I U FOČI SU UBIJALI SPORTISTE

I u Foči su ubijali sportiste, ugledne i uzorne građane.

Fotografije govore više od 1000 riječi.

I niko nije još uvijek odgovarao za ta zlodjela bolesnog uma.

Osam (8) fudbalera FK “Sutjeska” Foča ubijeno – KPD Foča

– 1 razmjenjen (pušten iz KPD Foča)

Fudbaleri FK “Sutjeska” koji su ubijeni – žrtve zloglasnog logora KPD Foča :

Ismet Pašović. 

Šaban (Hasan) Durak /10.03.1933. – 1992./

Nedžib Lojo – Jojac

Avdo (Mehmed) Mehmedspahić (1950. – 1992.)

Smajo Bačvić – Turulja

Rešad (Avdo) Hadžimešić – Rešo (1954. – 1992.)

Suad Memić – Sule

Murat Granov – Fure 

_ _ _ _ _ _ _ _ _

U zloglasnom logoru KPD Foča je bio i nekadašnji golman FK “Sutjeska” Uzeir Aganović – Agana. On je razmjenjen. Živi u inostranstvu.

REŠAD (Avdo) HADŽIMEŠIĆ (1954. – 1992.) – odveden u zloglasni KPD aprila 1992. Odveden u avgustu 1992. u nepoznatom pravcu. Od tada mu se gubi svaki trag.

AVDO (Mehmed) MEHMEDSPAHIĆ (1950. – 1992.) – Odveden u zloglasni KPD, odakle mu se gubi svaki trag.

priredio:Kenan Sarač

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

FOČANSKE PRIČE : HALIDIN SAN II

Halidin san II

Poslije trnovitog pušestvija – zvanog prognanstvo i horora Foča 1992, pitam se da li je moguće riječima opisati barem djelić svega proživljenog.

No ipak pokušat ću.

Kao sirotica koja je ostala svog grada, bez toplog doma, bez brižnog  supruga bez voljene BRAĆE…bilo je normalno da svoj život posvetim svojoj djeci i bolesnim, iznemoglim i  ucvijeljenim roditeljima.

Prolazili su dani, bez cilja, bez kuveta, bez želje i za nastaviti život dalje.

Osjećala sam se jako iscrpljeno, nemoćno, povrijeđeno i prazno.

No moralo se ići bez obzira na sve, zbog djece, zbog roditelja, zbog dušmana koji su nas doveli silom u ovakvo stanje beznadja i siromaštva…

Išli smo od kuće do kuće, po napuštenim tudjim stanovima, po svjetskim podrumima.

Allah je spustio svoju milost na nas, podario kuvet i milost da sačuvamo razum, ugled i dostojanstvo.

Djeca su se školovala, roditelji vehnuli od tuge, a ja tražeći  posao kako bi im svima obezbjedila život dostojan čovjeka.

Bezbroj puta dolazeći kući zatekla sam ih kako nijemo zure u daljinu, sjede ispijaju kahvu sa plačnim očima.

Mislim da nikad više nikada poslije svega te tople, njihove plave oči, nisu imale sjaj.

Bile su nekako umorne od tuge, baš kao i moje sada kako vrijeme više  prolazi.

A vrijeme prolazi, ali tuga i praznina izgleda, kleta, nikad  neće, niti može.

I koliko god da je odbijam danju, dodje kleta i u san.

Koliko puta sam samu sebe upitala, Bože kako li je njima, kad mene ovako boli duša,  kao sestru, kao suprugu, kao prijateljicu, kako je njima kao roditeljima.

I dodje mi taj osjećaj sinoć u san.

Da osjetim kako boli srce Majke.

Usnih sve ono što osjetih i preživjeh u Foči 1992, samo što sam bila u ulozi Majke koja ne zna gdje joj je dijete u tom vrtlogu horora.

Kako je bilo mnogo ljudi u progonu koji su izbezumljeno i pomahnitalo bježali ispod četničke  kame, ja sam izgubila svoga sina u toj masi.

Uspjela sam dobiti kartu i propusnicu te ukrcati se u konvoj, ali moga malog sina nigdje nije bilo.

Vrištala sam, pomagala, grcala dok nisam samu sebe probudila iz sna dubokim vriskom.

Kako na počinak ne idem nikad bez čaše vode, popih gutljaj da se dozovem i zahvalim Allahu da samo sanjam.

Nema dana   da ne pomislim na svoje voljene žrtve, na roditelje, na sve Majke i na sve Bosanske Jetime…

Samo Allah zna ono što oni žive i ono što osjećaju…

Bože smiluj se svim ranjenim dušicama, a spusti svoju najveću kaznu na počinioce zlodjela.

 

Halida Konjo Uzunović

27.Januar 2020.

STRADANJE FAMILIJA KONJO, KLEPO, GERMOVIĆ, UZUNOVIĆ U ČETNIČKIM POKOLJIMA 1941. – 1945. I 1992. – 1995.

STRADANJE FAMILIJA KONJO, KLEPO, GERMOVIĆ, UZUNOVIĆ U ČETNIČKIM POKOLJIMA 1941. – 1945. I 1992. – 1995.

Naselje Vikoč, mjesto Husnići ,imanje Lice – opština Foča – lijepo mjesto gdje su živjeli moji djedovi. Živjeli skromno,čestito,radno svoj život baš onako kako dolikuje insanu bošnjačkome. Nisu znali mrziti, nisu htjeli klati, ni ubijati kao njihove komšije srbi koji su to itekako vješto i krvnički znali… Znaju to jedino oni koji su žrtve njihovog zuluma.

Što je meni interesantno i zapanjujuće jeste taj način njihovog mučenja, klanja, ubijanja, silovanja, što je prosto za jedan normalan razum uopšte nepojmljivo… Osobito za čestite, merhametli duše bošnjačke koje nisu znale ni mrava zgaziti. Naime u pokolju 1942. od strane četnika moja fina, mirisna nena Hadžira Klepo, majkina majka, /i dan danas osjećam njen miris i mehkoću i nježnost njene čiste šamije/… preživjela je strahovitu ratnu sudbinu 1942. -1945.  kada su im četnici upali u kuću. Tražili su naravno prvo zlato, pa onda ispitivanja, zlostavljanja, mučenja, silovanja, baš kao i sada 1992. – 1995. Zatvorili su je u sobu da im spremi zlato i sve što ima od vrijednosti, a onda su otišli na ognjište, naložili su tadašnje verige, da je prže, muče dok ne dadne sve što ima od vrijednosti, tako su joj zaprijetili. Dok su tako vršljali pomahnitali četnici žedni krvi po kući, sreća u nesreći moje nene Hadžire jeste to što je bio veliki snijeg i kako je kuća bila malo na podbrežju, tako su i bili snježni nanosi veći….dok su se četnici vrtjeli oko veriga moja hrabra nena je odlučila pobjeći kroz prozor i zatrpati se u te visoke nanose snijega. U to vrijeme bili su snjegovi veći i znale su biti i mećave, pošto je veća nadmorska visina. Tako je moja nena Hadžira i preživjela, naravno sa posljedicama, jer je prenoćila u prtini-snježnom nanosu, dok četničke hulje nisu otišle… Babovu mi majku, moju lijepu nenu Muriju Konjo, rođeno Germović, nisam nikada ni upoznala. Isti ti četnici odmah su je zaklali na kućnom pragu… Moj dedo Mujo Konjo je preživio, bio je invalid i vrlo teško se živjelo u tadašnje poratno vrijeme….

Moj otac Ahmet Konjo, također je imao težak život, prebolovao je tada trbušni tifus. Bez majke samo sa ocem- invalidom. Imao je i jednog jedinog brata Halima Konjo koji je nestao i kojeg nikada nisam ni upoznala, niti pronašla. Moja lijepa majka, Muša Konjo, kažu ljudi, da je bila ljepotica. Najljepša djevojka u kraju. Udala se za mog oca, tada je bio ubogo siromašno ratno siroče. Živjeli su kako su znali i umjeli, teško i trnovito. Kada je moj otac odlučio da se preseli u Foču, svi su tada govorili; odvede Ahmet djecu u grad da gladuju. Ja tada nisam bila rođena i šesto sam dijete svojih roditelja. Otac je bio veoma hrabar, odvažan i vrijedan čovjek.. Odlučio je demantovati komšiluk da neće biti gladni i siromašni. I bilo je tako. Postali smo jedni od najimućnijih porodica u čaršiji. Stekao je moj babo, moje siroče iz drugog svjetskog rata, ugled i veliko bogatstvo, čestitu i vrijednu djecu, suprugu vrijednu svakog divljenja, stekao je sve, čak i više od toga…

Njegovi zlatni sinovi Halim i Halid Konjo imali su prekrasan restoran Orijent u Prijekoj čaršji, nedaleko od Sahat kule, gdje se okupljala fina fočanska raja… sve do 1992 godine kada unuci i djeca od tih istih četnika iz 1942.  godine napraviše još grdniji pokolj 1992. ubiše mu zlatne sinove Halima i Halida Konjo, zeta Enesa Uzunovića, koji mu bješe kao sin, čestit i veoma ugledan čovjek… Rastjeraše kćerke po bijelom svijetu, bore se kao lavice, baš kao i njihovi roditelji u svoje vrijeme…. samo ima jedna razlika u nama; oni nam nisu pričali o zulumu i haramu četničkome , zato smo i doživjeli reprizu genocida 1942. -1992… Nisu nas htjeli zamarati ili nisu smjeli zbog nametnutog sistema bratstva i jedinstva zvanog yuga… Ali zato naša djeca i naši unuci moraju ovo znati,moraju ovo pročitati i ne smiju dozvoliti ono što smo mi doživjeli….

Halida Dida Konjo

TABACIMA TEKLA KRV NIZ SOKAKE 1941. – 1945. I 1992. – 1995.

TABACIMA TEKLA KRV NIZ SOKAKE 1941. – 1945. I 1992. – 1995.

piše : Nerkica Bešagić

Priča vjetar šapatom i  nijemi  žubor Drine, kroz bašče Tabačke, kako ljudi mogu biti neljudi,  kako zlo može da razara jedan grad.  A gdje je duša? Duša otišla.

Avdo  bio veliki i jako dobar čovjek. Sve što je radio , radio dobro i sa srcem.

Avdo se vratio iz rata (II sv. rata) i dugo je nosio partizansku kapu na glavi, čak i na splavarenje sa tom kapom otišao. Kada se vratio kući u Tabake, nikoga živog svog nije našao.

Roditelji  zakopani odmah ispod bašte njegove u staro tursko groblje,  gdje stajaše stara džamija. Tu i ostale Tabačke žrtve zakopane, između stotine godina starih nišana.

Avdo obilježio i napravio mezarje svojim roditeljima koje ubise čelnici iz Rogatice, baš u bašti ispred kuće. Sestra ubijena , mali brat ubijen.  Dugo je on svoje preostale mile tražio.

Dvoje sestrića našao u Domu za siročad.  Sestru našao  u Kotorskom.

Razočaran sistemom i ispitivanjima bivših četnika, odbio statut borca i partijska odlikovanja .

U Tabacima ostala samo siročad i par siromašnih žena  sa djecom i tužnim ratnim pričama.

Iako je u Sarajevu na Vratniku završio šnajderski  zanat kod Azizage Kumra , gdje ga je rat i zatekao , vratio se na svoje ognjište.

Tada u to vrijeme, Tabaci poslije rata, opustošena mahala sa siročadima , starim grobljem  i malom džamijom, bijaše godinama samo ćošak i mahala u Foči gdje tadašnji  Fočanski vlastodršci  nisu imali interesa   da bilo šta obnove . Srušili i oduzeli  staro groblje, a izgradili benzinsku pumpu. Avdo volio svoje Tabake i svoju Drinu . Imao i čamac dole .Rane i tugu nosio , pa otišao u triftare – splavare , da izgradi ponovno život .

Tek kada je umro u 50.-toj  godini života,  dođoše eto neka boračka priznanja…

Ovaj rat,  Foča i Tabaci, ponovo opustošeni.  Sa tužnim pričama ratnim i stradalim  porodicama. Mnoge buldožerom,  zakopaše ponovo u staro Tursko groblje ispod Avdova bašte.  Buldožerom izrovili groblje staro . Žrtve zakopane,  zagrnuli buldožerom, a staru džamiju sravnili sa zemljom.  Posjekli  lipe i bagremove, pa Tabaci ostaše i  bez mirisa lipa i bagremova. Česma Žgaljuša presušila.  I ona Šabanova pored ceste presušila.  Potok presušio, a bašće zarasle  u korov.  Priča vjetar šapatom i  nijemi  žubor Drine, kroz bašče Tabačke, kako ljudi mogu biti neljudi,  kako zlo može da razara jedan grad.  A gdje je duša? Duša otišla.

Mezar Avdin  stoji gore u Tekiji. Ovaj put neće se niko  tamo vratiti , a volila bih da znam kako su Tabaci dobili ime. Bila prije Pirina mahala .

Nastradale porodice u onome ratu , a i u u ovome ratu. Prezimena: Čulum,  Betevija,  Selimović, Hajrić,  Kolubara…

Fikret – Fiko Podrug, gore su Hukare neki , Lampa,  Lojo… U Tabacima su u groblju ekshumirani…Mislim prije možda 8 god., nekoliko žrtava. Njih 6-7 , nisam sigurna. Šaćirina kćerka.  Ćulumi – Nedžib i Fatima, sestra mu. Bitevije Munib – Duja i žena Raza.  Esma Hajrić…

Žene koje su se krile po kućama u Tabacima, vodili su na silovanja, a noću pljačkali i ubijali.  Komšije sa  Zastave su, njih par ne svi, opljačkali Tabačke kuće.  Avdinu kuću  su čak sve skinuli i srušili.  Hajrića kuću,  od Avdove sestre,  su zapalili…

(Nerkica Bešagić)

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : PREVILA – ZLOČIN BEZ KAZNE

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : PREVILA – ZLOČIN BEZ KAZNE
JOŠ UVIJEK NISU PRONAĐENI POSMRTNI OSTACI NASTRADALIH

Hadžiahmetović Mustafa (1933.), Hadžiahmetović (r.Muhović) Nefa (1939.), Hadžiahmetović Asim (1934.), Hadžiahmetović (r. Turulja) Emina (1935.), Hadžiahmetović (r. Kunić) Zejnija (1929.), Hadžiahmetović (r. Grebović) Malka (1922.), Avdibegović Hamdo (1938.), Avdibegović (r. Smajović) Hiba (1940.), Čavrk Abid (1928.), Čavrk (r. Šakrak) Fatima (1935.)…
Spomenute rahmetlije su civilne žrtve rata. Poubijani i spaljeni od komšija – četnika 1992.
Iako je od tada prošlo 27 godina niko nije odgovarao za ovaj gnusni zločin.
A i mnogi posmrtni ostaci žrtava još uvijek nisu pronađeni.
Na Previli je bio zatvor za nesrbe.
Pokušaji porodica da saznaju informacije gdje bi mogli biti posmrtni ostaci njihovih najmilijih su propali.
Uglavnom sve se završavalo na odgovoru komšija Srba da su ubijeni…

četnici na Previli 1993.

četnici se svake godine okupljaju na Stocu iznad Previle

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač
fotografije:screenshot/Kenan Sarač

izvori/reference:

Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.
497 str. : ilustr. ; 25 cm

Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.
461 str. ; 24 cm

Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine

facebook

– Privatni izvori informacija…

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : DJETINJSTVO BEZ OCA, MAJKE I DJEDA

 

Dvanaestogodišnjem dječaku Jakubu Mandži četnici su u Foči ubili i oca i majku, a djeda odveli u nepoznatom pravcu.

NEMOJTE UBITI MOJU NANU, IMAM SAMO NJU

I roditelji Jakuba Mandže ubijeni su u Foči 1992. Godine. Ovaj dvanaestogodišnji dječak danas živi sa nanom Šaćirom, tetkom i tetićem na Ilidži. I Jakubovog djeda, 65- godišnjeg Husniju odveli su četnici 6. Septembra. Jakub zna koga je izgubio.

Tri Šaćirine smrti

„Prva je, dijete moje, kad su nam jednom navečer došli četnici kući i provalili ulazna vrata. Husnija je pobjegao na jednu, a ja i mali Jakub na drugu stranu. Drugu sam ti smrt preživjela sa Jakubom u logoru u Foči, kad su htjeli da me zakolju, a treću kad su mi pištoljem razbili glavu. I sada imam vidljive ožiljke, a i glava zna često zaboljeti“, priča nana Šaćira.

Krajem augusta 1992. Godine četnici su došli do njihove kuće u fočanskom naselju Donje Polje i tražili radio stanicu.

„Prijetili su da će me odvesti na most i ubiti. Posebno sam se plašila da me ne odvedu u KPD, gdje je već bio zatvoren moj sin Fuad, Jakubov otac. Da ne gledamo kako nas muče. Šta bih, onda sa ovim maksumom?“

Jakubovog oca Fuada zarobili su četnici već na početku rata u Foči. Uhapsili su ga sa puškom u ruci i nedugo zatim ubili.

Za Jakubovu majku Semku do danas se ništa ne zna. Nana Šaćira, njen suprug Husnija i mali Jakub ostali su u porodičnoj kući  u Donjem Polju do kraja augusta 1992. Godine. Tih mjeseci živjeli su kao u kućnom pritvoru i u svakodnevnom strahu kad će neko doći pobiti ih ili negdje odvesti. Onda su, krajem augusta, ne znajući kuda bi, svi „dobrovoljno“ otišli u tadašnji logor u fočanskom „Partizanu“.

Kolji je s leđa

„U „Partizanu“ je bilo strašno. Nakon šest dana boravka u ovome logoru, 6. Septembra, u našu sobu, u kojoj nas je bilo tridesetak, ušla su trojica četnika.“

Čim su prilazili njihovom krevetu, Šaćira je znala da su došli po njenog supruga Husniju. Jedan ga je držao visoko podignutih ruku, a dvojica su ga tukli. Kasnije su ga u nekom crvenom automobilu odvezli u nepoznatom pravcu.

„Kad je, dvadesetak dana kasnije, u našu sobu došao Sreto Filipović, komšija iz Donjeg Polja, rekao je da ga je odveo Miloš Ivanović na svoje imanje, da mu radi. Nadala sam se da će se nekad pojaviti, ali do danas ništa nisam čula za njega. Eto, nadam se.“

U „Partizanu“ su ih svakodnevno maltretirali, ubijali muškarce ili ih odvodili „u nepoznatom pravcu“.

Kad bi četnici ušli na vrata, mali Jakub ih je molio:“Nemojte ubiti moju nanu, ja imam samo nju!“ Kad su dolazili drugi put i tražili komšinicu Minu, rekli su da, ako nje nema, onda ona ide sa njima.

„Rekla sam da neću, a jedan od njih uperio je pištolj u mene, dok me je mali Jakub zaklonio. Umjesto metka u glavu, četnik me udario pištoljem nekoliko puta. Izgubila sam svijest. Ispod mene je ostala lokva krvi.“

Drugi put je četnik udario  cipelom u grudi i prijetio da će ih oboje ubiti. „Što je ne kolješ?!“, viknuo je jedan od njih.

„Ne možemo, dijete je pred njom“, odgovorio je. „Onda je kolji s leđa!“, naredio je drugi.

Srećom ušla je izvjesna Vida iz Orahova sa puškom u ruci i naredila im da je ne diraju.

Tako su iz noći u noć Šaćira i njezin unuk preživljavali besane noći.

U oktobru 1992. Godine razmjenili su ih za nekog srpskog doktora.

Došli su u Goražde, a podatle prošle godine na Ilidžu.

Najdraže  mu je očevo ime

Mali Jakub Mandžo uskoro će u četvrti razred osnovne škole. Otišao je negdje sa jaranima. Rekoše, na kupanje. Za to vrijeme nanine su oči pune suza, a lice blijedo. U isti mah, drago joj je što, eto, nekome može makar ukratko ispričati svoju bol.

„Šta, sine moj, da meni nešto bude, gdje bi mi on?!“

Reče da su dosad samo jednom malom Jakubu dali 50 DM ljudi iz „Igasse“. Ostali nisu ni upitali kako im je, kako žive.

Nana Šaćira brine se šta će sutra biti sa Jakubom. Sve dok se ona bude starala o njemu, neće biti problema. Ali, šta kasnije?

Jakub slabije priča. Samo kaže da mu je Fuad najdraže ime na svijetu. Tako se zvao njegov rahmetli otac.

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije:Kenan Sarač/internet/screenshot

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

 

 

Izvor/reference:

Godine opstanka : ratni zapisi od Drine do Une / Mustafa Borović, Fuad Kovač ; [fotografije Fuad Fočo, Mustafa Borović, Fuad Kovač…

Sarajevo : TZU, 2001. (Sarajevo : Bemust)

383 str. : ilustr. ; 21 cm

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : SVIREPO UBISTVO UGLEDNOG DOKTORA AZIZA TORLAKA

…i taman kad bi se učinilo da će dobiti svoje definitivne obrise, dođem drugi dan i vidim da je hrpa još veća… – izjavila je Nataša Zimonjić – Čengić,  o  genocidu u Foči 1941. – 1945., u jednom intervjuu. Tako, i ja, taman da pomislim da nemam šta više napisati o genocidu u Foči 1992. – 1995. pojavi se članak sa suđenja ratnom zločincu Ratku Mladiću. I mnogi detalji isplivaše na površinu…

Svirepo i okrutno ubistvo uglednog fočanskog liječnika, doktora Aziza Torlaka oduzima dah.

Svjedok kaže da su u junu 1993. iz zloglasnog koncentracionog logora, KP Doma, Miško Savić, Predrag Trivun, Zoran Samardžić i Miško Rašković odveli u kuću u selu Varizi. Tu su mu vezali noge, i objesili ga tako vezanog da mu je glava visila ka podu, a noge bile vezane za plafon. Ispod glave su naložili vatru. Cijelo vrijeme su ga udarali i iživljavali se nad bespomoćnim, nevinim čovjekom dok nije umro. Monstrumi. Krvoločne zvijeri.

628. In June 1993, Miško Savić, Predrag Trivun, Zoran Samardžić, and Miško Rašković took Aziz Torlak, a Bosnian-Muslim doctor, from KP Dom to a house in the village of Varizi, suspended him by his legs, lit a fire under his head, and beat him for four hours until he died.

Nažalost, slično doktoru,  je nešto ranije, tačnije u augustu 1992. stradao Miralem Ahmić u selu Potpeće, od ruku drugih krvožednih zlikovaca…

Fočanska je tuga pregolema…Neprebolna…

_ _ _

U istom poglavlju se spominje kako je presuđeni ratni zločinac Dragan Zelenović (umro) ubio Nedžiba, poznatog kao Điban, da je na Mostu Stradanja, željeznom mostu, kod zloglasnog KP Doma,  Milenko ‘Buši’ Burilo – taj je najozloglašeniji i najkrvoločniji zlikovac – od svih čuvara u KP Domu, ubio Halima Konja, da su Sponu ubili već pomenuti  presuđeni ratni zločinac Dragan Zelenović (umro) i (takođe) presuđeni ratni zločinac Zoran Vuković. Da su Munira Mačka iz Međurječja ubili presuđeni ratni zločinac Zoran Vuković, presuđeni ratni zločinac Dragan Zelenović (umro) i neprocesuirani ratni zločinac Janko Janjić (ubio se – raznio se bombom). Takođe se navodi da je Adija ubio jedan pripadnik jedinice Brana Ćosovića – Ćose…

 
izvori/reference:
…ali kada sam ugledala te kosti… Puno ih je bilo, svuda razbacanih, u velikim i malim gomilama, ili kao pojedinačni skeleti, neki su ležali u jednom komadu… Samo što ih i na ulici nisam sretala.
GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

Skeleti pored Ćehotine
Nataša nastavlja: “Sedam dana je trajalo sabiranje tih kostiju, koje smo odnosili na jedno mjesto pored Ćehotine… Slagali smo ih kao drva što se slažu… Hrpa se svaki dan povećavala, i taman kad bi se učinilo da će dobiti svoje definitivne obrise, dođem drugi dan i vidim da je hrpa još veća…
FOČANSKI KRVAVI MOSTOVI 1941. – 1945.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/09/16/focanski-krvavi-mostovi-1941-1945/
Okrutna i jeziva smrt Miralema Ahmića ne može niikoga ostaviti ravnodušnim. Miralem je živ spaljen od strane četnika, kojima je zapovjedao Bore Ivanović.
Foča četvrt stoljeća od genocida : Fočanske tužne priče iz 1992. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/10/foca-cetvrt-stoljeca-od-genocida-focanske-tuzne-price-iz-1992-godine/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/
SVJEDOČANSTVA O GENOCIDU U FOČI – od 312 do 372 strane – IT-09-92-T – 22.11.2017. – slučaj Mladić ICTY
https://www.academia.edu/41397868/SVJEDO%C4%8CANSTVA_O_GENOCIDU_U_FO%C4%8CI_-_od_312_do_372_strane_-_IT-09-92-T_-_22.11.2017._-_slu%C4%8Daj_Mladi%C4%87_ICTY
4.3 Foča Municipality, od 312 – 372 strane
https://www.legal-tools.org/doc/96f3c1/pdf/
[PDF]Mladic Judgment Part I – ICC Legal tools Database
http://www.legal-tools.org › doc › pdf
22. nov 2017. – named ‘Pike’ were under his command. 643. Brane Ćosović a.k.a. Ćosa, who had more than 100 soldiers under him, was the leader of Janko …
3.3. Kunarac et al. case – ICTY and Sexual Violence as a Crime Against Humanity
https://www.academia.edu/41397930/3.3._Kunarac_et_al._case_-_ICTY_and_Sexual_Violence_as_a_Crime_Against_Humanity
3.3. Kunarac et al. case – ICTY and Sexual Violence as a Crime Against Humanity
http://arno.uvt.nl/show.cgi?fid=122469
Privatni izvori informacija

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshoot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : STRADANJE NASELJA ZUBOVIĆI 1992.

 

Bile  su maloljetne, nevine i čiste kao proljetni cvijet…

Cvijet mladosti i ljepote s proljeća 1992. Fočanskog. Krvavog…

Sada se liječe. Oboljele. Svakodnevne terapije.

Tog kobnog aprilskog dana bilo ih preko četrdeset u podrumu kod ESADA MEZBURA, u fočanskom naselju Zubovići. Jako, snažno četnici su pucali. Da bi bile mirne.

Javiše (četnici) Asimu Mezburu, na kućni telefon da budu tu,  kao neće im se ništa desiti. Samo srpska vojska treba da prođe kroz naselje i da se ne plaše.  Neki su odlučili  da bježe i tako su i uradili.  Dok su drugi ostali. Opkolili su kuću i naredili da svi  izađu van. Odmah su razdvojili muškarce na jednu stranu, a žene i djecu na drugu . Prvo su ubili  Asimovog vučjaka,  jer je htio da se otrgne sa lanca i jako je lajao. Osjetio je da će ih  pobiti, silovati, mučiti . Muškarce su odveli u KP Dom, žene su ostale zarobljene. Ledila se krv u žilama od naoružanih do zuba četnika iz Srbije, Crne Gore na čelu sa našim komšijama srbima. Spominjali su imena:   Gojko, Đed, stariji oficir sa ekavskim izgovorom, Pero srbijanac,  … itd… Nakon dva-tri dana vratili su ESADA i ASIMA da bi im pokazali  šta imaju u kućama… Bili su to imućni ljudi,  Asim je imao svoju fotografsku radnju i modernu opremu, u taj vakat najmoderniju…Esad razne  mašine. Poslije su ih vratili u KP Dom, Esada i brata mu Asima…I to je bio put bez povrtaka. Teretili su ih da su imali radio-stanicu. Ustvari, to je bio samo izgovor da ih odvedu u zloglasni KP Dom.

Rekli su – kao oni će, kobajagi, da štite kuću, ženskinje i čeljad , pošto dolaze svakojake garde, vojska iz Srbije, da ih navodno ne bi dirali…

Noću nije bilo struje.  Prestravljene žene i djeca  palili su svijeće.  A žene su spavale sjedeći i naizmjenično. Neke žene nisu imale sna i bile su budne . Bio je prisutan ogroman strah da ne dođu i da i njih  odvodu  na put pakla i nestanka. Ledila se krv u žilama, bilo je užasno, prosto nezamislivo.

Jedan dan je došla srpska vojska i sa njima stariji čovjek, njihov komadant. Zvali su ga Đed i Pero Srbijanac. Odveli su neke žene… Sve sa izgovorom da ih,  kao fol,  ispituju, gdje su, koliko novaca imaju, gdje su im ukućani  i takve nebuloze… Nakon nekoliko sati vraćali su ih prestravljene, izbezumljene i  prestrašene.  Nisu ništa govorile, samo su zurile negdje i stiskale čvrsto u zagrljaj svoju djecu …

Jednu  veče je taj isti stari komandant Đed, prenoćio sa njima. U drugoj sobi je spavao kao  da ih čuva to veče. Ujutro,  kada je ustao repetirao je pušku da im da do znanja da je  budan i da je ustao. Popio bi  kafu i rekao  da oni du u borbu, da im je  Bog na pomoći …jer ko biva od  tih drugih vojnih formacija  ne može da im garantira bezbjednost…

Čuvali su ih  ko fol od nekih drugih zlikovaca.

Oko  podne, taj isti dan došao je kombi pun nekih strašnih ratnika- dobrovoljaca.  Na kombiju je pisalo Čelebičanski  Četnici.  Davali su cigarete, sve šteke Marlboro… to je naravno bilo opljačkano.

Kada je postalo nepodnošljivo,  bježale bi u šumu, u Drinu, kuda je koja znala i umjela….Bilo je kao u hororu ,prosto nemoguće za opisati …. Ostavilo je to doživotne oziljke na duši…Al’  taj film strave i užasa, taj horor film ostao im  je u glavi,  ne mogu ga izbrisati nikada… Još uvijek je tu. Sada imaju strašne slike prošlosti. Narušeno zdravlje.  Možda je moralo bit tako… Niko nije htio niti želio pomoći . Bile su same, bespomoćne i nezaštićene . Grad je bio potpuno odsječen od civilizacije. Te divlje horde zla radile se šta su htjele …a radili su prosto rečeno PAKAO…

• Privatni izvori informacija
• Svjedočenja
• Arhiv focanskidani.wordpress

_ _ _

U Zubovićima zločine su počinili Ilija Čalasan, Radomir Čančar, Pero Pavlović, Simo Vrećo, Boro Višnjić, Dragan Stanković, pripadnici vojne policije Dragoljub Kunarac, Janko Janjić i drugi. Oni čine zločine i u Tabacima.

U Gornjem Polju ubice su Radoje Lalović, Dragan Tošević, Ljubomir Perišić, Milenko Čančar, Slavko Vrećo.

(Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić

Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.

461 str. ; 24 cm)

_ _ _

209. MEZBUR (Šaćir) ASIM, rođen 1943. Iz Foče. Fotograf. Prije nego je zatočen u koncentracioni logor strašno je mučen od fočanskih Srba. Negdje oko 28. Juna 1992. Izveden je iz koncentracionog logora i gubi mu se trag.
210. MEZBUR ((Šaćir) ESAD, rođen 1957. Iz Foče – Zubovići. Zatočen u koncentracioni logor. Nalazio se u grupi logoraša koja je 30. Avgusta 1992. U manjem autobusu, odvezena prema Ustikolini. Grupi se gubi svaki trag. Prema nepotvrđenim podacima grupa je likvidirana na šljunkari u selu Paunci i zatrpana u pijesak.

(Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić

Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.

461 str. ; 24 cm)

_ _ _

312. MEZBUR (Šaćir) ASIM, rođen 1944., fotograf. Zarobljen u aprilu 1992. I odveden u KPZ. Tamo su ga mučili komšije Srbi i iznuđivali mu novac. Odveli su ga iz logora 31. Augusta 1992. i ubili. Ekshumiran u augustu2001. Iz masovne grobnice PILJAK na planini Maluši i ukopan na mezarju Turbe – Bistrik 9. Augusta 2001.
313. MEZBUR (Šaćir) ESAD, rođen 1957. u Foči, naselje Zubovići, radnik. Zarobljen i odveden u KPZ u Foči u aprilu 1992. Pronađen i ekshumiran iz masovne grobnice u Miljevini. Ubijen 17. Septembra 1992. Ukopan 4. Decembra na mezarju Vlakovo.

(Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić

Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.

497 str. : ilustr. ; 25 cm)

_ _ _

LAMPA HAJRA, žena Hamida. Rođena 1925., domaćica. Ubijena u kući Fehima Šahovića, koja je poslije zapaljena.

LAMPA HAMID, rođen 1917., penzioner. Ubijen u kući Fehima Šahovića u Zubovićima koja je poslije spaljena.

Šahović Bida, žena Fehima. Rođena 1929., domaćica. Ubijena, pa zapaljena u kući.

ŠAHOVIĆ (Osman) EDHEM, rođen 1928., penzioner. Prema izjavi nekih svjedoka, poslije strašnog mučenja ubili su ga domaći Srbi, zajedno sa onima iz Srbije, odsjekli mu glavu, pa je šutali.

(Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić

Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.

461 str. ; 24 cm)

_ _ _

439. ŠAHOVIĆ (Osman) FEHIM, rođen 1928., penzioner. Uhvatili ga u kući u naselju Zubovići. Prema kazivanju svjedoka, mogo su ga mučili, a nakon mučenja ubili su ga i zapalili u kući skupa sa ženom Abidom.

(Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić

Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.

497 str. : ilustr. ; 25 cm)

 

 

Reference/izvori:

• Arhiv focanskidani.wordpress
• Svjedočenja
• Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
• Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
• Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine
• Privatni izvori informacija

 

priredio:Kenan Sarač/focanskidani

design:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekran portal 13/screenshot/Kenan Sarač

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : STRADANJE PET SESTARA BEŠLIĆ IZ ČOHODAR MAHALE

Ova tužna fočanska priča bi se mogla nazvati i NESTAJANJE STARE FOČANSKE FAMILIJE BEŠLIĆ IZ ČOHODAR MAHALE I IZ FOČE – nastavak genocida iz 1941. – 1945. i okrutnosti i svireposti fočanskih četnika.

U fočanskom naselju Čohodar mahala do 1992. od stare fočanske loze familije Bešlić ostale su pet (5) sestara Bešlić.
MUNIBA, DŽEMILA, ZIBA, MUNIRA, i ALTUNA .
Altuna je živjela sama, dok su ostale četiri živjele zajedno u porodičnoj kući. Altuna je svoju imovinu poklonila Ustanovi u kojoj je provela svoje staračke dane. Preselila je prije desetak godina u Staračkom domu u Goraždu.
Muniba, Džemila, Ziba, i Munira su doživjele teška zlostavljanja, premlaćivanja, silovanja…Na kraju, nakon svih iživljavanja su ubijene i zapaljene u porodičnoj kući.
Sestre Bešlić se nisu udavale i nisu imale nikog od bliže familije.
Posmrtni ostaci nisu ekshumirani.
Familiju BEŠLIĆ – staru fočansku familiju iz Čohodar mahale – navodi i Faruk Muftić u dvije (2) knjige.
Naš izvor navodi i da im je otac nastradao u genocidu 1941. – 1945.
Takođe i doktor, profesor Šemso Tucaković u knjizi Srpski zločini nad Bošnjacima – muslimanima među spiskovima stradalih u genocidu navodi familiju Bešlić.

Reference/ izvori:

Foča kroz vrijeme / Faruk Muftić
Sarajevo : DES, 2006. (Sarajevo : DES)
294 str. : ilustr. ; 24 cm

Foča 1470-1996 – neprolazna ljepota – Faruk Muftić
188 strana, ilustrovana, 24cm
Izdavač:Šahinpašić, Sarajevo,1997.

Srpski zločini nad Bošnjacima – muslimanima / Šemso Tucaković
Sarajevo : El-Kalem [etc.], 1995.
673 str. : ilustr. ; 25 cm

Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.
497 str. : ilustr. ; 25 cm

Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.
461 str. ; 24 cm

Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine

– Privatni izvori informacija…

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač
fotografije:screenshot/Kenan Sarač

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : U SJENCI KESTENOVA STARIH I U SJENCI NOBELOVIH NAGRADA

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : U SJENCI KESTENOVA STARIH I U SJENCI NOBELOVIH NAGRADA

Oči tvoje ko valovi Drine
ruke toplije od Ćehotine…
Behar bijeli, u tvojoj kosi
dok je vjetar lagano nosi…
Aha, lagano nosi…
(iz pjesme U sjenci kestena starog – Midhata – Mida Hadžiahmetovića)
Nekad se tako u Foči družilo i pjevalo. A onda dođe 1992.
I vidi sad ovo:

Švedska novinarka Johanne Hildebrandt podijelila je na društvenim mrežama fotografiju švedskog fotografa i režisera Jörgena Hildebrandta.
Fotografija je nastala u julu 1992. godine na kojoj se vide tijela u rijeci Drini nedaleko od Goražda. Kako navodi, Jorgen je vidio 200 tijela nizvodno od teritorije pod vojnom komandom bosanskih Srba. Neki su bili čak i vezani.
-Bila sam tamo.
Svjedok sam rata.
Kao švedski #BosnianWarReporters zaprepaštena sam koliko akademija nema poštovanja prema žrtvama i preživjelima, dodala je Hildebrandt.

A  Nedžad Ibrišimović 1996. napisa ovo:

“Bio sam u Švedskoj. Ne daj, Bože, tuđine!
Šta sam tamo rek’o. Rek’o sam da sam doš’o u Švedsku sevap da zaradim. Da vidim tu zemlju iz koje je visoki evropski povjerenik za Bosnu i Hercegovinu Carl Bildt.
Da obiđem daidžinicu.

Kažu kad bi se Švedska odozgo ovamo opružila da je tolika da bi dotakla Rim. Ja sam rek’o da je moja daidžinica Safija-hanuma veća od Švedske. Eno je u Karlskruni. Rek’o sam da sam doš’o da vidim Švedsku, zemlju koja svake godine daje najveću nagradu za književnost na svijetu. Da su Nobelovu nagradu za književnost dobili Ivo Andrić i Nagib Mahfuz zato što su ružno pisali o muslimanima. Ja neću ružno pisati o muslimanima, pa nikad ne dobio Nobelovu nagradu za književnost.

Četiri se godine u Evropi prave da ne znaju šta se u Bosni događa, a četiri se godine u Bosni događa upravo ono što Evropa hoće da se u Bosni događa. Pa i sad.

Bosna je samo u našim srcima. Bez nas Bosne nema, a bez Bosne nema ni nas. A oni drugi što govore, govore nešto drugo, ili otvoreno govore ono što nije, da Bosne nema.
Ima i ne damo je.
Bosna je čudo.
Bosna je pokazala da ima snagu – i zato i dalje toliko navaljuju na nas!
Borit ćemo se do Kijametskoga dana.”

Nedžad Ibrišimović , 1996.

A Fondacije “Istina za Goražde” objavi publikaciju.
I evo i nekoliko screenshotova iz publikacije:
Realizacije Državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina na području regije Goražde – Fondacije “Istina za Goražde”.

A fotograf David Brauchli napravi nekoliko fotografija 1992. u Foči:

 

priredio:Kenan Sarač/focanskidani

design:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot/focanskidani

 

 

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : Tužna priča o Sejdi Hodžić, ženi rahmetli Muradifa, sa Miljevine

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA

Tužna priča o Sejdi Hodžić, ženi rahmetli Muradifa, sa Miljevine

Prema podacima do kojih je došla familija, Sejda Hodžić, rođena Klino, od oca Hamida, 1926. godište, nestala je 1992., ostala kod kuće u Miljevini. Srbi je prebacili u zloglasni logor Partizan, zatim iz tog logora prebacili u Kalinovik. Tad je trebala na razmjenu. Od teških bolova je umrla. Iz Kalinovika su je Srbi odvezli i ukopali.
Ne zna se gdje.

Hodžić Sejda, rođena 1925., žena Muradifa, domaćica. Svakodnevno maltretirana u Miljevini da bi koncem maja 1992. uspjela pobjeći u Kalinovik. Tamo je ubrzo umrla od posljedica mučenja…
(iz knjige : Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.
497 str. : ilustr. ; 25 cm)

Hodžić Sejda, žena Muradifa. Rođena 1925., domaćica. Dosta mučena od strane Srba.
Stigla je živa do Kalinovika. Od posljedica mučenja u Kalinoviku umrla …
(iz knjige : Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.
461 str. ; 24 cm)

Prema podacima Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine za Općinu Foča vodi se kao neekshumirana.

