Njena agonija je trajala oko dva mjeseca. Na koncu je razmijenjena i odvedena na slobodnu teritoriju. Umjesto utjehe, dočekala su je optuživanja od muža i skori razvod.

“Mene muškarci ne interesuju. Uopšte. Ne mrzim ih, ali im ne vjerujem. Da ja s nekim u automobil sjedem, da mene muškarac vozi, nema šanse. Ići ću pješke, ali s muškarcem neću sjesti. Meni nije svako napravio zlo, ali ja ne mogu to iz sebe izbaciti”, pojašnjava Nina.

Ipak, ističe da bi voljela to nadjačati, ali ne može. “Pokušavam, ali šta ja znam… Ne podnosim više to, da mi neki muškarac dobacuje. Odem kod Fadila i družimo se i on počne na šalu, ali ga brzo otresem. Ne mrzim ga, ali i ne podnosim. Možemo zdravo za zdravo. Nije on kriv, ali ja ne mogu”, govori Nina.

Prema Abdulahu Kučukaliću, specijalisti neuropsihijatrije, svaka psihička trauma koju doživi neka osoba dovodi ne samo do poremećaja psihičke ravnoteže nego i do niza disfunkcija i disbalansa.

Pokušaj samoubistva

Kučukalić objašnjava da dolazi do neurofizioloških, metaboličkih i hormonalnih disbalansa, što ostavlja čitav niz posljedica na određene organske sisteme, između ostalog i na mogućnost začeća kod osoba koje su bile izložene takvoj vrsti psihičke traume, a naročito seksualne traume.

 

“Takva psihička trauma koja dovede do endokrinog disbalansa i neuropsihičkog disbalansa, može utjecati da u nekom vremenskom periodu žena ne može začeti. Imao sam iskustva s takvim ženama. Njima nije potreban samo ginekološki, već i psihijatrijski tretman koji bi reducirao psihičke probleme koji se ogledaju u velikoj anksioznosti, depresiji i psihosomatskim tegobama”, kaže Kučukalić u izjavi za BIRN.

Tretman psihijatra je neophodan za ovu grupu žena. Ipak, do danas je izostalo sistemsko rješenje od države. One su prepuštene lokalnim udruženjima žena koje dijele istu sudbinu ili odgovornim pojedincima.

“Nemoj, čiko, molim te…”, vrištala je jedanaestogodišnja djevojčica kada se vojnik okomio na nju da je siluje. Djeca njene dobi ne znaju šta se sprema kada vojnik odvodi, otkopčava hlače.

Toliko godina imala je i Mina kada je prvi put silovana.

ispovijest silovane žene 2

“Pokušavam da ne mislim o onome što se dogodilo. Rane ostaje, to nikada i ne mogu zaboraviti, niti izbrisati iz svog sjećanja. Nekako bih, ovako kad razmišljam sama sa sobom, zaključila kako sam možda ovo sve morala da proživim i doživim da bih bila taj neki svjedok, da bih mogla ljudima pričati istinu”, kaže Zlata.
“Došao je jedan vojnik i rekao: ‘Ti u zelenom džemperu, ideš sa mnom, trebaš mi da počistiš stan.’ Ta u zelenom džemperu bila sam ja. Kad smo došli u stan, naredio mi je da se okupam.
Otišla sam i okupala se hladnom vodom jer nije bilo tople. Kada sam izišla iz kupatila, krenuo je prema meni, a ja sam potrčala prema prozoru. Htjela sam da skočim, a on me je uhvatio i spriječio. Onda me je silovao. Izgubila sam svijest dok je to radio”, kaže Mina.

Isti vojnik je narednu večer odveo i njenu majku. Silovao ih je jednu pred drugom. Slijedilo je još mnogo svakodnevnih silovanja.

“Ja sam se u toku rata i razboljela, pa su me, samu, pripadnici UNPROFOR-a prevezli u bolnicu u Sarajevu. Doktori su me pregledali i mislili su da sam trudna. Nisu me ni pitali, a ja im nisam mogla objasniti da kada sam prvi put silovana, još uvijek nisam imala ni prvu menstruaciju. Ležala sam tu mjesec i po. Pošto je grad bio u opsadi, niko nije došao da me vidi”, prisjeća se Mina.

Ona također nikad neće u rukama držati svoje dijete. Udala se, kaže, ali s mužem nikad nije pričala o onome što joj se desilo. Okupirani su golim preživljavanjem.

Za razliku od žena koje su doprinijele Narodnooslobodilačkoj odbrani, ili bile žrtve toga rata, pa se njihova uloga poslije slavila i obilježavala, njihova imena su bila lekcije iz historije ili nazivi ulica, žene koje su bile voljne ili nevoljne učesnice rata od 1992. do 1995. godine ostale su nedovoljno vidljive, viktimizirane i diskriminirane.

“To je ona bolesna… tako o meni govore u opštini. Mislili su da ih nisam čula”, žali se Nina.

I dok će um uvijek moći da podigne tijelo, a tijelo um neće nikada, zadivljuje kako je u njihovim srcima ostalo mjesta za još pokoju ljepotu, želju, supstituciju.

Minina želja je bila da napravi zube. Od udaraca vojnika ostala je bez njih.

“Najviše bih voljela završiti srednju školu, pokušati naći posao. Ne znam šta će biti dalje, ali ničega se ne bojim. Valjda mi se od ovoga što sam preživjela ništa gore ne može desiti”, kaže Mina.

ispovijest silovane žene 3

Zlata s početka ove priče se udala i ima, kako ističe, svoj drugi život. Dodaje i da je možda Bog htio tako. “Danas nisam više u gradu, ali jesam u obližnjem selu pored Brčkog. Moj muž i ja bavimo se voćarstvom i jako se lijepo osjećamo u tom voćnjaku. To je nešto što ja radim. Što ja sadim i što gledam ono što sam zasadila da rađa, i to me nekako vraća u život. Eto, to je to”, kaže Zlata.