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač
fotografije:Kenan Sarač

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : MUNEVERINA PRIČA

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : MUNEVERINA PRIČA

Zabilježio: Peter Maass,  u Splitu,  maja 1992.

Sjeo sam na parket sa Muneverom, koja je upravo stigla sa svoje dvoje djece, sedmogodišnjom kćerkom i petogodišnjim sinom. Pješice je došla iz Foče, bosanskog grada koji je, u normalnim vremenima, šest sati vožnje od Splita. Usred noći se morala kupiti iz Foče, kad su upadi bandi srpskih paravojnih jedinica postali prevelika prijetnja. Noću se ona iskradala od jednog do drugog sigurnog sela, nikad idući pravo, izbjegavajući ceste, pješačeći kroz šume i planine, izbjegavajući srpska sela, odakle su znali i zapucati na nju i njenu djecu. Putovala je bosanskom podzemnom željeznicom. Putovanje je bilo tegobno. Ni u najsigurnijim selima nije mogla predahnuti duže od jednog dana, jer pristizali su drugi izgnanici, a hrane je ponestajalo. Pitao sam je koliko joj je trebalo od Foče do Splita.

„Četrdeset pet dana”, rekla je.
„Šta?”
„Četrdeset pet dana.”
„Pješačili ste četrdeset pet dana?”
„Da. Ali samo noću. Danju je bilo vrlo opasno.”

Zapisao sam to u svoj notes, ali nisam joj vjerovao. Kako je mogla sa dvoje djece biti u zbjegu četrdeset pet dana? Tokom II svjetskog rata ljudi su znali toliko bivati u zbjegu, čak i duže. Ali, bosanski je rat bio kratak, nekolicina ubijenih, nekoliko hiljada prognanih, sve će se srediti za koji mjesec, čim se političari dozovu pameti. Ona nije pješačila od Rusije do Poljske. Ovo je 1992, ne 1942. godina. Bosna ima dobre puteve i brze automobile sa pouzdanim kočnicama i dobrim motorima. Šta se to tamo zbiva? Pogledao sam Muneverina stopala ne bih li tu našao odgovor. Imala je plave zimske čizme. To je bilo najbolje što je mogla obuti kad je krenula put planina koje su još bile pod snijegom. Bježala je toliko dugo da se, kad je krajem maja stigla u Split, promijenilo godišnje doba. Vani je bilo dvadesetak stepeni. Ja sam bio u majici kratkih rukava. Ona – u zimskim čizmama, jedinoj obući koju je imala.

Munevera je bila „očišćena”. Ta riječ, očišćena, još nije bila ušla u američki rječnik. Poput djeteta koje tek sriče prve riječi, moraš je prvo naučiti sricati da bi shvatio njeno značenje. Prvo slogove, onda cijelu riječ: dijelove govora, potom gramatiku. Prvo ti valja naučiti šta su masovna hapšenja, mučenja, silovanja i progoni, potom shvatiš da se radi o sistemu a ne o nizu nepovezanih incidenata. Tek tad si kadar razumjeti značenje riječi „čišćenje”. Treba ti vremena. To se ne da probaviti intuitivno. Opireš se, jer ti je nepojmljivo da Evropa opet, na kraju dvadesetog stoljeća, tone u ludilo. Kad sam sreo Muneveru, još sam se hrvao sa abecedom zla.

Tokom intervjua Munevera mi je kazala da su u Foči muškarci – Muslimani i Hrvati – bili prvo pohvatani pa odvedeni u „koncentracioni logor” van grada (ovo nisu moje riječi, već njene). Zapisao sam ih i zaboravio. Konclogori su bili nacistički izum, a mi smo 1945. godine sahranili zvijer što ih je stvorila. Munevera je bila histerična. Munevera mi je govorila o sedamnaestogodišnjoj djevojci, svojoj susjetki, koju su srpski vojnici jednoga dana odvukli da bi je poslije nekoliko dana vratili kući. Utroba joj je krvarila. Silovali su je nebrojeno, nepojmljivo mnogo puta, rekla mi je Munevera, i umrla je kad su je doveli kući. I to sam zapisao. Munevera je bila histerična. Borbeni helikopteri JNA su nadlijetali Foču, granatirali i mitraljirali kuće, rekla mi je. I to sam stavio u bilježnicu. Munevera je bila histerična.

„Pokušala sam danas nazvati prijateljicu u Foči”, rekla je Munevera. „Ona je ostala. Govorila sam joj da ne ostaje. Javio mi se neki nepoznat čovjek. Pitala sam za svoju prijateljicu, a on je rekao: „Ovo je sada srpski stan.”

Napisao: Peter Maass

Iz knjige Ljubi bližnjega svoga : priča o ratu / Peter Maass ; prijevod Senada Kreso

Love thy neighbour

Sarajevo : Međunarodni teatarski i filmski festival MES, 1998 (Tuzla : Printcom)

319 str. : graf. prikaz ; 22 cm

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : RASIM KAJGANA – ŽRTVA ZLOGLASNOG KaPeDoma FOČA, UBIJEN 1992. – TRAŽI SE!!!

 

Rasim Kajgana, ubijen, nestao. Traži se!!! Odveden je iz zloglasnog KaPeDoma na branje šljiva i nikad se nije vratio.
Bile su razne špekulacije oko njega, tražio se novac za njegovo oslobađanje, pa za informaciju gdje su njegove kosti, itd.
Zadnja informacija bila je za ukop. Naravno plačena je i zavedena u Tužilaštvo, ali… Nikad to nije pokrenuto.
Cerova Ravan – Bogovići – Škobalji (takozvana linija razgraničenja) – navodi se lokacija  gdje bi mogao biti ukopan, naravno sa ostalima iz te grupe koja je odvedena na tzv “branje šljiva”.

Evo šta su focanskidani do sada objavili o ubijenom/nestalom Rasimu Kajgani, sinu Alijinom, rođenom 1950.
…….

Sjeća se i 17. septembra 1992. kada je stražar Milorad Vuković zatražio od njih da se dobrovoljno popišu za branje šljiva. Odvedeni su Sulejman Čelik, Avdo Hodžić, Suad Borovina, Rasim Kajgana, Džemal Vahida, Refik Veiz, Murat Crneta i drugi. Na upit ostalih logoraša zašto su ovi otišli bez osobnih odijela i stvari, tamošnji stražar je odgovorio da će oni tamo dobiti druga odijela i da će se vratiti. „FVS 119“ zna da se Sulejman Čelik nikada nije vratio jer su njegovi posmrtni ostaci pronađeni pri ekshumaciji.
Posted on August 19, 2016
Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom-foto/

izveden
56l. U septembru l992. godine iz KP doma je izveden Rasim Kajgana i
više ga niko nije vidio. 32
izvor:Presuda Momčilu Mandiću – Sud BiH – javno objavljena:18.07.2007. godine
http://www.sudbih.gov.ba/files/docs/presude/2007/X0558_1K_MM_prv…
Uploaded on March 30, 2016
GENOCID U FOČI/DOKUMENTI SUDA BiH

Posted on Mart 30, 2016
GENOCID U FOČI/DOKUMENTI SUDA BiH
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/30/genocid-u-focidokumenti-suda-bih/

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : STRADANJE FAMILIJE ROBOVIĆ IZ GRADCA

UBIJENI, ZATIM SPALJENI…

Emina Robovic, 1935.
Osman Robovic, 1959.
Rahman Robovic, 1961.

Ubijeni u kući u Gradcu, u julu 1992.

Emina Robovic sa sinovima Osmanom i Rahmanom su ubijeni u kući, u selu Gradac, općina Foča. Poslije su zapaljeni…
Predrag – Pedo Trivun, Milorad – Miško Savić i srbijanac Vule, (žut,visok, iz Bele Crkve) su ubice/zlikovci…

 

Ovo su podaci i fotografije od našeg izvora…

…a ovo su podaci iz dvije knjige:

priredio:Kenan Sarač
fotografije privatna arhiva familije Robović
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

Da li je ikada izručen Sudu BiH ratni zločinac Nikola Brčić?

Da li je ikada izručen Sudu BiH ratni zločinac Nikola Brčić?

 

U Srbiji uhapšen Nikola Brčić zbog zločina u Foči

(objavljeno: 02.12.2016.)

BiH će zatražiti izručenje Nikole Brčića, koji je uhapšen u Srbiji zbog sumnje da je počinio zločine na području Foče 1992. godine.

Iz Ministarstva pravde BiH su rekli da su o hapšenju obaviješteni 29. Novembra 2016. i da su od Suda BiH zatražili da dostavi dokumentaciju radi pripreme molbe za izručenje.

U Višem sudu u Beogradu su potvrdili za Balkansku istraživačku mrežu BiH (BIRN BiH) da je Brčiću određen ekstradicijski pritvor 23. novembra i da može trajati dva mjeseca.

Pritvor mu je određen zbog opasnosti od bjekstva, i po zamolnici Suda BiH. Osumnjičen je za zločin protiv čovječnosti.

Iz Tužilaštva BiH je potvrđeno da je na njihov prijedlog, Sud BiH raspisao potjernicu za Brčićem.

Advokat Slaviša Prodanović kazao je da ga je kontaktirao brat uhapšenog telefonom i da bi naredne sedmice trebalo da stupi u kontakt s klijentom.

“Uhapšen je na graničnom prelazu sa srbijanske strane. On je u pritvorskoj jedinici posebnog odjeljenja Višeg suda u Beogradu”, kazao je Prodanović.

Brčić se dovodi u vezu sa zločinima u Karamanovoj kući u selu Miljevina kod Foče, gdje su žene bošnjačke nacionalnosti držane zatočene i silovane.

Za zločine u Karamanovoj kući osuđen je Radovan Stanković, kome je Sud BiH izrekao 20 godina zatvora. On je proglašen krivim za odvođenje u ropstvo, silovanje i mučenje žena u Karamanovoj kući od avgusta do oktobra 1992. godine.

Optužnicu protiv Stankovića podiglo je Tužilaštvo u Hagu, a predmet je kasnije proslijeđen BiH. Prema navodima iz ove optužnice, u zločinima u

Karamanovoj kući sa Stankovićem i drugima je učestvovao i Brčić.

 

izvor:Detektor.ba (BIRN BiH)

 

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:focanskidani
oprema teksta i naslov:focanskidani

KaPeDomske priče : Još jednom o onima o kojima se do danas ništa ne zna i sa pravom se može reći da su isti lišeni života

***
Po funkciji koju je obavljao bio isključivo odgovoran za funkcionisanje svih kazneno – popravnih organizacija koje su djelovale u tadašnjoj Srpskoj Republici BiH i direktno nadređen svom rukovodnom i ostalom osoblju koje je obavljalo razne dužnosti u tim organizacijama, slijedom čega je bio odgovoran za funkcionisanje Kazneno – popravnog doma „Foča“ u Foči te neposredno nadređen i odgovoran za nadzor nad radom rukovodnog i ostalog osoblja koje je obavljalo dužnosti u navedenoj organizaciji, koja je imala sva obilježja logora, u koji je nezakonito zatvoreno na desetine civilnih osoba nesrpske nacionalnosti, posebno bošnjačke, bez ikakvog pravnog osnova, koje osobe su u navedenom periodu:
4. (a) bile zatvorene i smještene u nečovječnim uslovima tako što su boravili u neuslovnim prostorijma, lišene mogućnosti obavljanja osnovnih higijenskih potreba, izgladnjivane tako što su dobijale veoma oskudne dnevne obroke zbog čega su mnoge izgubile na tjelesnoj težini te lišene pružanja medicinske pomoći što je kod nekih prouzrokovalo pogoršanje zdravstvenog stanja,
4. (b) bile izložene fizičkom zlostavljanju i nanošenju tjelesnih povreda od strane stražara i drugog osoblja,
4. (c) bile prisiljavane na obavljanje prinudnog rada među kojima na rad u rudniku „Miljevina“ u Miljevini, tvornici namještaja koja se nalazila u krugu KP doma, metalnoj radionici, te na rad koji se odnosio na sječu drva i vršenje poljoprivrednih radova na ekonomiji,
4. (d) iz zatvora odvođene u nepoznatim pravcima od kada im se gubi svaki trag pa su tako odvedeni: Aljukić Nedžib sin Šabana, rođen 1964. godine, Krajčin Adil sin Rasima, rođen 1958. godine, Nikšić Sejad sin Vehbije, rođen 1956. godine, Nikšić Kemo sin Munira, rođen 1959. godine, Nikšić Mustafa sin Adema, rođen 1957. godine, Šljivo Salko sin Omera, rođen 1944. godine, Srnja Salko sin Atifa, rođen 1965. godine, Srnja Jusuf sin Mustafe, rođen 1968. godine, Srnja Muamer sin Esada, rođen 1965. godine, Šljivo Omer sin Salke, rođen 1967. godine, Šljivo Hamdo sin Salke, rođen 1971. godine, Šošević Sulejman sin Izeta, rođen 1960. godine, Zametica Edin sin Avde, rođen 1968. godine, Zametica Elvedin sin Avde, rođen 1968. godine, Šalaka Ekrem sin Avde, rođen 1971. godine, Balić Edhem sin Šerifa, rođen 1963. godine, Bićo Enes sin Mustafe, rođen 1962. godine, Šukalo Jasmin sin Šabana, rođen 1967. godine, Karović Ramiz sin Muje, rođen 1961. godine, Kovačević Esad sin Džemala, rođen 1963. godine, Kurtović Nijaz sin Osmana, rođen 1971. godine, Kurtović Edin sin Husnije, rođen 1971. godine, Jahić Bego sin Nurifa, rođen 1969. godine, Čankušić Derviš sin Naske, rođen 1940. godine, Kajgana Rasim sin Alije, rođen 1950. godine, Borovina Suad sin Edhema, rođen 1959. godine, Klapuh Suad sin Sulejmana, rođen 1964. godine, Dželil Alija sin Ramiza, rođen 1955. godine, Šoro Esad sin Tahira, rođen 1955. godine, Korjenić Husein sin Hajdara, rođen 1968. godine, Mujezinović Samir sin Džemala, rođen 1971. godine, Balić Džemal sin Mehe, rođen 1937. godine, Muminović Edib sin Himze, rođen 1956. godine, Mušanović Kasim sin Murata, rođen 1945. godine, Šoro Izet sin Memije, rođen 1962. godine, Mušanović Edhem sin Hasana, rođen 1955. godine, Karović Nezir sin Muje, rođen 1957. godine, Džano Ramiz sin Halima, rođen 1957. godine, Čelik Sulejman sin Uzeira, rođen 1941. godine, Šoro Suljo sin Edhema, rođen 1951. godine, Muratović Uzeir sin šabana, rođen 1956. godine, Srnja Mirsad sin Abdulaha, rođen 1955. godine, Šabanović Ferid sin Mušana, rođen 1958. godine, Čengić Ekrem sin Avde, rođen 1940. godine, Malkić Fahrudin  sin Nazifa, rođen 1948. godine, Kafedžić Ibrahim sin Avde, rođen 1948. godine, Dedović Halim sin Hasana, rođen 1935. godine, Lagarija Nazif sin Salke, rođen 1937. godine, Deleut Murto sin Murata, rođen 1937. godine, Mulahmetović Šaćir sin Halila, rođen 1960. godine, Mulahmetović Šaćir sin Uzeira, rođen 1960. godine, Bektović Ramiz sin Mehe, rođen 1953. godine, Bektović Samir sin Hilmije, rođen 1969. godine, Ćemo Edin sin Mehe, rođen 1970 godine, Ćemo Meho sin Saliha, rođen 1930. godine, Divović Munib sin Sejmena, rođen 1961. godine, Đozo Smail sin Ibre, rođen 1956. godine, Džinić Dževad sin Hakije, rođen 1960. godine, Džinić Hakija sin Murata, rođen 1923. godine, Hambo Atif sin Ibre, rođen 1937. godine, Krajčin Ferid sin Hasana, rođen 1965. godine, Krajčin Hasan sin Huse, rođen 1932. godine, Lepir Vejsil sin Ahmeta, rođen 1958. godine, Mazić Šaban sin Sulejmena, rođen 1964. godine, Mekić Kasim sin Rame, rođen 1940. godine, Mekić Vahid sin Šerifa, rođen 1950. godine, Mekić Zulfo sin Kasima, rođen 1967. godine, Musić Rasim sin Ragiba, rođen 1964. godine, Oruč Halil sin Muje, rođen 1926. godine, Ramić Ramiz sin Himze, rođen 1962. godine, Rizvanović Murat sin Alije, rođen 1932. godine, Rizvanović Nedžib sin Murata, rođen 1963. godine, Subašić Mirsad sin Salke, rođen 1968. godine, Subašić Salko sin Halila, rođen 1947. godine, Aljukić Šaban sin Smaila, rođen 1938. godine, Ahmetspahić Vehid sin Osmana, rođen 1965. godine, Borovina Ramiz sin Edhema, rođen 1962. godine, Čaušević Esad sin Bećira, rođen 1950. godine, Čerimagić Mehmed sin Avde, rođen 1935. godine, Čerimagić Šefik sin Base, rođen 1937. godine, Dedović Ramiz sin Hamida, rođen 1972. godine, Hajrić Dževad sin Džafera, rođen 1958. godine, Isanović Ibrahim sin Fehima, rođen 1960. godine, Kobiljar Rasim sin Nedžiba, rođen 1958. godine, Kovač Senad sin Edhema, rođen 1974. godine, Krkalić Kemal sin Rasima, rođen 1965. godine, Kuloglija Salih sin Agana, rođen 1949. godine, Matuh Alija sin Muje, rođen 1969. godine, Murguz Mujo sin Aziza, rođen 1962. godine, Reko Huso sin Hasiba, rođen 1946. godine, Salčinović Nusret sin Osmana, rođen 1954. godine, Softić Zijad sin Muje, rođen 1964. godine, Sudar Jasmin sin Mustafe, rođen 1962. godine, Suljević Abdulah sin Alije, rođen 1962. godine, Šabanović Elvir sin Ferida, rođen 1974. godine, Šljivo Mehmedalija sin Hakije, rođen 1966. godine i Šoro Enes sin Tahira, rođen 1975. godine o kojima se do danas ništa ne zna i sa pravom se može pretpostaviti da su isti lišeni života.
(iz presude Momčilu Mandiću, koju je Sud Bosne i Hercegovine dana 11.07.2007. godine, donio je, a dana 18.07.2007. godine javno objavio.)

P R E S U D A MOMČILU MANDIĆU
Sud Bosne i Hercegovine 18.07.2007. godine javno objavio
https://www.academia.edu/40320572/P_R_E_S_U_D_A_MOM%C4%8CILU_MANDI%C4%86U

priredio:Kenan Sarač
fotografije:focanskidani
design:Kenan Sarač
oprema teksta i naslov:focanskidani

NESTALI/UBIJENI : TUŽNA FOČANSKO-TRAVNIČKA PRIČA

 

NESTALI/UBIJENI : TUŽNA FOČANSKO-TRAVNIČKA PRIČA

Tužne priče o nestalim ne prestaju. Evo jedne fočansko-travničke. Esad (Hasana) Dervić iz Travnika (selo Bjelo Buče) prema izjavi zatvorskih vlasti iz KP Doma Foča nalazio se u zloglasnom KP Domu Foča na dan 30.08.1992.
Prema izjavi svjedoka Muniba Sejmenovića odveden je iz KP Doma Foča na branje šljiva 15.09.1992. i od tada mu se gubi svaki trag.
Porodica ga traži od 1992. i do dana današnjega nisu dobili odgovor GDJE JE?

IZJAVA u povodu nestanka Dervić Esada
Ja, Sejmenović Munib, rodjen 01.02.1951. god. u Selu Bjelo Buče SO Travnik, izjavljujem pod moralnom odgovornošću da je DERVIĆ ESAD rodjen 26.08. 1954. god. Selo Bjelo Buče SO Travnik bio sa mnom u Logoru Foča od 20.04.1992. god.  do 15.09.1992. kada je odveden iz Logora na berbu šljiva, i više se nije vratio u Logor i gubi mu se svaki trag.
Travnik, 28.12.1994. g.
izjavu dao i svojeručno potpisao Sejmenović Munib.

Izvod iz potvrde ICRC broj:BAZ-243837 od 17.01.1995.
POTVRDA/CERTIFICATE
Kojom se potvrđuje da se DERVIĆ (HASAN) ESAD, rodjen 26.08.1954. u Bijelom Bučju, Travnik, nalazio dana 30.08.1992. prema izjavi zatvorskih vlasti u mjestu zatočenja FOČA.
(ICRC, Zagreb,17.01.1995.)

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
fotografije:privatna arhiva familije Dervić/Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

TUŽNE PRIČE IZ MILJEVINE : Priča o Nedžibu Aljukiću

Priča o Nedžibu Aljukiću
Koliko još samo ima neispričanih tužnih priča iz Foče i okoline. Evo jedne iz MIljevine. U cijelosti prenosimo onako kako smo je dobili.
Prolazili su dani,mijeseci, a evo i godine nadajuci se da cu naci svoga brata. 😪 Suze su lile, a i one mi nisu pomogle. Tražila sam ga nekada preoko radio amatera, preko crvenog krsta, kontaktirala Amora Mašovića,familije, prijatelje… Nažalost niko mi nije znao pravu istinu reći. Postoje mnoge priče, ali nijedna nije bila ista, sve su različite. 😪 Pratim i dalje medije i čitam da nas ima još koji tražimo svoga najmilijega. Neko traži oca, brata i pitam se dokle ćemo mi tražiti i pitati GDJE SU? Da li će to vrijeme doći – da dobijemo pravi odgovor. Teško je živjeti u nadi koja k'o vječnost traje, a ništa više ne tražim, osim njegove kosti da se samo smiri duša njegova i naša da ga mogu povremeno posjećivati i proučiti mu DOVU. 😥 Kad su bili hrabri tada ti koji su ih ubili, pa neka sada budu hrabri da kažu mjesto GDJE SU?
Pa bih vas molila, ako vi ikada išta saznate da mi javite. Živili smo u Miljevini. Odvedeni su iz stana moj babo Šaban, brat Nedžib Aljukić i zet Šaban Mazić u miliciju (Miljevina). Tu su prenočili i krvave su ih odvukli u zloglasni KP Dom Foča. Baba i zeta Šabana Mazića smo pronašli poslije 14. godina. Ali za brata jos uvijek nikada ništa nisam saznala.

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
fotografije:porodični album familije Aljukić/Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČA – MJESTO SJEĆANJA

FOČA – MJESTO SJEĆANJA

priredio:Kenan Sarač/focanskidani

Foča zauzima posebno mjesto sjećanja na žrtve ratnih zločina.
Foča je sinonim za sistematska silovanja bošnjakinja – muslimanki.
Dvije i po decenije su prošle. Kratak je to vremenski period. Ali i cijela vječnost za one koji još uvijek nisu pronašli posmrtne ostatke svojih najmilijih.
Na području Foče izvršeni su stravični zločini masovnog ubijanja civilnog stanovništva, klanja i spaljivanja. Zatim masovna silovanja žena i djevojčica. Neke od djevojčica su imale tek jedanaest godina.
Silovane su i starice. Odvođenje stanovništva u koncentracione logore. Torture, premlačivanja, zlostavljanja…

Deportacije, progoni, pljačkanje, uništavanje imovine, rušenje i paljenje kuća i drugih privatnih objekata, uništavanje vjerskih objekata…
Posljedica toga su brojne masovne grobnice, potpuno spaljene i do temelja porušene kuće, uništeni vjerski objekti i iseljeno stanovništvo.

U ovom gradu je tokom rata ubijeno oko tri hiljade Bošnjaka, na stotine žena silovano a zatvorenici u logorima bili su izloženi mučenjima i torturama.

Istraživačko dokumentacijski centar objavio je da je 2805 osoba nestalo ili je smaknuto tijekom tog razdoblja.Od tog broja je za 1,899 ljudi potvrđeno da su ubijeni, a ostali se još uvijek vode kao nestali, iako je njihova sudbina izvjesna.

… NESTALI – UBIJENI …

Prema evidenciji Instituta za nestale osobe BiH na području Foče prijavljeno je 1566 nestalih odoba.
Do sada je ekshumirano i identificirano 960 nestalih osoba. Od toga je metodom prepoznavanja identificirano 590 žrtava, dok je na temelju DNK analize identificirano 370 nestalih osoba.
Prema dostupnim podacima trenutno se traga za 627 osoba sa područja Foče.
Spaljivanja žrtava, masovna ubijanja, pa zatim bacanje žrtava u masovne grobnice, te nakon toga njihovo premještanje, i to po nekoliko puta, a u nekim slučajevima i potpuno uništavanje posmrtnih ostataka – govori nam o tome o namjeri da se potpuno uništi ili iskorijeni jedan narod.
Šta reči do nažalost bolne i teške istine : da se sve nestale osobe neće nikada pronaći, jer to je praktičnio i nemoguće.

PRESUDE ZA ZLOČIN U FOČI
Suđeno je brojnim fočanskim ratnim zločincima pred Međunarodnim krivičnim sudom za Jugoslaviju (MKSJ), kao i pred domaćim sudovima u BiH.
Presude MKSJ koje terete ratne zločince iz Foče su : Dragoljub Kunarac, Milorad Krnojelac, Radomir Kovač, Zoran Vuković i Dragan Zelenović.
Janko Janjić i Dragan Gagović su ubijeni prilikom hapšenja, tako da nisu dočekali suđenje pred MKSJ.
Pred domaćim sudovima su donešene presude za slijedeće fočanske ratne zločince : Gojko Janković, Jasko Gazdić, Krsto Dostić, Mitar Rašević, Savo Todović, Neđo Samardžić, Novica Tripković, Radovan Stanković, Veselin Čančar, Žarko Vuković, Dragan Janjić, Milan Todović, Milomir Davidović…

 

VIDEO:

TRAŽIMO 627 NESTALIH – UBIJENIH (FOČA 1992. – 1995.)

Prošlo je 27 godina, a za nas nisu prošle.
Za nas je i sada ‘92. godina i sada su nam prijetnja oni Srbi koji ne daju da obilježimo mjesta na kojima su nas ubijali. Mi još uvijek tražimo kosti naših najdražih. Oni ne žele da govore o tome. Ali, mi smo tu da pričamo…
Grad Foča još uvijek nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.godine. Ko je i od koga je oslobodio Foču? U čije ime je ubijeno 3.000 civila? Ko je i u čije ime silovao djevojčice od 11 i 12 godina? Ko je i u čije ime silovao preko 600 djevojčica,djevojaka,žena,nena? Gdje su ubijeni-nestali Fočaci za kojima se još uvijek traga? Gdje je 627 nestalih? Gdje smo to danas? Kakva je budućnost koja se temelji na lažima i zločinima iz prošlosti?

Foča – most stradanja
govori Nisveta Skejovic, poetesa

vrijeme teče

EH, DRINO MOJA!
SVE ŠTO SAM ŽELJELA, SVE ŠTO MI JE TREBALO, U TALASU TVOME BOLNO JE NESTALO…

Igman 1992. – Fočanska je tuga pregolema

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
– isječak iz video zapisa ISTINE I LAŽI O SILOSU – 1. dio –

 

ŽRTVE GENOCIDA U FOČI 1992. – 1995. pdf – priredio:Kenan Sarač
https://www.academia.edu/39789602/%C5%BDRTVE_GENOCIDA_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_priredio_Kenan_Sara%C4%8D

ŽRTVE GENOCIDA U FOČI 1992. – 1995. pdf – priredio:Kenan Sarač

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
fotografije:focanskidani/flickr ekranportal13
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKE PRIČE : JEDNA KESA ZA SVE ŠTO MI TREBA

 

KESA ZA SVE ŠTO MI TREBA

Ovih dana navršilo se 27 godina od početka genocida nad Bošnjacima Foče.
Bio je 2. juli 1992. kad sam napustio Foču.
Sa jednom kesom. Za sve što mi je bilo potrebno.
U tu plastičnu vrećicu, kako smo je tada zvali “najlonku” stala je sva moja imovina. I pokretna i nepokretna.
Nekoliko potkošulja, nešto donjeg veša, par čarapa, pribor za ličnu higijenu, lična karta, pasoš, svjedočanstvo i par fotografija.
Čitav dotadašnji život stao je u jednu plastičnu kesicu.
Posljednji put gledam po sobama, razgledam kuću, avliju.
Ne zaključavam vrata. Nema potrebe.
Bacam pogled na bašću. Ima povrća. Rodilo je. Pobraće ga neko.
Pored Hotela prolazim tiho i nešto me steže u grudima.
Polahko idem iza Delikatesa.
Srećem Prleta Lakovića. Kaže – Odlaziš?
– Odlazim!, odgovaram i pokazujem mu kesicu.
Na autobuskoj stanici već se iskupilo podosta “putnika” – prognanika.

priredio:Kenan Sarač
design Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

Navršilo se i 27 godina od izdavanja sramnih i ponižavajučih tzv. PROTJERNICA, u stvarnosti PROPUSNICA – ODOBRENJA za Bošnjake-Muslimane Foče, da k'o biva mogu napustiti Foču i otići iz nje zauvijek, ostavivši svu svoju imovinu nakaradnoj i nakaznoj genocidnoj tvorevini.
Naime, Bošnjacima je bilo dozvoljeno da odu samo nakon što bi od fočanske policije dobili potvrde i potpisali dokument kojim svoju imovinu prepisuju srpskoj republici Bosni i Hercegovini.

Ekshumacija u Foči 2002. : Tekija, mjesno groblje, 03.09.2002.

 

Ekshumacija na mjesnom groblju Tekija, 03.09.2002.
Pronađeni su posmrtni ostaci slijedećih žrtava genocida u Foči:

1. BAJGORIĆ (HUSO) ENVER, 10.07.1959. Bijelo Polje. Živio i radio u Foči. Zarobljen u maju 1992. i odveden u KPZ u Foču. Pronađen i ekshumiran.(iz knjige Foča 1992. – 1995. žrtve genocida, Rasim Halilagić)

2. BOROVIĆ (EJUB) EDIB, 27.03.1967.

3. ČANKUŠIĆ (SULJO) UZEIR, 12.03.1939. – Uhvatili su ga 20. aprila 1992., strahovito ga mučili da bi ga na koncu ubili pred bolnicom u Foči. Sa njim su ubijeni Adnan Isanović i Ibro Selimović.(iz knjige Foča 1992. – 1995. žrtve genocida, Rasim Halilagić)

4. DELIĆ (AVDO) TAIB, 04.04.1971. – teže ranjen pa onda ubijen kod benzinske pumpe u Donjem Polju.(iz knjige Foča 1992. – 1995. žrtve genocida, Rasim Halilagić)

5. SELIMOVIĆ (ŠAĆIR) IBRO, 15.02.1952. – Rođen 1952.u Foči, Tabaci. Uhapšen u aprilu 1992. i odveden u KPZ. U logoru strašno mučen. Jednog je dana mnogo pretučen, te mu nisu mogli više slušati jauke i odvezli su ga u bolnicu. Tamo je ostao dva dana, a onda su ga izveli i strijeljali u potoku iza bolnice sa još trojicom muslimana iz Foče. (iz knjige Foča 1992. – 1995. žrtve genocida, Rasim Halilagić)

6. SUBAŠIĆ (HASAN) MIRSAD, 07.01.1956.

7. (?) – iz te grupe ima još jedna ŽRTVA koja je ekshumirana a nije identificirana…

 

priredio:Kenan Sarač
design Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

KaPeDomske tužne priče : Saslušavanja i premlaćivanja

 

Saslušavanja i premlaćivanja
U junu, poslije večere, stražari su odvodili zatočenike po spiskovima, u grupama od tri do četiri zatočenika, na saslušanje. Ti se ljudi nikada više nisu vratili, odvedeno je 16 do 18 osoba.
Svjedok se sjeća nekih imena: Halim Konjo, Isanović Kemal, Munib Vejz, Nišić Nurko. Tokom premlaćivanja svjedok je čuo njihove krike, u sjećanju mu je ostalo kada su Nurki govorili: ”Umri Nurko, šta čekaš!”. Ibro Sadović umro je od posljedica premlaćivanja.

Kada su na saslušanje odvedeni Kemal, Munib, Vejz, svjedok je čuo njihove krike i glas
Mitrašinović Gorana. Tom je prilikom vidio Bubalo Gorana kako nosi ćebad iz susjedne
prostorije. Kada su prestali krici čuo je muziku i prigušene pucnje. Kada je Burilo Milenko ušao u prostoriju, muzika je prestala, i čulo se vozilo KP doma (cady) koje odlazi pred ulaz. Nakon toga je čuo neki ”pljesak”, pa je pretpostavio da su ubijeni i bačeni sa Drinskog mosta. Tu je noć izvedeno oko 12 zatočenika.

izvor:ZLOČIN U FOČI – Kazneno popravni dom «Foča»
Predmet: Mitar Rašević i Savo Todović
Haški predmet prepušten Sudu Bosne i Hercegovine

Kliknite da pristupite FOCA_izvjestaji_s_rasprava.pdf

priredio:Kenan Sarač
design Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

KaPeDomske tužne priče : TORTURA, OKRUTNO POSTUPANJE, NEHUMANA DJELA, MUČENJE, PREMLAĆIVANJE…

TORTURA, OKRUTNO POSTUPANJE, NEHUMANA DJELA, MUČENJE, PREMLAĆIVANJE…

TUŽILAC protiv MILORADA KRNOJELCA (presuda od 15. marta 2002.)

462. Pretresno vijece je vec konstatovalo da su nekoliko zatocenika iz njihovih soba odveli u upravnu zgradu, gdje su ih tukli vojnici i stražari KP doma, nakon cega se zatocenici nisu vratili u svoje sobe.1394 Pretresno vijece se nije uvjerilo da su bilo u kojem od ovih slucajeva premlacivanja bila izvršena na jednoj od navedenih diskriminacionih osnova. S obzirom na premlacivanja koja su izvršena na ovaj nacin, nije predocen nikakav dokaz o razlozima zašto su za takav postupak bili odabrani Kemo Dželilovic (B 19),1395 Nail Hodžic (B 28), Halim Konjo (B 33), Husein Rikalo (B46), Mithat i Zaim Rikalo (B 48), ili Munib Veiz (B 59). Adila Granova (B 22) su isljednici optužili da posjeduje radio-stanicu,1396 te da je prije rata putovao u inozemstvo, navodno u
Njemacku, radi kupovine oružja.1397 Mustafa Kuloglija (B 34) je jednom drugom zatoceniku rekao da se prije rata zavadio sa jednim Srbinom i da misli da su ga tako mnogo tukli iz osvete.1398 Pretresno vijece zakljucuje da postoji razumna mogucnost da su Granova tukli za kaznu što je navodno bio umiješan u vojne aktivnosti, dok su Kulogliju tukli radi osvete. S obzirom na te okolnosti, Vijece se nije uvjerilo van razumne sumnje da je bila prisutna tražena diskriminaciona namjera.

467. Iz razloga koje smo vec iznijeli u prethodnom dijelu,1407 Pretresno vijece se nije uvjerilo da su Hamid “Salem” Bico (C 2), Abdurahman Cankušic (C 3), Elvedin “Enko” Cedic (C 5), Kemal Dželilovic (C 7), Ramo Džendušic (C 8), Adil Granov (C 9), Halim Konjo (C 13), Mustafa Kuloglija (C 15), Fuad Mandžo (C 16), Nurko Nišic (C 19), Husein Rikalo (C 21), Mithat Rikalo (C 22), Zaim Rikalo (C 23), Enes Uzunovic (C 26), Džemal Vahida (C 27), Munib Veiz (C 28) i Zulfo Veiz (C 29 ), bili izabrani da budu lišeni života na bilo kojoj od navedenih diskriminacionih osnova.1408

469. Cini se da su drugi bili birani zbog svojih direktnih ili indirektnih veza sa vojnim sukobom. Pretresno vijece se nije uvjerilo da su u bilo kojem od ovih slucajeva žrtve bile podvrgnute diskriminaciji na nekoj od navedenih osnova. Mate Ivancic (C 11), bolnicar, Hrvat,1411 rekao je jednom od svjedoka da je osumnjicen da je bio u Hrvatskoj i tamo ubijao Srbe.1412 Krunoslav Marinovic (C 17), Hrvat, TV-mehanicar,1413 bio je dopisnik jednih hrvatskih novina i postoji razumna mogucnost da je ubijen zbog toga.1414 Hamid Ramovic (C 20) je imao brata Abida koji je bio policajac i koji je bio prva žrtva sukoba. 1415 Kemal Tulek (C 25), bivši policajac u KP domu,1416 optužen je za posjedovanje oružja,1417 te je možda izabran zato što je njegov brat bio u bosanskoj vojsci.1418 Što se tice Alije Altoke (C 1), Refika Cankušica (C 4), Esada Kiselice (C 12) ili Ševala Šore (C 24), nisu predoceni dovoljni dokazi da bi Pretresno vijece moglo da utvrdi zašto su njih
izabrali kao žrtve.

480. Što se tice mnogih incidenata koje je naveo tužilac, zatocenike odvedene iz KP doma poslije toga niko više nikad nije vidio. U tim slucajevima Vijece nema nacina da utvrdi da su ti zatocenici stvarno raseljeni van granice maticne države, tako da se nije uvjerilo da su oni fakticki deportovani ili protjerani. To ukljucuje takozvane razmjene od 15. ili 19. augusta 1992. (15-20 muškaraca),1452 u ljetu 1992.,1453 22. augusta 1992. (8 muškaraca) , 1454 25. augusta 1992. (otprilike 18 do 25 muškaraca),1455 31. augusta – 2. septembra 1992. (otprilike 71 muškarac),1456 10. septembra 1992. (otprilike 10 do 40 muškaraca), 1457 12. septembra 1992. (50 muškaraca),1458 negdje izmedu 11. i 16. decembra 1992. (7 muškaraca),1459 u februaru ili martu 1993. (dr. Aziz Torlak),1460 te 21. marta 1993. (Šucrija Softic).1461

464. Vijece se nije uvjerilo da su premlacivanja bilo koga od pojedinaca koji slijede bila izvršena na nekoj od navedenih diskriminacionih osnova. Remziju Delica (B 14), Nedžada Delica (B 15) i Hasana Džanu (B 18) tukli su njihovi nekadašnji školski drugari ili komšije.1400 Jusu Džamaliju (B 17) su tukli zato što je njegov sin prije rata bio policajac u Foci.1401 Ibrahim Kafedžic (B 31) je jednom svjedoku rekao da se jedan njegov rodak prikljucio bosanskoj vojsci i da je to bio razlog zašto su ga tako jako tukli.1402 Nema dokaza o tome zašto su bili izvedeni i premlaceni Latif Hasanbegovic (B 25 ),  Aziz Haskovic (B 26) i Halim Seljanci (B 51) (Albanac rodom sa Kosova).1403
Slicno tome, nema dokaza zašto je premlacen Kemo Isanovic (B 30).

461. Sudu nije predocen nikakav dokaz o razlozima premlacivanja Emira Frašte (B 21). Što se tice Rame Džendušica (B 20), postoje dokazi da je on prije sukoba radio u Sekretarijatu za narodnu odbranu.1392 Nakon jednog ispitivanja, on je jednom svjedoku rekao da misli da vjerovatno nece preživjeti jer isljednici znaju štošta o njemu.1393 Pretresno vijece zakljucuje da postoji razumna mogucnost da su ga tukli zbog toga što je znao o vojnim djelovanjima tako da se, s obzirom na te  okolnosti, nije uvjerilo da je bio diskriminisan na nekoj od navedenih osnova. Stoga nema potrebe da se razmatra da li bilo koja od ovih radnji ima dovoljnu težinu da bi se smatrala progonom.

458. Pretresno vijece je konstatovalo da je Džemo Balic više puta teško premlacen i zlostavljan prilikom ispitivanja o clanovima SDA-a i o Muslimanima koji posjeduju oružje (B 4).1387 Vijece se nije uvjerilo da ta premlacivanja zaista predstavljaju diskriminaciju na politickoj ili bilo kojoj drugoj od navedenih osnova. Postoje neki dokazi da je Balic bio prisiljen da potpiše izjavu da je on osnovao neke “jedinice” i o tome da je njegov brat bio direktor vojne škole u Vranici, te da su ga tukli iz tog razloga.1388 Ti dokazi nisu, medutim, dovoljno jasni da bi Vijece moglo da potvrdi da je Džemo Balic uistinu bio pristalica SDA-a.

459. Pretresno vijece je vec konstatovalo da su Mehmeda Sofradžiju držali u samici sedam dana i podvrgavali ga teškim premlacivanjima (B 52).1389 Nije potvrdeno da ta premlacivanja dosežu nivo progona. Iako postoje dokazi da je za takav postupak bio odabran zato što mu je brat bio u vojsci,1390 Vijecu nisu predoceni nikakvi uvjerljivi dokazi o tome da su Mehmeda Sofradžiju tukli na nekoj od navedenih diskriminacionih osnova.

457. Džemala Vahidu, Enesa Uzunovica, Aziza Šahinovica i Elvedina Cedica tukli su i zatvarali u samicu najmanje dva puta (par. 5.29).1381 Nema dokaza da je ovaj postupak s tim zatocenicima imao bilo koju diskriminacionu osnovu, tako da se ne može smatrati progonom. Enes Uzunovic je prije rata bio predsjednik omladine u Foci (omladinske aktivisticke organizacije),1382 a zatim je ušao u SDA,1383 ali nema dokaza da su ga tukli na toj osnovi. Postoje neki dokazi da je Aziz Šahinovic bio podvrgnut mucenju da bi dao informacije o 36.000 njemackih maraka koje su nestale iz banke u kojoj je radio.1384 Jedan od svjedoka odbrane je tvrdio da je Šahinovic bio muslimanski vojnik.1385
Džemal Vahida je bio policajac.1386 U dokaznom materijalu ne postoji ništa što bi potvrdivalo bilo koju od traženih diskriminacionih osnova.

455. Pretresno vijece je vec konstatovalo da su Nurka Nišica, Zulfu Veiza i Salema Bicu stražari KP doma ili policajci teško pretukli u junu ili julu 1992. godine (par. 5.27).1373 Pretresno vijece se nije uvjerilo da je bilo koji od ova tri zatocenika bio mucen po nekoj od navedenih osnova. Kako se cini, sva trojica muškaraca bili su prije sukoba policajci, 1374 a dvojicu od njih (Nišica i Veiza) ispitivali su o naoružanju ili vojnim djelovanjima. 1375 Postoje dokazi da su ih za premlacivanje odabrali njihovi bivši kolege,1376 te da su Nišica tokom ispitivanja tukli zbog toga što se dogodilo sa srpskim vojnikom s imenom ili nadimkom “Bota”.1377 Nema zadovoljavajucih dokaza o razlogu zašto je za premlacivanje odabran Salem Bico (žrtva incidenta B 5).

453. Pretresno vijece je vec konstatovalo da su odredena djela mucenja ili premlacivanja bila izvršena kao kazna za kršenje izdatih naredenja ili pravila KP doma.1365 Iako se Pretresno vijece uvjerilo da su ta pravila bila diskriminacionog karaktera jer su važila samo za zatocenike ne-Srbe, Pretresno vijece se nije uvjerilo da ta djela izvršena premlacivanjem predstavljaju progon. Ta diskriminaciona pravila odnosila su se samo na životne uslove, a diskriminaciona namjera u vezi sa djelima premlacivanja nije potvrdena. Svjedoka FWS-54 su tukli za kaznu što je, protivno naredenjima, jednom zatoceniku dao krišku hljeba više (par. 5.18).1366 Svjedoke FWS-71, FWS-76,
FWS-08  i Dževada Cosovica tukli su i zatvorili u samicu za kaznu što su krali hranu (par. 5.20).1367 Nakon neuspješnog pokušaja bijega Ekrema Zekovica, batinama su bili kažnjeni i njegove radne kolege, medu njima svjedoke FWS-73, FWS-110, FWS-144 i FWS-210 (par. 5.21).1368 Slicno tome, Pretresno vijece je vec konstatovalo da su Avdo Muratovic, Fahrudin Malkic i Sacic bili šamarani za kaznu što su, protivno naredenjima, jedan drugom slali poruke, ali to ne doseže nivo mucenja, nehumanih djela ili okrutnog postupanja (par. 5.19).1369 Pretresno vijece se ni za jednu od tih radnji premlacivanja nije uvjerilo da su žrtve bile diskriminisane na rasnoj, vjerskoj ili politickoj osnovi.

450. Pretresno vijece se nije uvjerilo da je za incident u vezi s Edhemom Gradišicem potvrdeno da je bio izvršen na diskriminacionim osnovama.1355 Edhema Gradišica, zatocenog invalida koji je bolovao od epilepsije, pretukli su i odveli ga u samicu nakon što se požalio na male porcije hrane (par. 5.9 ).1356 Medu dokazima nema nicega što bi potvrdivalo da je to djelo izvršeno sa pripadnom diskriminacionom namjerom.

451. Kao što je vec receno, potvrdeno je da je izvršeno više proizvoljnih premlacivanja (par. 5.14).1357 Pretresno vijece se uvjerilo da je u jednom od tih incidenata premlacivanje  izvršeno na politickoj osnovi i da doseže nivo progona. Džemu Balica su teško premlatili i zatvorili u samicu, a od tog premlacivanja žrtva je ostala gluha na jedno uho (par. 5.15).1358 Balic je nakon premlacivanja jednom drugom zatoceniku rekao da mu je glavni pocinilac rekao: “Ti si taj što je Aliji obecao osam kila srpskih ociju”.1359 Što se tice drugih proizvoljnih premlacivanja, nije potvrdeno da su ona bila izvršena na bilo kakvoj diskriminacionoj osnovi, te se Pretresno vijece nije uvjerilo u to da ona dosežu nivo progona. U nekoliko prilika zatocenike su tukli u prostorijama u
kojima su bili zatvoreni ili ispred njih, odnosno nakon što bi ih izveli iz njihove sobe ili samice, a medu njima i svjedoka FWS-71 (par. 5.16),1360 Muharema Cauševica (A 2)
1361 i Ahmeta Durica (A 7).1362 Kemu Kajganu (A 10) i Fikreta Kovacevica (A 12) izveli su iz jedne samice, takode ih tukli i još prisilili da tuku jedan drugoga.1363 Ni za jedno od ovih djela nije potvrdeno da je bilo zaista diskriminaciono.
452. Što se tice premlacivanja Smaje Bacvica (A 1), Halima Corovica (A 4) i svjedoka FWS-111 (A 11), tj. incidenata za koje je vec konstatovano da nemaju dovoljnu težinu da bi predstavljali nehumana djela ili okrutno postupanje,1364 nema dokaza koji bi potvrdivali da su ta djela imala diskriminacioni karakter ili bila izvršena sa namjerom diskriminacije tako da nema potrebe da se razmatra da li bilo koje od tih djela ima dovoljnu težinu da bi se moglo smatrati progonom.
izvor : TUŽILAC protiv MILORADA KRNOJELCA – PRESUDA

Kliknite da pristupite krn-tj020315b.pdf

priredio:Kenan Sarač
design Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Lokacije masovnih grobnica još kriju – zločinci nisu izvedeni pred lice pravde

 

Lokacije masovnih grobnica još kriju – zločinci nisu izvedeni pred lice pravde

Više od četvrt stoljeća prošlo je od stravičnih zločina koji su nad muslimanskim stanovništvom i zarobljenicima u konc logoru zvanom Foča napravile dojučerašnje komšije.

 

“Bošnjaci, preživjele žrtve zločina, više nikada neće šutiti! Jasno i glasno ćemo punim imenom i prezimenom prozivati zločinitelje. Pa neka košta koliko košta i tačka!”
U periodu 1992. – 1995. FOČAKA JE STRADALO (PREMA NEKIM IZVORIMA): 2700 je ubijenih civila. MEĐUTIM , ni ti podaci NISU RELEVANTNI – SMATRA SE DA JE MNOGO VIŠE UBIJENIH!!! Na samim sastavcima gdje je sada bazen i malo više uz Drinu gdje se gradi hotel/motel je doveženo šlepera i šlepera nastradalih i tu zakopano…

Foča je i sinonim za ratna silovanja. Prema nekim podacima oko hiljadu žena (djevojčica,djevojaka,udatih žena,majki,nena) je silovano, mada ni ti podaci nisu relevantni – jer se smatra da je bilo mnogo više silovanih…

Kroz logore je prošlo oko 2000 zatvorenika, od kojih je većina i ubijena…Na žalost, za nekima se još uvijek traga. BARATA SE CIFROM OD 800, A VJEROVATNO I VIŠE NESTALIH/ JOŠ NEPRONAĐENIH/ ŽRTAVA GENOCIDA…
(izvor:focanskidani – https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/24/stradanje-focaka-1992-1995/)

 

 

 

 

 

 

priredio:Kenan Sarač
design Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine

… Bošnjacima je bilo dozvoljeno da odu samo nakon što bi od fočanske
policije dobili potvrde i potpisali dokument kojim svu svoju imovinu prepisuju
Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini…
Jugoslovenska narodna armija je 7. aprila 1992, potpomognuta lokalnim
srpskim snagama, napala grad Foču, nakon čega su Bošnjaci sistematski hapšeni, ubijani i odvođeni u koncentracione logore i druga mjesta zatočenja.
Nakon okupacije grada, srpski vojnici su nast
avili brutalna hapšenja, ubijanja i uništavanja bošnjačkih vjerskih i kulturnih objekata u svim okolnim selima.

Muškarci i žene su razdvajani i deportovani u logore: bivši gradski zatvor u Foči (KPD Foča), jedan od najvećih zatvora u bivšoj Jugoslaviji, postao je glavni koncentracioni logor za muškarce Bošnjake, među kojima su bili i invalidi, maloljetnici, mentalno zaostali i teško bolesni ljudi. Bošnjaci u ovom logoru bili su žrtve najbrutalnijih tortura, odvođeni su na prisilni rad i korišteni kao živi štit u minskim poljima. Do 5. oktobra 1994. kroz ovaj logor je prošlo 1.360 Bošnjaka.

Žene, djevojke i maloljetne djevojčice su odvođene u posebne zatočeničke logore, gdje su sistematski i grupno silovane: gradski stadion, bivši gradski zatvor za žene na Livadama, gradski Srednjoškolski centar, nekadašnja hidroelektrana „Buk Bijela“, hotel „Zelengora“, motel „Bukovica“, gradska sportska sala „Partizan“, te mnoge privatne kuće i stanovi. Žene su mjesecima držane u seksualnom ropstvu gdje su bile žrtve prislilnih trudnoća. Zločinci su ženama govorili da treba da rađaju srpsku djecu. Tokom dugih perioda zatočenja, žene su korištene i kao bijelo roblje i prodavane vojnicima iz Srbije i Crne Gore za novac. Na primjeru ovog grada po prvi put na evropskom tlu seksualno zlostavljanje i porobljavanje okvalifikovano je kao zaseban zločin u međunarodnom krivičnom pravu.

Svi objekti koji su označavali muslimansku kulturu i tradiciju su sistematski uništeni: 11 gradskih džamija, među kojima i Aladža džamija iz XV stoljeća, koja je bila pod zaštitom UNESCO-a, su spaljene i uništene do temelja. Poslije razaranja ruševine su u potpunosti uklonjene da se ne ostavi nijedan trag da su te građevine ikad postojale.

Na području općine Foča oko 3.000 Bošnjaka je ubijeno, a ostalo cjelokupno
bošnjačko stanovništvo je prisilno protjerano, a njihovi stambeni i drugi objekti opljačkani i uništeni.

priredio:Kenan Sarač
design Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Foča, april 1992. : Foča tragedija i sramota Evrope / Da li je to drugi Vukovar? – tako je pisalo “Oslobođenje”

 

Tako je pisalo “Oslobođenje” o Foči, aprila 1992. 
„Da li je to drugi Vukovar?“, Oslobođenje, 19. april 1992.

Mrkić, Vlado , „Fočanski nokturno“, Oslobođenje, 19. april 1992.

Tucaković, Šemso , „Izbjeglo 10.000 ljudi“, Oslobođenje, 13. april 1992.

 

Foča – stravična slika : još se ne zna broj poginulih i ubijenih (april 1992.)

Tucaković, Šemso , „Pakao se nastavlja“, Oslobođenje, 18. april 1992.

Tucaković, Šemso , „ Fočanska drama se nastavlja“, Oslobođenje, 20. april 1992.

 

Tucaković, Šemso ), „Muslimani taoci okupatora“, Oslobođenje, 19. april 1992.

 

Tucaković, Šemso , „Odvođenje u zatočeništvo“, Oslobođenje, 20. april 1992.

 

 

Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]

 

Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]

 

Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]

 

 

Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]

 

 

Oslobođenje, 17.4.1992.,[broj 15743.]

 

 

Oslobođenje,27.4.1992.,[broj 15752.]

 

 

 

 

Oslobođenje,27.4.1992.,[broj 15752.]

 
priredio:Kenan Sarač
design Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

 

TRAGOM JEDNE OBJAVE IZ 1992. : RIJEKA SMRTI (DRINA)

DRINA : RIJEKA SMRTI 

Švedski Expressen, nedjelja, 09.08.1992. godine, piše:
Rijeka smrti (Drina)
Svaki dan oko 30 leševa Drina donese.Ne ubijaju se samo ljudi u konclogorima, već sve što je Muslimansko…
Trojica braće Bećković pričaju da su se tu nekada kupali…

tekst i foto (novinski članak): Fikret Bećković – Čizmo

vidi i : Rijeka Drina najveća masovna grobnica na Balkanu https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/31/rijeka-drina-najveca-masovna-grobnica-na-balkanu/

priredio :Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

FOČA 1992. : GENOCID (DOKUMENTI)

“Fočanska optužnica”
Odnosi se na grupna silovanja, torturu i porobljavanje muslimanskih žena u Foči, nakon zauzimanja grada od strane srpskih snaga, aprila 1992. godine. Optuženo je 8 pripadnika vojske, paravojske ili policije bosanskih Srba: Dragan Gagović (šef policije Foče, imenovan od SDS nakon zauzimanja grada); Gojko Janković (po optužnici “jedan od glavnih paravojnih lidera u Foči”); te Janko Janjić, Radomir Kovač, Zoran Vuković, Dragan Zelenović, Dragoljub Kunarac i Radovan Stanković, svi pripadnici vojne policije i-ili paravojnih formacija. Njima se pripisuje da su učestvovali u grupnim silovanjima i drugim vrstama seksualnih napada.
izvor:Sense Agency/Sense TRIBUNAL/HAG/DEN HAAG | 09.01.1999.

NE IZLAŽITE SE RIZICIMA – PREDAJTE SE
Izjave Havijera Solane i Luiz Arbur povodom akcije SFOR u Foči

U pokušaju da se odupre hapšenju, optuženi Dragan Gagović je – navodi se u saopštenju koje je večeras objavljeno u briselskom sedištu NATO – usmerio svoj automobil direktno na pripadnike SFOR, ugrožavajući njihove živote. U samoodbrani, pripadnici SFOR su otvorili vatru i pogodili Gagovića, koji je zatim prevezen u bolnicu gde je, odmah po dolasku, konstatovana smrt.

Generalni sekretar NATO, Havijer Solana, je tim povodom večeras izjavio da je akcija izvedena u skladu sa mandatom SFOR, kao i da je reakcija njegovih pripadnika bila opravdana po postojećim pravilima angažovanja. Ukazujući na rešenost međunarodne zajednice da optužene za ratne zločine privede pravdi – što je, kako se u izjavi podvlači, “suštinski deo građenja mira i pomirenja u Bosni i Hercegovini” – Solana je sve optužene koji su još na slobodi pozvao da se odmah predaju haškom Tribunalu.

Istu poruku optuženima koju su i dalje u bekstvu uputila je večeras i glavni tužilac haškog Tribunala, Luiz Arbur. Izražavajući žaljenje zbog tragičnog ishoda današnje operacije, Arbur je sve koji su u Hagu javno optuženi pozvala da se “mirno predaju… kako ne bi izlagali nepotrebnim rizicima ni sebe, ni vojnike SFOR koji izvršavaju svoje zadatke”.

Dragan Gagović, rođen 13. juna 1960. u Ustikolini pored Foče, je prvooptuženi na tzv. “fočanskoj optužnici” haškog Tribunala, podignutoj 26. juna 1996. To je, inače, prva optužnica Međunarodnog krivičnog suda u kojoj se seksualno nasilje tretira kao ratni zločin. Optužnica detaljno obrađuje slučaj Foče gde su, kako se navodi, od aprila 1992. do februara 1993. muslimanske žene, uključujući i devojčice od 12 godina, bile podvrgnute “brutalnom režimu grupnih silovanja, torture i porobljavanja”. U vreme kojim se optužnica bavi Dragan Gagović je bio šef policije u Foči i kao takav je, prema tužiocu, bio odgovoran za uslove u kojima su živele zatočenice u Sportskoj hali “Partizan”, kao i po privatnim kućama, stanovima, motelima… koji su vođeni kao svojevrsne javne kuće. Kao šef policije, tvrdi tužilac, Gagović je “znao ili morao da zna” da su zatočene žene bile podvrgnute “ponižavajućim i degradirajućim uslovima života, brutalnim prebijanjima i seksualnim napadima, uključujući silovanja…” a ništa nije učinio da bi to sprečio ili kaznio počinioce tih zločina. Naprotiv, navodi se u optužnici, Gagović je barem u jednoj prilici lično silovao jednu zatočenicu – označenu kao “Fočanski svedok 48” – nakon što mu se ona, zajedno sa još nekim zatočenicama, požalila na seksualno nasilje kojem su bile podvrgnute u hali “Partizan”. Zbog progona muslimanskih žena na političkim, verskim ili rasnim osnovama, te zbog mučenja i silovanja, Gagović je optužen u tri tačke za zločine protiv čovečnosti, te u po dve za teške povrede Ženevskih konvencija i kršenja ratnih zakona ili običaja.

Pored Gagovića, “fočanskom optužnicom” je za ista dela seksualnog nasilja optuženo još sedam pripadnika vojske, para-vojske i policije bosanskih Srba. Jedan od te sedmorice, Dragoljub Kunarac, dobrovoljno se u martu prošle godine predao pripadnicima SFOR i na prvom pojavljivanju pred sudijama je priznao da je silovao, ali ne i da je mučio. Kako su sudije takvo njegovo izjašnjavanje ocenili kao “dvosmisleno”, zaključili su da optuženi nije priznao krivicu, te Kunarac u Pritvorskoj jedinici haškog Tribunala čeka na početak suđenja.

izvor:Sense Agency/Sense TRIBUNAL/HAG/DEN HAAG | 09.01.1999.

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU – PREDMET BR: IT-96-23-I
TUŽILAC SUDA PROTIV DRAGANA GAGOVIĆA, GOJKA JANKOVIĆA, JANKA JANJIĆA, RADOMIRA KOVAČA, ZORANA VUKOVIĆA, DRAGANA ZELENOVIĆA, DRAGOLJUBA KUNARCA I RADOVANA STANKOVIĆA
OPTUŽNICA
da su počinili ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI, TEŠKE POVREDE ŽENEVSKIH KONVENCIJA (U DALJNJEM TEKTU: TEŠKE POVREDE) i KRŠENJA RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kako slijedi:
OSNOVNI PODACI

1.1 Grad i opština Foča nalaze se jugoistočno od Sarajeva, u Republici Bosni i Hercegovini, na granici sa Srbijom i Crnom Gorom. Prema popisu iz 1991. godine, od 40.513 stanovnika u Foči je bilo 51,6% Muslimana, 45,3% Srba i 3,1 % ostalih nacionalnosti. Političko i vojno preuzimanje opštine Foča počelo je prvim vojnim akcijama u gradu 7. aprila 1992. Regularne vojne jedinice vojske bosanskih Srba i dobrovoljačke jedinice iz Srbije i Crne Gore, uz pomoć artiljerije i teškog naoružanja, krenule su zauzimati dio po dio Foče. Okupacija Foče završena je 16. ili 17. aprila 1992. Okolna sela su pod opsadom bila do sredine jula 1992.

1.2 Čim su srpske snage zauzele dijelove grada Foče, vojna policija, u pratnji lokalnih i ne-lokalnih vojnika, počela je hapsiti Muslimane i Hrvate. Do sredine jula 1992. sakupljali su i hapsili Muslimane, mještane okolnih sela u opštini. Srpske snage odvajale su muškarce od žena i nezakonito zatvarale hiljade Muslimana i Hrvata u razne objekte za duži ili kraći pritvor ili su ih držali u iskontruiranom kućnom pritvoru. Tokom pritvora mnogi civili su ubijeni, tučeni ili seksualno zlostavljani.

1.3 Za vrijeme preuzimanja i hapšenja ne-srpskog stanovništva, postojala je bliska saradnja između fočanske milicije (u daljnjem tekstu SUP) i srpskih snaga. Oružje i uniforme za srpske vojnike dijeljeni su iz zgrade SUP-a. Srpski vojnici su stalno ulazili i izlazili iz zgrade SUP-a i odatle su krenuli sa hapšenjima.

1.4 Kazneno-popravni dom u Foči (u daljnjem tekstu: KP Dom), jedan od najvećih zatvora u bivšoj Saveznoj Republici Jugoslaviji, bio je glavni pritvorski objekat za muškarce. Muslimanske žene, djeca i stariji pritvarani su po kućama, stanovima i motelima u Foči i okolnim selima ili u centrima za duži ili kraći pritvor kao što su Buk Bijela, gimnazija u Foči i sportska dvorana “Partizan”. Mnoge od zatočenih žena podvrgnute su ponižavajućim i degradirajućim životnim uvjetima, okrutnom batinjanju i seksualnom zlostavljanju, uključujući i silovanje.

1.5 Pored navedenih mjesta za pritvor, nekoliko žena držano je po kućama i stanovima koji su korišteni kao javne kuće i koje su vodile grupe vojnika uglavnom pripadnika paravojske. Budući da nisu znali za postojanje takvih pritvora, MKCK i druge organizacije nisu ni intervenisale. Stoga, ti zatočenici nisu imali mogućnost niti da budu pušteni niti da budu razmijenjeni.
OPTUŽENI

2.1 DRAGAN GAGOVIĆ, od oca Milorada, rođen 13. juna 1960. u Ustikotlini, bio je stalno nastanjen u Ustikotlini u opštini Foča. Prije rata bio je načelnik odjeljenja SUP-a u Foči. Bio je član Srpske demokratske stranke (u daljnjem tekstu SDS). DRAGAN GAGOVIĆ, bivši zamjenik u miliciji, nakon preuzimanja Foče u aprilu 1992. postavljen je od strane SDS za načelnika milicije u Foči.

2.2 GOJKO JANKOVIĆ, od oca Danila, rođen 31. oktobra 1954. u selu Trbušće u opštini Foča, bio je stalno nastanjen u Foči, u ulici I.G. Kovačića. Jedno vrijeme živio je u Herceg-Novom u Crnoj Gori. Prije preuzimanja Foče radio je u preduzeću Šipad-Maglić i bio vlasnik kafića u Trnovači. GOJKO JANKOVIĆ bio je jedan od zamjenika komandira vojne policije i jedan od glavnih vođa paravojske u Foči.

2.3 JANKO JANJIĆ, poznat i kao “Tuta”, od oca Milorada, rođen 17. juna 1957. u Miljevini, opština Foča, bio je stalno nastanjen u Foči, u ulici Moše Pijade br. 6. Prije napada bosanskih Srba na Foču u aprilu 1992. bio je automehaničar i nezaposlen. JANKO JANJIĆ postao je jedan od zamjenika komandira vojne policije i vođa paravojske u Foči. Učestvovao je u napadu na Foču i na okolna sela kao i u hapšenju civila.

2.4 RADOMIR KOVAČ, poznat i kao “Klanfa”, od oca Milenka, rođen 31. marta 1961. u Foči, bio je stalno nastanjen u Foči u Samoborskoj ulici. RADOMIR KOVAČ bio je jedan od zamjenika komandira vojne policije i vođa paravojske u Foči. Učestvovao je u napadu na Foču i okolna sela kao i u hapšenju civila.

2.5 ZORAN VUKOVIĆ, od oca Gojka, rođen 1965. u selu Prijedel, opština Foča, bio je stalno nastanjen u Prijedelu. Radio je kao konobar i živio u Herceg-Novom u Crnoj Gori. ZORAN VUKOVIĆ je učestvovao u napadu na Foču i okolna sela kao i u hapšenju civila. Bio je jedan od zamjenika komandira vojne policije i vođa paravojske u Foči.

2.6 DRAGAN ZELENOVIĆ, poznat i kao “Zelja” i “Zeleni”, od oca Bogdana, rođen 12. februara 1961. u Foči, od juna 1996. stanuje u ulici Nurije Pozderca 21. Prije rata radio je kao električar u Miljevini. DRAGAN ZELENOVIĆ bio je jedan od zamjenika komandira vojne policije i vođa paravojske u Foči. Učestvovao je u napadu na Foču i okolna sela kao i u hapšenju civila.

2.7 DRAGOLJUB KUNARAC, poznat i kao “Zaga” i “Dragan”, od oca Alekse, rođen 15. maja 1960. u Foči, a od juna 1996. stanuje u ulici D. Fundića br. 3D. Prije napada na Foču u aprilu 1992. živio je u Tivtu u Crnoj Gori. DRAGOLJUB KUNARAC, komandir paravojske, bio je podređen Peri Elezu, vođi paravojske koji je ubijen prilikom okupacije Foče i okolnih sela.

2.8 RADOVAN STANKOVIĆ, poznat i kao “Raša”, od oca Todora, rođen 10. marta 1969. u selu Trebiča, opština Foča, bio je stalno nastanjen u Miljevini. Bio je pripadnik elitne paravojne jedinice Pere Eleza. RADOVAN STANKOVIĆ bio je zadužen za Karamanovu kuću u Miljevini gdje su držane Muslimanke koje su seksualno zlostavljane i silovane.
NADREĐENOST

3.1 DRAGAN GAGOVIĆ, kao šef milicije, bio je osoba zadužena za pritvaranje i puštanje Muslimanki koje su bile zatočene u Foči. Bio je zadužen za životne uslove zatočenika u sportskoj dvorani “Partizan”, objektu u kojem su bile zatočene žene, djeca i stariji muškarci od jula 1992. do avgusta 1992. DRAGAN GAGOVIĆ provodio je ovlaštenja i dužnosti koje su ukazivale na njegov nadređeni položaj. On je odlučio da se uhapšene Muslimanke prvo drže u gimnaziji u Foči, a zatim da se prebace u sportsku dvoranu “Partizan”. Pripadnici milicije, podređeni DRAGANU GAGOVIĆU, čuvali su zatočenike u oba ova objekta. Kao osoba koja je nadgledala zatočene Muslimanke, DRAGAN GAGOVIĆ bio je odgovoran za djela milicionera- stražara i vojnika koji su ulazili u sportsku dvoranu “Partizan”. On je znao ili je imao razloga znati da su žene zatočene u sportskoj dvorani “Partizan” često seksualno zlostavljane. Sportska dvorana “Partizan” nalazila se u blizini zgrade SUP-a. Zbivanja u sportskoj dvorani “Partizan” mogla su se čuti i vidjeti iz zgrade SUP-a. DRAGAN GAGOVIĆ je nekoliko puta lično bio u sportskoj dvorani “Partizan”. Oko 16. jula 1992. grupa zatočenika iz sportske dvorane “Partizan” otišla je u zgradu SUP-a i obavijestila DRAGANA GAGOVIĆA o stalnom seksualnom zlostavljanju žena u pritvorskom objektu. Na dan ili oko 17. jula 1992, DRAGAN GAGOVIĆ je lično silovao jednu od žena koja se dan ranije žalila na učestalost seksualnog zlostavljanja.

3.2 GOJKO JANKOVIĆ je učestvovao u vojnom napadu na Foču i razna okolna sela kao i u hapšenju civila koji su bili na rukovodećim položajima. GOJKO JANKOVIĆ, u svojstvu zamjenika komandira vojne policije u Foči, bio je zadužen za vojnike koji su dana 3. jula 1992. uhapsili grupu žena i prebacili ih u vojni objekat Buk Bijela radi isljeđvanja. Po svom položaju, GOJKO JANKOVIĆ bio je odgovoran za djela njemu podređenih vojnika i znao je ili imao razloga znati da su njegovi podređeni seksualno zlostavljali Muslimanke za vrijeme ili neposredno poslije isljeđvanja. GOJKO JANKOVIĆ je lično učestvovao u isljeđvanju i silovanju žena u Buk Bijeloj.

3.3 DRAGOLJUB KUNARAC, komandant specijalne dobrovoljačke jedinice neregularnih srpskih vojnika uglavnom iz Crne Gore, imao je štab u jednoj kući u ulici Osmana Đikića br. 16 u naselju Aladža u Foči. Poslije preuzimanja Foče, tamo je boravio sa najmanje deset crnogorskih vojnika. U svojstvu komandanta ovih vojnika, DRAGOLJUB KUNARAC bio je odgovoran za postupke podređenih vojnika i znao je ili imao razloga znati da njegovi podređeni seksualno zlostavljaju Muslimanke u njegovom štabu. Lično je učestvovao u seksualnom zlostavljanju žena u štabu.

izvor:MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU – PREDMET BR: IT-96-23-I
http://www.icty.org/x/cases/kunarac/ind/bcs/foca-ii960626b.htm?fbclid=IwAR24_0tUR4shc0vByg1-d-ERR97NUgiVBFW0-iUPe2_aiQhgHj1CChxZc6U

BOSNIA: WAR CRIMES SUSPECT SHOT DEAD BY NATO TROOPS BURIED (AP ARCHIVE)
13.01.1999.
Osumnjičeni za ratne zločine bosanskih Srba koji je ubijen od strane mirovnih snaga pod vođstvom NATO-a prošle subote, sahranjen je danas u bosanskom gradu Foči.

Dragan Gagović, šef policije bosanskih Srba u Foči tokom rata u Bosni, bio je jedan od osam Srba koji su optuženi u vezi sa silovanjima i drugim zločinima na području Foče u Bosni.

Prošle subote francuski vojnici u okviru mirovnih snaga pod vodstvom NATO-a pogodili su Gagovića nakon što je pokušao da se odupre uhićenju.

Nekima je bio osumnjičeni za ratne zločine, drugima ratni heroj.

Oko 5.000 ljudi okupilo se u Foči kako bi odalo počast Draganu Gagoviću, bosanskom Srbinu optuženom za ratne zločine kojeg su prije nekoliko dana ubili francuski pripadnici S-FOR-a u pokušaju hapšenja.

Srpske nacionaliste u Bosni Gagovića vide kao ratnog heroja, ali optužbe u Haškoj optužnici kažu da je učestvovao u masovnim ubistvima Muslimana i silovanja.

Gagović i njegovih sedam vojnika optuženi su za grupno silovanje, sistematsko seksualno zlostavljanje i zatvaranje bosanskih žena 1992. godine.

Ali u subotu je naišao na patrolu francuskih vojnika S-FOR koji su pokušali da ga uhapse.

Kada je pokušao da pobegne, otvorili su vatru.

Gagovićevo ubistvo izazvalo je odmazdu srpskih nacionalista, koji su u nedelju napali zgradu U-N u Foči, ranivši pet međunarodnih policajaca.

Foča je u dijelu Bosne redovito patrolirana od strane francuskih trupa koje pripadaju mirovnim snagama pod vodstvom NATO-a i za koje se vjeruje da ima najmanje osam osumnjičenih ratnih zločinaca.

Snage NATO-a pod vodstvom U-S u Bosni kažu da će uhapsiti sve osumnjičene za ratne zločine koje se dešavaju kao dio svojih redovnih mirovnih dužnosti.

Više od dvadeset osumnjičenih su se predali ili uhapšeni od strane NATO snaga.

Među glavnim osumnjičenima koji su još uvijek na slobodi su bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, generalni zapovjednici vojske bosanskih Srba tokom rata.

Kritičari kažu da se njihova kontinuirana sloboda ruga svakoj obavezi NATO-a da uhapsi osumnjičene i ometa pokušaje da se Bosna vrati u normalnost.

Ali, nema sumnje da će Gagovićeva sudbina učiniti da se svi osumnjičeni za ratne zločine osećaju manje sigurnim nego ranije.
(PREVOD putem Google “Natural Sound”)

izvor:BOSNIA: WAR CRIMES SUSPECT SHOT DEAD BY NATO TROOPS BURIED (AP ARCHIVE)
http://www.aparchive.com/metadata/youtube/7eb1f2555fbde4b38739c25e68711d78?fbclid=IwAR1QmScLQ3yzgcRUkOyK0US7zDQAdb5YkAv7nVRjGUG5joM687acSiF1I1E
Date: 01/13/1999

VIDEO:
BOSNIA: WAR CRIMES SUSPECT SHOT DEAD BY NATO TROOPS BURIED

Carte Bosnie – Mort criminel de guerre/Bosnie
ina.fr/F2 Le Journal 20H/video 09 janv. 1999
https://m.ina.fr/video/CAB99001826/carte-bosnie-mort-criminel-de-guerre-bosnie-video.html?fbclid=IwAR08v8uf6umeUAclUxvN5CmyWbg4h6_vKtYcgTO2o1kigfQ22fUs3lWEUR4

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

istraživao i priredio uz malu/veliku pomoć prijatelja i saradnika:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKE PRIČE : HALIDIN SAN

Voljela bih da sam pisac Ili pjesnik pa da riječju,crnim slovima na papiru bijelom,
Ispišem sve što sinoć osjetih u hladnoj januarskoj noći petog na šesti 2019.godine.
Ucvijeljena i željna svoje BRAĆE sjedjah u našem domu iznad restorana “Orijent” Foča-prijeka čaršija.
Tihim,nečujnim blagim korakom udje u hodnik moj voljeni veliki Brat Halim-Pape..
Skočih mu u zagrljaj ne vjerujući svojim očima da mi je ŽIV, rekoh,
Brate moj,
pa ti si ŽIV,
BOLI li te ,
Znam šta su ti uradili, koliko su te samo tukli , tukli do SMRTI.
Nesmjedoh ga ni jako zagrliti da ga ne zabole zadobijene RANE.
A on onako mlad, lijep , potpuno blijedog lijepog lica ,tužnog blagog pogleda
Reče mi tiho,skoro nečujno
Dido moja kako si ti….
Kažem Braco, nije važno kako sam ja
Znaš li koliko sam samo brinula i patila za tobom ….
On onako blijed, mirisan baš kao najfiniji Mošus, mirisan kao Šehid.. .blago me još jednom zagrli i nestade.. ..
Ostade sestrica sama u hodniku da čeka opet taj trenutak, tu blagodet koju dušmani ne mogaše ubiti ničim,jer nisu i nikad biti neće moćni kao dragi Bog.
Hvala ti Bože,
Hvala melecima da mi te poslaše u san.
Dugo,dugo ću osjećati taj miris tvoj, taj lijepi pogled tvoj, taj topli i bratski zagrljaj tvoj…
Brate moj ,dodji svojoj najmlađoj sestrici opet u snove, da je bar na trenutak želja pusta mine.
Voljeni brate moj,
Dida

tekst napisala:Halida Uzunović – Konjo
priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Fočanske tužne priče, neispričane : Stradanje familije Kaloper iz Slatine kod Foče

 

Midhat (Džemal) Kaloper, rođen 20.04.1970. godine. u Slatini, Foča. Ubijen u odbrani jedne i jedine nam domovine Bosne i Hercegovine, 22.05.1992. godine u Kokinom selu, općina Goražde.  Posmrtni ostatci još uvijek, ni nako 27. godina nisu pronađeni.

Munira (Salko) Kaloper. rođ. Šahman, datum rođenja 06.04.1945. godine. Ubijena 22.05.1992. godine u Kokinom selu, općina Goražde. Ekshumirana 1997. godine.

Fotografije familije Kaloper.

Svima vam je poznata tužna priča Midhete Kaloper iz Slatine kod Foče. Prisjetićemo se nekoliko detalja.
Midheta Kaloper Oruli iz Slatine kod Foče je 26. aprila 1992. godine pobjegla je sa familijom i drugim mještanima Slatine kraj Foče u Goražde, tačnije u Kokino Selo kraj Goražda.
O majci sam saznala da je zapaljena u kući nedaleko od mjesta gdje je ranjena… I SADA VIDIM KAKO NEDALEKO OD NJENOG TIJELA LEŽI TRUDNICA U DEVETOM MJESECU. BILA JE MRTVA, ALI SE BEBA U NJOJ JOŠ VRTJELA. TO MI SE TAKO USJEKLO DA SE I DANAS, KADA VIDIM TRUDNICU, TOGA SJETIM… MIDHETA KALOPER ORULI – JE KRAJEM MAJA 1992. GODINE IZGUBILA OSAM ČLANOVA PORODICE, A ONDA JE ZAROBLJENA. PREŽIVJELA JE ZATOČENIŠTVO, ZLOSTAVLJANJA, ZBJEGOVE… DANAS RADI SA DRUGIM LJUDIMA KOJI SU PREŽIVJELI ISTO ILI SLIČNO, ŽELEĆI IM POMOĆI.
Nedaleko od stepenica vidjela sam majku i drugog brata, neku djecu i tri trudnice, te moju sestru… Kada se malo stišala pucnjava, otrčala sam tamo i legla pokraj njih. Isto je pokušao i moj brat Midhat, ali je pogođen pao pokraj ceste. Tek kasnije sam saznala da je mrtav. Onda je jedan metak pogodio majku kroz noge, a ona nije ni glasa pustila. Sjećam se da su meci letjeli na sve strane. Mene je ruksak sa garderobom, koji mi je bio na glavi, spasio od smrti. Bio je sav izrešetan.

Cijelu priču pročitajte na:https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-kaloper-oruli-iz-slatine-kod-foce/

Pogledajte i video:https://youtu.be/xlGg1-7CNeA

priredio:Kenan Sarač
fotografije:iz porodičnog albuma Midhete Kaloper Oruli
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

 

Reference/ izvori:

internet,

facebook,

youtube,

Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.
497 str. : ilustr. ; 25 cm

Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.
461 str. ; 24 cm

Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine

– Privatni izvori informacija…

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:screenshot/Kenan Sarač

U FOČI JE IZVRŠEN GENOCID : KO POKUŠAVA IZMIJENITI KARAKTER RATA?

Na području općine Foča oko 3.000 Bošnjaka je ubijeno, a ostalo cjelokupno bošnjačko stanovništvo je prisilno protjerano, a njihovi stambeni i drugi objekti opljačkani i uništeni.
*****
Glavni podstrekači, organizatori i egzekutori zločina nad Bošnjacima u Foči su :
Mitar Rašević, Savo Todović, Rajko i Ranko Vuković, Dragoljub Kunarac, Milorad Krnojelac, Neđo Samardžić, Dragan Zelenović, Gojko Janković, Pero Elez,……
*****
U gradskim naseljima Foče: Donje Polje, Aladža, Čohodor Mahala, Gornje Polje, Centar I i Centar II ubijeno je preko 500 Bošnjaka. U prigradskom naselju Brod Bošnjaci su nakon hapšenja mučeni, vezivani dva po dva, strijeljani i bacani sa mosta u rijeku Drinu. U ovom naselju 145 lica je u najtežim mukama izgubilo život. U mjesnoj zajednici Dragočava, stanovništvo je uspjelo pobjeći iz kuća u obližnje šume. Uz pomoć pasa tragača, za njima je organizovana potjera pod kodnim nazivom „Čišćenje terena od balija“. Ubijena su 52 lica.
*****
U mjesnoj zajednici Godijeno, zločinci su uhapsili seljane, izdvojili mlađe žene i djecu, a starce smjestili u kuću gdje su namještaj polili benzinom, pa potom zapalili. Žene i djeca su odvedeni u logore. Ubijeno je ukupno 63 lica. U selu Jeleč Bošnjaci su strijeljani i zaklani pred svojim kućama, nastavnici su brutalno klali svoje bivše učenike… Preživjeli članovi porodica koji su se krili po obližnjim šumama noću bi dolazili i ukopavali svoje mrtve. Poginulo je 205 Bošnjaka, među kojima 50 žena i djevojaka.
*****
U mjesnoj zajednici Miljevina, poznatoj po velikom broju optuženih za najteže zločine, među njima i četiri žene koje su učestvovale u torturama nad bošnjačkim djevojčicama u zatočeničkom logoru Karamanova kuća, mučeno je i ubijeno 141 lice. U mjesnoj zajednici Popov Most, seljani iz desetina zaseoka su izbjegli u obližnje planine i njih 4.500 se organizovalo i nekadašnjim stazama partizana pokušalo da pobjegne ispred sigurne smrti. Sva sela su spaljena i njihove džamije porušene, 141 lice je ubijeno u zbjegovima i pri hapšenju.
*****
U mjesnoj zajednici Ustikolina strijeljano je i ubijeno 325 ljudi. U mjesnoj zajednici Čelikovo Polje, Bošnjaci su ubijani na svojim kućnim pragovima, među njima bio je veliki broj starih i iznemoglih ljudi. Ubijeno je 67 lica. U ostalim fočanskim mjesnim zajednicama i selima zločini su izvršeni po istom obrascu: u selu Jabuka ubijeno je 119 ljudi, u selu Jošanica 75, u selu Kratine 87, u Kozijoj Luci 143, Slatini 47, Vikoču 45 i Zavajtu 49 lica.
*****
Za zločine na području općine Foča optuženo je političko i vojno rukovodstvo učesnika u udruženom zločinačkom poduhvatu: Momčilo Krajišnik, Biljana Plavšić, Radovan Karadžić i Slobodan Milošević, te lokalni izvršioci i komandanti: Dragoljub Kunarac, Zoran Vuković, Radomir Kovač, Radovan Stanković, Dragan Zelenović, Milorad Krnojelac i drugi.