Foča, 2011. – SILOVANE BOŠNJAKINJE

Do danas nije uspostavljen zakonski okrvir koji bi ženama silovanim u ratu i koje više ne mogu postati majke, omogućio vantjelesnu oplodnju ili usvajanje. Do danas, od njih se samo uzima, a ništa im se ne daje. Postale su svjedoci po profesiji. Njihova uloga svedena je na pokazivanje, prepričavanje, kopanje po ranama koje se takvim tretmanom zauvijek ostavljaju otvorene.

 

Ratna silovanja – zločin s produženim djelovanjem
Elameri Škrgić Mikulić and BIRN BiH – 20.10.2016
izvor: Detektor.ba
http://detektor.ba/ratna-silovanja-zlocin-s-produzenim-djelovanjem/

FOČA : BOJE JESENI (foto)

Boje jeseni - Foča (Drina, Gornje Polje)
Boje jeseni – Foča (Drina, Gornje Polje)

Jesen u Foči. Fotografije pričaju…

Boje jeseni - Foča (Aladžanski park)
Boje jeseni – Foča (Aladžanski park)

 

Boje jeseni - Foča (Centar)
Boje jeseni – Foča (Centar)

 

Boje jeseni - Foča (Međurječje)
Boje jeseni – Foča (Međurječje)

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Aladža džamija _ 019
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Aladža džamija

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Ćehotina _ 018
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Ćehotina
FOČA 2017 _ Željeznička stanica
FOČA 2017 – Boje jeseni – Željeznička stanica
FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ 0211
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Drina

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ Džamijski kamen
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Drina – Džamijski kamen
FOČA 2017 _ Foča _ Drina _ 013
FOČA 2017 – BOJE JESENI – Drina – Šukovac
Boje jeseni - Foča (Aladžanski park, Aladža džamija)
Boje jeseni – Foča (Aladžanski park, Aladža džamija)

 

priredio:Kenan Sarač

MALO (NE)POZNATA FOČA : Džamijski kamen (stijena u Drini)

Stijena zvana Džamijski kamen, drvo izraslo na njemu…
Ispod bivše Šumske uprave,odnosno kasnije zgrade “Građenja” (na spratu bio stan od Lečića…Nebojše,Mladena). Dole, ispod te zgrade nalazi se Džamijski kamen, početak Podmusale od Općine…Ispod ,nekada poznate Sultan Fatimine džamije…

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ Džamijski kamen _ 037

 

FOČA 2017 _ BOJE JESENI _ Drina _ Džamijski kamen

 

IZ HISTORIJE FOČE O DŽAMIJI SULTAN FATIME

 

IZ HISTORIJE FOČE O DŽAMIJI SULTAN FATIME 2

 

IZ HISTORIJE FOČE O DŽAMIJI SULTAN FATIME 3

 

priredio:Kenan Sarač

 

FOČA 1992. : TUŽNA PRIČA SA BRODA NA DRINI

Brod na Drini _ 102

DA SE NE ZABORAVI!
Ovim stazama i putevima isli su i braća Saud i Nermin Hadžimusić. Završili škole, zaposlili se i živjeli od svog rada. Danas, nažalost, nisu među živima. Nema ih samo zato što su se zvali Saud i Nermin. Njihova majka Sajma vidjevši šta joj bi s djecom uđe u kuću i objesi se!

Brod na Drini _ 103

 

Brod na Drini _ 101

 

priredio:Kenan Sarač

FOTOPRIČA : NEKADAŠNJI GIGANT DRVNE INDUSTRIJE ŠIPAD “MAGLIĆ” FOČA (Brod na Drini)

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 074
Nekad najveće preduzeće i drvoprerađivački kompleks u regiji – fočanski „Maglić“. Firma, koja je hranila više od 5.000 porodica, u godinama poslije II svjetskog rata do 1992.

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 073

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 075

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 076

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 077

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 078

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 079

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 080

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 081

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 082

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 085

 

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 084

Nekadašnji gigant - Brod na Drini _ 083

2ak05rl

Brod na Drini 1953 _ 001

Brod na Drini 1953 _ 002

Fabrika na Brodu na Drini, Foča.

Fabriken under byggnation 2

Fabriken under byggnation

Floden Drina vid Foca. Nya träfiberplattefabriken och sågverket syns i mitten

Wallboard-fabriken i Brod utanför Foca i nuvarande Bosnien, som John Boija uppförde.

 

priredio:Kenan Sarač

VIDEO:
voz iz Miljevine za Palež (1975.)
Maglićeve šumske željeznice…
https://www.facebook.com/photo.php?v=387090878312502

 

 

vidi još:

FOTOPRIČA : NEKADAŠNJI GIGANT DRVNE INDUSTRIJE ŠIPAD “MAGLIĆ” FOČA (Brod na Drini)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/20/fotoprica-nekadasnji-gigant-drvne-industrije-sipad-maglic-foca-brod-na-drini/

HISTORIJA FOČE : “MAGLIĆEVE” ŠUMSKE PRUGE (1) (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/27/historija-foce-magliceve-sumske-pruge-1-foto-i-video/

HISTORIJA FOČE : “MAGLIĆEVE” ŠUMSKE PRUGE (2) – DRINSKA PRUGA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/27/historija-foce-magliceve-sumske-pruge-2-drinska-pruga-foto/