*****
“Krizni štab tzv srpske opštine Foča”
Krizni štab tzv srpske opštine Foče, pod vođstvom Miroslava Stanića, organizovao je obučavanje naoružanih srpskih dobrovoljaca i promovirao lokalne vojne komandante, zatim je sa JNA bio uključen u pripremu i izvođenju napada na Foču, raspoređivao u saradnji sa JNA zatočenike KPD za prisilni rad i vršio druge oblike zločina.142
142 Isto, paragrafi 722-723 i 725.
“Krizni štab tzv srpske opštine Foča” sačinjavali su: Miroslav Stanić, Sekula Stanić, ljekar, Nade Radović, direktor “Temike”,  Simo Stanojević, nastavnik, Josif Miličić,  Radojica Mlađenović, Dragoljub Kunarac, Vojislav Maksimović, Velibor Ostojić, Petko Čančar, Čedo Zelović i dr Radovan Mandć.
Stanić je bio predsjednik tog paradržavnog organa, a Stanojević njegov zamjenik, Miličić predsjednik opštine, a Mlađenović predsjednik Izvršnog odbora (AIIZ, inv. br. 2-571; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 722-723).

*****
Članove “kriznog štaba” u Čohodar mahali sačinjavali su: Vlado Avram (predsjednik), Goran Mitrašinović (njegov zamjenik) i Dragan Stojanović (član).
Marinko Pljevaljčić, Božo Dostić, Dojčilo Davidović i Ostoja Ostojić su činili “štab” za područje Aladže; Miloš i Radenko Vladičić u naselju Podmusala; Novak Drakul, Risto Vučetić i Pero Ivanović za naselje Ćerezluk, a za područje Brusna – Slatina Boro Ivanović.
Ilija Čančar, Matija i Drago Skakavac i Rade Đurović bili su članovi “kriznog štaba” za područje Jabuke, te Savo za područje Brda – Kozja Luka.
U sastav “kriznog štaba” za područje Broda na Drini ušli su: Nenad Kalajdžić (nastavnik), Stamen Rungelov, Ilija Ćalasan, Miodrag Pjević i Vojo Kalajdžić.
Predsjednik kriznog “štaba” za područje od Broda na Drini do Tjentišta bio je Jovan Vuković, a njegov zamjenik Nenad Vuković.
Rade Elez je bio predsjednik “kriznog štaba” za područje Međurječja, a Ljubo Kovačević, Dule (inženjer rudarstva iz Zavidovića), Vukan Perišić (geometar), Mile Savić i, prema neprovjerenim podacima, Danko Davidović – članovi (Isto).
*****
Krizni štab Srpske opštine Foša formirao je i prijeki sud, u čiji sastav su ušli: Vojislav Maksimović, Velibor Ostojić, Rajko Bojat (predsjednik, advokat iz Foče), Lela Milić (sudija bivši savjetnik u Skupštini Bosne i Hercegovine) i Slobo Starović (automehaničar iz Automoto društva Foča). Taj sud je mnoge Bošnjake osudio na kaznu smrti strijeljanjem.174
174 Isto, inv. br. 2-571.
*****
Komandant kasarne JNA Slavko Timotijević (rodom iz Titova Užica) je uoči srpsko-crnogorske agresije na Bosnu i Hercegovinu naoružavao srpsko stanovništvo na području fočanskih sela Zakmur, Đeđevo, Trbušće, Kuta i dr. Pored toga, on je u maju 1992. rukovodio i napadom na bošnjačko stanovništvo sela Đeđeva, kada su srpski fašisti ubili trinaest Bošnjaka i silovali više žena.67
Glavni organizatori naoružavanja (nabavka i distribucija) članova SDS-a i srpskog stanovništva na području Foče, pored starješina JNA, bili su: Novica Tripković (dugogodišnji zatvorenik osuđen zbog silovanja i ubistva, bio na ratištu u Vukovaru), Momo Kovač (penzioner Kazneno-popravnog doma Foča), Stojan Blagojević, zvani “vojvoda” (bio je zaposlen u Robnoj kuć} Foča), Vaso Pljevaljčić zvani “Disciplina” (penzioner Kazneno-popravnog doma Foča i komandant četničkog Brčanskog odreda), Vlatko Pljevaljčić (medicinski tehničar u Regionalnom medicinskom centru u Foči), Boro Ivanović (direktor Osnovne škole u Godijenu), Dragan Milenković (predstavnik Navipa u Foči), Slaviša Stanković (radnik u Zavodu za urbanizam) i mnogi drugi.
Vlatko Pljevaljčić je učestvovao i u opremanju bolnice u selu Bare za potrebe oružanih formacija SDS-a.
Boro Ivanović je naoružao četničku jedinicu u Godijenu i uključio je u zločinački napad na Foču.
Glavni organizator naoružavanja srpskih oružanih jedinica artiljerijskim oruđima je bio Savo Blagojević (član Opštinskog odbora i četnički komandant u selu Budanj, poznat iz afere 1992, koje je dovezao iz Bara u Foču).68
U februaru 1992. intenzivirana je podjela oružja i municije srpskom stanovništvu na području Foče. Tada su, pored ostalih, oružje (puške automatske i M-48) i određene količine municije (po dvije kutije metaka) dobili: Rajko i Vukašin Milutinović, zatim Lazar i Željko Milutinović (otac i sin), Željko Elez, Petar Popović i drugi.69
Podjelu oružja i municije Srbima na području Miljevine organizovali su Zeko, Ljubiša i Novo Miletić iz Miljevine (Ljubiša je radio na RTV Bosne i Hercegovine). Oružje i municiju su dobijali iz kasarni JNA u Foči i Ustikolini.
70 .Zeko Miletić je, takođe, u vezi sa nabavkom naoružanja, kontaktirao sa Veliborom Ostojićem i Vojislavom Maksimovićem.71
Pripremajući se za agresiju na Bosnu i Hercegovinu, JNA je veće količine oružja i municije podijelila srpskom stanovništvu na području Ustikoline. Oružje i municija iz kasarne u Ustikolini šleperima je odvoženo u okolna srpska sela (Žešće, Dragočava, Jošanica, Tulovići, Vranjevci, Previla, Ligate, Cvilin i druga) i dijeljeno Srbima. Isporuku oružja i municije iz pomenute kasarne JNA izdavao je kapetan Golubović.72
Organizatori naoružavanja srpskog stanovništva u Ustikolini i široj okolini bili su: Simo Mojević (direktor Osnovne škole u Ustikolini), i Petar Mihajlović, sa sinom Radisavom. U tim poslovima aktivno su im, po naređenju Vojislava Maksimovića, Velibora Ostojića i Petka Čančara, pomagali i Pero Mitrović, Mladen Jankovć, braća Momo i Diko Marić, zatim Ćiro Dubovina, zvani “vojvoda”, Savo Bilinac (predstavnik Prokupca iz Srbije, koji je, umjesto pića i hrane iz Srbije, u svoju prodavnicu dovlačio oružje), zatim Radoje Zorić, Vučko i Savo Blagojevi}ć, Čedo Fuštar i dr. Oni su, po nalogu V. Maksimovića i posredstvom rezervnog oficira JNA Marinka Bilanca i komandanta kasarne u Ustikolini, izvršili distribuciju oružja i municije u navedena i druga srpska sela.73
Znatne količine naoružanja Srbi su locirali na okolna brda oko Ustikoline i to iznad sela: Žešća, Ligata, Tulovića, bivše željezničke stanice, na Cvilinskom polju, u kućama Danila Ivanovića, Vojislava Maksimovića i njegovog brata Milosava, te Gavrana i Manjka Timare.
Pred kuću Manjka Timare jedne prilike je istovareno dvije tone oružja. Na taj način su sve srpske kuće na području Ustikoline bile dobro naoružane.74
Jaka vojna utvr|enja sa teškom artiljerijom na području Foče nalazila su se na brdu Kmur iznad Broda na Drini, kao i na Gornjim i Donjim Brdima iznad bivše željezničke stanice, zatim na Tjentištu, u Avdagića luci, na putu Foča – Miljevina, kao i u selu Susješno, iznad Foče. Agresorske formacije su, takođe, uskladištile dosta oružja, municije i vozila u pilani na Brodu, a veće količine teškog naoružanja bile su smještene u magacinima u Ustikolini.
*****
Kompletan sanitetski i drugi materijal iz Regionalnog medicinskog centra u Foči je, u organizaciji i po naređenju dr Sekule Stanića (direktora Centra), a uz učešće Sime Stankovića (direktora Radne zajednice Centra), Slavka Đorđevića (medicinskog tehničara) i izvjesnog Smrekića, izvučen i za potrebe SDS-a prebačen u poljsku bolnicu Prevrać kod Foče.293
293 AIIZ, inv. br. 2-142, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2539, 30. april 1992. — Operativnom centru Generalštaba Oružanih snaga SFRJ — za Sektor pozadine; Isto, inv. br. 2-535, Uloga KOS-a u agresiji na Bosnu i Hercegovinu (Informacija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine).

*****
Na području Foče je djelovalo više dobro naoružanih četničkih odreda, kao što su odredi Dragan Nikolić, Janković, Nikačević, Elez, Žaga i dr.
Odred Dragan Nikolić dobio je naziv po poginulom “vojvodi” Draganu Nikoliću, a bio je sastavljen od fašista SDS-a Foče, gdje je učestvovao u zločinima nad Bošnjacima na tom području.
Odred Janković predvodio je Gojko Janković iz Foče (živio je u Herceg-Novom), a bio je sastavljen od srpskih plaćenika iz Crne Gore i Foče i vršio je zločine na području Tjentišta, Prijeđela, Broda na Drini,
Đeđevu, Trnovači, Miljevini i drugim mjestima.
Odred Nikačević činili su pripadnici aktivnog i rezervnog sastava srpske milicije. Vodio ga je Miodrag Nikačević (bivši milicioner Stanice javne bezbjednosti Foče) i smatran je specijalnom jedinicom.
Odred Elez bio je sastavljen, uglavnom, od članova porodice Elez iz Miljevine. Prije pogibije odredom je
komandovao Pero Elez.
Jedinicu Žaga je vodio Dragoljub Kunarac (živio je u Tivtu), sastavljenu od Crnogoraca i Srba iz Foče.
Pripadnici navedenih oružanih formacija, izvršili su mnoge masovne zločine nad bošnjačkim civilnim stanovništvom na području Foče.132
132 AIIZ, inv. br. 2-746; Dnevni izvje{taj, br. 42, 5. juni 1992.; Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br. 102/02-795, 24. januar 1993.; AIIZ, inv. br. 2-2132, Republika Bosna i Hercegovina, Komanda 1. Dbr., pov. br. 16-21-1, 21. januar 1993. Boro Ivanovi}, direktor Osnovne škole u Godijenu formirao je i naoružao četničku jedinicu u tom mjestu i uključio je u agresorski napad na Foču.

*****
Zločinci : Fočanski kreatori genocida
Ideolozima genocida u Foči smatraju Vojislava Maksimovića (bio je profesor književnosti na sarajevskom Filozofskom fakultetu), Velibora Ostojića (bivšeg ministra za informiranje u Vladi RBiH) i Petka Čančara (bio je predsjednik Vijeća općina u Skupštini BiH).
Krizni štab koji je nadzirao etničko čišćenje činili su: Miroslav Stanić, predsjednik SDS-a Foča i direktor “Trikotaže”, Radovan Mandić, ljekar, Čedo Zelović, profesor, Zdravko Begović, jedan od direktora u ŠIP-u “Maglić”, Dragan Gagović, načelnik policije u Foči, Zoran Vukadinović, do rata radio u goraždanskom SUP-u, Josif Miličić, nastavnik historije, Radojica Mlađenović, predsjednik Izvršnog odbora SO Foča, Ljubo Ninković, predratni republički funkcioner, Sekula Stanić, ljekar, Nade Radović, direktor “Temike”, i Simo Stanojević, nastavnik.

Ratni prijeki sud u Foči činili su: Rajko Bojat, predsjednik, Jelena Lela Milić, sudija, Mišo Jovičić, advokat, i Slobo Starović, automehaničar.
(Iz knjige Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992-1995; Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2004.)

*****
Zločinci : Egzekutori iz KP Doma
Prema svjedočenjima preživjelih logoraša, za nedjela u KP Domu odgovorni su:
Milorad Krnojelac (predratni nastavnik matematike), zapovjednik logora u Foči od 17. aprila 1992. do augusta 1993.
Zoran Sekulić (predartni uposlenik “Oslobođenja”), zamijenio Krnojelca na mjestu zapovjednika KP Doma.
Savo Todorović, zvani Bunda, zamjenik upravnika logora. Prije rata radio u KP Domu.
Mitar Rašević, komandir obezbjeđenja logora. Prije rata bio komandir straže u KP Domu Foča.
Rade Gagović, pomoćnik obezbjeđenja u logoru. U Foču došao iz KP Doma Zenica.
Zoran Vladičić, glavni isljednik u logoru. Prije rata bio kriminalistički tehničar u fočanskom SUP-u.
Vojislav Starović, zvani Vojo, isljednik u logoru. Prije rata bio rukovodilac kriminalističke službe fočanskog SUP-a.
Mišo Koprivica, isljednik u logoru. Prije rata bio referent kriminalističke službe u fočanskom SUP-u.
Petko Gašević, isljednik u logoru. Prije rata radio kao drvni tehničar u ŠIP-u “Maglić” i bio, kao rezervni kapetan, pomoćnik komandanta TO za obavještajne poslove.
Slavko Koroman, pomoćnik zapovjednika službe obezbjeđenja u logoru. Prije rata bio stariji stražar u KP Domu.
Milenko Burilo, najzloglasniji stražar logora. Prema svjedočenju preživjelih, predvodio je grupu stražara koja je izvršila stravične zločine nad logorašima 24., 25. i 28. juna 1992. Prije rata bio stražar u KP Domu.
Radivoje Jegdić, predratni radnik KP Doma, prvih dana napada na Foču djelovao sa “Belim orlovima”, a kasnije je bio član grupe koja je po Crnoj Gori hvatala Bošnjake i dovodila ih u logor. Sa njim je išao i Mišo Stevanović, zvani Šumar. Svojevremeno je ministar MUP-a Crne Gore Pavle Bulatović priznao da zna za ta hapšenja. U Foču je na ovaj način iz Crne Gore vraćeno 38 Bošnjaka. Samo osmorica su preživjela.
Osim njih, u KP Domu je bilo još na desetine stražara koji su čuvali logoraše.
(Prema svjedočenjima preživjelih logoraša iz KP Doma Foča)
*****

 

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač

 

 

MARKO KOVAČ, KOMANDANT TG FOČA, PUKOVNIK : IZOSTALA KOMANDNA ODOGOVORNOST ZA NEDJELA POČINJENA U FOČI I GORAŽDU??? (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/04/marko-kovac-komandant-tg-foca-pukovnik-izostala-komandna-odogovornost-za-nedjela-pocinjena-u-foci-i-gorazdu-foto/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

tzv krizni štabovi 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/20/tzv-krizni-stabovi-1992/?fbclid=IwAR3iydFP7_KrAAicIO4xGP9rW9I4Z8aH9zqfhvip4YYJHcQqh6y-VZLce1U

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004.)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004/

Foča 1992.: SILOVANJA (svjedočenja)
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-silovanja-svjedocenja/amp/?usqp=mq331AQCCAE%3D&amp_js_v=0.1

Fočanske neispričane priče : Kratka priča o Ramizu Dželilu

Na priloženoj fotografiji su Ramiz Dželil i njegova kćerka, Hasna Hasanbegović  na zgarištu porodične kuće na na Brodu na Drinu, Granik, na sastavcima Bistrice i Drine.
Ramiz Dželil se 20. aprila 1992. oteo četnicima iz ruku i skočio u Drinu.
Dugo su ga tražili, sakrio se isopd stijene i disao na komadić crijeva, koje je pronašo pored Drine.
Krio se pet dana, a onda se nekako prebacio u Crnu Goru.
Taj dan su ubijeni Smajo Dželil i Himzo Dželil, Smajov sin.

Ramiz Dželil je preselio na Ahiret, ubrzo poslije kad su mu pronašli sina Aliju, u masovnoj grobnici. Bio je u posjeti kod snahe i unučadi u Americi i kad se vratio ispred kuće je sjedio sa komšijama pio kahvu i tako u trenutku dok je pričao doživio je srčani udar i preselio.

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

FOČANSKE TUŽNE PRIČE : Priča o Aliji Dželilu
https://focanskidani.wordpress.com/2018/10/14/focanske-tuzne-price-prica-o-aliji-dzelilu/

FOČA, 1992. – 2018. : I ZLOČIN SE NAPLATI, ZAR NE?
https://focanskidani.wordpress.com/2018/10/02/foca-1992-2018-i-zlocin-se-naplati-zar-ne/

Tragom jedne objave : SPISAK žrtava Foča 1992. – 1995. (dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2018/10/02/tragom-jedne-objave-spisak-zrtava-foca-1992-1995-dio/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE : Priča o Aliji Dželilu

U nastojanju da prikriju razmjere zločin, da sakriju dokaze, vlasti bosanskih Srba su premještale masovne grobnice svojih žrtava. Tako pored sekundarnih i tercijarnih imamo kvartarnih, pa i kvintalnih masovnih grobnica.
Da li je moguće biti toliki zločinac? UBITI! Raznositi kosti iz primarnih po sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim, pa i kvintalnim grobnicama. Kakav je to um? Zločinački! Kao rezultat toga, proces identifikacije posmrtnih ostataka žrtava je bio dug proces, koji se još uvijek događa danas. Mnoge porodice u Bosni i širom dijaspore još čekaju vijesti o svojih najmilijih.
U aprilu 1992. godine, Izeta Dželil živjela sa suprugom Alijom i djecom u Foči u jugoistočnoj Bosni kada su srpske snage preuzele kontrolu i prisilili ih da napuste svoje kuće. Sklonili su se u Crnu Goru. Alija Dželil je krenuo natrag ka svom rodnom gradu po roditelje. Nikada se više nije vratio. Izeta i njena djeca su živjeli kao izbjeglice. Iz Crne Gore u su se prebacili u Njemačku, odakle su se prebacili u Ameriku, gdje i sada žive.
Godinama je Izeta raznim međunarodnim kanalima, uključujući i Crveni križ, tražila svoga muža. Konačno, 2005. godine, potvrđeno je kroz DNK analize da je Alija, koji je bio zarobljen i zatvoren, ubijen je i pronađen u masovnoj grobnici u Miljevini, izvan njihovog rodnog grada Foče.
Za mnoge obitelji nestalih, novinski članaci često su njihov prvi izvor vijesti o njihovim nestalim i voljenim.
Alija Dželil je konačno identificiran u masovnoj grobnici, uz mnoge druge.

 
priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČA, 1992. – 2018. : I ZLOČIN SE NAPLATI, ZAR NE?
https://focanskidani.wordpress.com/2018/10/02/foca-1992-2018-i-zlocin-se-naplati-zar-ne/

Tragom jedne objave : SPISAK žrtava Foča 1992. – 1995. (dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2018/10/02/tragom-jedne-objave-spisak-zrtava-foca-1992-1995-dio/

FOČA, 1992. – 2018. : I ZLOČIN SE NAPLATI, ZAR NE?

UBITI, PA TO DOBRO NAPLATITI!!!
Bosna i Hercegovina. Zemlja čuda i apsurda. Bajki i basni. Smrti i života.
Frapantno zvuči jedan podatak koji nađoh u jednom komentaru na tekst “Koliko košta informacija o masovnim grobnicama?”
Taj komentar navodim za ibreta : “Milion i viza za Ameriku, toliko je koštala grobnica Piljak!!!”
Da li je moguće biti toliki zločinac? UBITI! Raznositi kosti iz primarnih po sekundarnim, tercijarnim, kvartarnim, pa i kvintalnim grobnicama. Kakav je to um? Zločinački!
I onda, kad progovori – naplatiti.
I zločin se naplati, zar ne? I to dobro!
Žalosno, ali istinito.

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Tragom jedne objave : SPISAK žrtava Foča 1992. – 1995. (dio)

 

Tragom jedne objave : SPISAK žrtava Foča 1992. – 1995. (dio)

Tragom jedne objave na koju slučajno nabasah, a glasi : “Nakon 25 godina, svoj smiraj su našli Hajra Palalija ,Muniba Kunovac i Dževad Kunovac…”
Tragajući za podacima, naiđoh i na ovaj spisak žrtava iz Foče.
NAPOMENA: SPISAK NIJE KONAČAN…OVO JE SAMO DIO…

Prezime (očevo ime) i ime, datum i mjesto rođenja (zadnja vijest)
1. Ahmetspahić (Halil) Amir, 24.09.1990, Foča (15.06.1992, Višegrad)
2. Ahmić (Ibro) Sifet, 11.04.1978, Foča (april 1992 godine, Foča)
3. Alibašić (Ićaga Smajlović) Hafa, ?.?.1904, Šadići (juni 1992 godine, Trebova)
4. Ališah (Hilmo Nikšić) Bejta, ?.?.1932, Jeleč (juni 1992 godine, Foča) – ekshumirana, identifikovana i ukopana
5. Ališah (Jusuf) Ćamil, ?.?.1927, Foča (juni 1992 godine, Foča)
6. Altoka (Omer) Alija 07.04.1972, Livade, Foča (april 1992 godine, Foča)
7. Altoka (Alija Saljević) Ismeta, ?.?.1950, Tečići (maj 1992 godine, Foča)
8. Altoka (Ibro) Miralem, 26.08.1959, Foča (20.05.1992, Foča)
9. Altoka (Ibro) Omer, ?.?.1948, Slatina (april 1992 godine, Foča)
10. Altoka (Salko) Sakib, 29.03.1955, Foča (16.05.1992, Hadžići)
11. Aljukić (Šaban) Nedžib, 08.02.1964, Kratine (02.05.1992, Miljevina)
12. Aščić (Mujo Hodžić) Biba, ?.?.1957, Tjentište (maj 1992 godine, Foča)
13. Avdović (Ramo Bećirbašić) Devla, ?.?.1925, Foča (juni 1992 godine, Foča)
14. Babalija (Mujo) Hasib, 15.11.1965, Miljevina (17.06.1992, Miljevina)
15. Babalija (Sulejman) Nedžib, 16.11.1960, Miljevina (13.05.1992, Miljevina)
16. Babalija (Ramiz) Sead, ?.?.1965, Miljevina (02.06.1992, Miljevina)
17. Babić (Hadžan Muharem) Mejra, ?.?.1910, Luke (15.08.1992, Milići, Vlasenica)
18. Babić (Alija Moco) Mulija, ?.?.1907, Papratno (07.04.1992, Foča)
19. Babić (Tahir) Teufik, 22.01.1963, Foča (april 1992 godine, Foča)
20. Bajrović (Ziba) Osmo, 25.10.1954, Foča (26.05.1992, Bijela, Herceg Novi)
21. Balić (Meho) Džemal, 17.05.1937, Foča (07.05.1992, Foča)
22. Balić (Šerif) Edhem, ?.?.1963, Balići (juni 1992 godine, Tjentište) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
23. Balić (Mujo) Šerif, ?.?.1934, Balići (juni 1992 godine, Tjentište) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
24. Barlov (Zulfo Đozo) Malka, 22.02.1922, Ratine (07.07.1992, Poljice)
25. Bašić (Jakub) Almas, 11.08.1954, Zubovići (19.12.1992, Foča)
26. Bašić (Mujo Rahman) Džemila, ?.?.1930, Srbotina (april 1992 godine, Ustikolina)
27. Bašić (Bećir) Zulfo, ?.?.1955, Kolun (maj 1992 godine, Kolun)
28. Bečković Alema, rođena Pačo, ?.?.1934, Tjentište (22.06.1992, Trnovače)
29. Bečković (Alija) Asim, 23.12.1961, Trbušće (22.06.1992, Trbušće)
30. Bečković (Nazif) Aziz, ?.?.1955, Trbušće (22.06.1992, Foča)
31. Bećković (Mujo) Fata, ?.?.1939, Trbušće (juli 1992 godine, Trbušće) – ekshumirana, identifikovana i ukopana
32. Bečković (Hajro Altoka) Hadžira, 10.02.1930, Slatina (24.06.1992, Trbušće)
33. Bečković (Mujo) Halim, 15.03.1934, Trbušće (26.06.1992, Trbušće)
34. Bečković (Hasan) Hamdija, 1942, Trbušće (22.06.1992, Foča)
35. Bečković (Kasim) Himzo, 15.02.1937, Trbušće (26.06.1992, Trbušće)
36. Bečković (Himzo) Ibrahim, 16.02.1964, Trbušće (26.06.1992, Trbušće)
37. Bečković (Hamid) Idriz, 12.11.1955, Trbušće (24.06.1992, Trbušće)
38. Bečković (Halil) Izet, 15.10.1957, Trbušće (juli 1992 godine, Trbušće)
39. Bečković (Hamid) Muhamed, 08.03.1959, Trbušće (24.06.1992, Trbušće)
40. Bečković (Bećir Halilbašić) Murata, ?.?.1912, Orahovo (juli 1992 godine, Trbušće)
41. Bečković (Bećir) Nazif, ?.?.1922, Brod (22.06.1992, Trbušće)
42. Bečković (Omer) Osman 15.03.1938, Trbušće (24.06.1992, Trbušće)
43. Bečković (Halim) Refik, 19.01.1969, Trbušće (26.06.1992, Trbušće)
44. Bečković (Adem) Sejad, ?.?.1962, Trbušće (18.04.1992, Trbušće)
45. Bečković (Hasan) Šerif, ?.?.1938, Trbušće (22.06.1992, Trbušće)
46. Bečković (Ramo) Velija, ?.?.1937, Trbušće (24.06.1992, Bukovica/Foča)
47. Bećirević (Mujo Sačić) Mejra, ?.?.1920, Ruđice (14.09.1992, Poljice)
48. Bećirević (Mujo Sačić) Aiša, ?.?.1912, Ruđice (02.08.1992, Poljice)
49. Bećirević (Ahmet) Mustafa, 15.02.1946, Poljice (02.08.1992, Poljice)
50. Bećirević (Mujo) Šaćir, ?.?.1908, Poljice (14.09.1992, Poljice)
51. Beho (Hadžo) Abid, ?.?.1932, Ribice (15.06.1992, Ustikolina)
52. Beho (Hadžo) Ahmet, ?.?.1935, Ribice (15.06.1992, Ustikolina)
53. Beho (Derviš Ćurović) Fehima, ?.?.1946, Ilovača (15.06.1992, Ustikolina)
54. Bektović (Ramiz) Almira, 05.03.1980, Foča (03.09.1992, Miljevina)
55. Bektović (Meho) Ramiz, 12.07.1953, Miljevina (09.06.1992, Miljevina)
56. Bektović (Hilmija) Samir, 16.11.1969, Foča (09.06.1992, Miljevina)
57. Beširević (Murat Šalaka) Habiba, ?.?.1929, Miljevina (april 1992 godine, Miljevina)
58. Beširević (Murat) Meho, 17.02.1962, Jeleč (29.08.1992, Jeleč)
59. Beširević (Bešir) Murat, 30.10.1930, Jeleč (12.08.1992, Jeleč)
60. Bičo (Nurko) Adem, 02.01.1968, Travnik (13.06.1992, Foča)
61. Bičo (Hasan) Habiba, ?.?.1900, Travnik (22.06.1992, Travnik)
62. Bičo (Smail) Zejna, ?.?.1932, Travnik (22.06.1992, Travnik)
63. Borović (Adem) Nurija, ?.?.1938, Kosova (25.05.1992, Kosova)
64. Borović (Omer) Smajo, 07.10.1941, Kosova (23.05.1992, Kosova)
65. Borovina (Ibro Tahirović) Fatima, ?.?.1904, Kruške (maj 1992 godine, Ustikolina)
66. Borovina (Halim) Ifet, 12.01.1968, Kunduci (01.10.1992, Foča)
67. Borovina (Edhem) Suvad, ?.?.1959, Điđevo (12.09.1992, Foča)
68. Bosno (Sadik) Haris, ?.?.1985, Foča (23.06.1992, Bikavac, Višegrad)
69. Brajlović (Šaban) Ševko, 16.07.1963, Brajlovići (05.05.1992, Zebina Šuma)
70. Brković (Hasan) Ekrem, 13.12.1968, Điđevo (20.04.1992, Điđevo)
71. Brković (Halil) Hasan, ?.?.1938, Papratno (20.04.1992, Điđevo)
72. Buljubašić (Junuz) Safet, 01.06.1950 Zebina Šuma (26.05.1992, Baošići, Herceg Novi)
73. Buljubašić (Mustafa) Amir, 22.08.1971, Zebina Šuma (21.12.1992, Zebina Šuma)
74. Bunda (Mujo) Edhem, ?.?.1947, Kruševo (08.05.1992, Kruševo)
75. Camo Ismet, 18.02.1951, Foča (19.05.1992, Grebak) – ekshumiran i identifikovan
76. Čankušić (Nasko) Derviš, 10.01.1940, Kobilja Ravan (02.05.1992, Foča)
77. Čankušić (Sulejman) Mujo, ?.?.1945, Slavonski Brod (04.05.1992, Brod)
78. Čankušić (Hasan) Refik, 02.11.1960, Foča (16.04.1992, Foča)
79. Čaušević (Bećir) Esad, 16.03.1959, Grdijevići (08.08.1992, Papratno)
80. Čaušević (Bećir) Muharem, 13.11.1961, Grdijevići (12.04.1992, Foča)
81. Čavrk (Suljo) Adem, 23.01.1939, Ilovača (17.04.1992, Šukovac)
82. Čavrk (Murat) Abid, ?.?.1928, Previla (07.07.1992, Previla)
83. Čavrk (Safet) Ekrem, 12.05.1962, Filipovići (09.05.1992, Goražde)
84. Čavrk (Murat Sakrak) Fatima, 25.05.1935, Očka (07.07.1992, Previla)
85. Čedić (Murat) Enes, 06.07.1970, Sarajevo (07.04.1994, Grebak)
86. Čedić (Šaban) Mujo, 30.04.1955, Trbušće (22.06.1992, Trnovače)
87. Čedić (Osman) Murat, ?.?.1946, Zamršten (11.07.1995, Kravica, Bratunac)
88. Čedić (Halim) Šaban, ?.?.1928, Trbušće (22.06.1992, Trnovače)
89. Čedić (Selim) Zaim, 02.01.1959, Ljubina (17.05.1992, Tjentište)
90. Čelik (Uzeir) Sulejman, 02.08.1941, Foča (24.04.1992, Foča) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
91. Čengić Bilal, 13.11.1956, Cvilin (15.05.1992, Cvilin)
92. Čengić (Avdo) Ekrem, 04.11.1940, Bratovčići (maj 1992 godine, Foča)
93. Čengić (Šerif Sejdović) Majda, 12.10.1967, Zavidovići (20.09.1992, Miljevina)
94. Čengić (Nazir) Nusret, 09.06.1959, Foča (1992 godine, Brod)
95. Čengić (Mesud) Refik, 12.11.1961, Foča (08.04.1994, Lug, Goražde)
96. Čimpo (Suljo) Bećir, 14.02.1939, Ustikolina (25.08.1993, Fojnica)
97. Čimpo (Muradif) Sakib, 21.05.1960, Ustikolina (30.04.1992, Stjenice, Rogatica)
98. Čimpo (Muradif) Salko, ?.?.1924, Sorlaci (15.04.1992, Foča)
99. Čišija (Fehim) Zijad, 30.09.1960, Foča (26.05.1992, Sarajevo)
100. Čolaković (Ibro) Aziz, 27.10.1939, Grdijevići (10.06.1992, Foča)
101. Čolić (Ramiz Džemidžić) Emina, ?.?.1939, Foča (22.05.1992, Rogatica)
102. Čolo (Alija Čolpa) Fata, ?.?.1921, Ljubina (12.04.1992, Trnovo)
103. Čolo (Adem) Pašo, ?.?.1921, Ljubina (14.06.1992, Foča)
104. Čorbo (Salem) Adis, 28.12.1990, Mješaji (04.07.1992, Trošanj)
105. Čorbo (Ibro) Hamo, 17.05.1967, Jeleč (14.09.1993, Uzdol, Prozor)
106. Čorbo (Suljo Čalaš) Hasna, ?.?.1934, Potpeće (juli 1992 godine, Mješaji)
107. Čorbo (Bego Subašić) Ismeta, ?.?.1967, Jošanica (04.07.1992, Trošanj)
108. Čorbo (Habib) Juso, 01.10.1954, Ljubina (20.04.1992, Điđevo)
109. Čorbo (Alija Šljivo) Mervesa, 24.04.1963, Saš (04.06.1992, Mješaji)
110. Čorbo (Alija) Safeta, ?.?.1971, Mješaji (03.07.1992, Mješaji)
111. Čorbo (Salko) Samir, ?.?.1980, Mješaji (03.07.1992, Mješaji)
112. Čorbo (Salko) Samira, ?.?.1984, Mješaji (03.07.1992, Mješaji)
113. Čustović (Fehim) Emina, 27.04.1964, Crneta (27.06.1992, Grebak)
114. Ćebo (Juso) Hamzalija, 06.01.1964, Papratno (04.04.1992, Foča)
115. Ćebo (Juso) Munib, 01.09.1968, Papratno (04.04.1992, Foča)
116. Ćelo (Adem Hasković) Hanka, ?.?.1936 Guvništa (30.08.1992, Foča)
117. Ćelo (Redžo Trako) Murveta, 25.12.1957, Vikoč (02.09.1992, Foča)
118. Ćemo (Meho) Atif, 25.11.1958, Kratina (03.09.1992, Miljevina)
119. Ćemo (Meho) Edin, 10.10.1970, Miljevina (09.06.1992, Miljevina)
120. Ćemo (Salih) Meho, 12.02.1930, Kratina (09.06.1992, Miljevina)
121. Ćemo (Abid) Smajo, 25.05.1934, Prebisalići (02.06.1992, Trnovo)
122. Ćerimagić (Avdo) Mehmed, 08.02.1935, Mješaji (03.07.1992, Mješaji)
123. Ćerimagić (Bašo) Šefik, ?.?.1937, Mješaji (03.07.1992, Mješaji)
124. Ćerimović (Meho) Atif, ?.?.1934, Čelebići (29.04.1992, Doboj)
125. Ćorović (Meho Hodžić) Hamida, ?.?.1935, Čelebići (17.09.1992, Susješno)
126. Ćorović (Hilmo) Šaban, ?.?.1952, Susješno (juni 1992 godine, Susješno)
127. Ćorović (Halil) Šaban, ?.?.1954, Susješno (10.08.1992, Susješno)
128. Ćulum (Huso) Salko, 25.10.1927, Foča (02.08.1992, Foča)
129. Dedović (Sado) Ferid, ?.?.1949, Foča (04.05.1992, Foča)
130. Dedović (Hasan) Halim, 21.08.1935, Foča (12.12.1992, Foča)
131. Dedović (Ibro Hadžimusić) Munira, ?.?.1959, Slatina (05.05.1992, Slatina)
132. Dedović (Hamid) Ramiz, 23.09.1972, Foča (avgust 1992 godine, Foča)
133. Dedović (Alija Kovačević) Ramiza, ?.?.1914, Brod (juni 1992 godine, Baljevo Polje)
134. Deleut (Murat) Ismet, ?.?.1946, Kosman (maj 1992, Foča)
135. Deleut (Murat) Murto, ?.?.1937, Kosman (maj 1992, Foča)
136. Deleut (Murto) Nurif, ?.?.1970, Kosman (05.05.1992, Foča) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
137. Delić (Bego) Fata, 17.10.1957, Karačići (19.06.1992, Karačići)
138. Delić (Bego) Nedžad, 02.10.1970, Karačići (septembar 1992, Rogoj – Trnovo)
139. Dervišević Fadil, 27.01.1969, Foča (09.04.1992, Foča)
140. Divović (Sejmen) Munib, 04.10.1961, Miljevina (09.06.1992, Miljevina)
141. Divović (Sejmen) Omer, 06.01.1966, Miljevina (decembar 1992, Prozor)
142. Dreca (Smail) Nedžad, 05.09.1959, Foča (22.10.1992, Dragojevci, Goražde)
143. Drinjaković (Pašo) Murat, 12.05.1907, Miljevina (20.07.1992, Foča)
144. Drinjaković (Suljo Kečo) Zehra, 11.07.1923, Izbišno (15.05.1992, Izbišno)
145. Dudo (Alija) Vehbija, 17.12.1956, Kolun (04.06.1992, Trnovo)
146. Durak (Hasan) Šaban, 10.03.1933, Vitine (26.04.1992, Foča)
147. Duraković (Adem) Hasan, ?.?.1927, Vikoč (avgust 1992, Vikoč)
148. Durić (Uzeir) Ahmo, ?.?.1972, Zakmur (april 1992, Zakmur)
149. Durić (Hajdar) Avdo, ?.?.1938, Điđevo (25.06.1992, Zakmur)
150. Durić (Avdija Kovačević) Fata, 07.05.1929, Mješajići (23.06.1992, Foča)
151. Durić (Mujo) Munib, 25.02.1956, Brod (24.06.1992, Trbušće)
152. Durić (Šerif) Mustafa, 15.10.1950, Zakmur (april 1992, Điđevo)
153. Durić (Sulejman) Nezir, 30.04.1933 Zakmur (23.06.1992, Zakmur)
154. Durić (Nezir) Nusret, 23.09.1961, Zakmur (13.04.1992, Foča)
155. Durić (Zulfo) Ramiz, 12.05.1924, Zakmur (15.06.1992, Zakmur)
156. Durić (Šaćir) Sead, 02.07.1961, Foča (17.04.1992, Foča)
157. Durić (Komar Ibro) Tima, 19.01.1932, Mrđenovići (16.06.1992, Zakmur)
158. Durić (Šaban Rizvanović) Zejna, 14.08.1937, Mrkalji (23.06.1992, Zakmur)
159. Durić (Ramiz) Zulfo, 26.04.1964, Zakmur (15.05.1992, Foča)
160. Džamalija (Ibro) Hako, ?.?.1914, Ćurevo (septembar 1992, Foča)
161. Džanko (Ibro) Hajrudin, 30.09.1970, Miljevina (02.05.1992, Miljevina)
162. Džanko (Ibro) Senad, 13.04.1969, Miljevina (02.05.1992, Miljevina) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
163. Džanković (Meho) Elvedin, 02.09.1967, Điđevo (20.04.1992, Điđevo)
164. Džano (Halim) Esad, 06.04.1958, Gudelj (15.05.1992, Cvilin)
165. Džano (Ahmet) Hasan, 15.05.1929 Jošanica (maj 1992, Foča)
166. Džano (Murat Reko) Pemba, 20.01.1930, Gudelj (04.07.1992, Jošanica)
167. Džano Ramiz, ?.?.1953, Ustikolina (30.08.1992, Foča)
168. Dželil (Alija Muharem) Džemila, ?.?.1928, Godijeno (08.06.1992, Bastasi)
169. Dželil (Meho) Salko, ?.?.1933, Bastasi (08.06.1992, Bastasi)
170. Dželilović (Halim) Kemal, 27.01.1954, Foča (17.04.1992, Foča)
171. Džin (Salko) Esad, 25.05.1941, Trnovače (25.06.1992, Brod)
172. Džin (Salko) Nedžad, 14.06.1966, Trnovače (25.06.1992, Brod)
173. Džinić (Murat) Hakija, 10.03.1929, Jeleč (juni 1992, Miljevina)
174. Džomba (Murat) Ćamil, 07.01.1935, Potpeće (22.04.1992, Potpeće)
175. Đendušić (Salko) Ramo, 08.08.1931, Foča (27.05.1992, Foča) – ekshumiran i identifikovan
176. Đozo (Ibro) Smail, 21.06.1956, Poljice (09.06.1992, Miljevina)
177. Đuderija (Bego) Selim, 25.09.1953, Susješno (22.05.1992, Susješno)
178. Fazlić (Omer) Anvir, 20.12.1975, Potpeće (30.08.1992, Potpeće)
179. Fazlić (Hašim) Edhem, 24.11.1946, Potpeće (22.08.1992, Foča)
180. Fisović (Ibro) Avdo, 15.01.1930, Jeleč (27.08.1992, Jeleč)
181. Frašto (Selman) Emir, 21.12.1964, Foča (06.05.1992, Foča)
182. Germović (Ibro) Nedžib, ?.?.1941, Foča (18.04.1992, Foča)
183. Glibo (Halil) Mustafa, 01.04.1955, Šadići (10.05.1992, Šadići)
184. Granov (Safet) Adil, 26.02.1957, Foča (16.04.1992, Foča)
185. Granov (Avdo) Mehmed, 05.10.1939, Foča (17.09.1992, Foča)
186. Grbo (Meho) Mustafa, ?.?.1962, Rataji (09.06.1992, Miljevina)
187. Grbo (Ibro) Sejdo, 24.02.1953 Rataji (09.06.1992, Miljevina)
188. Grbo (Ibro) Sulejman, 26.05.1941, Rataji (09.06.1992, Miljevina)
189. Grošonja (Atif) Izet, 11.02.1966, Foča (april 1992 godine, Foča)
190. Hadžimešić (Hasan) Edhem, ?.?.1920, Foča (08.05.1992, Teslić)
191. Hadžimešić (Murat) Halim, ?.?.1940, Godijeno (oktobar 1992, Slatina)
192. Hadžimešić (Avdo) Mirsad, 22.07.1957, Foča (avgust 1992, Foča)
193. Hadžimešić (Avdo) Rešad, 25.10.1954, Foča (avgust 1992, Foča)
194. Hadžimuratović (Asim) Ahmo, 13.09.1972, Jeleč (07.05.1992, Kalinovik)
195. Hadžimusić (Nedžib) Nermin, 21.06.1964, Brod (21.04.1992, Điđevo)
196. Hadžiahmetović (Turulja Hilmo) Emina, 17.10.1941, Rosijevići (18.05.1992, Previla) – ekshumirana i ukopana 2005 (prema R.H.)
197. Hadžiahmetović (Šaban) Nefa, 13.10.1939, Milakovac (17.05.1992, Previla) – ekshumirana i ukopana 2005 (prema R.H.)
198. Hadžić (Fehim) Emil, 30.01.1984, Foča (10.06.1992, Marinkovići)
199. Hadžović (Latif Hasanbegović) Ziba, ?.?.1955, Marinkovići (10.06.1992, Marinkovići)
200. Halilović (Suljo) Samir, 15.05.1965, Foča (07.04.1992, Foča)
201. Hambo (Ibro) Atif, ?.?.1937, Jeleč (10.06.1992, Miljevina)
202. Hambo (Murat) Mujo, ?.?.1907, Ratine (juni 1992, Ratine)
203. Hasanbegović (Halil Boračić) Bejta, ?.?.1934, Kunduci (10.06.1992, Marinkovići)
204. Hasanbegović (Latif) Ferid, 27.07.1964, Marinkovići (10.06.1992, Marinkovići)
205. Hasanbegović (Ejub) Latif, ?.?.1934, Marinkovići (10.06.1992, Marinkovići)
206. Hasanbegović (Ahmet) Smail, 01.04.1951, Trbušće (25.06.1992, Trbušće)
207. Hasković (Edhem) Aziz, ?.?.1920, Durići (30.06.1992, Foča)
208. Hasković (Ibro) Aziz, ?.?.1931, Marinkovići (juni 1992, Foča)
209. Hasković (Bego Šalaka) Ramiza, ?.?.1938, Jeleč (maj 1992, Foča)
210. Hodžić (Sulejman) Avdo, 03.01.1956, Lisovići (20.04.1992 Điđevo)
211. Hodžić (Huso) Fadil, 20.04.1936, Jabuka (avgust 1993, Foča)
212. Hodžić (Selim) Habiba, ?.?.1926, Tjentište (septembar 1992, Miljevina)
213. Hodžić (Suljo) Hamdo, ?.?.1929, Kunovo (avgust 1992, Kunovo)
214. Hodžić (Hadžo Šandal) Hasnija, ?.?.1928, Kunovo (avgust 1992, Kunovo)
215. Hodžić (Ismet) Latif, 15.08.1958, Foča (19.06.1992, Rogatica)
216. Hodžić (Zićro) Nail, ?.?.1928, Điđevo (26.06.1992, Foča)
217. Hodžić (Mujo) Šerif, ?.?.1936, Kunovo (april 1992, Kunovo)
218. Hodžić (Juso Adilović) Vasvija, Kovačevići (april 1992, Foča)
219. Hrbinić (Muhamed) Jasmina, 05.12.1968, Foča (15.05.1992, Foča)
220. Hrelja (Murat) Vejsil, 18.08.1964, Hamdići (17.07.1993, Golo Brdo – Hadžići)
221. Huko (Šaban) Jasmin, 16.02.1968, Foča (27.04.1992, Foča)
222. Huko (Avdo) Šaban, 16.05.1946, Foča (27.04.1992, Foča)
223. Humić (Omer) Džafer, ?.?.1912, Humići (maj 1992, Stjepan Polje) – ekshumiran, identifikovan i ukopan

224. Huseinović (Ibro) Vahid, ?.?.1959, Drače (juni 1992, Drače)
225. Iković (Mustafa) Ahmet, ?.?.1941, Cvilin (01.05.1992, Cvilin)
226. Imamović (Kaja Meho) Zejna, ?.?.1908, Zamršten (27.10.1992, Zamršten)
227. Isanović (Fehim) Ibrahim, 06.06.1960, Foča (30.08.1992, Foča)
228. Isanović (Veiz) Kemal, 23.03.1968, Foča (19.04.1992, Foča) – ekshumiran i identifikovan
229. Islambašić (Mušan) Asim, ?.?.1959, Foča (juni 1992 godine, Derventa)
230. Islambašić (Smajo Mandžo) Vasvija, ?.?.1935, Brod (avgust 1992 godine, Foča)
231. Jahić (Mujo) Smajo, 15.03.1958, Susješno (10.06.1992, Susješno)
232. Jerković (Ismet) Emir, 01.02.1957, Foča (08.04.1992, Foča)
233. Jusufović (Adem Kuloglija) Hašima, ?.?.1932, Huseinovići (juni 1993 godine, Foča)
234. Jusufović (Salko) Pemba, ?.?.1912, Sorlaci (06.10.1992, Foča)
235. Kafedžić (Avdo) Ibrahim, 05.01.1948, Godijeno (april 1992 godine, Godijeno)
236. Kaja (Halil) Bjelan, 05.06.1920, Zamršten (septembar 1992 godine, Jeleč)
237. Kaja (Alija Muhović) Mevla, 10.05.1928, Kruševo (septembar 1992 godine, Jeleč)
238. Kajgana (Alija) Rasim, 17.04.1950, Blažuj (01.05.1992, Pljevlja)
239. Kalkan (Salko) Rašid, ?.?.1927, Radojevići (april 1992 godine, Foča)
240. Kamerić (Suljo) Mumin, 06.04.1941, Ječmišta (11.04.1992, Foča)
241. Kapetanović (Sabit) Meho, 30.03.1978, Foča (11.07.1995, Potočari)
242. Karabegović (Ahmet) Amer, 24.08.1967, Foča (17.09.1992, Foča)
243. Karabegović (Asim) Dženad, 05.11.1959, Foča (20.05.1992, Foča) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
244. Karović (Ramo) Aziz, 07.05.1938, Tjentište (27.06.1992, Foča)
245. Karović (Mujo) Nezir, 01.04.1957, Karovići (30.05.1992, Brod)
246. Karović (Mujo) Ramiz, 03.03.1961, Bjeliš (30.05.1992, Baljevo Polje)
247. Kavazić (Omer) Ismet, 10.02.1950, Jeleč (oktobar 1992 godine, Izbišno)
248. Kibrić (Ramiz) Alija, 13.08.1955, Miljevina (15.05.1992, Miljevina)
249. Kiselica (Alija) Esad, 27.10.1950, Šubi (17.04.1992, Foča)
250. Klapuh (Sulejmen) Suad, 28.03.1964, Foča (20.04.1992, Điđevo)
251. Klinac (Sulejman) Dževad, ?.?.1956, Godijeno (20.12.1992, Zebina Šuma)
252. Klovo (Fadil) Senad, 26.01.1962, Goražde (25.04.1992, Foča)
253. Kobiljar (Meho Šljivo) Hadžira, ?.?.1927, Saš (26.04.1992, Foča)
254. Komar (Muradif) Jusuf, ?.?.1902, Papratno (avgust 1992 godine, Preljuča)
255. Korjenić (Hajdar) Husein, 05.01.1968, Brod (20.04.1992, Điđevo)
256. Kovač (Agan) Arif ?.?.1908, Zurovići (oktobar 1992 godine, Jeleč)
257. Kovač (Alija Balić) Naza, 19.07.1917, Balići (avgust 1992 godine, Jeleč)
258. Kovač (Edhem) Senad, 05.05.1974, Foča (30.08.1992, Foča)
259. Kovačević (Džemal) Esad, 06.01.1963, Điđevo (30.05.1992, Foča)
260. Krajčin (Hasan) Ferid, 12.03.1965 Miljevina (09.06.1992, Miljevina) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
261. Krajčin Hasan, ?.?.1932, Kratine (09.06.1992, Miljevina)
262. Krkalić (Rasim) Kemal, 04.05.1965, Foča (28.08.1992, Foča)
263. Kršo (Mujo) Alija, ?.?.1920, Kruševo (30.09.1992, Jeleč)
264. Kršo (Derviš) Nedžib, 08.08.1951, Điđevo (20.05.1992, Foča)
265. Kukavica (Bećirbašić Emin) Emina, ?.?.1933, Ustikolina (juni 1992 godine, Štović)
266. Kukavica (Halim) Fehim, ?.?.1932, Štović (06.06.1992, Štović)
267. Kukavica (Fehim) Fikret, 27.07.1962, Štović (08.04.1992, Foča)
268. Kukavica (Jusufović Hasan) Hadžira, ?.?.1934, Susješno (06.06.1992, Štović)
269. Kukavica (Džubur Huso) Hajra, ?.?.1927, Jeleč (juni 1992 godine, Štović)
270. Kukavica (Latif) Ismet, 20.11.1961, Štović (juni 1992 godine, Štović)
271. Kukavica (Halim) Latif, 01.03.1933, Štović (juni 1992 godine, Štović)
272. Kukavica (Ismet) Ševko, 03.01.1990, Foča (juni 1992 godine, Foča)
273. Kukić (Safet) Dženan, 24.12.1955, Foča (13.08.1992, Foča)
274. Kulašević (Salih) Arif, ?.?.1901, Kratine (septembar 1992 godine, Kratine)
275. Kuloglija (Bećir) Mustafa, ?.?.1945, Foča (juni 1992 godine, Foča)
276. Kuloglija (Agan) Salih, 25.09.1949, Prijakovići (15.08.1992, Foča)
277. Kuloglija (Adem) Zahida, ?.?.1937, Huseinovići (juli 1992 godine, Huseinovići)
278. Kundo (Šaćir) Atif, 15.11.1957, Šahbašići (maj 1992 godine, Šahbašići)
279. Kunovac (Nikšić Hamdija) Dina, 01.05.1963, Poljice (10.07.1992, Miljevina)
280. Kunovac (Dževad) Dino, 20.03.1983, Miljevina (februar 1993 godine, Miljevina)
281. Kunovac (Mujo) Dževad, 31.05.1955, Ustikolina (februar 1993 godine, Miljevina)
282. Kunovac (Dževad) Haris, 17.12.1982, Miljevina (februar 1993 godine, Miljevina)
283. Kunovac (Avdo) Mujo, ?.?.1922, Ustikolina (februar 1993 godine, Miljevina)
284. Kunovac (Palalija Mujo) Muniba, ?.?.1929, Jeleč (februar 1993 godine, Miljevina)
285. Kunovac (Šaćir) Omer, 17.08.1948, Ustikolina (maj 1992 godine, Njuhe)
286. Kunovac (Alija) Zajko, 14.10.1959, Ljubuša (25.09.1992, Foča)
287. Kurtović (Husnija) Edin, 05.07.1971, Foča (07.05.1992, Kalinovik)
288. Kurtović (Šaban) Hamida, ?.?.1923, Ulog (septembar 1992 godine, Jeleč) – ekshumirana, identifikovana i ukopana
289. Kurtović (Mušan) Kasim, 17.05.1936, Kosova (maj 1992 godine, Ustikolina)
290. Kurtović (Šljivo Salih) Muniba, ?.?.1914, Jeleč (april 1992 godine, Ustikolina)
291. Kurtović (Osman) Nijaz, 23.06.1971, Foča (10.05.1992, Jeleč)
292. Kurtović (Meho) Osman, ?.?.1920, Tečići (septembar 1992 godine, Jeleč) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
293. Kurtović (Mujo) Sead, 05.10.1957, Foča (12.04.1992, Brod)
294. Kurtović (Mustafa) Šaban, 23.10.1939, Jeleč (juli 1992 godine, Foča)
295. Lagarija (Nazif) Abid, 08.10.1965, Kosman (28.05.1992, Kosman)
296. Lagarija (Nazif) Fadil, 12.12.1968, Kosman (28.05.1992, Kosman)
297. Lagarija (Mujo) Ibro, 09.06.1935, Kosman (30.05.1992, Kosman)
298. Lagarija (Salko) Nazif, 08.08.1937, Kosman (28.05.1992, Kosman)
299. Lagarija (Nazif) Salih, 08.10.1965, Kosman (28.05.1992, Kosman)
300. Lagarija (Nazif) Šemso, 24.02.1961, Kosman (28.05.1992, Kosman)
301. Lepir (Nasuf) Ekrem, 25.09.1973, Derolovi (29.06.1992, Foča)
302. Lepir (Alija) Jakub, 05.12.1935, Kremin (maj 1992 godine, Rudo)
303. Lepir (Baručija Huso) Nura, 13.05.1939, Malo Marevo (juli 1992 godine, Višegrad)
304. Lepir (Ahmet) Vejsil, 26.10.1958, Derolovi (09.07.1992, Miljevina)
305. Liković (Ahmet) Bećir, ?.?.1925, Mazoče (01.06.1992, Foča)
306. Liković (Salko) Halima, ?.?.1925, Hum (05.10.1992, Zaostro)
307. Lojo (Mustafa) Enver, 16.12.1953, Foča (28.06.1992, Visoko)
308. Madeško Munib, ?.?.1955, Popov Most (12.06.1992, Foča)
309. Malkić (Nazif) Fahrudin, 22.08.1948, Foča (april 1992 godine, Foča)
310. Mandžo (Šerif) Asim, 11.11.1927, Mijakovići (15.06.1992, Foča)
311. Manjo (Omer) Emir, 10.05.1957, Foča (09.06.1992, Foča)
312. Maslo (Salko) Nijaz, 21.11.1965, Foča (juli 1992 godine, Foča)
313. Matuh (Mujo) Alija, 23.10.1969, Foča (12.09.1992, Foča)
314. Mehmedspahić (Mehmed) Avdo, 16.08.1950, Foča (14.06.1992, Foča)
315. Mehmedspahić (Bećir) Haso, 14.06.1937, Pogledinje (08.08.1992, Vikoč)
316. Mekić (Ramo) Kasim, 11.10.1940, Mrđenovići (15.04.1992, Miljevina) – ekshumiran i identifikovan
317. Mekić (Šerif) Vahid, 01.11.1959, Jabuka (09.06.1992, Miljevina)
318. Mekić (Kasim) Zulfo, 01.02.1967, Miljevina (15.04.1992, Miljevina)
319. Merkez (Rasim) Almedina 1982, Foča (juni 1992 godine, Foča)
320. Merkez (Rasim) Almir 1985, Foča (juni 1992 godine, Foča)
321. Moco (Bajro) Hasan, 09.11.1952, Papratno (04.07.1992, Hadžići)
322. Muharem (Hadžo) Redžo, 20.03.1921, Luke (04.04.1992, Foča)
323. Muhović (Hamid) Hamdo, ?.?.1955, Kozja Luka (april 1992 godine, Miljevina)
324. Mujezinović (Meho) Hadžan, ?.?.1953, Foča (10.05.1992, Otes)
325. Mujezinović (Džemal) Samir, 31.12.1971, Foča (20.09.1992, Foča)
326. Mujkanović (Gluhačević Meho) Fatima, 25.04.1945, Filipovići (01.07.1992, Foča)
327. Mulahasanović (Budnjo Muhamed) Pemba, ?.?.1922, Budanj (avgust 1992 godine, Miljevina)
328. Mulahmetović (Halil) Šaćir, 26.03.1960, Baljevo Polje (01.04.1992, Baljevo Polje)
329. Mulahmetović (Uzeir) Šaćir, 20.01.1960, Osanica (15.05.1992, Baljevo Polje)
330. Muminović (Himzo) Edib, 22.02.1956, Foča (19.05.1992, Foča)
331. Muratović (Šaban) Uzeir, 14.03.1956, Puriši (17.09.1992, Foča)
332. Murguz (Aziz) Mujo, 27.07.1962, Foča (15.08.1992, Foča)
333. Musić (Bećir) Ejub, 25.12.1912, Foča (maj 1992 godine, Foča)
334. Musić (Ragib) Mahmut, 23.12.1957, Dobromanovići (28.05.1992, Brod)
335. Musić (Ragib) Rasim, 06.06.1964, Dobromanovići (25.05.1992, Miljevina)
336. Muslić (Ibro) Fata, ?.?.1919, Hum (10.04.1992, Čelebići – Konjic)
337. Muslić (Halil) Rasim, ?.?.1958, Kutile (02.05.1992, Kutile)
338. Muslim (Mešan) Jakup, 15.05.1956, Strganci (juli 1992, Kalinovik)
339. Mustafi (Muharem) Mustafa, ?.?.1966, Foča (24.06.1992, Višegrad)
340. Mušanović Ethem, 09.05.1955, Drače (10.05.1992, Jelašca – Kalinovik)
341. Mušanović (Salko) Fikret, 26.04.1972, Drače (15.05.1992, Obalj – Kalinovik)
342. Mušanović (Murat) Kasim, 05.08.1945, Drače (09.05.1992, Kalinovik)
343. Mušanović (Fehim) Mirsad, 01.03.1960, Foča (07.05.1992, Kalinovik)
344. Mušanović (Kasim) Muamer, 04.01.1974, Drače (09.05.1992, Kalinovik)
345. Mušanović (Omer) Mustafa, 13.07.1963, Drače (25.07.1992, Kalinovik)
346. Nezir (Mašo) Jusuf, ?.?.1948 Igoče (16.06.1992, Dobrun – Višegrad)
347. Nikšić (Zametica Mujko) Munira, ?.?.1923, Jeleč (25.07.1992, Poljice)
348. Nikšić (Šaho) Rašid, ?.?.1928, Igoče (juli 1992 godine, Igoče)
349. Nikšić (Tuzlak Mujo) Šemsa, ?.?.1903, Ratine (20.07.1992, Poljice)
350. Nišić (Salko) Nurko, 07.05.1949, Igoče (04.04.1992, Foča)
351. Omerbašić (Bećir) Zahida, 05.12.1941, Ustikolina (maj 1992 godine, Ustikolina)
352. Oprašić (Hamed) Himzo, 01.07.1983, Foča (17.07.1992, Drinsko, Višegrad)
353. Oruč (Mujo) Halil, ?.?.1926, Kljuna (juli 1992 godine, Miljevina)
354. Osmanković (Alija) Hamid, 15.11.1956, Slatina (28.01.1993, Trebinje) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
355. Ožegović (Suljo) Sulejman, ?.?.1951, Tođevac (20.10.1992, Tjentište)
356. Ožegović (Alija) Suljo, ?.?.1904, Tjentište (20.10.1992, Tjentište)
357. Pačo (Rašid) Ismet, ?.?.1955, Foča (01.06.1992, Foča)
358. Pačo (Rašid) Izet, 21.12.1958, Foča (01.06.1992, Foča)
359. Pačo (Hasan) Nusret, 01.06.1966, Perovići (16.04.1993, Stari Vitez)
360. Pašović (Hasan) Ismet, 11.08.1926, Foča (13.05.1992, Igalo – Herceg Novi) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
361. Pašović (Mujo) Mašo, 15.10.1923, Podkozara (23.05.1992, Foča)
362. Pašović (Kurtović Hamid) Mejra, ?.?.1912, Izbišno (septembar 1992 godine, Poljice)
363. Pašović Mersud, 20.06.1959, Foča (25.06.1992, Foča) – ekshumiran i identifikovan
364. Pervan (Asim) Fatima, 04.07.1964, Foča (01.08.1992, Kalinovik)
365. Pervan (Asim) Nedžib, 29.11.1962, Foča (20.06.1992, Jelašca, Kalinovik)
366. Pervan (Asim) Zemina, 04.07.1964, Foča (01.08.1992, Kalinovik)
367. Pervan (Bajro) Zijo, 09.01.1962, Jelašca (18.06.1992, Kalinovik)
368. Perviz (Ibrahim) Hasiba, ?.?.1921, Izbišno (mart 1993 godine, Govza)
369. Pišmo (Ćamil) Aziz, 11.06.1933, Karačići (18.05.1992, Foča)
370. Podžić (Jakuf) Haris, 17.08.1988, Foča (15.06.1992, Višegrad)
371. Polovina (Omer) Hasan, ?.?.1910, Kremaluša (14.06.1992, Kremaluša)
372. Polovina (Hasan) Zejfa, 20.06.1949, Kremaluša (14.06.1992, Kremaluša)
373. Ramadan (Džemail) Mehmed, ?.?.1955, Foča (april 1992 godine, Foča)
374. Ramović (Smajo) Hamid, 27.01.1941, Vitine (april 1992 godine, Foča)
375. Ramović (Avdo) Hasan, ?.?.1924, Šahbašići (mart 1992 godine, Foča)
376. Ramović (Halil) Miralem, 17.08.1955, Grdijevići (15.04.1992, Foča)
377. Ramović (Ismet Jerković) Munira, 02.11.1960, Foča (maj 1992 godine, Foča)
378. Reko (Hasib) Huso, ?.?.1946, Jošanica (30.08.1992, Foča)
379. Rikalo (Suljo) Hamed, 24.11.1961, Mazoče (16.05.1992, Foča)
380. Rikalo (Ramo) Husein, 18.07.1957, Mazoče (april 1992 godine, Baošići, Herceg Novi)
381. Rikalo (Suljo) Jusuf, 15.10.1959, Mazoče (16.05.1992, Mazoče)
382. Rikalo (Ramo) Midhat, 19.11.1966, Foča (april 1992 godine, Baošići, Herceg Novi)
383. Rikalo (Ramo) Zaim, 06.11.1963, Foča (april 1992 godine, Baošići, Herceg Novi)
384. Rizvanović (Huso) Adem, 12.09.1957, Pobiranovići (02.06.1992, Ahatovići – Sarajevo)
385. Rizvanović (Hasan) Halil, ?.?.1931, Foča (april 1992 godine, Tjentište)
386. Rizvanović (Ejub) Hazim, ?.?.1963, Lokve (25.05.1992, Ahatovići – Sarajevo)
387. Rizvanović (Alija) Murat, ?.?.1932, Miljevina (09.06.1992, Miljevina)
388. Rizvanović (Murat) Nedžib, 14.10.1963, Foča (09.06.1992, Miljevina)
389. Rizvanović (Salko) Salkan, ?.?.1935, Foča (juli 1992 godine, Foča)
390. Rusten (Suljo) Alija, ?.?.1967, Foča (06.04.1992, Foča)
391. Rusten (Suljo) Refik, ?.?.1957, Foča (06.04.1992, Foča)
392. Sačić (Hasan) Muzafer, 18.07.1959, Ruđice (25.06.1992, Kalinovik)
393. Sačić (Zijo) Sejad, 16.06.1963, Kratine (10.09.1992, Foča)
394. Saiti (Bajram) Ismeta, 03.03.1971, Foča (april 1992, Ustiprača, Goražde)
395. Salčinović (Osman) Nusret, 15.03.1954, Foča (28.08.1992, Paunci)
396. Sejdin (Murat) Ibro, 04.09.1966, Tjentište (28.06.1992, Foča)
397. Sejdin (Smail) Murat, 13.03.1937, Tjentište (28.06.1992, Foča)
398. Sejdinović (Kavazić Mujo) Habiba, ?.?.1914, Jeleč (01.10.1992, Jeleč)
399. Serdarević (Lepir Ahmed) Ema, 01.03.1941, Derolovi (28.04.1992, Štović)
400. Sirbubalo (Jusuf) Senad, 11.10.1971, Gunjevići (19.06.1992, Ustikolina)
401. Smajević (Halil) Suljo, 13.06.1907, Toholji (01.07.1992, Foča)
402. Smajkan (Murat) Emin, ?.?.1937, Potpeće (20.04.1992, Foča)
403. Smajkan Šaćir, 24.07.1959, Potpeće (23.05.1992, Foča)
404. Smajlović (Hadžimusić Halil) Hajrija, ?.?.1925, Foča (26.06.1992, Višegrad)
405. Smajlović (Safet) Kemal, januar 1977, Foča (26.06.1992, Višegrad)
406. Sobo (Mujo) Ejub, 23.03.1947, Radojevići (10.05.1992, Radojevići)
407. Softić (Mujo) Zijad, 22.03.1964 Điđevo (30.08.1992, Foča)
408. Spaho (Sulejman Hadžimusić) Bejta, 17.03.1902, Foča (20.02.1993, Foča)
409. Srnja (Abdulah) Mirsad, 27.10.1955 Foča (07.06.1992, Jeleč)
410. Subašić (Salko) Mirsad, 17.11.1968, Foča (09.06.1992, Miljevina)
411. Subašić (Omer) Ramiz, ?.?.1957, Kratine (17.04.1992, Foča)
412. Subašić (Halil) Salko, 05.02.1947, Ustikolina (09.06.1992, Miljevina)
413. Suljević (Alija) Abdulah, ?.?.1962, Jeleč (avgust1993, Foča)
414. Suljić (Remzo) Elvir, 24.11.1970, Foča (05.08.1992, Ratine)
415. Suljić (Salko) Mirsad, 01.11.1972, Foča (25.06.1992, Vihovići – Kalinovik)
416. Šabanović (Suljo) Begija, ?.?.1910, Hum (22.07.1992, Trebova)
417. Šabanović (Salko) Hajro, 06.04.1940, Foča (januar 1996, Foča)
418. Šabanović (Fejzo) Hamid, ?.?.1930, Hum (juli 1992 godine, Jeleč)
419. Šabanović (Džano) Nasuf, 08.11.1965, Hum (15.06.1992, Sarajevo)
420. Šabanović (Omer) Šefik, 11.06.1950, Foča (24.06.1992, Foča)
421. Šabanović (Zukanović Hamid) Ziba, ?.?.1932, Božurev Do (juli 1992 godine, Jeleč) – ekshumirana, identifikovana i ukopana
422. Šahinović (Šerif) Fikret, 30.09.1967, Hum (29.06.1992, Bastasi)
423. Šahinović (Suljo) Husein, 02.11.1950, Hum (juli 1992 godine, Rogatica)
424. Šahinović (Alibašić Huso) Melća, ?.?.1904, Hum (juni 1992 godine, Trebova)
425. Šahinović (Šaćir) Murat, 15.07.1958, Hum (30.04.1992, Stjenice – Rogatica)
426. Šahinović (Šabanović Zukan) Naza, 06.05.1908, Hum (29.09.1992, Zelengora)
427. Šahović (Adem) Zulfo, ?.?.1902, Filipovići (26.04.1992, Filipovići)
428. Šehović (Mašo) Alija, 03.02.1963, Bujakovina (23.07.1993, Igman)
429. Šljivo (Mujo) Mustafa, 01.11.1956, Saš (april 1992 godine, Foča)
430. Šljivo (Šućro) Zajko, 21.07.1959, Jeleč (maj 1992 godine, Jeleč)
431. Šoro (Tahir) Enes, 20.10.1975, Foča (30.08.1992, Foča)
432. Šoro (Tahir) Esad, 04.04.1955, Foča (maj 1992, Foča)
433. Šoro (Edhem) Suljo, 21.05.1951, Papratno (14.04.1992, Foča) – ekshumiran, identifikovan i ukopan
434. Šoro (Edhem) Ševal, 27.08.1956, Papratno (14.04.1992, Vrantegovi)
435. Šubo (Salko) Meho, ?.?.1970, Šubi (25.12.1992, Zebina Šuma)
436. Šujević (Murat) Sulejman, 05.03.1941, Ustikolina (17.09.1992, Foča)
437. Šuvalija (Alija Kurtović) Devla, ?.?.1898 Foča (15.05.1992, Foča)
438. Tafro (Avdo) Almas, 15.10.1913, Foča (septembar 1993, Foča)
439. Tahmaz (Ahmet) Fuad, 29.04.1959, Saš (juli 1992 godine, Zelengora)
440. Tahto (Omer) Ibro, ?.?.1928, Kunovo (17.08.1992, Preljuča)
441. Tatarovac (Osman) Medin, ?.?.1955, Kunovo (16.06.1992, Foča)
442. Torlak (Ibrišim) Aziz, 15.10.1950, Laze (23.04.1992, Foča)
443. Trako (Arif) Bajro, ?.?.1928, Papratno (14.08.1992, Papratno)
444. Trako (Muradif Husović) Hadžira, ?.?.1928, Veselice (14.08.1992, Papratno)
445. Trako (Hasan) Suvad, 29.06.1966, Foča (06.06.1993, Sokolac)
446. Travar (Redžo) Ahmet, ?.?.1937, Jošanica (april 1992 godine, Jošanica)
447. Travar Halima, ?.?.1941, Ustikolina (april 1992 godine, Jošanica)
448. Travar (Jakub Muhović) Hasna, ?.?.1938, Ustikolina (april 1992 godine, Jošanica)
449. Travar (Mujo) Huso, ?.?.1940, Jošanica (april 1992 godine, Jošanica)
450. Travar (Mujo Osmanović) Rukija, ?.?.1907, Sorlaci (april 1992 godine, Vašadići)
451. Travar (Ćamil Čeljo) Zemka, ?.?.1927, Batovo (19.05.1992, Ustikolina)
452. Tufekčić (Esad) Eksad, 24.08.1990, Foča (19.06.1992, Ban Polje, Višegrad)
453. Tulek (Aziz) Kemal, 21.10.1958, Brod (08.05.1992, Jeleč) – ekshumiran i identifikovan
454. Tuzlak (Ćamil) Husnija, 05.01.1941, Jeleč (07.05.1992, Vratlo – Kalinovik) – ekshumiran, identifikovan, obavljena dženaza
455. Tuzlak (Ramiz) Salko, 25.04.1968, Jeleč (01.10.1992, Miljevina)
456. Uzunović (Taib) Enes, 18.04.1960, Foča (12.04.1992, Foča)
457. Vahida (Mustafa) Džemail, 15.04.1954, Lađevci (18.04.1992, Foča)
458. Vehabović (Mehmed) Muharem, 06.04.1936, Foča (17.04.1992, Foča)
459. Veiz (Edhem) Munib, 31.01.1952, Foča (16.04.1992, Foča)
460. Veiz (Ćamil) Refik, 15.02.1966, Foča (20.04.1992, Foča)
461. Veiz (Ibro) Zulfo, 30.10.1950, Potpeće (15.04.1992, Foča)
462. Vejo (Osman) Fehim, 20.01.1959, Kosman (10.06.1992, Kosman)
463. Vejo (Alibašić Huso) Halima, 04.07.1907, Ćurevo (septembar 1992 godine, Trebova)
464. Vejo (Arif) Hamdija, 02.03.1959, Foča (06.04.1992, Kosman)
465. Vejo (Ibro) Hasib, 11.02.1954, Kosman (13.06.1992, Kosman)
466. Vejo (Ibro) Muradif, 18.07.1960, Kosman (15.04.1992, Mješaji)
467. Vejo (Safet) Nermin, 10.09.1973, Kosman (01.06.1992, Foča)
468. Zametica (Avdo) Edin, 21.04.1968, Jeleč (06.05.1992, Kalinovik)
469. Zametica (Avdo) Elvedin, 21.04.1968, Jeleč (06.05.1992, Kalinovik)
470. Zec (Ćamil) Zijad, 08.03.1960, Donja Brda (septembar 1992 godine, Foča)
471. Zečević (Edhem Hasković) Hajra, ?.?.1929, Durići (30.06.1992, Foča)
472. Zunđa (Hasan) Ibrahim, 20.06.1977, Foča (08.09.1992, Foča)
473. Ramović (Uzeir) Ramo, odveden u ljeto 1992 godine iz kuće u Tabacima. Njegovo ime je uvršteno naknadno na intervenciju bliskih srodnika.
474. Konjo/Ahmet/ Halim 1953. Foča – ubijem mučki u najtežim mukama i bačen u Drinu, exumiran na Sadbi kod Goražda,ukopan u Vlakovu.
475. Konjo /Ahmet/ Halid 1957.  – mučen, odveden na berbu šljiva,exumiran Previla,ukopan na mezarju Kovači…

NAPOMENA: SPISAK NIJE KONAČAN…OVO JE SAMO DIO…

Tragom jedne objave : SPISAK žrtava Foča 1992. – 1995. (dio)

NAPOMENA: SPISAK NIJE KONAČAN…OVO JE SAMO DIO…

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

DODATAK PRILOŽENOM SPISKU

476.Altoka (Ibra) Avdija, 1952. ubijen – 1992. pronaden u jami Piljak.Ukopan 2008.
477.Altoka (rođ.Grošonja) Rukija, 1954. Ubijena – 1992. Nažalost još uvijek se vodi kao nestala.Kao i veći broj zena sa općine Foča.
478.Čedić (Hamida) Elvedin, Čohodar mahala, ubijen 1992.

 

DODATAK 2

• Adis Rikalo : – Džemo Rikalo ubijen na Brodu kod Foče, Mujanović Ermin sa Trnovača.

  
  • Nena Baca : – Adis Rikalo tuga moja rahmet im dusi

    DODATAK 3
    Edisa Ramic : – Hrustan(Šaban)Rasim,Hrustan(Aziz)Ibrahim,Moco Omer,Ahmić Idriz, Ahmić Miralem,PAPRATNO

    DODATAK 4
    Anela Ajtan Turkovic : – Robovic Emina sa sinovima Robovic Osman i Rahman ubijeni u kuci selo Gradac opstina Foca iz automatske posle zapaljeni ubica poznat porodici…

    • Hamdo Rabija Paco : – Ima ih jos za dodati se puno
    • Latif Krso : – od krsa Vehbija (Meha) krso 1992 jelec pogino

      Edib Resumovic : – Kenane tad su odveli moju mater I Hasenu I bili su osudeni za ta ubistva. Pusteni su posle sesames dana od presude iz novcanu nagradu za nase pravosude.

 

DODATAK 5

Asim Hambo : – Divović (Sejmen) Omer, 06.01.1966, Ziv je i zivi u Hrvatskoj👀

 

 

DODATAK 6

VIDI OVAJ  SPISAK:
ŽRTVE GENOCIDA U FOČI 1992. – 1995.
https://www.academia.edu/39789602/%C5%BDRTVE_GENOCIDA_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_priredio_Kenan_Sara%C4%8D

_ _ _ _ _

https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/

_ _ _ _ _

25 godina od GENOCIDA u Foči : Spisak ubijenih i nestalih FOČAKA objavljen u BiH EKSKLUZIVu početkom 1993. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/25-godina-od-genocida-u-foci-spisak-ubijenih-i-nestalih-focaka-objavljen-u-bih-ekskluzivu-pocetkom-1993-godine/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom-foto/

FOČA 1992. : Počeci agresije i genocida
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/08/foca-1992-poceci-agresije-i-genocida/

Foča 1992. – 1995. : DOPUNJAVAMO SPISAK UBIJENIH/NESTALIH (reakcije na tekst:Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/20/foca-1992-1995-dopunjavamo-spisak-ubijenihnestalih-reakcije-na-tekstfoca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/

FOČA 1992. – 1995. : TUŽNA FOČANSKA STATISTIKA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/20/foca-1992-1995-tuzna-focanska-statistika/

FOČA 1992. – 1995. : Do sada je evidentirano 1.514 nestalih osoba (čitaj UBIJENIH)
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/30/foca-1992-1995-do-sada-je-evidentirano-1-514-nestalih-osoba-citaj-ubijenih/

Rijeka Drina najveća masovna grobnica na Balkanu
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/31/rijeka-drina-najveca-masovna-grobnica-na-balkanu/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

Foča 1992. : Prisilno raseljavanje (RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI)
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/05/foca-1992-prisilno-raseljavanje-ratni-zlocini-u-bosni-i-hercegovini/

Genocid u Foči 1992. – 1995. (knjiga druga) – Kenan Sarač
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/26/genocid-u-foci-1992-1995-knjiga-druga-kenan-sarac/

Kaže (svjedok genocida u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/28/kaze-svjedok-genocida-u-foci/

FOČA, XXV GODINA OD GENOCIDA : MASOVNE GROBNICE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/15/foca-xxv-godina-od-genocida-masovne-grobnice-foto/

KaPeDomske piče : PROKA – Adil (Safet) Granov, diplomirani inžinjer i direktor u Unisu u Foči

ELITOCID U FOČI

PROKA
Adil Granov, koga su u Foči znali po nadimku Proka (Pronalazač). Ljubav prema nauci i tehnici naslijedio je od svog oca Safeta. Adil Granov – Proka, bio je ugledni diplomirani inžinjer i direktor u Unisu u Foči.
[A kako je dobio taj nadimak. Podsjetimo se. Proka Pronalazač lik iz Diznijevih crtanih.
Proka Pronalazač je marljiv, talentovan, domišljat, uvijek spreman da učini nešto za svoje bližnje ili širu zajednicu, ne opterećujući se prohtjevima za slavom i bogatstvom – a svakako bi mogao mnogo sebi da priušti, kad već često sarađuje sa Bajom Patkom koji računa na Prokonu pomoć da bi još bolje razvio i osigurao svoje poslove!]
Adil Granov je unuk Mušana Granova. I dedo Mušan vodi se kao nestala osoba iz Foče u Drugom svjetskom ratu (1941. – 1945.). Dedo Mušan je bio ugledni trgovac. Odveden je od strane komšija – dužnika, čitaj četnika, na put bez povratka. Ti dužnici su se snadbjevali u trgovini i umjesto da plate robu, upisivali se u dužničku teku. A spisak je bio podugačak. Pedeset godina poslije, sličnu ili gotovo istu sudbinu kao što mu je doživio dedo, doživio je i Adil Granov – Proka. Vratio se sa službenog puta iz Njemačke, da bi izmjestio suprugu i dvoje djece. Umjesto da se sastane sa porodicom, pao je u ruke zlikovaca i zatočen u zloglasni KPD Foča. I nakon nekog kratko provedenog vremena u zloglasnom koncentracionom logoru KPD Foča, odveden je u nepoznatom pravcu. I ubijen. Do danas mu se gubi svaki trag.
Adil Granov, i njegov otac Safet, sa porodicom stanovali su u Granovskom sokaku preko puta Muftića,a kasnije u zgradi iza Delikatesa, prvoj na početku Rive, u ulici koja je vodila ka autobuskoj stanici. Kasnije je stanovao u Donjem Polju kod Stolarije.
Njegov otac Safet bio vrsni elektro majstor, stručnjak za teve i radioaparate i druge elektromašine. Radio je u fočanskoj bolnici. Jedno vrijeme je radio i u fočanskom kinu sve dok nije osposobio Ekrema Džonlagića – Ekicu da samostalno radi kao kino-operater.
Divni ljudi, divna porodica.
No, dušmanima zasmeta i naš Proka, Adil Granov. 