 

Oružje rata : Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,…, Bosna i Hercegovina 1992. – 1995. (video)

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 010

 

Ovo je filmsko svjedočenje o strahotama ratnog zločina silovanja u BiH.
Oružje rata : Silovanje,  etničko čišćenje,  ratni zločini, …, Bosna i Hercegovina 1992. – 1995. (video)

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 001

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 003

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 004

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 005

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 006

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 007

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 008

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 009

Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,...Bosna i Hercegovina 1992. - 1995. _ 019

MISIJA SILOVANJE oružje rata i etničkog čišćenja – Dokumentarni Film

Silovanja – smišljen genocid

Žene žrtve rata – žive u tišini sa bolom, gotovo zaboravljene

Šutnja o silovanju je mnoge žene dovela do psihičkih stanja iz kojih se ne mogu povratiti (N.Mujčić)

Foča, 2011. – SILOVANE BOŠNJAKINJE

tužna priča djevojčice silovane kada je imala 12. godina

I Came to Testify Women, War, and Peace

BOSNIA “SARAJEVO, WAR AND PEACE” – Sergio PAINI

Women and Girls Lead | Women, War & Peace | Trailer | ITVS

Za silovanje u Foči 17 godina zatvora

 

 

priredio:Kenan Sarač

Pješčane piramide kod Foče (foto i video)

Pješčane piramide pored puta Foča – Miljevina predstavljaju rijedak prirodni fenomen, kojeg iz godine u godinu posjećuje sve veći broj turista. Lokalitet za koji se vežu i brojne narodne legende, Turistička zajednica Općine Foča uređuje u skladu sa svojim mogućnostima, a mještani ističu da bi sve išlo mnogo brže kada bi šanse turističkih potencijala ovog kraja prepoznale i vlasti. (Radio Free Europe / Radio Liberty)

 

Pješčane piramide Foče

Pjescane piramide kod Foce 2015 – Snimci iz zraka – Aerial Footage

PJESCANE PIRAMIDE MILJEVINA FOCA

IstinaTV Baštine Bosne i Hercegovine PJESCANE PIRAMIDE

Pješčane piramide

 

Pješčane piramide kod Foče _ 003

„Kalinovičkom cestom“, ili starim drumom Foča – Miljevina, u Šljivovicama, nalaze se pješčane piramide.
9 kilometara od Foče uz stari put ka Sarajevu u mjestu Daničići na lokaciji Šljivovice, nalazi se geomorfološki fenomen, pješčane piramide.
Pješčane piramide se prvi put pominju još u austrougarskom periodu, pogotovo zato što se tada trebao praviti put prema Kalinoviku. Austrougari su, vidjevši pješčane piramide, pomakli dionicu tog puta drugo mjesto.
Piramide su nastale višestoljetnom erozijom tla, djelovanjem mraza, kiše, vjetra i sunca.
Do piramida posjetioce sada vode putokazi iz oba pravca, Foče i Miljevine, sagrađene su i pristupne stepenice te postavljena zaštitna ograda.

 

Pješčane piramide kod Foče _ 004

 

Pješčane piramide kod Foče _ 005

 

Pješčane piramide kod Foče 2017. _ 002

Pješčane piramide kod Foče 1958. _ 001
Pješčane piramide kod Foče 1958.

 

priredio:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

Pješčane piramide
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/01/pjescane-piramide/

Pješčane piramide kod Foče (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/19/pjescane-piramide-kod-foce-foto-i-video/

 

 

[stari tekstovi] Stari mostovi u Bosni i Hercegovini (foto)

 

Stari mostovi u Bosni i Hercegovini
iz knjige Stari mostovi u Bosni i Hercegovini – Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović
Veselin Masleša, Sarajevo, 1969., 280 str., ilustr.

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 003

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 004

Kameni most preko rijeke Bistrice u Ocrkavlju _ 001

Kameni most preko rijeke Bistrice u Ocrkavlju _ 002

Kameni most preko rijeke Bistrice u Ocrkavlju _ 003

Kameni most preko rijeke Bistrice u Ocrkavlju _ 004

 

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 005

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 006

 

Grčki most u Kožetini _ 001

 

Grčki most u Kožetini _ 002

Mostovi na Drini _ Mostovi u Foči _ 001

Mostovi na Drini _ Mostovi u Foči _ 002

Mostovi na Drini _ Mostovi u Foči _ 003

 

Stari mostovi u slivu Drine _ 001

 

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 007

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 008

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 009

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 001

stari mostovi u bosni i hercegovini _ 002

Stari mostovi u BiH _ 002

Stari mostovi u Bosni i Hercegovini
iz knjige Stari mostovi u Bosni i Hercegovini – Džemal Čelić, Mehmed Mujezinović
Veselin Masleša, Sarajevo, 1969., 280 str., ilustr.

 

priredio:Kenan Sarač

[AKTUELNO] FOČA : KO TO TAMO DOBIJA KUĆE PO sistemu „ključ u ruke“

KO TO TAMO DOBIJA KUĆE PO sistemu „ključ u ruke“ _ 001

 

Ni poslije više od dvije decenije nakon potpisivanja Dejtonskog sporazuma, na području opštine Foča nisu riješena stambena pitanja povratnika, iako su kroz različite enitetske i državne projekte zbrinute brojne porodice. Samo u ovoj godini, kroz projekat Saudijskog fonda, 45 porodica dobiće svoj krov nad glavom.

KO TO TAMO DOBIJA KUĆE PO sistemu „ključ u ruke“ _ 002

U Foči su danas potpisani ugovori za izgradnju 25 kuća za bošnjačke povratničke porodice po sistemu „ključ u ruke“, čija je vrijednost 880 000 maraka. Kuće će, posredstvom Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica, biti izgrađene za devedeset dana, iz kreditnih sredstava Saudijskog fonda.