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
design:Kenan Sarač

FOČANSKI KRVAVI MOSTOVI 1941. – 1945.

Prema jednom svjedočenju tih zimskih dana 1942. godine Ćehotina je bila puna tijela ubijenih muslimana. Ispod gornjeg, krvavog, Ćehotinskog mosta moglo se preći preko mrtvih tijela da se voda ne dotakne…

Nataša Zimonjić-Čengić u Foči 1944. skupljala je kosti ubijenih muslimana. Kosti nikad nisu obilježene, jer je Vrhovni štab odlučio da to ne bi bilo politički korisno.
“…ali kada sam ugledala te kosti… Puno ih je bilo, svuda razbacanih, u velikim i malim gomilama, ili kao pojedinačni skeleti, neki su ležali u jednom komadu… Samo što ih i na ulici nisam sretala. Omladinski komitet, čiji sam bila član, dobio je zadatak da ih skupi… Uglavnom, muslimanske omladine među nama nije bilo, bila je pobijena, a, na domaće mladiće i djevojke velik su uticaj imali ravnogorci, i izuzetno teško je bilo s njima raditi…”
Skeleti pored Ćehotine

Nataša nastavlja: “Sedam dana je trajalo sabiranje tih kostiju, koje smo odnosili na jedno mjesto pored Ćehotine… Slagali smo ih kao drva što se slažu… Hrpa se svaki dan povećavala, i taman kad bi se učinilo da će dobiti svoje definitivne obrise, dođem drugi dan i vidim da je hrpa još veća… Puno sam toga ružnog u godinama od tada do danas doživjela, ah, ružnog, i to je blaga riječ, ali ti skeleti pored Ćehotine, posebno dječiji, poluraspadnuti, na kojima su se, u raznim mojim kasnijim trenucima očaja i zapitanosti nad svim, pojavljivala osmjehnuta dječija lica, uvijek sa krupnim očima koje kao da mi nešto hoće reći, dakle, ti skeleti me ne prestaju proganjati…
Ali, 1944, sakupljene kosti je trebalo i ukopati: “Moj je Fićo pitao Uglješu Danilovića, čula sam vlastitim ušima, šta dalje da rade, primijetivši da bi dobro bilo odabrati neko posebno obilježje, da se zna da su to kosti nevinih muslimana koje su ubili četnici, a Uglješa je skočio, baš tako, skočio: ‘Fićo, nemamo vremena za to, i’, dodao je tiše, ‘nije sada ni politički dobro tako nešto uraditi, ovdje…'” Kada nije vrijeme za istinu?
“Poslije smo mi otišli iz Foče. Ne znam tačno šta je bilo sa kostima, ali znam da one nikad nisu dobile ime, znak, da, navodno, ne bi smetale živima…”
[kazivanje partizanke Nataše Zimonjić-Čengić, Smrt do smrti…-DANI br. 263, od 28. juna 2002.]
Adil Zulfikarpašić je januara 1942. godine dobio zadatak da putuje u Foču, gdje je bio Vrhovni štab, i Tito. O tom svom putovanju ostavio je pismeni trag.
Most u Foči je još bio krvav, a ispod mosta, opisuje Zulfikarpašić, niz zidine kula, visile su, poput stalaktita u carstvu nečastivog, ogromne krvave ledenice: “Pod tim strašnim crvenim baldahinom Drina je ljuljuškala mrtva tijela kao da ih uspavljuje. Uz obalu su ležali naduti leševi žena, djece i ljudi u građanskim i seljačkim odijelima. Neki mrtvaci bili su goli.” Pričali su mi: da Drina ne bi izbacivala tijela, četnici bi razrezivali trbuhe mrtvacima, i tjelesa bi potonula.
[Put u Foču – Adil Zulfikarpašić, Godišnjak, Beč, 1957.]
Stvarnih 14.000 žrtava u Foči 1941. – 1945.
[Srpski zločini nad Bošnjacima-muslimanima 1941.-1945. Dr Šemso Tucaković, El-Kalem i OKO ,Sarajevo, 1995., 673 stranice ; 25 cm.]
8000 UBIJENIH MUSLIMANA U KOTARU FOČANSKOM (1942.)
…Računa se da je u ovoj tragediji poginulo od strojnica, pušaka, te zaklano, ubijeno i zapaljeno (u kući Sulejmana Hasanefendića i Saliha Hasića zatvoreno je 65 žena i djece, te su ove kuće zapaljene i tako su zatvorene žrtve žive izgorile) oko dvije tisuće nevinih žrtava, što sa 6 tisuća iz zimušnje katastrofe predstavlja katastrofalnu cifru od osam tisuća izginulih muslimana u samom kotaru fočanskom…
[iz knjige “Genocid nad Muslimanima 1941. – 1945.”, stranica 193. – Vladimir Dedijer – Antun Miletić : Genocid nad Muslimanima 1941. – 1945. Biblioteka “Refleksi”,Svjetlost, Sarajevo, 1990.,881 stranica, štampano u 10.000 primjeraka]
Most na Drini, nazvan Krvavi most, najveće je gubilište bošnjačkog civilnog stanovništva u Drugom svjetskom ratu. Na stotine Fočaka, starih ljudi, žena, djevojaka i djece tu su poklani. Neki su mladi skočili s mosta i pokušali se roneći spasiti. Samo je trojici uspjelo, jer mnoge su uništili hladna rijeka, meci i potjera. Preživjeli su opisali te gozote.
Poznati slovenski slikar Božidar Jakac izradio je Krvavi most u nekoliko varijacija…
[BOŠNJAK Adil Zulfikarpašić – Milovan Đilas i Nadežda Gaće, Bošnjački institut Zürich, 1994., 238 str]

VIDEO:FOČANSKI KRVAVI MOSTOVI

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografija:focanskidani
oprema teksta:focanskidani

IN MEMORIAM : ČOHODAR MAHALA KOJE VIŠE NEMA (foto)

Foča, 26 godina nakon genocida : JOŠ JEDNOM O NESTALIM – UBIJENIM FOČACIMA

U Foči svaka mahala, svaki sokak, svaka kuća nosi svoju bol…
Ovo je samo djelić uspomena na žrtve genocida 1992. – 1995. iz Čohodar mahale u Foči. Žrtve su ubili dojučerašnji jarani – komšije četnički zločinci, koji još nisu procesuirani…
Tu su se takođe užasna ubistva i silovanja odigrala. Tužnih drama u Čohodar mahali je dosta. Pored ubistava cijelih familija tu su još neke užasne sudbine mojih dragih fočanskih komšija.
O čohodarmahalskim žrtvama i tužnim čohodormahalskim pričama mogla bi se knjiga napisati.

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani
GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

ZLOČINI U FOČI 1992.: UBISTVA CIVILA U ČOHODAR MAHALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/30/zlocini-u-foci-1992-ubistva-civila-u-cohodar-mahali/

Fočanske tužne priče (13)

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča : Obilježen dan sjećanja na 3.000 bošnjačkih civila, žrtava zločina u Foči (foto)

Sa Mosta Stradanja, pored zloglasnog KPD Foča u Drinu bačene ruže
Obilježen dan sjećanja na 3.000 bošnjačkih civila, žrtava zločina u Foči.

Za Fočake Drina je najveća grobnica muslimana, a KPD Foča je bio tamnica brojnih, teško zlostavljanih i ubijanih Fočaka
U Foči je tokom rata ubijeno oko 3.000 civila, među kojima je i 586 žena. Foča je grad koji je postao sinonim za najteže oblike ratnih zločina nad ženama i djevojčicama. I 26 godina nakon rata još uvijek se traga za 625 ubijenih Fočaka. Godišnjica zločina nad civilima Foče biće obilježavana svake prve nedelje u mjesecu augustu.

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

JELEČ 1992. : SPISAK UBIJENIH, ZAROBLJENIH I NESTALIH KOJI JE SAČINIO DEDO SALKO, r.a.

Ove spiskove je radio dedo SALKO BIBOVIĆ, prvi povratnik u Jeleč.
I čovjek koji je dosta učinio da se pronađu kosti ubijenih Jelečaka, koje su Fočanski zlikovci zajedno sa stotinama nedužnih staraca, žena ,djece i omladine krvnički i monstruozno ubili.

Ubijeni u Jeleču, općina Foča – spisak načinio SALKO BIBOVIĆ 1

Ubijeni u Jeleču, općina Foča – spisak načinio SALKO BIBOVIĆ 2

Zarobljeni u Jeleč u i ništa se ne zna njih 1992. godina – spisak načinio SALKO BIBOVIĆ

Ostali u Jeleču 1992. i ništa se ne zna za njih – spisak načinio SALKO BIBOVIĆ

Ubijeni su mu majka Almasa Bibović, 1904. godište, kao i jedini brat Ahmo Bibović (1933.).

SALKO BIBOVIĆ je preselio na Ahiret 2002. godine.

 

 

 

Ove spiskove je radio dedo SALKO BIBOVIĆ, prvi povratnik u Jeleč. SALKO BIBOVIĆ je preselio na Ahiret 2002. godine.

 

 

 

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
fotografije:internet
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKE TUŽNE PRIČE

O njemu se ništa ne zna do danas.
Radio je u “Magliću”, u “Pilani”. Bio je poslovođa.
Mujo Murguz, od oca Aziza i majke Halime.
Rođen 27.07. 1961., odveden u zloglasni KPD Foča 1992.
1992. je i najvjerovatnije ubijen.
Još uvijek se traži kao nestala osoba sa područja Općine Foča.

 

Edib Selmanović – Ac, žrtva zloglsnog KPD Foča 1992.

I ono najčešće postavljano pitanje. Nažalost još uvijek bez odgovora: GDJE JE???

I ŠUTNJA O ZLOČINU JE ZLOČIN!

priredio:Kenan Sarač
fotografije:Kenan Sarač/internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Rijeka Drina bila je najveća grobnica Muslimana iz Foče

Objavljeno: 18.1.2013.
ZAŠTIĆENI SVJEDOK:
‘Rijeka Drina bila je najveća grobnica Muslimana iz Foče’

Opisujući odvođenje 45 pritvorenih Muslimana 17. rujna 1992., svjedok je rekao da su “oni svi bili ubijeni”

Na današnjem nastavku suđenja Ratku Mladiću pred Haaškim tribunalom zaštićeni svjedok RM-046, koji je u Kazneno-popravnom domu u Foči bio zatočen od travnja 1992. do srpnja 1993., svjedočio je da su Srbi držali Muslimane u neljudskim uvjetima.
“Velik broj ljudi je odveden i nitko ih više nije vidio žive”, a drugi su u pritvoru umrli od zlostavljanja i bolesti, javlja agencija Beta. Prema optužnici, protiv tadašnjeg zapovjednika Vojske Republike Srpske Ratka Mladića (69) Foča je jedna od sedam općina u kojoj je progon Muslimana i Hrvata, koji su provele snage pod njegovim zapovjedništvom, poprimio razmjere genocida.

Opisujući odvođenje 45 pritvorenih Muslimana 17. rujna 1992., svjedok je rekao da su “oni svi bili ubijeni” iako su, prema dokumentu srpskih vlasti, predočenom u sudnici, bili “oslobođeni zato što je utvrđeno da nisu počinili ratne zločine nad srpskim narodom”.
– Mnogi od njih su ekshumirani, a karakteristično je da nisu bili bacani u istu masovnu grobnicu nego u više njih – rekao je RM-046 ističući da je “Drina bila najveća grobnica“.
Prema onome što je svjedok govorio, novinar Bete zaključuje da je riječ o liječniku koji je nakon rata sudjelovao u ekshumacijama pet grobnica u kojima su pronađeni posmrtni ostaci zatočenika iz KPD-a Foča. Svjedok je procijenio da su muslimanski zatočenici bili odvođeni i ubijani “iz odmazde” za gubitke koje je VRS trpjela na ratištima, a u to ga je uvjerio i “doktor Dragović” koji je liječio pritvorenike, upozorivši ga da će za svakog srpskog vojnika poginulog tijekom napada na Goražde biti ubijeno “tri do pet Muslimana” iz KPD-a Foča.
– I zaista se to dogodilo – rekao je RM-046.
Svojom odlukom Mladić danas nije nazočio većem dijelu rasprave kako bi se susreo sa srpskim ministrom pravosuđa Nikolom Selakovićem koji je u sudskom pritvoru u Scheveningenu posjetio Srbe optužene i nepravomoćno osuđene za ratne zločine, ali vratio se tek krajem rasprave. Zanimljivo je da Vojislav Šešelj nije želio susret s ministrom jer ne želi “kontaktirati ni s kime iz beogradskog režima”.

***
izvor:vecernji.hr
‘Rijeka Drina bila je najveća grobnica Muslimana iz Foče’
https://www.vecernji.hr/vijesti/rijeka-drina-bila-je-najveca-grobnica-muslimana-iz-foce-499538

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča 2004. : Među demonstrantima smo prepoznale zločince koji su silovali Bošnjakinje u Foči

Bakira Hasečić za ˝Dnevni avaz˝
Među demonstrantima smo prepoznale zločince koji su silovali Bošnjakinje u Foči
Nakon incidenta koji su doživjele u Foči, članice Udruženja ˝Žena – žrtva rata˝ ističu da je Specijalna jedinica policije RS mogla spriječiti više stotina razjarenih srpskih demonstranata koji su ih dočekali uz četničke poklike i uvrede.

– Među demonstrantima prepoznale smo zločince koji su silovali Bošnjakinje u Foči. Nećemo odustati u našoj namjeri da postavimo spomen-ploču u Foči ispred ˝Partizana˝. Zločinci su još na slobodi, ali nakon prekjučerašnjeg incidenta, silovane i mučene žene jače su nego ikada – izjavila je za ˝Dnevni avaz˝ Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja.
Još pod dojmom događaja u Foči, Hasečić podsjeća da su žene uspjele spustiti ploču na travnjak, ali ne zna šta se sa njom kasnije desilo. Ponavlja da su članice Udruženja duže od godine čekale dozvolu da obilježe mjesto zločina, ali to se još nije desilo.
– Policija i Udruženje logoraša RS spriječili su da prođemo do zgrade ˝Partizana˝ i postavimo ploču. Policija je mogla ukloniti narod da je htjela. Spomen-ploču htjeli smo postaviti da se ne zaboravi ono što se desilo, ali i da se više nigdje na svijetu ne ponovi. Međutim, znali smo da se narod okupio, jer je Radio iz Foče pozivao građane da dođu i spriječe nas u namjeri – kaže Hasečić.

Napominje da nije bila iznenađena uvredama koje su im bile upućene iz razularene gomile.
– Nije nas bilo strah, ali neke od žena koje su došle, u vrijeme kada su zlostavljane, bile su djevojčice. Nekima od njih nismo dozvolili da izađu pred masu, a ostale koje su stajale ispred željele su u oči pogledati njihove zlostavljače. Uvrede su nam dale snage da istrajemo u istini – navodi Hasečić.

Prema riječima Bakire Hasečić, predsjednik Udruženja logoraša RS Branislav Dukić više puta joj je tokom incidenta prijetio i tražio od članica da odu.
– Dukić nas je pred samim ulaskom u Foču upozorio da neće dozvoliti postavljenje spomen-ploče. Prijetio mi je da ću nestati i da će me baciti. Mi samo želimo dokazati zločin nad nevinim ženama u Foči – kazala je Hasečić.

 

02.10.2004.

_ _ _ _ _

FOCA, 30. septembar/rujan, 2004.
Oko 200 gradjana srpske nacionalnosti danas je u Foci sprijecilo postavljanje spomen ploce na zgradu “Partizan” u kojoj su tokom rata bile zatocene i silovane Bosnjakinje tog kraja. Clanice udruge “Zena-zrtva rata” bile su prisiljene napustiti Focu nakon sto su na njih bacane kamenice i jaja. Tablu na kojoj pise da su u toj zgradi desio zlocin, i da se on nikada i nikome ne smije ponoviti, zene su ostavile u obliznjem parku.
(VIJESTI Radija Slobodna Evropa, 30. septembar/rujan, 2004.)

_ _ _ _ _

06.10.2004.
Bakira Hasečić, predsjednica Udruženja ˝Žena – žrtva rata˝
Postavljenje spomen-ploče u znak sjećanja na silovane žene smišljeno je spriječeno
Da su članice Udruženja ˝Žena – žrtva rata˝ 30. septembra ove godine u Foči smišljeno i planski spriječene u postavljenju spomen-ploče u znak sjećanja na sve silovane žene, dokaz je, kako nam je rekla predsjednica Udruženja Bakira Hasečić, dopis koji je samo dan prije na njihovu adresu uputio načelnik općine Foča Nedeljko Pavlović. Deset mjeseci – Dakle, načelnik Pavlović deset mjeseci je čekao da odluči o našem zahtjevu i poslao nam ga baš dan prije nego što smo krenule u Foču. Sada mu ovaj dopis služi kao pokriće da sebe opravda i kaže u javnosti kako je on poslao odgovor da nije pravi trenutak i da smo mi to ignorisale -pojašnjava za ˝Dnevni avaz˝ Bakira Hasečić. Onoga dana kada je iz Pavlovićevog kabineta upućen faks u Udruženje, u kancelariji nije bila nijedna članica jer su se nalazile u Vozući gdje je u jednoj klesarskoj radnji pravljena spomen-ploča. – Tek danas (jučer) moja kolegica je otišla do kancelarije i pronašla Pavlovićev dopis. Kada mi ga je donijela, bilo mi je jasno otkuda predstavnicima Saveza logoraša RS onaj dan kada smo bile u Foči taj papir. Njime su mi mahali ispred nosa, a koliko vidim, nisu na popisu adresa kojima treba biti dostavljen -kaže Hasečić. ˝Građanski rat˝ U Pavlovićevom dopisu, koji je osim Udruženju upućen i općinskom Odjeljenju za prostorno uređenje, uredu OHR-a u Foči i SJB Foča, između ostalog, stoji: – Suočeni s ružnom prošlošću građanskog rata u BiH, ova općina osuđuje sve zločine bez razlike ko ih je počinio, nad kim su izvršeni, a posebno ako je zločin počinjen prema ženama i djeci na posebno ponižavajući način. U tom smislu smatramo da sva stratišta u BiH treba obilježiti na prikladan način.
06.10.2004.

_ _ _ _ _

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

MUSTAFA – MUJO MUSIĆ IZ FOČE pisac knjige “Zapisi iz fočanskog logora smrti”

MUSTAFA – MUJO MUSIĆ IZ FOČE pisac knjige “Zapisi iz fočanskog logora smrti”

Dok je Mustafa – Mujo Musić bio u zloglasnom KPD Foča, dvojica sinova bila su mu u Sarajevu, a supruga u Foči, u porodičnoj kući koju su nadzirali četnici.

Mučenja koja je preživio i vidio u zloglasnom logoru zapisao je u knjizi “Zapisi iz fočanskog logora smrti”.

U knjizi “Zapisi iz fočanskog logora smrti” opisuje sve strahote kroz koja su prošli Bošnjaci u Foči, ono što je svojim očima vidio, kao i lične torture kroz koje je prošao. Ističe da su se logorske sobe punile iz sata u sat, tako da je za deset dana u logor zatvoreno više od pet stotina logoraša, a da je za dva mjeseca bilo zatvoreno približno osam stotina Bošnjaka. Navodi i imena četnika koji su mučili logoraše, među kojima su Dragomir Obrenović, Miro Prodanović, Mitar Rašević, Jovo Savić, Vaso Pljevaljčić, Zoran Matović, Predrag Stefanović, Vitomir Mičević. Spominje i Radovana Vukovića, koji je u septembru 1992. godine odveo 41 logoraša, kojima se od tog dana gubi svaki trag. On je pozvao sve koji želi poći u “branje šljiva”, pa je pročitao dvadeset imena, a ostali su se, povjerovavši da će zaista ići u berbu šljiva, dobrovoljno javili. Nikada se nisu vratili. Treba napomenuti da se četniku Raševiću sudilo pred Sudom Bosne i Hercegovine, i to za krivično djelo protiv čovječnosti. Osuđen je samo na sedam godina zatvorske kazne. Sedam godina za torturu koju je provodio nad logorašima. A pojedini koje Musić spominje u knjizi do dan-danas nisu procesuirani pred sudom.

Mustafa – Mujo Musić, rođen je 20. januara 1936. godine u selu Dobromanovići kod Foče. Kao dijete je ostao bez oca, koji je pretrpio četnička mučenja u Drugom svjetskom ratu, od čijih je posljedica i umro. Mustafa – Mujo Musić nakon završetka osnovne škole odlazi u Dom ratne siročadi u Mostaru, gdje završava i srednju školu. Radio je četrdeset godina u ŠIP “Maglić”. Nakon odlaska u penziju, bio je mujezin u Carevoj džamiji u Foči.

Musići su bili među imućnijim porodicama u Foči. Tokom rata Mustafa – Mujo Musić biva zarobljen i odveden u zloglasni logor KPD Foča, gdje je proveo sedam teških mjeseci i pretrpio različita mučenja i torture.

_ _ _ _ _

Zapisi iz fočanskog logora smrti – Mustafa Mujo Musić
Izdavač :Udruženje “Pravda”, Sarajevo, 2018.
87 strana, tiraž 1000 kom.

_ _ _ _ _

priredio:Kenan Sarač

fotografija:focanskidani/internet/screenshot

 

 

 

 

Zapisi iz fočanskog logora smrti – Mustafa Mujo Musić
Izdavač :Udruženje “Pravda”, Sarajevo, 2018.
87 strana, tiraž 1000 kom.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:focanskidani/internet
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča: Sjećanje na zločine

Foča: Sjećanje na zločine

Ajša Dudić iz sela Ljubović prošla je torture u logoru Livade, Partizan, ali i zlostavljanja u Karamanovoj kući. Nakon 41 godine života u Foči u jednom danu ostala je bez svega.
– Danas sam popila tabletu pa mi je lakše, a prethodnih godina nisam pa sam i u nesvijest padala. Ovdje sam veliki patenik bila. Sedam dana sam bila u Partizanu, a onda su me vodili u Karamanovu kuću. Tukli me, bili, čovjek mi je umro u KPD. Sad sam sama, bolesna. Željela bih ove zločince što su ostali da se pohvataju i da se mi riješimo ovog tereta – kaže Dudić.
(20.08.2013.)
Munevera Đozo je u logor dovedena s dvoje djece. Kako je kazala, “dželati nisu razlikovali djecu od odraslih, svi su prolazili iste torture”.
– Sjećam se kada smo oslobođene i potrpane u autobus za Goražde. Na mostu su nas zaustavili četnici i izvukli malu Almiru. Rekli su: Ili ona ili sve mi. Njena nena od tuge je umrla u tom istom autobusu, na putu za Goražde – prisjetila se Đozo.
(20.08.2014.)
Jasmina Rizvanović je dovedena u zloglasni logor Partizan početkom agresije, zajedno s majkom i tri sestre.
– Taj dan dovedeno je još 200 žena. Bile smo tu oko šest mjeseci. Trpjele smo zlostavljanje, psihičko i fizičko maltretiranje… Iživljavali su se nad nama. Danas sve živimo s tim bolom i teretom i nosit ćemo ih do groba – kazala je Rizvanović.
(20.08.2014.)
– Ovim gradom hoda čovjek koji je jednu djevojčicu prodavao za 20 KM – istakla je Meliha Merdžić.
(20.08.2014.)

arhiva focanskidani

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČA 1992. – 2018. : PUTEM ISTINE DO PRAVDE!

Prošlo je više od 26 godina od aprila 1992. kada je pala Foča i kada su počeli monstruozni zločini srpskih snaga nad nesrpskim stanovništvom
FOČA : PUTEM ISTINE DO PRAVDE!
Tokom rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. pa do 1996. godine, Foča je postala sinonim za masovna i sistematska silovanja žena.
U tom seksualnom ropstvu zlostavljane su žene svih doba, od devojčica koje su imale samo 11 godina do nečijih nena.

Foča je u gradu i okolini imala razvijenu mrežu logora u kojima su mučeni i ubijani Bošnjaci i silovane Bošnjakinje na području Foče: Buk Bijela, Srednjoškolski centar Foča, Srednja škola u Kalinoviku (34 km zapadno od Foče), Karamanova kuća (u Miljevini), „Lepa Brena“ (soliter u Foči), „Partizan“ (predratna sportska dvorana), , kuća u Trnovačama (2,5 km južno od Foče), kuća u ulici Osmana Đikića br.16 (vojnički štab u koji su žene dovođene za silovanje)….

Neka od svjedočanstava zlodjela počinjenih u Foči:

Predmet „Foča“ (IT-96-23), Arhiv ICTY.
Predmet Kunarac (IT-96-23) – Izmijenjena optuznica
http://www.icty.org/x/cases/kunarac/ind/bcs/kun-ai991201b.htm
1.Tužilac protiv Dragoljuba Kunarca i drugih., predmet br. IT-96-23, Drugostepena presuda, 12. juni 2002., par. 106-124.; Tužilac protiv Dragoljuba Kunarca i drugih.,predmet br. IT-96-23-T,Prvostepena presuda, 22. februar 2001., par. 515-543.

Lepa Mlađenović „FOČA 1992: SEKSUALNO ROPSTVO ŽENA“ /“Kako su optuženi i odbrana pokušali u Hagu da opravdaju zločine silovanja: Naučni dokazi o erektivnoj nesposobnosti”, Danas, 2003, Beograd.

zapisi sa suđenja: http://www.un.org/icty

Svjedokinja FWS-190 je imala 16 godina kada su je prvi dan hapšenja silovali, rekla je da se više ne sjeća šta se poslije prvog dogodilo, jer je poslije bio drugi pa treći. Svjedokinja FWS-191 je bila silovana više od dvadeset puta u periodu od avgusta do septembra 1992. U uvodnom tekstu optužnice piše da su žene bile sve vrijeme zaključane, sa malo starog hljeba, bez kupatila, bez vode, i da su određene žene ponekad dovođene u stanove silovatelja, i tamo bile mučene. U decembru 1992. tri žene su bile prodate crnogorskim vojnicima za 200 do 500 DM. (Svaka riječ iz navedenog i prethodnog pasusa može se pronaći na web stranici u zapisima sa suđenja: http://www.un.org/icty)

Lepa Mlađenović, isto

Edina Bećirević „Na Drini genocid“, Buybook, Sarajevo 2009./ prema Peter Karsten „Law, soldiers and combat“, Greenwood Press, Westport, 1978.

Intervju Biljane Plavšić, „Svet“, Novi Sad, 06.9.1993.

FOČA 1992:GRAD KONCENTRACIONIH LOGORA (DOKUMENTI/SVJEDOČENJA)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/01/foca-1992grad-koncentracionih-logora-dokumentisvjedocenja/
(priredio:Kenan Sarač)

 

_ _ _ _ _

Foča u ratu
Dana 7. aprila 1992. počelo je političko i vojno preuzimanje općine Foča, prvim vojnim akcijama u gradu tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Zauzimanje Foče završeno je 17. aprila 1992. Okolna sela su bila pod opsadom do sredine jula 1992.
Prije samog napada, bošnjački civili su izbačeni sa posla, plate su im uskraćene, a potom im je uskraćena mogućnost slobodnog kretanja.
Svi tragovi postojanja i kulturno naslijeđe Bošnjaka su izbrisani iz područja zahvaćenih napadom srpskih snaga. Skoro ni jedan Bošnjak nije ostao u Foči. Sve džamije su srušene.
U januaru 1994. godine, srpske vlasti su “okrunile” etničko čišćenje Foče preimenujući Foču u “Srbinje” (grad Srba).

Zločini u Foči
U zločinima u Foči je prema podacima prikupljenim do 2006. godine sa strane Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva nestalo 2,704 građana nesrpske nacionalnosti, mahom Bošnjaka. Od tog broja je za 1899 ljudi potvrđeno da su ubijeni, a 853 se još uvijek vode kao nestali.

Logori u Foči
• Kazneno-popravni dom u Foči, jedan od najvećih zatvora u SFRJ, bio je glavni pritvorski objekat za muškarce.
• Sportska dvorana “Partizan” služila je kao centar za pritvor žena, djece i staraca od 13. jula 1992. ili ranije, pa najmanje do 13. avgusta 1992. U to vrijeme je u “Partizanu” bilo najmanje 72 zatočenica.
• Karamanova kuća je bio logor za silovanje žena, koji je u avgustu 1992. godine, formirao Miljevinski bataljon, Brigade za taktičke operacije iz Foče VRS-a. Vojnici su spomenutu zgradu nazvali “javnom kućom”. U logoru su bile zatvorene žene i djevojčice od kojih su neke imale 12 godina.
• Buk Bijela, gimnazija u Foči i Osnovna škola u Kalinoviku su objekti koji su korišćeni za zatočenje i silovanje žena od sredine maja 1992. godine.

Fočanska trojka
Presudom Fočanskoj trojci (Kunarac, Kovač, Vuković), Haški tribunal je 2001. godine, prvi put u historiji međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti.

Foča pred sudom
Optuženi sa strane Haškog suda:
Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač, Zoran Vuković, Dragan Zelenović, Gojko Janković, Janko Janjić, Radovan Stanković, Dragan Gagović, Milorad Krnojelac, Mitar Rašević, Savo Todović

Osuđeni sa strane Haškog suda:
Dragoljub Kunarac (28 godina zatvora), Radomir Kovač (20 godina), Zoran Vuković (12 godina), Milorad Krnojelac (12 godina), Dragan Zelenović (priznao krivicu, 15 godina)

Optuženi sa strane suda BiH:
Radovan Stanković, Neđo Samardžić, Gojko Janković, Radmilo Vuković

Osuđeni sa strane suda BiH:
Radovan Stanković (20 godina), Neđo Samardžić (24 godine), Gojko Janković (34 godine) Foča je tokom rata u Bosni i Hercegovini (1992-1996) postala sinonim za masovna, sistematska silovanja žena i djevojčica, kao i za vojno seksualno ropstvo i prodaju i kupovinu žena.

(priredio:Kenan Sarač)
_ _ _ _ _

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine
… Bošnjacima je bilo dozvoljeno da odu samo nakon što bi od fočanske policije dobili potvrde i potpisali dokument kojim svu svoju imovinu prepisuju Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini…
Jugoslovenska narodna armija je 7. aprila 1992., potpomognuta lokalnim srpskim snagama, napala grad Foču, nakon čega su Bošnjaci sistematski hapšeni, ubijani i odvođeni u koncentracione logore i druga mjesta zatočenja. Nakon okupacije grada, srpski vojnici su nastavili brutalna hapšenja, ubijanja i uništavanja bošnjačkih vjerskih i kulturnih objekata u svim okolnim selima.
Muškarci i žene su razdvajani i deportovani u logore: bivši gradski zatvor u Foči (KPD Foča), jedan od najvećih zatvora u bivšoj Jugoslaviji, postao je glavni koncentracioni logor za muškarce Bošnjake, među kojima su bili i invalidi, maloljetnici, mentalno zaostali i teško bolesni ljudi. Bošnjaci u ovom logoru bili su žrtve najbrutalnijih tortura, odvođeni su na prisilni rad i korišteni kao živi štit u minskim poljima. Do 5. oktobra 1994. kroz ovaj logor je prošlo 1.360 Bošnjaka.
Žene, djevojke i maloljetne djevojčice su odvođene u posebne zatočeničke logore, gdje su sistematski i grupno silovane: gradski stadion, bivša kasarna JNA na Livadama, gradski Srednjoškolski centar, nekadašnja hidroelektrana „Buk Bijela“, hotel „Zelengora“, motel „Bukovica“, gradska sportska sala „Partizan“, bivši gradski zatvor za žene na Velečevu, te mnoge privatne kuće i stanovi. Žene su mjesecima držane u seksualnom ropstvu gdje su bile žrtve prislilnih trudnoća. Zločinci su ženama govorili da treba da rađaju srpsku djecu. Tokom dugih perioda zatočenja, žene su korištene i kao bijelo roblje i prodavane vojnicima iz Srbije i Crne Gore za novac. Na primjeru ovog grada po prvi put na evropskom tlu seksualno zlostavljanje i porobljavanje okvalifikovano je kao zaseban zločin u međunarodnom krivičnom pravu.
Svi objekti koji su označavali muslimansku kulturu i tradiciju su sistematski uništeni: 12 gradskih džamija, među kojima i Aladža džamija iz XV stoljeća, koja je bila pod zaštitom UNESCO-a, su spaljene i uništene do temelja. Poslije razaranja ruševine su u potpunosti uklonjene da se ne ostavi nijedan trag da su te građevine ikad postojale.
Na području općine Foča oko 3.000 Bošnjaka je ubijeno, a ostalo cjelokupno bošnjačko stanovništvo je prisilno protjerano, a njihovi stambeni i drugi objekti opljačkani i uništeni.
(priredio:Kenan Sarač)

_ _ _ _ _

Ukupno je EKSHUMIRANO 1014 Fočaka, i to iz 55 masovnih – 515 žrtava; iz 92 zajedničke grobnice – 46 žrtava; i iz 407 pojedinačnih grobnica – 407 žrtava. Od 1014 žrtava njih 887 je IDENTIFICIRANO i to : 610 muškaraca (68,77 %), i 277 žena (31,23 %). Još uvijek je NEIDENTIFICIRANO 127 žrtava. Evidentirano je još uvijek 625 NESTALIH iz Foče od kojih je 434 (69,44 %) muškaraca i 191 (30,56 %) žena. Dakle, ukupno je bilo NESTALIH ŽENA iz Foče 277 + 191=468 (30,9 %) od 1.512 nestalih žrtava iz Foče.

izvor: Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine
(priredio:Kenan Sarač)

Avdija Altoka – Guto – ubijen 1992. u Foči

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

 

FOČA 1992. – 1995. : TUŽNA FOČANSKA STATISTIKA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/20/foca-1992-1995-tuzna-focanska-statistika/

[DOSSIER FOČA] Da nikada ne zaboravimo : Piši, pričaj, opominji…
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/09/dossier-foca-da-nikada-ne-zaboravimo-pisi-pricaj-opominji/

[FOČA 1992.] ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI : Mučenja i batinanja u KP Domu Foča
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/04/foca-1992-zlocin-protiv-covjecnosti-mucenja-i-batinanja-u-kp-domu-foca/

FOČA, 19.6.2018. : Pogledaj se u ogledalo
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/19/foca-19-6-2018-pogledaj-se-u-ogledalo/

 

 

KNJIGA “Zapisi iz fočanskog logora smrti” – Mustafe – Muje Musića

Zapisi iz fočanskog logora smrti – Mustafa Mujo Musić
Izdavač :Udruženje “Pravda”, Sarajevo, 2018.
87 strana, tiraž 1000 kom.

“Ovu knjigu napisao sam na osnovu skrivenih zapisa. Iznio sam svjedočanstvo o mojim patnjama i doživljajima, kao i patnji fočanskih Bošnjaka koji su se sa mnom našli u ovom logoru“, kazao je Musić.

Musić u knjizi opisuje dane koje je proveo u zatočeništvu u logoru KPD Foča.

On je u logoru smrti KPD Foča proveo u teškim uvjetima sedam mjeseci, te desetak dana u samici Policijske stanice u Kalinoviku. Preživio je strijeljanje u Pilipovićima kod Ustikoline, kada su srpski vojnici strijeljali više Bošnjaka. Neke od zločinaca koje je vidio tada i u toku svog boravka u logoru, ponovo je sreo kao svjedok na suđenju pred Međunarodnim tribunalom za ratne zločine u Haagu, 15 godina poslije.

Knjiga “Zapisi iz fočanskog logora smrti” je autentičan prikaz događaja iz tog perioda i prva knjiga pisana rukom jedne od preživjelih žrtava masovnih zločina nad Bošnjacima u periodu 1992-1995. Knjiga je posebno važna iz razloga što je ovo prvi put da je neko bez straha zapisao sve šta se dešavalo i kako su mučki ubijani Bošnjaci u KPD Foča.

Zapisi iz fočanskog logora smrti – Mustafa Mujo Musić
Izdavač :Udruženje “Pravda”, Sarajevo, 2018.
87 strana, tiraž 1000 kom.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Genocid u Foči 1992. – 1995. (knjiga druga) – Kenan Sarač

Genocid u Foči 1992. – 1995. (knjiga druga) – Kenan Sarač
izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a ekranportal13 i facebooka…
priredio:Kenan Sarač
fotografije: /internet/screenshot
design:Kenan Sarač
veličina:2459 stranica – 204 MB (214,906,903 bytes)

2459 stranica knjiga Genocid u Foči 1992. – 1995. (knjiga druga) u pdf-u. Dostupna na scribd-u:

https://www.scribd.com/document/382587319/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-knjiga-druga-Kenan-Sara%C4%8D

i 779 stranica knjiga Genocid u Foči 1992. – 1995. u pdf-u. Dostupna na scribd-u:

https://www.scribd.com/document/349433709/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995

Ukupno:3238 stranica o genocidu u Foči 1992. – 1995.

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine
… Bošnjacima je bilo dozvoljeno da odu samo nakon što bi od fočanske policije dobili potvrde i potpisali dokument kojim svu svoju imovinu prepisuju Srpskoj Republici Bosni i Hercegovini…
Jugoslovenska narodna armija je 7. aprila 1992., potpomognuta lokalnim srpskim snagama, napala grad Foču, nakon čega su Bošnjaci sistematski hapšeni, ubijani i odvođeni u koncentracione logore i druga mjesta zatočenja. Nakon okupacije grada, srpski vojnici su nastavili brutalna hapšenja, ubijanja i uništavanja bošnjačkih vjerskih i kulturnih objekata u svim okolnim selima.
Muškarci i žene su razdvajani i deportovani u logore: bivši gradski zatvor u Foči (KPD Foča), jedan od najvećih zatvora u bivšoj Jugoslaviji, postao je glavni koncentracioni logor za muškarce Bošnjake, među kojima su bili i invalidi, maloljetnici, mentalno zaostali i teško bolesni ljudi. Bošnjaci u ovom logoru bili su žrtve najbrutalnijih tortura, odvođeni su na prisilni rad i korišteni kao živi štit u minskim poljima. Do 5. oktobra 1994. kroz ovaj logor je prošlo 1.360 Bošnjaka.
Žene, djevojke i maloljetne djevojčice su odvođene u posebne zatočeničke logore, gdje su sistematski i grupno silovane: gradski stadion, bivša kasarna JNA na Livadama, gradski Srednjoškolski centar, nekadašnja hidroelektrana „Buk Bijela“, hotel „Zelengora“, motel „Bukovica“, gradska sportska sala „Partizan“, bivši gradski zatvor za žene na Velečevu, te mnoge privatne kuće i stanovi. Žene su mjesecima držane u seksualnom ropstvu gdje su bile žrtve prislilnih trudnoća. Zločinci su ženama govorili da treba da rađaju srpsku djecu. Tokom dugih perioda zatočenja, žene su korištene i kao bijelo roblje i prodavane vojnicima iz Srbije i Crne Gore za novac. Na primjeru ovog grada po prvi put na evropskom tlu seksualno zlostavljanje i porobljavanje okvalifikovano je kao zaseban zločin u međunarodnom krivičnom pravu.
Svi objekti koji su označavali muslimansku kulturu i tradiciju su sistematski uništeni: 11 gradskih džamija, među kojima i Aladža džamija iz XV stoljeća, koja je bila pod zaštitom UNESCO-a, su spaljene i uništene do temelja. Poslije razaranja ruševine su u potpunosti uklonjene da se ne ostavi nijedan trag da su te građevine ikad postojale.
Na području općine Foča oko 3.000 Bošnjaka je ubijeno, a ostalo cjelokupno bošnjačko stanovništvo je prisilno protjerano, a njihovi stambeni i drugi objekti opljačkani i uništeni.
(priredio:Kenan Sarač)

Zahvala pripada dragom Allahu.
Nevjerovatnih 3.238 stranica u 5 knjiga.
Pet knjiga – po jedan primjerak knjige zahvaljujući dobrim ljudima, i mom prijatelju Fočaku Ganoviću i njegovoj hanumi koji drže kopirnicu – ovo je ugledalo svjetlo dana.Inače sve ove knjige su dostupne na internetu u pdf-u.
Genocid u Foči 1992. – 1995. (knjiga druga) – Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/382587319/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-knjiga-druga-Kenan-Sara%C4%8D
Ova knjiga u pdf-u ima 2459 stranica.
Genocid u Foči 1992. – 1995.
https://www.scribd.com/document/349433709/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995
Ova knjiga u pdf-u ima 779 stranica.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

KALINOVIK : 26. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA

 

Posjećena su mjesta stradanja i položeno je cvijeće:
– na prijevoj Rogoj
– Logor u Osnovnoj školi u Kalinoviku – kroz koji je prošlo više od 1.000 žena, djece i muškaraca. U logoru je ubijeno 14 muškaraca, a više od 30 žena je silovano, ponižavano, mučeno i maltretirano.
– u zloglasnom logoru Barutni magacin na jelašačkom Polju iz kojeg je odvedeno i ubijeno 87 muškaraca, kao i
– kod štale Tuzlaka u selu Ratine, gdje je strijeljano 25 muškaraca, a potom spaljeno.
– Posljednja lokacija su tuneli Miljevina, gdje je ubijeno 37 muškaraca koji su zatrpani kamenjem s okolnih brda iznad rijeke Bistrice.