KO TO TAMO DOBIJA KUĆE PO sistemu „ključ u ruke“ _ 003

Među potpisnicima ugovora i šezdesetdevetogodišnji Sulejman Divjan koji godinama živi u dotrajaloj baraci u fočanskom selu Potpeć.

-Kuća će mi biti napravljena u Potpeću gdje i sada živim sa suprugom u drvenoj baraci. Čekao sam više od šest godina i doživjeli smo da se možemo vratiti na svoja ognjišta, obrađivati ih i ne zaboraviti ih-zadovoljan je Sulejman.

-Od toga dvadeset kuća za Srbe i ovih 25 za Bošnjake. Kuće za srpske povratnike biće završene za mjesec dana, a za dvadeset pet bošnjačkih porodica za devedeset dana. Na ovaj način rješavamo goruća pitanja ovih kategorija-rekao je Radisav Mašić, načelnik opštine Foča.

-Naše potrebe su još 1 000 kuća koje bi trebalo da se naprave. Ogromne su potrebe kada je u pitanju infrastruktura i uopšte održivi povratak. To sve imamo u planu da se rješava kako mi u lokalnoj , tako i u saradnji sa višim organima vlasti-kaže predsjednik SO Foča, Izet Spahić.

Potrebe povratničkih kategorija na području fočanske opštine prepoznaje Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica. Osim stambenih, nastojaće da pomogne i u rješevanju infrastrukturnih problema.

-Zato će ovo ministarstvo i u daljem periodu zadržati veliku pažnju kada je u pitanju opštin Foča-rekla je Šefka Palo, pomoćnik ministra.

Projekat rekonstrukcije stambenog fonda – SAF finansiran je kreditnim zaduženjem kod Saudijskog razvojnog fonda u iznosu od 15 miliona američkih dolara, zahvaljujući kojima će biti obezbijeđene individualne stambene jedinice za 917 porodica u BiH.

 

 

 

_ _ _ _ _

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

_ _ _ _ _

FOČA – povratnici najveća briga društva : GDJE ZAVRŠAVAJU DONACIJE? (GLAS NARODA)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/17/foca-povratnici-najveca-briga-drustva-gdje-zavrsavaju-donacije-glas-naroda/

FOČA – povratnici najveća briga društva : Donacije tek za vikendaše (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/16/foca-povratnici-najveca-briga-drustva-donacije-tek-za-vikendase-foto/

Foča : Povratnici dobijaju pomoć za obnovu kuća (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/06/foca-povratnici-dobijaju-pomoc-za-obnovu-kuca-foto/

Foča: Kako dobiti donaciju za obnovu kuće u centru grada u Foči?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/09/foca-kako-dobiti-donaciju-za-obnovu-kuce-u-centru-grada-u-foci/

KO I KOGA LAŽE? I ZAŠTO?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/29/ko-i-koga-laze-i-zasto/

O FOČACIMA ODLUČUJU ONI KOJI NISU IZ FOČE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/18/o-focacima-odlucuju-oni-koji-nisu-iz-foce-foto/

FOČA:NEBRIGA ZA POVRATAK I NEISTINE I OBMANE O POVRATKU PROGNANIH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/focanebriga-za-povratak-i-neistine-i-obmane-o-povratku-prognanih/

FOČA (Bastasi) : Žele nas otjerati s naše zemlje!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/foca-bastasi-zele-nas-otjerati-s-nase-zemlje/

Semiha Borovac: NEMA ČLANSTVA U EU BEZ RIJEŠENOG PITANJA IZBJEGLIH (Kontinuirane opstrukcije iz RS-a)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/semiha-borovac-nema-clanstva-u-eu-bez-rijesenog-pitanja-izbjeglih-kontinuirane-opstrukcije-iz-rs-a/

KO I KOGA LAŽE? I ZAŠTO?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/29/ko-i-koga-laze-i-zasto/

OTVORENO PISMO SVIM MINISTRIMA I SVIM VLADAMA – VLADARIMA u BiH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/04/otvoreno-pismo-svim-ministrima-i-svim-vladama-vladarima-u-bih/

Povodom javnog poziva izbjeglicama i raseljenim osobama:Ko je i kada je raspisao tender da se (s)ruše kuće Bošnjaka?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/povodom-javnog-poziva-izbjeglicama-i-raseljenim-osobamako-je-i-kada-je-raspisao-tender-da-se-sruse-kuce-bosnjaka/

FOČANSKI FOL 13 : ТРИНАЕСТ – У ФОЧИ
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/focanski-fol-13-тринаест-у-фочи/

mrakača u FOČI:KLJUČ U RUKE???KOME???ČEMU???KOGA???ZAŠTO???da l’ smo svi ovce!?
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/mrakaca-u-focikljuc-u-rukekomecemukogazastoda-l-smo-svi-ovce/

O FOČI, ALADŽI I POVRATNICIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/12/o-foci-aladzi-i-povratnicima/

FOČA: DOK ZA POVRATNIČKU POPULACIJU NEMA STANOVA – IMA ZA DEPORTOVANE DRŽAVLJANE BiH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/09/foca-dok-za-povratnicku-populaciju-nema-stanova-ima-za-deportovane-drzavljane-bih/

FOČA : Donacije tek za vikendaše
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/16/foca-donacije-tek-za-vikendase/

Općinama Foča, Višegrad, Rudo…: 160.000 KM za pomoć održivom povratku izdvojila Općina Novi Grad
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/26/opcinama-foca-visegrad-rudo-160-000-km-za-pomoc-odrzivom-povratku-izdvojila-opcina-novi-grad/

Semiha Borovac: NEMA ČLANSTVA U EU BEZ RIJEŠENOG PITANJA IZBJEGLIH (Kontinuirane opstrukcije iz RS-a)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/07/semiha-borovac-nema-clanstva-u-eu-bez-rijesenog-pitanja-izbjeglih-kontinuirane-opstrukcije-iz-rs-a/

[AKTUELNO] FOČA : KO TO TAMO DOBIJA KUĆE PO sistemu „ključ u ruke“
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/16/aktuelno-foca-ko-to-tamo-dobija-kuce-po-sistemu-kljuc-u-ruke/

 

KAMENI SPAVAČI IZ NAHIJE FOČA

Brojni su spomenici kulture na području općine Foča u BIH, riječ je o pravoj riznici i blagu koje, i pored činjenice da predstavlja ogroman turistički potencijal, nije iskorišteno u te svrhe.

Naprotiv, mnogi od njih su u veoma zapuštenom stanju i potrebna im je zaštita. Na to su ovih dana upozorili i članovi udruženja kojima je cilj njegovanje kulturnog blaga.

“I da ostavih kosti u tujini,i tad bih samo Bosnu sanjo.”(zapis sa stećka)

Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenike kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike, Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike. Stećke. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje, nikada, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli. Na kome je prikazan kao sužanj”, zapisao je Miroslav Krleža.

mapa - rano feudalno doba

NEKROPOLE SA STEĆCIMA NA LOKALITETU FOČE

NEKROPOLA SA STEĆCIMA NA LOKALITETU MRAMOR (CRKVINA) U VRBICI, Foča

Historijsko područje-Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici kod Foče je inače državni nacionalni spomenik.
Na ovom lokalitetu koji se nalazi nadomak sela Čelebići smještena je nekropola sa 211 spomenika, od kojih su tri kasnoantičke ploče, jedna rimska ara, dvije srednjovjekovne ploče, 129 sanduka, dva sljemenjaka i 74 stećka nedefinisanog oblika. Konačan broj stećaka, formi i ukrasa nije utvrđen.
Historijsko područje-Nekropola sa stećcima na lokalitetu Mramor (Crkvina) u Vrbici kod Foče, koje je inače državni nacionalni spomenik.

http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3323

 

– Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH odlučila je da osam nacionalnih dobara u BiH proglasi nacionalnim spomenicima, među kojima je istorijsko područje nekropole stećaka na lokalitetu Bor u Hrđavcima kod Foče.Na putnoj komunikaciji Ustikolina–Jabuka u naseljenom području Šahbašići, na lijevu stranu se odvaja makadamski put, koji vodi prema Hrđavcima i Malom Marevu. Nekropola sa stećcima na lokalitetu Bor nalazi se pred ulazom u Hrđavce, s desne strane i ispod puta na udaljenosti do 100 m i to na 849m nv, geografske širine 43º34. 395’ N i geografske dužine 18º 42. 005’ E.

http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=3707

Foča je 1373 godine pod nazivom Hoča, ušla u sastav srednjovjekovne Bosne. Historičari bilježe kako je kroz Hoču(Foču) i Ustikolinu prolazio čuveni dubrovački put Via Drine, koji je bio veoma bitan u razvoju srednjovjekovne Foče kao trga i karavanske stanice.
Stećci su prisutni i na prostoru općine Foča, uzvodno uz Ćehotinu, zatim u Mrežici, Gornjoj Slatini, kod sela Šadići, te u Zavajtu.

Kameni spavači iz nahije Foča.jpg
Zvuči nevjerovatno, ali kako tvrde mnogi, istinito : Naime, u zaseoku Kunovo, općina Foča, u vrletnim Kozlogradskim stijenama, sve do kraja 17 stoljeća živjelo je jedno bogumilsko pleme. Sebe su nazivali KATURI. Od tog plemena vodi porijeklo fočanska porodica Telo, koja je do posljednjeg rata živjela u Kunovu i Foči.

PRESJEKA – Ustikolina

Presjeka - Ustikolina
Na najvećem vrhu prevoja Presjeka, jugozapadno od Ustikoline, na putu koji presjeca ovaj vrh, nalazi se velika nekropola stećaka. Potiču iz 13. i 14. stoljeća.

PRESJEKA - Danas na dvije lokacije ima 158 stećaka. 1971. g. ih je bilo 234.
PRESJEKA – Danas na dvije lokacije ima 158 stećaka. 1971. g. ih je bilo 234. (!???)
PRESJEKA - Ustikolina -nekropola stećaka _ 021
PRESJEKA – Ustikolina

U većini sela općine Foča  nalaze se pomenute nekropole. Pomenućemo neka sela i lokalitete, uglavnom ona prema Grepku ali i druga, koja su bogata pomenutim znamenitostima :Gradac, Klobučnica, Žešće, Zebina Šuma, Modro Polje, Kolun, Zbič, Komljenovići, Milotina, Slavići, Stojkovići...

Leksikon stećaka - stranica 59
Leksikon stećaka – stranica 59
Leksikon stećaka - 0151
Leksikon stećaka – S. Bešlagić

Nacionalnim spomenikom BiH proglašeni su: Modro Polje, (historijsko područje), Most na Kožetini (historijski spomenik), te Zebina Šuma, (historijsko područje).