 

VIDEO:
KALINOVIK : 26. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA
(DNEVNIK TVSA, 24.06.2018.)

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

KALINOVIK : 24.GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/23/kalinovik-24-godisnjica-stradanja-civila-kalinovikafocemiljevinegackatrnova-i-nevesinja/

U Kalinoviku je obilježena 25. godišnjica stradanja bošnjačkog stanovništva iz ove i susjednih općina – Foče, Trnova, Nevesinja i Gacka
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/02/u-kalinoviku-je-obiljezena-25-godisnjica-stradanja-bosnjackog-stanovnistva-iz-ove-i-susjednih-opcina-foce-trnova-nevesinja-i-gacka/

FOČA 1992. – 1995. : TUŽNA FOČANSKA STATISTIKA

 

 

 

Ukupno je EKSHUMIRANO 1014 Fočaka, i to iz 55 masovnih – 515 žrtava; iz 92 zajedničke grobnice – 46 žrtava; i iz 407 pojedinačnih grobnica – 407 žrtava. Od 1014 žrtava njih 887 je IDENTIFICIRANO i to : 610 muškaraca (68,77 %),  i 277 žena (31,23 %). Još uvijek je NEIDENTIFICIRANO 127 žrtava. Evidentirano je još uvijek 625 NESTALIH iz Foče od kojih je 434 (69,44 %) muškaraca i 191 (30,56 %) žena. Dakle, ukupno je bilo NESTALIH ŽENA iz Foče 277 + 191=468 (30,9 %)  od 1.512 nestalih žrtava iz Foče.

izvor:  Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine

Mjesta ekshumacije u općini Foča

 

izvor:  Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine

 

 

VIDEO:
Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA – vlasti u Foči još uvijek ne dozvoljavaju postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA ŽRTVAMA GENOCIDA U FOČI 1992. – 1995.
(DNEVNIK TVSA, 24.06.2018.)

 

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

 

 

 

FOČA, 19.6.2018. : Pogledaj se u ogledalo

 

Halida Konjo Uzunović, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92.-95. kazuje:
– Foča je u vrhu ljestvice u BiH po stradanju žena. Čak 31 posto žena je stradalo na ovom području, što govori o karakteru rata koji se vodio na ovim prostorima. Vjerujem i nadam se boljem sutra .
– Žene u crnom su danas bile s nama da iskažu solidarnost i saosjećanje prema ženama koje su prošle kroz seksualno nasilje, kako onima koje su ubijene, tako i onima koje su preživjele. Mi smo danas zajedno posjetile sportsku dvoranu „Partizan“, zatim smo bile u protestnoj šetnji do mosta na Drini te prvi puta smo posjetile zloglasni logor „Karamanova kuća“ – istakla je Halida Konjo Uzunović.
Naglasila je da je u zločinima u Foči, a prema prikupljenim podacima Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva, nestalo 2.704 građana nesrpske nacionalnosti,a većina su Bošnjaci.
Od tog broja je za 1.899 ljudi potvrđeno da su ubijeni, a 853 se još uvijek vode kao nestali.
Halida Konjo Uzunović pronašla je posmrtne ostatke dvojice braće, a tijelo supruga i danas krije rijeka Drina.

Polaganjem cvijeća pred sportskom salom ”Partizan”, protestnom šetnjom kroz grad, bacanjem ruža u Drinu sa Mosta Stradanja u blizini zloglasnog logora KPD Foča, te nakon programa „Pogledaj se u ogledalo“ na Mostu Stradanja u Foči, predstavnice Udruženja žrtava rata Foča 92.-95.  posjetile su i zloglasnu Karamanovu kuću kod Miljevine, gdje su položile cvijeće.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA – vlasti u Foči još uvijek ne dozvoljavaju postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA ŽRTVAMA GENOCIDA U FOČI 1992. – 1995.
(DNEVNIK TVSA, 24.06.2018.)

_ _ _ _ _

FOČA, 19.6.2018.

TRG U FOČI
Učesnici/e su zastali/e na glavnom trgu. Prolaznici/e su iznenađeno gledali šta se dešava. Na prvu ruku su neki stariji muškarci pohvalno govorili o akciji, ali kada su shvatili da su u pitanju bošnjačke žrtve, počeli su da ističu kako treba zaboraviti šta se desilo… Jedan muškarac srednjih godina počeo je da viče: „Koliko ste vi Srba pobili“, te da se kreće ka koloni. Srećom, zaustavila ga je policija.

– Ovaj grad je postigao zastrašujuće dimenzije zločina nad ženama. Najveći broj zločina ostao je nekažnjen, a traume su i dalje neprevaziđene. Društvena zajednica Foče mora da smogne snagu da usliši molbu preživelih da se obeleže mesta zločina. Mi znamo da su sve žene bile žrtve, ali znamo i to da su agresiju i bezbrojne zločine na teritoriji BiH počinile srpske oružane formacije. Nažalost, 26 godina posle i dalje se nastavlja negiranje i minimiziranje zločina, istakla je Staša Zajović iz Žena u crnom.

ZLOGLASNA DVORANA PARTIZAN U FOČI
Protest je počeo ispred zloglasne sportske dvorane „Partizan“. Ona je te 1992. služila kao centar za pritvor žena, djece i staraca. U toj zgradi, koja se sada renovira, dešavali su najmonstruozniji zločini. Ispred ulaza razbacano je smeće, kao nekakav simbol odnosa prema žrtvama, i tada i sada. I dok su učesnici/e polagali/e cvijeće i ostavljale poruke ispred ulaznih vrata, Sanela Altoka, dijete Foče, koja je imala samo 12 i po godina kada su počeli zločini, ispričala je medijima kako je ostala bez roditelja i brojne rodbine, i kako je sa sestrom bila zatočena samo 50 metara od „Partizana“. Neprestano je čula krike koji su dolazili iz sportske dvorane.
– Došla sam danas u Foču zbog sebe i svoje majke, koju još nisam pronašla. Stradala je sa 38 godina, otac je imao 40. Ubijeni su samo zato što su imali drugo ime i prezime. Foča je grad mog djetinjstva i mog stradanja, ali dok god sam živa vraćaću se ovdje, rekla je Altoka i naglasila da je spomen obilježje u Foči neophodno, jer to zaslužuju sve žrtve, posebno žene.

MOST STRADANJA I ZLOGLASNI KP DOM U FOČI
Protest je nastavljen hodom ka Mostu Stradanja na Drini, gdje su brojne žrtve ubijane i bacane u rijeku.
Kolona je potom stala ispred zloglasnog Kazneno-popravnog doma Foča, jednog od najvećih zatvora u bivšoj SFRJ, koji je tokom rata bio glavni pritvorski objekat za muškarce. Trenutni zatvorenici u toj oronuloj zgradi, omeđenoj bodljikavom žicom, virili su iza prljavih prozora. Na Mostu Stradanja ispred KP doma održan je performans Žena u crnom pod nazivom „Pogledaj se u ogledalo“, a potom su učesnici/e bacili cvijeće u rijeku Drinu.
Halida Konjo Uzunović, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95, preživjela je zločine u Foči. Tu su joj stradali dva brata i suprug.
– Tijela braće su ekshumirana, a muž mi je još uvijek u dubinama reke Drine, rekla je ona i dodala da je 31 odsto žena stradalo na području Foče.

KARAMANOVA KUĆA U MILJEVINI
Zatim se krenulo ka „Karamanovoj kući“ u Miljevini, kući koja je bila logor za silovanje žena. Vojnici su je zvali „javnom kućom“. U logoru su bile zatvorene žene i djevojčice od kojih su neke imale samo 12 godina. Nalazi se na nekih 15-ak minuta vožnje od Foče. Kuća je i dalje tu. Netaknuta. Kapija dvorišta u kome se kuća strave i užasa nalazi bila je zaključana. Čini se da neko tu živi ili da mu možda kuća služi kao vikendica. Iako je bila zaključana, na kapiju su okačeni drveni cvijetovi za sjećanje i opomenu da zločini nisu zaboravljeni.

_ _ _ _ _ _

Tokom rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. pa do 1996. godine, Foča je postala sinonim za masovna i sistematska silovanja žena. U tom seksualnom ropstvu zlostavljane su žene svih doba, od djevojčica koje su imale samo 11 godina do nečijih nena. „Pamtimo žene silovane u ratu“, „Odgovornost“, „Solidarnost“, „Pamtimo mjesto zločina“, samo su neke od poruka koje su učesnici/e protesta ostavile na mjestima stradanja u ovom gradu tražeći od vlasti, između ostalog, da se sagradi spomen obilježje žrtvama, prvenstveno ženama.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

VIDEO:

FOČA, 19.06.2018. – Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu – DNEVNIK TVSA (19.06.2018.)

FOČA, 19.06.2018. – Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu – (Dnevnik u 19 – n1 – Sarajevo -19.6.2018.[n1]

Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA – vlasti u Foči još uvijek ne dozvoljavaju postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA ŽRTVAMA GENOCIDA U FOČI 1992. – 1995.
(DNEVNIK TVSA, 24.06.2018.)

_ _ _ _ _

 

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA : Slučaj grada – kampa za silovanje korištenog kao ‘oružje rata’
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/25/foca-slucaj-grada-kampa-za-silovanje-koristenog-kao-oruzje-rata/

Foča 1992.: SILOVANJA (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-silovanja-svjedocenja/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

RATNI ZLOČINI : “Užasi iz Karaman-kuće”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/18/ratni-zlocini-uzasi-iz-karaman-kuce/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

FOČA, 19. juni 2018. : PAMTIMO ŽENE SILOVANE U RATU U BOSNI I HERCEGOVINI!
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/18/foca-19-juni-2018-pamtimo-zene-silovane-u-ratu-u-bosni-i-hercegovini/

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

FOČA, 19.6.2018. : Obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu

 

Obilazak gradske sportske sale “Partizan”,
Most Stradanja kod KPD Foča, KPD Foča, bacanje ruža u rijeku Drinu
Karamanova kuća u Miljevini

Kako je u izjavi za Fenu kazala iz Udruženja žrtava rata Foča 92-95 Halida Konjo Uzunović, tokom sukoba u Bosni i Hercegovini silovano je oko 20.000 žena, najbrojnije žrtve bile su muslimanke, a među počiniocima najviše je bosanskih Srba.

Kako ukazuju iz ove nevladine organizacije, Foča je tokom rata u BiH postala sinonim za masovna, sistematska silovanja žena i djevojčica.

Foča je bila mjesto najvećeg sistematskog seksualnog nasilja i silovanja u ratu.

– Žene u crnom su danas bile s nama da iskažu solidarnost i saosjećanje prema ženama koje su prošle kroz seksualno nasilje, kako onima koje su ubijene, tako i onima koje su preživjele. Mi smo danas zajedno posjetile sportsku dvoranu „Partizan“, zatim smo bile u protestnoj šetnji do mosta na Drini te prvi puta smo posjetile zloglasni logor „Karamanova kuća“ – istakla je Konjo Uzunović.

Naglasila je da je u zločinima u Foči, a prema prikupljenim podacima Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva, nestalo 2.704 građana nesrpske nacionalnosti,a većina su Bošnjaci.

Od tog broja je za 1.899 ljudi potvrđeno da su ubijeni, a 853 se još uvijek vode kao nestali.

Presudom fočanskoj trojci (Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač, Zoran Vuković), Haški tribunal je 2001. prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti, prenosi Fena.

 

fotografije:Bakira Hasečić (sa facebook profila)

_ _ _ _ _

Podsjetimo se i prve presude za silovanje kao zločin protiv čovječnosti. Dragoljub Kunarac “Žaga” nalazi se u njemačkom zatvoru, iako su mu dvije trćine 28-godišnje kazne istekle još u novembru 2016.  Zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu odbio mu je predsjednik Mehanizma sudija Meron u februaru 2017., što je još jedan dokaz koliko se pažnje pridaje težini zločina silovanja.

Kliknite da pristupite cis_kunarac_al_en.pdf

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA : Slučaj grada – kampa za silovanje korištenog kao ‘oružje rata’
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/25/foca-slucaj-grada-kampa-za-silovanje-koristenog-kao-oruzje-rata/

Foča 1992.: SILOVANJA (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-silovanja-svjedocenja/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

RATNI ZLOČINI : “Užasi iz Karaman-kuće”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/18/ratni-zlocini-uzasi-iz-karaman-kuce/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

FOČA, 19. juni 2018. : PAMTIMO ŽENE SILOVANE U RATU U BOSNI I HERCEGOVINI!
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/18/foca-19-juni-2018-pamtimo-zene-silovane-u-ratu-u-bosni-i-hercegovini/

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

RATNI ZLOČINI : “Užasi iz Karaman-kuće”

objavljeno:30.11.2006.
M. je, u noći kada je dovedena, iz stana izveo vojnik koji joj se predstavio kao Ranko Radulović iz Crne Gore, dobrovoljac u jedinici Dragoljuba Kunarca. Radulović ju je prvi silovao.

Svjedokinje M. i J. svjedočile su o svom zatočeništvu i višemjesečnim silovanjima u Karaman-kući, logoru za žene kod Foče.
Čitanjem njihovih iskaza u sudu u Sarajevu okončan je prvi dio obnovljenog postupka protiv Neđe Samardžića, bivšeg pripadnika vrs, koji je optužen da je žene, devojke i devojčice držao u zarobljeništvu, silovao i naređivao silovanja. Karaman-kuća, kod Foče, jedno je najozloglašenijih mjesta u kome su žene silovane i zlostavljane tokom rata u BiH.

Odlukom Apelacionog vijeća Suda BiH poništena je prva pravosnažna presuda, kojom je Samardžić osuđen na 13 godina i četiri mjeseca zatvora. Ponovno izvođenje dokaza i preslušavanje, odnosno čitanje izjava nekih od svjedoka, počelo je 22. novembra.

Apelaciono vijeće je saslušalo još dva iskaza zaštićenih svjedokinja tužilaštva i najavilo da je naredna faza obnovljenog postupka protiv Samardžića predočavanje materijalnih dokaza, odnosno dokumenata.

Svjedokinje M. i J. bile su među zatočenicama u Karaman-kući, logoru za žene u selu Miljevina, kraj Foče. Njihove izjave su čitane jer one nisu dostupne sudu.

Obje su svjedočile i u postupcima u Hagu protiv osoba optuženih za seksualno zlostavljanje djevojčica, djevojaka i žena na području općine Foča.

“Tretirali su nas kao roblje”
Svjedokinja M. je 1991. upisala prvi razred srednje škole u Gacku. Kada je počeo rat 1992, pobjegla je odatle sa porodicom.

Grupa od oko 150 žena, djece i starijih osoba, nakon nekoliko dana lutanja kroz šume i pregovora sa srpskom vojskom, koja ih je opkolila na dijelu puta, predala se u blizini mesta Kalinovik.

Zatočeni su u školi u Kalinoviku, gdje je svjedokinja M. bila sve do 5. avgusta 1992.

U školu su dolazili vojnici, među kojima najčešće pripadnici jedinice Pere Eleza, uključujući Neđu Samardžića i njegovog brata Zorana Samardžića, kao i Radovan Stanković. Oni su odatle odvodili žene.

Stankoviću je nedavno izrečena prvostepena presuda pred Sudom BiH, protiv Zorana Samardžića se još uvijek vodi istraga i nalazi se na slobodi, a prema saznanjima Suda i Tribunala u Hagu, Pero Elez je preminuo u toku rata.

Kako je ispričala M., u školu je jednom došla i novinarka Gordana Drašković, uniformisana, i uzimala izjave od zatočenica. Gordanu Drašković je M. viđala i kasnije, i to u stanu u Foči, gdje je bila zatočena sa drugim djevojkama.

Dragoljub Kunarac Žaga, koji je svjedokinju M. u grupi sa pet djevojaka odveo iz škole u Kalinoviku, predstavio je tu novinarku kao svoju ljubavnicu, rekla je M.

Početkom avgusta, zajedno sa četiri maloljetnice i jednom trudnicom, M. je premještena u stan u Foči. Na putu do stana, Neđo Samardžić je odveo jednu od djevojaka.

M. je, u noći kada je dovedena, iz stana izveo vojnik koji joj se predstavio kao Ranko Radulović iz Crne Gore, dobrovoljac u jedinici Dragoljuba Kunarca. Radulović ju je prvi silovao.

“Tražio je da se skinem. Pitala sam ga zašto i rekla da imam 16 godina. On se naljutio… Skinuo me je i silovao… Bila sam krvava po cijelom tijelu. Primjetila sam da imam posjekotine na rukama. Rekao mi je da mi je bolje da me je on odveo nego da me je silovala veća grupa vojnika”, rekla je svjedokinja M.

Nakon Radulovića, silovao ju je muškarac kojeg je identifikovala po nadimku Vojvoda.

“Bio je stariji čovjek. Odveo me i rekao da će me štititi kao otac… Stavio mi je nož pod grlo, skinuo pantole i rekao da se skinem. On mi je nanio najviše boli. Silovao me oralno, vaginalno i analno. Bila sam sva oduzeta”, ispričala je M.

Potom je odvedena, sa grupom djevojaka, u Karaman-kuću i dodjeljenja Radovanu Stankoviću. U kući je bio i Neđo Samardžić.

“Mi nismo imali osjećaj da smo ljudska bića. Tretirali su nas kao roblje”, rekla je M., dodajući da je svaka djevojka u kući bila dodjeljena jednom od vojnika koji su tu živjeli, izuzev 12-godišnje A.B., koja je bila “na raspologanju”, što znači da su vojnici koji su dolazili mogli da joj rade šta su željeli, pojasnila je svjedokinja.

U junu 1993. izvedena je iz Karaman-kuće i došla je u posjed Janka Janjića Tute, za kojim je poslije rata Haški tribunal raspisao potjernicu, a koji je ubijen je 2000., pri pokušaju hapšenja.

Janjić ju je držao kao svoju seksualnu robinju sve do jula 1993. Živjeli su u nekoliko stanova u Foči, stalno ju je prisiljavao na seks i davao joj da konzumira drogu.

“U to vrijeme sam bila potpuno ravnodušna. Bilo mi je svejedno da li ću ostati živa”, rekla je M.

U julu 1993. Janjić ju je oslobodio, pa je putem Komisije za razmjene, preko Srbije, dovedena prvo na Pale, gdje je provela nekoliko dana “u stanu nekog novinara”, potom prebačena u kasarnu u Lukavicu, gdje je bila “zatvorena u sobu sa rešetkama”, i na kraju u zatvor Kula, odakle je razmjenjena 26. oktobra 1993.

Svjedokinja pod pseudonimom J. iskaz je dala tužilaštvu u Sarajevu u novembru 2005.

Takođe je bila zatočenica u Karaman-kući i tada je ponovila navode kako je Neđo Samardžić bio jedan od vojnika koji su bili u kući i imao moć da izdaje naređenja.

U iskazu nije rekla da ju je Samardžić silovao, ali jeste svjedočila o tome kako je druge djevojke seksualno zlostavljao.

IZVOR: BIRN ČETVRTAK, 30.11.2006.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Podsjetnik : Zločin u Miljevini, 9. juna 1992.

[DOSSIER FOČA] Da nikada ne zaboravimo : Piši, pričaj, opominji…
Podsjetnik : Zločin u Miljevini

Iz Miljevine, 9. juna 1992. sve muškarce odveli i nikad se niko nije pojavio…
Svi šute godinama…

 

Zločin u Miljevini
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/10/zlocin-u-miljevini/

Istražitelji će ponovo pretražiti više lokacija u istočnoj Bosni
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/08/istrazitelji-ce-ponovo-pretraziti-vise-lokacija-u-istocnoj-bosni/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/comment-page-1/

 

I moj je Babo nestao u Miljevini nikad ni traga ni glasa,tuga zaloano😢
Mustafa Fisovic

– I moj babo je odveden 11.06.1992.jos nikad ga nisam pronasao, odveli ga cafirska pogan.
kaže ASIM.

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : STRADANJE PORODICE KONJO 1992. U FOČI

STRADANJE UGLEDNE FOČANSKE PORODICE KONJO 1992.

U zloglasni KP Dom u Foči zajedno su odvedeni braća Konjo, Halim i Halid i njihov zet Enes Uzunović.
I tamo im se gubi svaki trag…
Fočanska je tuga pregolema…

Potresna priča predsjednice Udruženja žrtava Foča 92. – 95. Halide Konjo Uzunović
Halida Konjo Uzunović : ” Nas su Meleci iznijeli iz Foče ”

 

Halida Konjo Uzunović, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92. – 95. je iznijela Statističke podatke o stradanjima u Foči 92. -95.
Više od 3000 ubijenih Bošnjaka govore statistički podaci o stradalim Foča 92.-95.

 

EMISIJA “SASVIM ISKRENO” – UDRUŽENJE ŽRTAVA RATA FOČA 92.-95. – 23.06.2018. – MTV IGMAN

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : STRADANJE PORODICE ŠORO 1992. U FOČI

STRADANJE PORODICE ŠORO 1992. U FOČI

Pemba Šoro i njen sin Kenan su ubijeni u Čohodor Mahali u njenoj kući sa još četiri žene.
Među najmlađim ubijenim članovima porodice Šoro je Kenan Šoro – imao je sedam (7) godina.
Pembin muž, Suljo Šoro ubijen je u zloglasnom KP Domu.
Veliki zločin se desio i nad ostalim članovima porodice Šoro. Na Vrantegovima, iznad Čohodor Mahale, u avgustu 1992. ubijen je Edhem Šoro, njegova žena i njihov sin Osman.

Žena od Ševala Šora i njihove tri kćerke ( 6, 8 i 10 godina stare) – svi oni su ubijeni u kući i zapaljeni. Pronađeni i identifikovani su svi, sem Ševala Šora koji je nestao iz zloglasnog KP Doma.

To je stradanje porodice Šoro.

Edhem, njegova tri sina, tri snahe i četvoro unučadi. Jedini preživjeli je Kemal Šoro. Za ove zločine nikad niko nije optužen. Tuga…tuga…Fočanska je tuga pregolema…

 

Reference/ izvori:

Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.
497 str. : ilustr. ; 25 cm

Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.
461 str. ; 24 cm

Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine

– Privatni izvori informacija…

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:screenshot/Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[ SVJEDOČENJA ] ŽRTVA IZ FOČE: “UZELI SU MOJU SREĆU”

Objavio:Sense tribunal,30.09.2013.

“Htjeli su da nas pobiju i duhovno unište, jer za ženu koja je silovana više nema lijeka, nikad se oprati ne mogu, nikad. Borim se, ali moj život je uništen, ubili su mi majku i brata, najdraže ljude u mom životu, uzeli su moju sreću, a bila sam prije rata presretna da se riječima ne može opisati”.

Svjedočeći uz mjere zaštite na suđenju Ratku Mladiću, bošnjakinja iz Foče opisala kako je tokom 1992. godine mjesecima držana u više zatočeničkih centara gde je zajedno sa brojnim drugim ženama silovana i na različite druge načine mučena i ponižavana
Svjedokinja koja je danas na suđenju Ratku Mladiću dala iskaz pod punim mjerama zaštite i sa pseudonimom RM-70 opisala je golgotu koju je prošla kao zatočenica srpske vojske i policije tokom rata u BiH. Na početku zasjedanja u dokaze je uvedena njena izjava timu optužbe iz novembra 1995. godine, kao i dijelovi iskaza sa jednog od prethodnih haških suđenja čiji je sažetak danas pročitala tužiteljica Markus/Marcus.
U sažetku se navodi da je svjedokinja zajedno sa tridesetak bosanskih Muslimana uhapšena u Foči početkom jula 1992. godine od strane srpske vojske. Njih deset je ubrzo ubijeno, a ostali su odvedeni u zatočenički objekat u motelu Buk Bijela, gde su seksualno i na druge načine zlostavljani. Potom su žene i djevojke odvedene u srednju školu u Foči, gdje su svakodnevno silovane i mučene, a isti obrazac nasilja nastavio se i nakon premještanja u sportsku halu “Partizan”. Konačno, svjedokinja je odvedena u zloglasnu Karamanovu kuću u Foči gde je držana od početka avgusta do kraja oktobra 1992. godine. Za to vrijeme su ona i druge zatočenice trpjele grupna silovanja i druge oblike torture, da bi odatle uz pomoć dva srpska vojnika pobjegla u Crnu Goru. Svi zatočenički centri kroz koje je prošla navode se u optužnici protiv Ratka Mladića.
Veći dio njenog iskaza, prije svega onaj koji se odnosi na zločine koje je preživjela, održan je na dijelovima zasedanja zatvorenim za javnost. Na javnim sjednicama se moglo čuti da su među silovateljima bili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba Pero Elez, Gojko Janković, Dragan Zelenović i Janko Janjić, a da je lokalni nastavnik Milorad Cicmil jednom prilikom svjedokinji prijetio da će joj odsjeći ruku jer nije umjela da se prekrsti kad joj je bilo naređeno.
Svjedokinja je tokom iskaza rekla da je sa njom u zatočeništvu u Karamanovoj kući bila i 12-godišnja Almira Bektović, a na pitanje da li zna šta se sa njom kasnije desilo, rekla je da je nakon rastanka nikada više nije vidjela. Čula je, kaže, da je Almira prodata nekom Crnogorcu za 200 njemačkih maraka.
Upitana šta je bila svrha seksualnog i drugog zlostavljanja fočanskih žena i djevojčica, svjedokinja RM-70 je kroz suze i u jednom dahu rekla: “Htjeli su da nas pobiju i duhovno unište, jer za ženu koja je silovana više nema lijeka, nikad se oprati ne mogu, nikad. Borim se, ali moj život je uništen, ubili su mi majku i brata, najdraže ljude u mom životu, uzeli su moju sreću, a bila sam prije rata presretna da se riječima ne može opisati”.
I pored svega, kaže da ne mrzi Srbe jer među njima ima dobrih ljudi koji, nažalost, “nisu mogli ništa učiniti” da zašite svoje bošnjačke komšije. U kratkom unakrsnom ispitivanju potvrdila je da su je iz zatočeništva spasila dva srpska vojnika i da im je zbog toga zahvalna do groba.
Svjedokinja se do danas nije vratila u svoj predratni dom i kaže da u selu sada živi samo jedan Bošnjak, a da se bivši srpski susjedi bore sa teškim siromaštvom. Iskaz je zaključila slijedećim rečima: “Danas bi naše komšije Srbi bili srećni da se mi vratimo, da živimo sa njima ponovo, jer kažu da kako smo mi otišli, njima je nafaka otišla. Oni nemaju ništa, siromašni su, jako su siromašni. Jednostavno mi je žao kad ih vidim takve”.

HAG/DEN HAAG | 30.09.2013.
Sense tribunal

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FOČA 1992.] ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI : Mučenja i batinanja u KP Domu Foča

5.33  Ne zna se koliko je mučenih i pretučenih zatočenika umrlo u tim incidentima. Neki od onih koji su preživjeli batinanje ubijeni su iz vatrenog oružja ili su u samicama podlegli povredama. Batinanja i mučenja prouzrokovala su smrt zatočenika čija se imena nalaze u Prilogu C ove optužnice, kao i nepoznatog broja drugih neidentifikovanih zatočenika.
Broj Ime
1. Alija Altoka
2. Salem Bičo
3. Abdurahman Čankušić
4. Refik Čankušić
5. Enko Čedić
6. Juso Džamalija
7. Kemal Dželilović
8. Ramo Džendušić
9. Adil Granov
10. Nail Hodžić
11. Mate Ivančić
12. Esad Kiselica
13. Halim Konjo
14. Adil Krajčin
15. Mustafa Kuloglija
16. Fuad Mandžo
17. Krunoslav Marinović
18. Omer Mujezinović
19. Nurko Nišić
20. Hamid Ramović
21. Husein Rikalo
22. Mithat Rikalo
23. Zaim Rikalo
24. Ševal Šoro
25. Kemal Tulek
26. Enes Uzunović
27. Džemal Vahida
28. Munib Veiz
29. Zulfo Veiz

5.29 U najmanje dva navrata u periodu od maja do jula 1992., stražari u KP domu i vojni policajci mučili su i tukli zatočenike Vahida Džemala, bivšeg policajca, Enesa Uzunovića, člana SDA, A.S. i E.C. Prilikom mučenja i batinanja A.S. su slomljena tri rebra, a Džemalu Vahidi je slomljena vilica i izgubio je nekoliko zuba. E.C. su slomljena tri prsta na ruci i tijelo mu je bilo puno modrica. Nakon batinanja, žrtve su nekoliko dana držane u samici a zatim vraćane u ćelije s teškim povedama. Enez Uzunović i Džemal Vahida su kasnije ubijeni, kako je opisano u stavu 5.32; A.S. i E.C. se vode kao nestali.
5.27 U junu ili julu 1992., stražari KP doma su najmanje dvaput surovo pretukli Nurku Nisića, bivšeg referenta u opštinskoj upravi i člana SDA, Zulfu Veiza i Salema Biču, bivše policajce, i Hrvata Krunoslava Marinovića, novinara, koje su u modricama, krvave i teško povrijeđene, vratili u ćelije.
5.24 U periodu od aprila do augusta 1992., nepoznati stražari u KP domu nekoliko puta su surovo pretukli Hasima Glušca. Zbog tih batinanja i surovih životnih uslova ozbiljno su mu oštećena pluća.
5.25 Nepoznatog datuma u maju ili junu 1992., stražari KP doma su prilikom ispitivanja surovo pretukli Ibrahima Sandala i vratili ga u ćeliju s teškim povredama.
5.10 Nepoznatog datuma u julu 1992., dok se zatočenik P. (“Pace”) postrojavao ispred kantine, pretukao ga je stražar Predrag Stefanović.

Tekst preuzet iz Druge izmijenjene optužnice u predmetu Krnojelac (IT-97-25) od 2. marta 2000. kojeg u nastavku donosimo u cijelosti.

– vidi link : Predmet Krnojelac (IT-97-25) – Druga izmijenjena optuznica
http://www.icty.org/x/cases/krnojelac/ind/bcs/krn-2ai000303b.htm

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR. IT-97-25-I

 

TUŽILAC MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
MILORADA KRNOJELCA
zvanog “Mićo”
DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u skladu s ovlaštenjem iz člana 18 Statuta Međunarodnog suda, optužuje:

MILORADA KRNOJELCA

za ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI, TEŠKE POVREDE ŽENEVSKIH KONVENCIJA (DALJE U TEKSTU: TEŠKE POVREDE) i KRŠENJA RATNIH ZAKONA I OBIČAJA kako slijedi:

 

OSNOVNI PODACI

1.1 Grad i opština Foča nalaze se jugoistočno od Sarajeva, u Bosni i Hercegovini, blizu granice sa Srbijom i Crnom Gorom. Prema popisu iz 1991. godine, od 40.513 stanovnika, u Foči je bilo 51.6% Muslimana, 45.3% Srba i 3.1% ostalih nacionalnosti. Dana 7. aprila 1992. srpske vojne jedinice u kojima su se nalazili i bosanski Srbi, kao i građani srpskog porijekla iz drugih dijelova bivše Jugoslavije, započele su okupaciju grada Foče, koji je u potpunosti zauzet 16. ili 17. aprila 1992. Okolna sela bila su pod opsadom do sredine jula 1992.

2. Čim su srpske snage zauzele dijelove grada Foče, vojna policija, u pratnji vojnika mještana i vojnika iz drugih krajeva, počela je hapsiti Muslimane i ostale stanovnike koji nisu bili Srbi. Srpske vlasti nastavile su da sakupljaju i hapse Muslimane, mještane okolnih sela u opštini, do sredine jula 1992. Srpske vlasti odvajale su muškarce od žena i protivpravno pritvarale hiljade Muslimana i ostalih ne-Srba, uključujući intelektualce, ljekare i novinare. Kazneno-popravni dom (KP dom) u Foči, jedan od najvećih zatvora u bivšoj Jugoslaviji, postao je glavni zatočenički objekat za muškarce. Počev od ili otprilike 14. aprila 1992., srpske civilne i vojne vlasti počele su koristiti zatvor za pritvaranje Muslimana i ostalih ne-Srba, uglavnom muškaraca, kao i nekolicine Srba koji su pokušali da izbjegnu vojnu obavezu. Zatočeni Srbi držani su odvojeno od nesrpskih zatočenika. Zbog neprekidnih hapšenja, zatvor je tokom prvih mjeseci bio pretrpan, a maksimalan broj zatočenika bio je preko 760. Do kraja 1992., prosječan broj zatočenika iznosio je oko 600. Većina zatočenika razmijenjena je ili puštena tokom 1992. i 1993., ali je KP dom i dalje korišten kao zatočenički objekat do 5. oktobra 1994.

1.3 Većina, ako ne i svi zatočenici, bili su civili koji nisu optuženi ni za kakvo krivično djelo, uglavnom muškarci, Muslimani, stari od 16 do 80 godina, uključujući i mentalno zaostale, hendikepirane i teško bolesne osobe.

1.4 Zatvorski kompleks bio je okružen tri metra visokim zidom, na kojem se nalazila bodljikava žica, i osmatračnicama na kojima su bili postavljeni mitraljezi. Unutrašnji krug bio je miniran. Vojnici i zatvorski stražari posmatrali su zatočenike sa osmatračnica i redovno patrolirali kompleksom. Zatočenici su bili smješteni u četverospratnici koja se sastojala od zatvoreničkih ćelija i samica, veličine 3 x 3 metra. Unutar zatvorskog kompleksa nalazila se i upravna zgrada, radionice i tvornica namještaja.
OPTUŽENI

2.1 MILORAD KRNOJELAC, zvani Mićo, sin Bogdana, rođen 25. jula 1940. u selu Birotići kraj Foče, stalno nastanjen u Foči. Prije rata bio je nastavnik. U JNA (Jugoslovenska narodna armija) je imao čin kapetana I klase. Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC bio je upravnik KP doma.

NADREĐENOST

3.1 Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC bio je upravnik KP doma i nalazio se u nadređenom položaju u odnosu na sve u logoru. Kao upravnik KP doma, MILORAD KRNOJELAC bio je odgovoran za funkcionisanje KP doma kao zatočeničkog logora. MILORAD KRNOJELAC imao je ovlaštenja i dužnosti primjerene njegovom nadređenom položaju. On je dnevno izdavao naređenja i nadzirao osoblje zatvora. On je održavao vezu sa vojnim i političkim vlastima izvan zatvora. MILORAD KRNOJELAC je prisustvovao dovođenju zatočenika, pojavljivao se prilikom batinanja i lično kontaktirao sa nekim zatočenicima.
OPŠTI NAVODI OPTUŽNICE

4.1 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, u Republici Bosni i Hercegovini, na teritoriji bivše Jugoslavije, trajalo je stanje međunarodnog oružanog sukoba i djelimične okupacije.

4.2 Sva djela ili propusti navedeni kao teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. i kažnjivi prema članu 2 Statuta Međunarodnog suda dogodili su se za vrijeme tog oružanog sukoba i djelimične okupacije.

4.3 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, zatočenici u KP domu koji se pominju u optužbama, bili su lica zaštićena Ženevskim konvencijama iz 1949.

4.4 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, optuženi je bio dužan da se pridržava ratnih zakona i običaja.

4.5 Sva djela i propusti navedeni u ovoj optužnici dogodili su se u razdoblju od aprila 1992. do augusta 1993., osim ako nije drugačije navedeno.

4.6 U svakoj tački optužnice kojom se tereti za mučenje, neko službeno lice ili lice koje je imalo to svojstvo izvršilo je ili podstaklo da se izvrši djelo ili je djelo počinjeno uz njegovu saglasnost ili pristanak, i to iz jednog od sljedećih razloga: da se dobije informacija ili priznanje od žrtve ili trećeg lica; da se žrtva kazni za djelo koje je počinila ili za koje je osumnjičena žrtva ili treće lice; da se zastraši ili prisili žrtva ili treće lice; i/ili iz bilo kojeg razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste.

4.7 U svakoj tački optužnice kojom se tereti za zločine protiv čovječnosti, djela i propusti bili su dio rasprostranjenog, masovnog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo, konkretno muslimansko i hrvatsko stanovništvo u opštini Foča.

4.8 Svjedoci i žrtve u ovoj optužnici identifikovani su šifrovanim imenima ili pseudonimima, kao FWS-137, ili inicijalima kao E.G.

4.9 Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC snosi individualnu odgovornost za krivična djela kojima ga tereti ova optužnica shodno članu 7(1) Statuta Međunarodnog suda. Individualna krivična odgovornost obuhvata izvršavanje, planiranje, podsticanje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje planiranja, pripreme ili izvršavanja nekog od dolje navedenih djela ili propusta.

4.10 MILORAD KRNOJELAC takođe, ili alternativno, snosi krivičnu odgovornost nadređenog za djela svojih potčinjenih, shodno članu 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Komandna krivična odgovornost jeste odgovornost nadređenog lica za djela njegovih podređenih ako je to nadređeno lice znalo ili je imalo razloga da zna da će njegovi podređeni počiniti ta djela ili da su ih već počinili, a nadređeni nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi dalje vršenje takvih djela ili da kazni podređene.
OPTUŽBE

TAČKA 1
(Progoni)

5.1 Dok je, od aprila 1992. do augusta 1993., bio upravnik KP doma u Foči, MILORAD KRNOJELAC je, zajedno sa stražarima KP doma pod njegovim zapovjedništvom i sa zajedničkom namjerom kao stražari i vojnici navedeni na drugim mjestima u ovoj optužnici, proganjao Muslimane i druge muškarce, civile koji nisu bili srpskog porijekla, zatočene u KP domu na rasnoj, političkoj i vjerskoj osnovi.

U okviru tih progona, MILORAD KRNOJELAC učestvovao je ili pomagao i podržavao izvršavanje zajedničkog plana koji je obuhvatao sljedeće:

• dugotrajno i rutinsko zatvaranje i zatočavanje Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi iz opštine Foča i okolice u KP domu;
• višekratno mučenje i batinanje Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi, zatočenih u KP domu;
• brojna ubistva Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi, zatočenih u KP domu;
• čest i dugotrajan prisilni rad Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi, zatočenih u KP domu; i
• uvođenje i održavanje nehumanih uslova u zatočeničkom objektu KP

doma u kojima su morali živjeti Muslimani i drugi muškarci, civili koji nisu bili Srbi, zatočeni u KP domu.

MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u dugotrajnom i rutinskom zatočavanju nesrpskih civila pod nehumanim uslovima time što je obezbjeđivao zatočeničke objekte, time što se nalazio na mjestu upravnika logora i time što je uveo životne uslove za koje je bilo karakteristično nehumano postupanje, pretrpanost objekata, izgladnjivanje, prisilni rad i stalno fizičko i psihičko maltretiranje.