 

Zavod za zaštitu spomenika kulture BiH u periodu od 1977. do 1979. godine vršio konzervatorsku sanaciju nekropole na Presjeci. U opisu radova na sanaciji unutar uzdignute, pravilnim zidom omeđene nekropole, kaže se da je “odstranjena, tokom vremena nakupljena zemlja, kamenje i drveće iz jarka oko zida, izvršena rekonstrukcija okvirnih zidova i djelomična rekonstrukcija sarkofaga, nivelacija zemljišta i zasađena trava.” (Azra Redžić, Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984.) U ratu od 1992. do 1995. godine, groblje je korišteno u vojne svrhe, razrovano je i prekopano. Danas broji 158 stećaka od kojih je najveći broj utonuo u zemlju, a dio je oštećen. Iako je proglašeno nacionalnim spomenikom BiH, danas o njemu nažalost niko ne vodi računa.

http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2421

Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 001Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 002Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 003Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 004Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 005Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 006Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 007Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 008Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 009Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 010Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 011Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 012

Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine, Sarajevo 1984. _ 013

 

priredio:Kenan Sarač

istaknuta fotografija:Efendije Uzeiraga i Ibrahim sa seljanima, vrleti IB, jamda Kunovo ili tako negdje….
Irham Čečo (1975.-2017.)
https://www.facebook.com/photo.php?fbid=384286278622151&set=a.119415515109230.1073741827.100011223460326&type=3&theater

Čengića bare

_ _ _ _ _

Stećci-Die Grabsteine der Bogomilen – Bogumili

die Steine der Bogumilen 2

die Steine der Bogumilen 1

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)

Foču su 1465 g. definitivno zauzeli Turci. Kad je tačno dva vijeka kasnije ovo mjesto posjetio Evlija Čelebija, ono je imalo karakterističnu fizonomiju turskog šehera, sa prizemnim i spratnim stanbenim kućama smještenim u baštama, sa pot­punim diferenciranjem stanovanja u mahalama od privređivanja koje se kroz razne zanate i trgovi­nu odvijalo u čaršiji.

Evlija je u Foči nabrojao 17 džamija koje su ovom šeheru davale najsnažniji pečat. Među njima oduševljeni Evlija posebno ističe Aladža-džamiju, o kojoj između ostalog piše:

»Kad drvenim mostom pređemo na suprotnu stranu onda na vrhu mosta imamo Hasan-pašinu džamiju, koja je po cijelom svijetu poznata pod imenom »Aladža džamija«. To je krasna bogomo­lja. Ovoj džamiji nema ravne u Bosanskom ejaletu, ni u Zvorničkom sandžaku, ni u gradu Taslidži (Plevlje), a ni drugdje. Njen je graditelj Ramadan-aga, glavni zastupnik (baš halife) starog neimara (Kodža Mimar) Sinana, sina Abdulmennan-agina, glavnog neimara (mimar-baši) sultana Sulejmana. On je uložio svu svoju sposobnost dok je napravio tako krasnu i divnu Aladža džamiju , kojoj ne može biti ravne. U ovoj džamiji je sa stanovišta arhitek­ture izraženo toliko sposobnosti, toliko ukusa i fi­noće i ostvareno toliko ljupkosti, da takvu impresivnost nije ostvario ni jedan raniji neimar na ze­maljskoj kugli. Kako je ona ljepša i sjajnija od svih džamija ovog grada, to je ukrasila ovaj grad.

Neimar je na zidovima četverougaone osnove na­pravio, poput plave zdjele, okruglu kupolu (kubbe); ona je uzorna i zaslužuje da se vidi. Minber, mihrab, prozori i galerija mujezina su perforirani (mušebbak) radovi od bijelog mramora poput per­foracija (gravura) Fahrije; u svakom tome detalju izražena je neka posebna sposobnost i vještina poput dopuštene mađije. Spolja na sofi nalaze se tri visoke kupole (kubbe), na četiri mramorna stupa bijela kao kristal. Da ne bi snijeg i kiša za­sipali veliki džemat na ovim sofama je poređano simetrički dvadeset borovih stupova i od drveta inženjerski napravljena neka vrsta krovnog pre­pušta (sundurma) tako da onaj koji ga vidi ostaje zapanjen, jer je sav taj prepust izgraviran mrežastim gravurama poput gravura Fahrija«.

»Sav jugoistočni zid ove sofe išaran je razno­vrsnim šarama ravnim Behzatovu, Manijevu i Šahkulovu kistu.«

Tlocrt Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Tlocrt Aladža džamije, Naše starine X – 1965

»Osnivač ove zadužbine Hasan-paša umro je u Budimu kao budimski defterdar. Njegovo su čisto tijelo, prema njegovom testamentu (vasijat), sahra­nili ovdje, u gradu Foči, u dvorištu ove džamije pod pomenutom email-kupolom. To je i sada svjetao mauzolej. Bog mu se smilovao! To je zaista bio čovjek od ukusa, darežljiv i plemenit, vrijedan, i gostoljubiv, pun divnih osobina kao i Hatem Tai i Džafer Bermeki. Kako on nije žalio blaga, to je neimar Ramadan iz dvadeset i jedne džamije koje je on gradio mogao uzeti po neko iskustvo i vješti­nu (sana't) i sve ih primjenjivati pri gradnji ove džamije. Uloživši svu svoju sposobnost, on napravi takav božji hram, da mu nema ravna u Rume-liji (dijar-i Rum).«

Uzdužni presjek Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Uzdužni presjek Aladža džamije, Naše starine X – 1965

Ovdje je za nas interesantan podatak o gradi­telju Aladža-džamije. Evlija navodi Ramadan-agu kao njenog graditelja, a na drugom mjestu daje i podatke da je ovaj graditelj prije Aladže bio iz­gradio 21 džamiju. Iz ovoga se da zaključiti da je za Evliju Ramadan-aga bio poznat neimar iz škole mimar Sinana.

Podaci o Sinanovim saradnicima, arhitektima, koje daje Ahmed Refik navode: mimar Mehmet-agu, mimar Ahmet-agu, mimar Mustafa-agu, mi­mar Sulejman-agu, mimar Kara Šaban-agu, mi­mar Hajredin-agu, mimar Muslihudin-agu, mi­mar Husein Čauša, mimar Horos Memija, mimar Davut-agu, mimar Dalgič Ahmet Čauša i mimar Jusufa. Od ovih su dužnosti glavnog arhitekta car­stva poslije Sinanove smrti (1588) vršili: mimar Davut-aga (1588-1598), mimar Dalgič Ahmet Čauš (1598-1903) i mimar Mehmet-aga (1606-1617).

Jedan drugi autor, Ibrahim Koniali, u svom radu »MIMAR KODŽA SINAN« navodi kao Sina­nove saradnike: Ali, Alaedin, Ferhat, Kalender, Mehmet, Davut, Omer, Said i Sinan.

Nijedan od ova dva autora ne pominje Rama­dan-agu kao mimar Sinanovog suradnika, a Evlijao njemu govori kao o poznatom neimaru.

Fasada Aladža džamije sa oštećenjima _ Naše starine X - 1965
Fasada Aladža džamije sa oštećenjima, Naše starine X – 1965

Aladža-džamija je sagrađena 1550 godine. Te godine je mimar Sinan počeo gradnju džamije Sultana Sulejmana u Carigradu, koja sa džamijom sultan Selima II u Jedrenu predstvlja njegovo remek-djelo i najviši domet turske arhitekture. U to vrijeme je mimar Sinan bio već 11 godina glavni arhitekt carstva sa brojnim učenicima i saradnici­ma. Posve je vjerojatno da je među njima bio i Ramadan-aga, graditelj Aladže, ali je isto tako poznato da su u to doba svi Sinanovi saradnici bili u sjeni svog velikog učitelja.

Cijeneći vrijednost graditelja Aladže prema nje­govu djelu, možemo tvrditi da se radi o neimaru koji izvanredno pozna sve stilske karakteristike klasičnog doba osmanske arhitekture, počev od primjene lakih i elegantnih proporcija do pozna­vanja najsitnijih detalja spoljne i unutrašnje de­koracije.

Ako predpostavimo da su se u Sinanovoj školi svake godine osposobljavali za graditelje svega pe­torica mladih neimara, onda je kroz njegovu školu za pola vijeka, za koje vrijeme je mimar Sinan bio glavni arhitekt carstva, — prošlo oko 250 arhite­kata koji su ovladali vještinom građenja u okviru jednog zrelog arhitektonskog stila.

Ako je neki Sinanov učenik oko 1545 godine imao 25 godina, onda je on u godini Sinanove smrti bio starac od 68 godina. A tek poslije Sinanove smrti stvorena je mogućnost da neko od Sinanovih saradnika postane slavan. Pomenuli smo trojicu Sinanovih učenika koji su ga naslijedili na mjestu glavnog arhitekta. Morajmo vjerovati da su ovo bili najsposobniji Sinanovi učenici. A među mnogobroj­nim ostalim saradnicima Sinanovim bio je i Ramadan-aga, kojega Evlija navodi kao poznatog gra­ditelja Aladža-džamije.

U odnosu na veličinu nekih istovremenih cari­gradskih džamija, Aladža-džamija je malena. To joj niukoliko ne umanjuje umjetničku vrijednost.

I mimar Sinan je nekoliko godina prije smrti iz­gradio Šemsi Ahmet-pašinu džamiju u Skutarima, još manju nego što je Aladža, — umjetnički još vrijedniju.

Poredimo li Aladžu sa drugim jednoprostornim osmanskim džamijama u bilo kojoj pokrajini ne­kadašnje turske carevine, ona ulazi u red naj­uspjelijih. Prema njoj treba da određujemo mjesto njenog graditelja mimar Ramadan-age među nei­marima Sinanove škole.

Fasada Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Fasada Aladža džamije, Naše starine X – 1965

 

O PROPORCIJAMA ALADŽA-DŽAMIJE

 

U opisu arhitektonskih vriednosti Aladža dža­mije, koji su u GZM 1891 godine objavili Zarzycki,Arndt i Stratimirović, istakli su uspjelo proporcionisanje građevine, naročito njene unutrašnjosti.Oni navode kao matematsku osnovu ovog proporcionisanja, brojne odnose veličina »misirskog tro­kuta«. Međutim, ono što oni u prilog ove teze na­vode negira njihovu postavku, Način na koji oni u donjem dijelu enteriera džamije određuju vi­sinu trougla oduzimajući visinu parapeta donjih prozora i debljinu luka trompi, — posve je isfor­siran i neubjedljiv. Bez ikakvog opravdanja sma­njujući visinu donjeg dijela, ovi autori utvrđuju proporcije 8:5 za koje tvrde da je to odnos dviju stranica »misirskog trougla.« Ovo tvrđenje u svom članku o Aladža-džamiji (1943) ponavlja i Alija Bejtić.

Pomenuti brojni odnos se uopšte ne odnosi na pravougli »egipatski trougao« čije su stranice u omjeru 3:4:5. Proporcije 8:5 su proporcije rene­sansnog »zlatnog reza«, a ne »egipatskog trougla«. Način proporcionisanja osmanskih džamija za­snovan je na trouglovima i krugovima. Ovaj metod nije cjelini proučen, iako je na nekim pri­mjerima dokazan. Za utvrđivanje pravila proporcionisanja biće potrebno izučavanje proporcijskih odnosa na većem broju potkupolnih džamija, kako kod nas, tako i u drugim gradovima nekadašnjeg turskog carstva, naročito u Carigradu i Brusi.

Portal Aladža džamije _ Naše starine X - 1965
Portal Aladža džamije, Naše starine X – 1965

Jednoprostorna potkupolna džamija gradi se u osmanskoj turskoj školi od prve polovine XIV vi­jeka sve do druge polovine XIX vijeka. Najvrijednija ostvarenja ovog tipa džamije postignuta su drugoj polovini XVI v. dobu klasičnog osmanskog stila. Variranje glavnih elemenata ovog tipa

ustvari znači određivanje međusobnih proporcija trijema, kubusa, tambura, kupole i minareta.

Ako poredimo osmanske džamije s kraja XV i prvih godina XVI vijeka (brusanskog i ranocarigradskog stila) sa onim iz druge polovine XVI vi­jeka, koji pripadaju klasičnom stilu mimar Sinanove škole, — onda generalno možemo uočiti težnju ovih posljednjih za nešto jačim visinskim nagla­šavanjem cijele građevine. Ovo bi bila i jedna od specifičnosti proporcionisanja džamija mimar Sinanovog doba.

Težnju za elegantnijim proporcijama koje za­mjenjuju arhaične i robustnije proporcije ranijeg doba, možemo pratiti i kod bosansko-hercegovačkih potkupolnih džamija. Klasične proporcije blago naglašenog vertikalizma, majstorski su primjenjene kod Aladža-džamije pri određivanju visine trijema, kubusa, tambura i kupole. Velika vitkost i visina minareta još jače naglašava težnju za vertikalnim akcentiranjem čitave arhitektonske mase.

 

MATERIJALI I NJIHOVA OBRADA

Aladža-džamija je zidana od pravilnih klesanaca sedre, koja dozvoljava veoma dobro i lako obrađivanje. U poređenju sa svim drugim bosan­skim džamijama, ovdje je obradi klesanaca za zi­danje posvećena najveća pažnja. Umješnost kle­sara u rezanju sedre za zidanje i kamena krečnjaka za zidanje minareta, te za izradu stupova, portala, mihraba, minbera i mahfila — umnogom je po­mogla graditelju ove džamije da ostvari vrijedno umjetničko djelo. Klesari su naročito dobro poz­navali stilske elemente rezanog arhitektonskog dekora, što je došlo do izražaja u klesanju kapitela stupova, stalaktitnog ukrasa u ugaonim nišama, »trampama« i mihrabu, — te u klesanju izvanred­nog minbera i mahfila, koji bez sumnje spadaju najljepše kod nas.

Ko su bili ovi klesari, ne znamo. Narodna pre­daja kaže da je utemeljač Hasana Nazir doveo neimare iz Azije, ali o tome nemamo nikakvih si­gurnih podataka. Iz drugih primjera znamo među­tim da su i naši domaći klesari, naročito oni koji su dolazili iz Primorja, također dobro poznavali dekorativne elemente osmanskog stila.

UGROŽENOST SPOMENIKA I KONZERVA­TORSKI RADOVI

Kao i sve druge naše potkupolne džamije i Aladža je imala ispod kupole u tamburu drveni pr­sten, »hatulu«, koja je imala konstruktivnu za­daću da savlada kose sile, koje se stvaraju u ku­poli. Ovaj drveni prsten u tamburu Aladže, vre­menom je istruo, pa su oslobođene kose sile rascijepile kupolu od tjemena do vrha prozora na jugoistočnoj strani tambura. Djelovanjem ko­sih sila raspukao je i čitav jugoistočni zid kubu­sa. Vertikalna pukotina kontinuirano je išla od tjemena kupole, njenom jugo-istačnom stranom, rascijepila vijenac tambura, zatim prozor na tam­buru najviši prozori kubusa, te se nastavila sve do ispod drugog reda prozora kubusa.

Nema sumnje da je pucanje kupole bilo pospješeno i prodiranjem vode kroz bakarni pokrivaču spojnice u kupoli. Postojala je mogućnost da se daljnjim djelovavanjem kosih sila i vode, kupola ubrzo potpuno sruši. Zbog toga su spasavalački radovi bili neodložni.

Projektom konzervacije bilo je predviđeno:

a) konstruktivno saniranje kupole, tambura i jugo-istočnog zida kubusa
b) izvođenje pokrivačkih radova na glavnoj ku­poli i trima kupolama na trijemu
c) odvodnjavanje oko džamije
d) skidanje maltera sa svih zidova

Prihvatanje kosih sila koje nastaju u kupoli i nastoje da razmaknu zidove tambura i kubusa, u projektu konzervacije, obezbjeđeno je ugrađivanjem armirano-betonskog serklaža u podnožju kupole, odnosno pri vrhu tambura. Ovaj serklaž je ubetoniran i spolja sakriven pločama od sedre, čije veli­čine u potpunosti odgovaraju klesancima, koji su uklonjeni da bi napravili mjesto za serklaž. Nakon postupnog betoniranja serklaža pristupilo se injektiranju kupole cementnim malterom, izmjeni neu­kih klesanaca i dijela profilisanog vijenca tambu­ra, kao i injektiranju i preziđivanju raspuklog ju­goistočnog zida kubusa.

Ovim konstruktivnim zahvatom spomenik je trajno saniran, te ne postoji vjerovatnoća da će se ubuduće pojavljivati bilo kakve pukotine na ku­poli, tamburu i kubusu, tim više pošto je vidljivo da je slijeganje temelja išlo posve ravnomjerno, bez ikakvih deformacija.