Sporazumno sa ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je uveo sistem mučenja i batinanja gdje su stražari zatočenike izvodili iz ćelija i odvodili ih u prostorije za ispitivanje, te obezbjeđivao prostorije gdje su se odvijala ta dnevna ispitivanja i batinanja. U dogovoru sa političkim ili vojnim liderima i ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je pripremao spiskove zatočenika za dodatna batinanja tokom noćnih ispitivanja i uspostavio dnevnu rutinu tih batinanja. U dogovoru sa ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je naređivao stražarima da tuku zatočenike, čak i za sitna kršenja zatvorskih pravila; zajedno sa potčinjenima podvrgavao je druge zatvorenike kolektivnoj kazni; u dogovoru s ostalim rukovodećim osobljem zatvora učestvovao je u batinanju zatočenika tako što je naredio kažnjavanje na taj način. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u batinjanju zatočenika time što je dozvoljavao pripadnicima srpske vojske da uđu u zatvor i da napadaju zatočenike kad god su to htjeli i time što je svoje stražare upućivao da vojnike vode do ćelija i biraju zatočenike koje će tući; podsticao je i odobravao zlostavljanja od strane stražara.

MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u batinanjima i ubistvima nesrpskih zatočenika, civila, time što je izdavao naređenja i nadgledao postupke svojih stražara i omogućavao vojnim licima pristup zatočenicima u te svrhe.

U dogovoru sa ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC formirao je i isprva nadzirao grupu radnika koju je činilo oko 70 zatočenika – kvalifikovanih radnika. Većina ovih zatočenika držana je u pritvoru od ljeta 1992. do 5. oktobra 1994. prvenstveno u svrhu prisilnog rada.

Osim toga, MILORAD KRNOJELAC pomagao je da se deportuje ili protjera većina Muslimana i ostalih muškaraca nesrpskog porijekla iz opštine Foča, izdvajajući zatočenike iz KP doma za deportaciju u Crnu Goru.

5.3 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavu 5.2, MILORAD KRNOJELACpočinio je:

Tačka 1: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5 (h) (progoni na političkoj, rasnoj i/ili vjerskoj osnovi) Statuta Međunarodnog suda.

TAČKE 2-7
(Mučenja i batinanja)

Batinanja po dolasku u zatvorsko dvorište

U periodu od aprila do decembra 1992, u prisustvu redovnog zatvorskog osoblja, zatvorski stražari ili vojnici su u zatvorskom dvorištu, po dolasku zatočenika u zatvor-logor u KP domu tukli zatočenike, među kojima su se nalazili FWS-71, FWS-46 i drugi zatočeni muškarci, Muslimani, čiji je identitet nepoznat (dalje u tekstu: neidentifikovani), kao što je opisano u stavovima 5.5 i 5.6.MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima time što je vojnicima omogućio pristup zatočenicima a stražare uputio da se ne miješaju. Takođe je podsticao i odobravao zlostavljanje od strane stražara.

5.5 Dana 25. maja 1992., u grupi od 21 zatočenika koji su mahom bili iz Foče i uhapšeni u Crnoj Gori, u KP dom je stigao FWS-71. Po dolasku u KP dom, vojnici su ih postrojili uza zid zatvora sa rukama iznad glave, a zatim su ih tukli i udarali nogama i kundacima.

5.6 Dana 1. juna 1992., u KP dom su prebačeni FWS-46 i 47 drugih muškaraca iz Jeleča koji su bili zarobljeni u Kalinoviku i privremeno zatočeni u Bileći. Po dolasku u KP dom, stražari su ih pretukli.

Batinanja oko kantine

5.7 Između maja i decembra 1992., stražari u KP domu i srpski vojnici izvan KP doma zlostavljali su zatočenike na odlasku ili povratku iz kantine i za vrijeme obroka, kao što je opisano u stavovima 5.8 do 5.13. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima tako što je vojnicima omogućio pristup zatočenicima a stražare uputio da se ne miješaju. Takođe je podsticao i odobravao zlostavljanje od strane stražara.

5.8 Nepoznatog datuma u augustu 1992., sedmorica ili osmorica nepoznatih vojnih policajaca iz Trebinja ušli su u zatvor i prišli grupi neidentifikovanih zatočenika koji su se vraćali iz kantine. Vojni policajci su teško pretukli ove zatočenike, u prisustvu nekolicine stražara čiji identitet nije poznat. U početku, stražari su ovo promatrali bez uplitanja. Komandir straže intervenisao je tek kada su ljudi iz Trebinja uperili oružje na zatočenike u namjeri da ih ubiju.

5.9 Nepoznatog datuma u junu 1992., zatočenik E.G., invalid u ruku i nogu koji uz to ima i epilepsiju, žalio se na male obroke. Trojica neidentifikovanih stražara su ga zbog toga pretukla rukama i nogama.

5.10 Nepoznatog datuma u julu 1992., dok se zatočenik P. (“Pace”) postrojavao ispred kantine, pretukao ga je stražar Predrag Stefanović.

5.11 U više navrata između aprila i decembra 1992., nepoznati vojnici izvan KP doma prilazili su zatočeniku FWS-137, koji je odlazio ili se vraćao iz kantine zajedno sa grupom neidentifikovanih zatočenika, i zlostavljali njega i druge zatočenike, dok su stražari, čiji identitet nije poznat, ovo posmatrali bez uplitanja.

5.12 Nepoznatog datuma krajem oktobra ili početkom novembra 1992., nepoznati vojnici iz Nevesinja su, u prisustvu neidentifikovanih stražara, zlostavljali zatočenike FWS-214 i FWS-113 kad su izašli iz kantine.

5.13 Dana 30. oktobra 1992., za vrijeme ručka, trojica ili četvorica nepoznatih vojnika koji su dolazili izvan KP doma zlostavljala su FWS-215 i druge zatočenike koji su stajali ispred kantine a čiji identitet nije poznat. Vojnici su zatočenike desetak minuta udarali kundacima i nogama, u prisustvu neidentifikovanih stražara koji su ovo gledali bez uplitanja.

Nasumična batinanja

5.14 Za vrijeme zatočeništva, stražari ili vojnici koji su dolazili izvan KP doma su, nasumice i iznenada, iz nepoznatih razloga tukli zatočenike. Pripadnici mjesnih vojnih i paravojnih jedinica dolazili bi u zatvor obično uveče ili po noći. Zatvorski stražari vodili su vojnike do raznih ćelija da odaberu zatočenike koje će tući. Ova batinanja opisana su u stavovima 5.15 i 5.16 i u Prilogu A ove optužnice. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima time što je dozvoljavao pripadnicima srpske vojske da ulaze u zatvor i zlostavljaju zatočenike kad god požele, i time što je upućivao stražare da vojnike odvode do raznih ćelija i biraju zatočenike za batinanja.

5.15 Dana 10. juna 1992., jedan srpski vojnik koji je došao izvan KP doma surovo je pretukao zatočenika Z.B. Nakon batinanja, proveo je oko mjesec dana zatvoren u samici. Z.B. je od ovog batinanja izgubio sluh.

5.16 Dana 11. jula 1992., dvojica stražara prozvali su iz ćelije zatočenika FWS-71, odveli ga do samica u zatočeničkoj zgradi i tukli ga dvadesetak minuta raznim predmetima dok se FWS-71 nije onesvijestio. Kada je FWS-71 došao k svijesti u svojoj ćeliji, imao je modrice po cijelom tijelu.

Mučenja i batinanja kao kazna

5.17 MILORAD KRNOJELAC, u dogovoru sa drugim rukovodećim osobljem zatvora, naređivao je stražarima da tuku zatočenike čak i za sitna kršenja zatvorskih pravila, kako je opisano u stavovima 5.18 do 5.21.

5.18 Zatočenik FWS-54 bio je zadužen za raspodjelu hrane zatočenicima. Kad mu je povjeravan ovaj zadatak, upozoren je da nijednom zatočeniku ne smije dati više hrane. Dana 8. augusta 1992., FWS-54 je jednom zatočeniku dao još jednu krišku hljeba. Za kaznu, jedan stražar je svjedoka izudarao nogama i pendrekom i zatvorio ga u samicu. FWS-54 je pušten nakon četiri dana.

5.19 Nepoznatog datuma u ljeto 1992., stražar Dragomir Obrenović (zvani Dragan i Obren) za kaznu je pretukao zatočenike A.M., F.M., H.T., i S. zato što su jedan drugom slali poruke.

5.20 Nepoznatog datuma u aprilu ili maju 1993., oko 06:00 sati ujutru, stražari Dragomir Obrenović (zvani Dragan i Obren) i Zoran Matović prozvali su zatočenike FWS-71, FWS-76, I.I. i D.C. iz njihovih soba i odveli ih u samice u zatočeničkom objektu. Ti stražari su u hodniku premlatili zatočenike za kaznu što su prethodnog dana krali hljeb iz kantine.

5.21 U junu, julu ili augustu 1993., nakon pokušaja bjekstva zatočenika E.Z., koji je radio u mašinskoj radionici u KP domu, MILORAD KRNOJELAC i njegovi podređeni podvrgli su ostale zatočenike kolektivnom kažnjavanju. U dogovoru sa ostalim rukovodećim osobljem logora, MILORAD KRNOJELAC je u tome učestvovao time što je naredio kažnjavanje. Od početka zatočeništva, zatočenicima je zaprijećeno smrću ako neko pokuša da pobjegne. U znak kolektivne kazne nakon bjekstva E.Z., svim zatočenicima u KP domu prepolovljeni su obroci u trajanju od najmanje deset dana. FWS-73, FWS-110, FWS-144, FWS-210 i još desetak drugih zatočenika koji su radili zajedno sa odbjeglim, kao i dežurni zatočenik u sobi odbjeglog, odvedeni su u upravnu zgradu gdje ih je u prisustvu MILORADA KRNOJELCA surovo pretuklo desetak pripadnika zatvorskog osoblja. FWS-73 su oko pet minuta tukli i udarali nogama uglavnom u predjelu donjeg dijela stomaka. FWS-110 su tako jako udarali nogama da je izgubio svijest. Kao dodatna kazna, FWS-73, FWS-110, FWS-144, FWS-210 i neki drugi neidentifikovani zatočenici zatvoreni su u samicu, u različitom trajanju, do 15 dana.

Mučenje i batinanja za vrijeme ispitivanja

5.22 Policajci mjesne i vojne policije, u dogovoru sa zatvorskim vlastima, su po dolasku u KP dom ispitivali zatočenike. U dogovoru s ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je uveo praksu po kojoj su stražari izvodili zatočenike iz ćelija i dovodili ih u sobe za ispitivanje. To ispitivanje, koje se vršilo po danu, održavalo se u kancelarijama koje je takođe obezbjeđivao MILORAD KRNOJELAC. Ispitivanje se svodilo na to da li je zatočenik član SDA (Stranke demokratske akcije), da li posjeduje oružje i da li se borio protiv srpskih snaga. Za vrijeme ili poslije ispitivanja, stražari i policija često bi tukli zatočenike kako je opisano u stavovima 5.23 do 5.25. MILORAD KRNOJELAC je pomagao i na drugi način podržavao ova batinanjima time što je mjesnoj i vojnoj policiji omogućavao pristup zatočenicima i time što je podsticao i odobravao postupke svojih stražara.

5.23 Dana 24. maja 1992., vojna policija uhapsila je FWS-03 i H.D., članove SDA, i njihovog komšiju H.S. i odvela ih u KP dom. U KP domu ih je istog dana ispitivalo pet ili šest vojnih policajaca. Policajci su svu trojicu tukli za vrijeme ispitivanja kako bi ih prisilili na priznanje. Tukli su ih tako surovo da se H.S. dvaput onesvijestio.

5.24 U periodu od aprila do augusta 1992., nepoznati stražari u KP domu nekoliko puta su surovo pretukli Hasima Glušca. Zbog tih batinanja i surovih životnih uslova ozbiljno su mu oštećena pluća.

5.25 Nepoznatog datuma u maju ili junu 1992., stražari KP doma su prilikom ispitivanja surovo pretukli Ibrahima Sandala i vratili ga u ćeliju s teškim povredama.

5.26 Od aprila do jula 1992., MILORAD KRNOJELAC, u dogovoru sa političkim vođama ili vojnim komandantima i drugim rukovodećim osobljem zatvora, pripremao je liste zatočenika koje treba dodatno tući tokom noćnih ispitivanja i uveo je dnevnu rutinu za ova batinanja. Odabrani zatočenici bili su uglavnom viđeniji stanovnici Foče, za koje se sumnjalo da prilikom redovnog ispitivanja po danu nisu rekli istinu, koji su optuženi da posjeduju oružje ili koji su bili članovi SDA. Skoro svako veče tokom tog perioda, takvi spiskovi dostavljani su stražarima, koji su zatočenike zatim odvodili u upravnu zgradu na dodatno ispitivanje i batinanje. Komandir straže je obično prisustvovao odabiranju zatočenika. Ponekad bi sa popisa čitao imena odabranih zatočenika. Zatim su zatočenici odvođeni u upravnu zgradu gdje bi ih tukli zatvorski stražari ili vojnici kojima je MILORAD KRNOJELAC dozvolio da uđu u zatvor i tuku zatočenike. Stražari i vojnici su zatočenike zlostavljali svim vrstama oružja uključujući palice, kundake, noževe i alatke. Neki od zatočenika vratili su se u svoje sobe teško povrijeđeni. Neki od zatočenika nekoliko puta su izdvajani za batinanje. Veliki broj izdvojenih zatočenika sa batinanja se nikada nije vratio i još se vode kao nestali. Ovi incidenti detaljnije su opisani u stavovima 5.27 do 5.29 i u Prilogu B ove optužnice.

5.27 U junu ili julu 1992., stražari KP doma su najmanje dvaput surovo pretukli Nurku Nisića, bivšeg referenta u opštinskoj upravi i člana SDA, Zulfu Veiza i Salema Biču, bivše policajce, i Hrvata Krunoslava Marinovića, novinara, koje su u modricama, krvave i teško povrijeđene, vratili u ćelije.

5.28 U junu 1992., stražari KP doma mučili su i tukli zatočenika S.M. jer su ga zamijenili sa drugim zatočenikom čije ime se nalazilo na popisu zatočenika koji su odabrani za ispitivanje i mučenje. Počinioci su S.M. tukli i posjekli nožem. Prijetili su da će mu iskopati oko. Dok su ga tukli, pojavio se MILORAD KRNOJELAC koji je, uočivši grešku, naredio stražarima da prestanu tući S.M. Žrtva je vraćena u ćeliju, teško povrijeđena i oblivena krvlju.

5.29 U najmanje dva navrata u periodu od maja do jula 1992., stražari u KP domu i vojni policajci mučili su i tukli zatočenike Vahida Džemala, bivšeg policajca, Enesa Uzunovića, člana SDA, A.S. i E.C. Prilikom mučenja i batinanja A.S. su slomljena tri rebra, a Džemalu Vahidi je slomljena vilica i izgubio je nekoliko zuba. E.C. su slomljena tri prsta na ruci i tijelo mu je bilo puno modrica. Nakon batinanja, žrtve su nekoliko dana držane u samici a zatim vraćane u ćelije s teškim povedama. Enez Uzunović i Džemal Vahida su kasnije ubijeni, kako je opisano u stavu 5.32; A.S. i E.C. se vode kao nestali.

5.30 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.17 do 5.29, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 2:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(f) (mučenje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 3:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(b) (mučenje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 4:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (mučenje) Ženevskih konvencija.

5.31 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.4 do 5.29, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 5:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(i) (nečovječna djela) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 6:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(c) (namjerno nanošenje teške povrede tijelu ili zdravlju) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 7:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (surovo postupanje) Ženevskih konvencija.

 

TAČKE 8-10
(Hotimično lišavanje života i ubistvo)

5.32 Između juna i augusta 1992., MILORAD KRNOJELAC i stražari u KP domu koji su se nalazili pod njegovom kontrolom povećali su broj ispitivanja i batinanja. U tom razdoblju, stražari bi odabrali grupu zatočenika prema spiskovima koje bi dobili od zatvorskih vlasti i odvodili ih, jednog po jednog, u jednu prostoriju u upravnoj zgradi. U toj prostoriji bi stražari i vojnici, uključujući i pripadnike vojne policije, često lancima vezivali zatočenika raširenih ruku i nogu prije nego što bi ga počeli tući. Stražari i vojnici, uključujući i pripadnike vojne policije, bi svakog zatočenika udarali nogama, gumenim palicama, drškama od sjekire i pesnicama. Za vrijeme batinanja, stražari i vojnici, uključujući i pripadnike vojne policije, pitali bi zatočenika gdje je sakrio oružje ili šta zna o drugim licima. Ponekad bi stražari zatočenike nakon batinanja bacili na deku, zamotali ih i odvukli iz upravne zgrade. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima i ubistvima time što je naređivao i nadzirao postupke stražara i omogućavao vojnom osoblju pristup zatočenicima u tu svrhu.

5.33 Ne zna se koliko je mučenih i pretučenih zatočenika umrlo u tim incidentima. Neki od onih koji su preživjeli batinanje ubijeni su iz vatrenog oružja ili su u samicama podlegli povredama. Batinanja i mučenja prouzrokovala su smrt zatočenika čija se imena nalaze u Prilogu C ove optužnice, kao i nepoznatog broja drugih neidentifikovanih zatočenika.

5.34 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.32 i 5.33, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 8:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(a) (ubistvo) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 9:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(a) (hotimično lišavanje života) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 10:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (ubistvo) Ženevskih konvencija.

TAČKE 11-15
(Protupravno zatočavanje, zatvaranje i nehumani uslovi u KP domu)

5.35 Počev od ili oko 14. aprila 1992. pa do 5. oktobra 1994., srpske civilne i vojne vlasti koristile su KP dom za zatvaranje Muslimana i ostalih ne-Srba, uglavnom muškaraca, uključujući i mentalno zaostale, hendikepirane i teško bolesne osobe. Iako je grad Foča konačno zauzet 16. ili 17. aprila 1992., a cijela opština Foča potpala pod kontrolu Srba bar od polovine jula 1992., KP dom je služio kao zatočenički objekat za civile Muslimane i ostale ne-Srbe do 5. oktobra 1994. Među pritvorenim licima nalazili su se intelektualci, ljekari, novinari i članovi SDA. Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC je, svojim postupcima kao upravnik zatvora-logora, učestvovao u sprovođenju ovog protupravnog zatočavanja.

5.36 Uslovi u KP domu bili su surovi. Dok je od aprila 1992. do augusta 1993. MILORAD KRNOJELAC bio upravnik zatvora, životne uslove u logoru karakterisalo je nečovječno postupanje, prenatrpanost, izgladnjivanje, prisilni rad, kao i neprekidno fizičko i psihičko zlostavljanje.

5.37 Tokom zatočeništva, zatočenici su bili zaključani u ćelijama, osim kad bi ih postrojili i odvodili da jedu u kantinu ili na radnu obavezu. Poslije aprila 1992., ćelije su bile prenatrpane, bez dovoljno prostora za spavanje ili za održavanje lične higijene. Obroci za zatočenike bili su dovoljni tek za preživljavanje. Nisu imali odjeću za presvlačenje. U zimskom periodu nisu imali grijanje. Nisu dobijali odgovarajuću ljekarsku njegu. Zbog životnih uslova u KP domu mnogim zatočenicima uništeno je zdravlje. Zbog nedostatka odgovarajuće ljekarske njege, 40-godišnji zatočenik Enes Hadžić umro je u aprilu ili maju 1992. kada mu je pukao čir. Dodatni incidenti opisani su u Prilogu D ove optužnice.

5.38 Zatočenici su mogli čuti zvuke mučenja, batinanja i ubijanja koji su opisani u stavovima 5.4 do 5.33 ove optužnice. Posljedica toga bila je da su živjeli u stalnom strahu da su oni sljedeći na redu. Samice su korištene kao metod terora i prijetnji. Budući da su svi zatočenici živjeli u neprekidnom strahu, neki su postali suicidalni dok je druge obuzela totalna ravnodušnost prema onom što im se može dogoditi. Većina, ako ne i svi zatočenici patili su od depresije i još uvijek imaju fizičke i duhovne ožiljke od zatočeništva u KP domu. Ovi incidenti opisani su u Prilogu D ove optužnice.

5.39 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.35 do 5.38, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 11:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(e) (zatvaranje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 12:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(g) (protupravno zatočavanje civila) Statuta Međunarodnog suda.

5.40 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u paragrafima 5.36 do 5.38, optuženiMILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 13:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(i) (nečovječna djela) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 14:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(c) (namjerno nanošenje teške patnje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 15:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (surovo postupanje) Ženevskih konvencija.

 

TAČKE 16-18
(Porobljavanje)

5.41 Od maja 1992. do oktobra 1994. zatočenici su morali obavljati prisilni rad. MILORAD KRNOJELAC je u tim zločinačkim djelima učestvovao od maja 1992. do augusta 1993. U maju 1992., MILORAD KRNOJELAC odobrio je odluke da se pojedini zatočenici šalju na prisilni rad. U julu 1992., MILORAD KRNOJELAC, u dogovoru s ostalim rukovodećim osobljem zatvora, formirao je i počeo da nadgleda grupu radnika od najmanje 70 zatočenika – kvalifikovanih radnika. Većina tih ljudi bila je zatočena od ljeta 1992. do 5. oktobra 1994. a glavna svrha njihovog zatočenja bio je prisilni rad. Dodatne pojedinosti o prisilnom radu za vrijeme uprave MILORADA KRNOJELCA date su u stavovima 5.42 do 5.45. Imena zatočenika koji su morali ići na prisilni rad navedena su u Prilogu E ove optužnice.

5.42 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, stražari su svakodnevno prozivali pripadnike ove grupe radnika i prisiljavali ih da rade u logoru i izvan njega od 07:00 sati do najmaje 15:00 ili 16:00 sati. Zatočenicima taj rad nije plaćan. Oni nisu radili dobrovoljno. Na rad su prisiljavani čak i bolesni i povrijeđeni zatočenici. Oni koji bi odbili da rade zatvarani su u samice. Za vrijeme rada, zatočenike su čuvali ili redovni zatvorski stražari ili srpski vojnici.

5.43 U samom zatvoru, zatočenici su morali da rade u kuhinji, u fabrici namještaja i u metalskoj i mašinskoj radionici. U radionici su zatočenici popravljali vojna vozila ili ukradene automobile.

5.44 Izvan zatvora, zatočenici su morali da obavljaju poljoprivredne radove na zatvorskoj ekonomiji Brioni, da rade u mlinovima i u rudniku Miljevina, a vođeni su i na razna mjesta u Foči da rasčišćavaju ruševine. Tokom zime 1992./1993. godine, zatočenici su morali da popravljaju kuću MILORADA KRNOJELCA, da montiraju bar u kući jednog od njegovih sinova i da opreme radnju jednog od njegovih sinova. Osoblje zatvora naređivalo je zatočenicima da pomažu srpskim vojnicima u pljačkanju muslimanskih kuća i džamija.

5.45 Zatočenici su odvođeni na rad na linijama fronta – da kopaju rovove ili grade kasarne. Negdje od juna do oktobra 1992., zatočenik FWS-141 morao je da vozi vojnike i materijal na linije fronta. Zatočenici FWS-109 i G.K. odvedeni su u policijsku stanicu u Kalinoviku da traže mine. Između septembra 1992. i marta 1993., zatočenici su najmanje osam puta morali voziti ispred srpskih konvoja radi otkrivanja mina. Tokom zime 1992./1993., grupa zatočenika iz KP doma, među kojima se nalazio i svjedok FWS-110, provela je najmanje deset dana na liniji fronta kod Previle gdje su ih odveli da sijeku drva i da ih nose u rovove. FWS-110 je morao polagati telefonske linije između rovova.

5.46 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.41 do 5.45, MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 16:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(c) (porobljavanje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 17:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(b) (nečovječno postupanje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 18:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno Konvencijom o ropstvu i međunarodnim običajnim pravom (porobljavanje).

 

/potpis na originalu/
Carla Del Ponte
Tužilac

Dana 2. marta 2000.
U Hagu, Holandija

POVJERLJIVO
PRILOG C

Broj	Ime
1.	Alija Altoka
2.	Salem Bičo
3.	Abdurahman Čankušić
4.	Refik Čankušić
5.	Enko Čedić
6.	Juso Džamalija
7.	Kemal Dželilović
8.	Ramo Džendušić
9.	Adil Granov
10.	Nail Hodžić
11.	Mate Ivančić
12.	Esad Kiselica
13.	Halim Konjo
14.	Adil Krajčin
15.	Mustafa Kuloglija
16.	Fuad Mandžo
17.	Krunoslav Marinović
18.	Omer Mujezinović
19.	Nurko Nišić
20.	Hamid Ramović
21.	Husein Rikalo
22.	Mithat Rikalo
23.	Zaim Rikalo
24.	Ševal Šoro
25.	Kemal Tulek
26.	Enes Uzunović
27.	Džemal Vahida
28.	Munib Veiz
29.	Zulfo Veiz

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Ovo su lobanje – što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči…

I ovo je bitno za historiju!
Dokazi o njihovom (srpskom) zulumu koji se nad nama (Bošnjacima) provodi sve do dana današnjeg.
“Ovo su lobanje – što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči”, piše mi u privatnoj poruci jedna osoba kojoj su na svirep način ubijeni članovi uže porodice u Foči 1992.
Šta reći nakon svega doživljenog i preživljenog.
Jad i bijeda. Duševna.
Monstrumi ostaju monstrumi.
Šta očekivati u gradu u kome se još uvijek slobodno šetaju zločinci?

 

 

 

 

 

 

 

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMILI] OD ZLA OCA OD GORE MATERE (Ljiljan, 8. juni 1994.)

[FAKSIMILI] OD ZLA OCA OD GORE MATERE (Ljiljan, 8. juni 1994.)

Ljiljan je u broju od 8. juna 1994., objavio tekst OD ZLA OCA OD GORE MATERE.
Ljiljan otkriva ko su monstrumi – mučitelji u konc-logoru Foča, – iz pera Mustafe Borovića.

 

 

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMILI] Pozivam za svjedoka…

 

Pozivam za svjedoka…

Pozivam za svjedoka (Oslobođenje Specijalni prilog)
Zločini nad Muslimanima i Hrvatima
– svi tekstovi u ovom prilogu su od magistra Muhidina Džanka –

izvor:Oslobođenje Specijalni prilog

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMILI] S ljudima je umirao i njihov grad (BiH Ekskluziv,25. juni 1993.)

BiH Ekskluziv, od 25. juni 1993. godine, piše:
– I Muslimane Fočane, koji su ostali kod kuće u podrumima i skloništima, čekala je ista sudbina. Od kuće do kuće četnici su pljačkali, silovali i ubijali. Ubili Fatimu Hanjalić, Šućrinu suprugu i njenog sina. U jednom neboderu ubijen je zubar Nezir Hatibović i njegova supruga Majda. Smajla Krama uglednog Fočana, zaklali su na mostu i pustili niz Drinu. Našli su mu tijelo u Goraždu. Ubili su i hadžiju Edhema Karahasanovića sa suprugom te suprugu i kćerku Hasana Klapuha..
S ljudima je umirao i njihov grad., piše BiH Ekskluziv.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMILI] DOKUMENTI I ČINJENICE : Spisak poginulih osoba sa područja općine Foča (Euro Bosna od 15. do 20. aprila 1994. godine)

Euro Bosna od 15. do 20. aprila 1994. godine

Euro Bosna od 15. do 20. aprila 1994. godine

Euro Bosna je u broju od 15. do 20. aprila 1994. godine objavila spisak poginulih osoba sa područja općine Foča.
(napomena:spisak nije kompletan)

 

NAPOMENA:SPISAK NIJE KOMPLETAN!

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

TRISTO ZATOČENIKA KP DOMA FOČA SMATRA SE NESTALIMA (sense, 21.03.2001.)

sense, 21.03.2001.

Amor Mašović, predsjednik Državne komisije BiH za nestale, svjedočio na suđenju bivšem upravniku KP doma – Ukupno skoro 28.000 nestalih nakon rata u BiH, od toga 95 posto Bošnjaci, kaže Mašović

Gotovo tri stotine zatočenika Kazneno-popravnog doma u Foči danas se smatra nestalima, i praktički je izvjesno da su mrtvi. Ove podatke je prikupila Državna komisija BiH za nestale osobe, a njezin predsjednik Amor Mašović ih je iznio pred Haškim tribunalom, na suđenju bivšem upravniku KP Doma Miloradu Krnojelcu. Haško tužiteljstvo dokazuje da su ubijanja i teror, koji su provođeni nad zatočenim civilima 1992. širom BiH, bili ključno sredstvo etničkog čišćenja, koje je kažnjivo kao zločin protiv čovječnosti.

Prema svjedočenjima preživjelih zatočenika, u drugoj polovici 1992. godine iz KP doma su izvođene grupe zatočenika kojima je rečeno da idu na razmjene ili na rad. Međutim, samo dio njih je razmijenjen dok se ostalima gubi svaki trag. Među 375 Bošnjaka koje je Državna komisija dosad ekshumirala i identificirala na području općine Foča, za samo dvije osobe se definitivno zna da su izvedeni iz KP doma – to su Halid Konjo i Murat Crneta. Tijela drugih tristotinjak nestalih zatočenika nisu pronađena. Mašović ističe da, od tog broja, za 266 “nestalih” može sa sigurnošću reći da su posljednji put viđeni u KP domu dok se za najmanje 35 drugih isto tako vjeruje da su odvedeni iz KP doma, ali to nije potvrđeno iz više od jednog izvora.

“Na općini Foča još uvijek imamo 730 ljudi o čijoj sudbini ne znamo ništa, te još 413 Bošnjaka i Hrvata za koje svjedoci kažu da su ih vidjeli mrtve, ali ih nismo locirali”, rekao je Mašović. Među 375 dosad identificiranih bošnjačkih žrtava na području Foče, “visok je postotak žena, odnosno 40 posto”, napominje Mašović dodajući da se drugdje u BiH taj postotak kreće oko 12 posto.

Mašović je informirao sud da se na nivou države Bosne i Hercegovine, još uvijek kao “nestali” vodi 23.000 ljudi raznih nacionalnosti. K tome, u raznim mrtvačnicama širom zemlje nalazi se više od 4.000 tijela žrtava koje nisu identificirane. Od identifikovanih žrtava 95 posto su Bošnjaci, a 4 posto bosanski Srbi, napominje svjedok.

HAG/DEN HAAG | 21.03.2001.
sense

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

 

Pokušaj bijega iz zloglasnog KPD u Foči

 

Ekrem Zeković je ispričao da je u maju 1992. uhapšen sa nekoliko komšija i doveden u zloglasni KPD Foča, a krajem maja su počela masovna hapšenja. Prema njegovoj procjeni uhapšeno je od 500 do 550 osoba.

“Milorad Krnojelac je bio upravnik KPD Foča, Savo Todović njegov zamijenik, a Mitar Rašević je bio komandir smjene. Oni nisu sami počinili strahote, ali su znali sve, bili su svjesni šta se dešava u njihovom odsustvu. Svako jutro su im čuvari dolazili na referisanje. Sa Raševićem sam imao korektan odnos, iako je bio upoznat sa lošim uslovima, bio je nemoćan, jer je morao izvršavati naređenja”, pojasnio je Zeković.

Milorad Kronojelac, bivši upravnik KPD Foča, osuđen je na 15 godina zatvora pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) za počinjene zločine. Njegov zamjenik Todović osuđen je na 12 i pol godina, dok je komandir straže u KPD Foča Mitar Rašević osuđen na sedam godina zatvora.

Nakon dva mjeseca od dovođenja, kako je ispričao svjedok, pokušao je bijeg iz KPD Foča, ali su ga u selu dočekali naoružani mještani koji su mu ruke vezali i vratili ga nazad.

Svjedok je iskazu opisivao mučenja, zlostavljanja i ubistva, koja su kako je istakao, bila svakodneva pojava.

Napomena: Iskaz svjedoka Zekovića pročitan je na suđenju Milanu Todoviću, optuženom da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), jednu žensku osobu “kupio” od drugih vojnika i silovao je u oktobru 1992., da bi je od decembra iste godine pa do 5. marta 1993. prisilio na seksualno ropstvo, držeći je zatvorenu u nehumanim uslovima, i pri tome ju je fizički i seksualno zlostavljao.

 

izvor:detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

 

 

Herceg Novi (Crna Gora) : 26. godišnjica od deportacije bosanskih izbjeglica

Crnogorska policija u maju i junu 1992. godine uhapsila je najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Među uhapšenima, više od 60 civila su bili bošnjačke nacionalnosti, dok ih je nekoliko osoba bilo srpske nacionalnosti.

Većina izručenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela mučenje i na kraju su razmijenjeni. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima nekih žrtva deportovanih iz Herceg Novog traga.

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Anima danas su u podne, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi, odakle je većina izbjeglica organizovano nezakonito deportovana, položili cvijeće i zajednički odali počast žrtvama.

Anadolu Agency (AA)

 

_ _ _ _ _

IN MEMORIAM : 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/25/in-memoriam-26-godina-od-deportacije-bosansko-hercegovackih-izbjeglica-iz-crne-gore-1992-godine/

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/19/26-godina-od-deportacije-bosansko-hercegovackih-izbjeglica-iz-crne-gore-1992-godine/

IN MEMORIAM : 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

IN MEMORIAM

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/19/26-godina-od-deportacije-bosansko-hercegovackih-izbjeglica-iz-crne-gore-1992-godine/

[FAKSIMILI] Zaboravljaju : Foča se ponovila

Zaboravljaju : Foča se ponovila
[FAKSIMILI]

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA

“Foča više nije Foča, nema obilježja i nema ljudi koji su je činili Fočom.”
Taib Reko, bivši logoraš

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMIL] Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.)

 

Dnevni avaz, od četvrtka, 28.oktobra 1999. piše:
U posljednja tri dana na području općine Foča, tačnije u Mjesnoj zajednici Jeleč ekshumirane su 32 žrtve iz dvije masovne grobnice i više pojedinačnih.
U jednoj od masovnih grobnica u selu Kratine ekshumirano je osam tijela Bošnjaka koji su strijeljani početkom agresije. To su Edhem Šljivo, Abid Srnja, Omer Srnja, Mustafa Srnja, Zulfo Srnja, Elvedin Srnja i Nedžad Srnja.
…U jednoj od pojedinačnih grobnica ekshumirano je tijelo Almase Bibović (1904.), piše Dnevni avaz.

izvor:Dnevni avaz,četvrtak,28. oktobra 1999.

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

FOČA, XXV GODINA OD GENOCIDA : MASOVNE GROBNICE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/?s=masovne+grobnice+u+fo%C4%8Di

Ispravljanje krivih Drina : Dossier dr Stanić (foto)

SPALJIVANJE ILUZIJA
Ispravljanje krivih Drina : Dossier dr Stanić (foto)

S rogatim se teško bosti, ako i ti nemaš rog! – kaže jedna narodna. Udariti na vjetrenjače, ni to ne ide…
Isto tako ispravljanje “krivih Drina” je uzaludan posao. Teško je našem tzv bošnju dokazati očigledne činjenice i fakte. I “nevjernim tomama”, “tošama”,
babama, pa i finoj gradskoj raji i “antifa” raji, itd…itd…itd…
A gole činjenice su:
1. dotični nije imao kuću. Stanovao je u stanu, u zgradi.
2. dotični je bio član tzv Kriznog štaba srpske opštine Foča.
3. dotični je više puta išao u Crnu Goru da angažuje/regrutuje tzv “srpske dobrovoljce”.
4. dotični je ubijen u decembru 1992., a ne u julu 1993. Ko ne vjeruje neka ode u Fočanski muzej!
5. dotičnog je ubio tzv vojvoda radi ratnog profiterstva.

Šta reći? Ispraviti krivu Drinu! – Teško! Evo imena dotičnog na Spomeniku ubijenim srbima u Kozijoj Luci. Ko ne vjeruje fotografiji, nek’ ode na lice mjesta i nek’ se uvjeri!

 

 

 

Fočak пре 9 година:
Sekul Stanić je bio i ostao veliki čovjek. Žalosno je što se oko njegove smrti šire neistine. Činjenice su da je upravo dr.Stanić na početku rata u Foči,kao direktor ustanove, omogućio srpskim snagama da uđu i zauzmu bolnicu. U decembru 1992. je odlučio da se odseli za Srbiju gdje mu je bila porodica. To su saznali lokalni gospodari rata i odlučili su da ga opljačkaju jer je doktor bio imućan. Uhapsili su ga i sproveli u zatvor van Foče nakon čega je “pronađen” obješen u ćeliji. Slučaj nikada nije riješen i vodi se kao samoubistvo. Zbog tog divnog čovjeka ne treba lagati o okolnostima njegovog ubistva. Niti je ubijen prilikom povlačenja srpskih snaga, jer se Srbi nikada nisu povukli iz Foče, niti zbog zaštite Muslimana. Ubijen je zbog najnižih ljudskih poriva- pljačke. Ne skrnavite njegov lik i djelo lažima.

 

 

 

 

 

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČA : Ni dan-danas nije podignut spomenik žrtvama u dvorani “Partizan”

 

Ni dan-danas opštinsko rukovodstvo nije dozvolilo Udruženju “Žena žrtva rata” da podigne spomenik žrtvama u dvorani “Partizan”, ali je dozvolilo podizanje spomenika njhovim dželatima.
Citirana rečenica iz OSLOBOĐENJA, od 20.09.2004. važi i danas kao i prije 14 godina.

OSLOBOĐENJE,20.09.2004. piše:
Ni dan-danas opštinsko rukovodstvo nije dozvolilo Udruženju “Žena žrtva rata” da podigne spomenik žrtvama u dvorani “Partizan”, ali je dozvolilo podizanje spomenika njhovim dželatima
Umjesto žrtvama, spomenik zločincima
Foca u RS još je pod sankcijama americkog Kongresa i sudeci po onom što se u njoj dešava teško da ce se stvari promijeniti na bolje. Jedan od primjera je odbacivanje zahtjeva Udruženja Žena žrtva rata, kojem nije dozvoljeno postavljanje spomen-ploce na objekat bivše sportske dvorane Partizan. Traže to clanice ovog udruženja, žene Foce zlostavljane u Partizanu, mjestu iz kojeg su do stanovnika BiH, svijeta, haških istražitelja stigla najteža svjedocenja o zvjerstvima pocinjenim nad Bošnjakinjama …..
(OSLOBOĐENJE,20.09.2004.)

OSLOBOĐENJE,23.09.2004. piše:
Udruženje Žena žrtva rata ne odustaju od namjere da 30. septembra postave spomen ploču na zgradu Partizan, sportsku dvoranu u kojoj su 1992. godine zlostavljane Bošnjakinje iz Foče.
Ploča je izrađena, navodi OSLOBOĐENJE,23.09.2004., i na njoj ispisan tekst:
APRIL – AVGUST 1992.
Nečovječna i monstruozna zlodjela
izvršena su nad bošnjačkim djevojčicama,
djevojkama, i ženama u Foči.
Opomena da se više nikada i nikome
ne ponove ovakva i slična zlodjela.
Ploču podižu preživjele žrtve.
(OSLOBOĐENJE,23.09.2004.)

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[UPITNIK] : Pivsko jezero kao grobnica ubijenih bošnjaka Fočaka 1992. – 1995.

UPITNIK : Pivsko jezero kao grobnica ubijenih bošnjaka Fočaka 1992. – 1995.

Od nama poznatog izvora dobili smo neke informacije o mogućim masovnim grobnicama ubijenih Fočaka 1992. – 1995.
Jedna od mogućih grobnica je Pivsko jezero. Naš izvor tvrdi da su mnoga tijela bošnjaka odvožena i bačena u Pivsko jezero.
Druga moguća grobnica je prostor kod KP Doma Foča i Mosta Stradanja do nekadašnje Kanare (klaonice stoke) prema Bolnici uz samu rijeku Drinu.
Treća moguća i najvjerovatnija grobnica nalazi se na samim Sastavcima, na mjestu sadašnjih bazena i hotela u izgradnji…

Pivsko jezero je vještačko jezero u Crnoj Gori. Nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore u općini Plužine. Površina jezera je 12,5 km², dužina 45 km, a najveća dubina je 188 m. Nadmorska visina iznosi 675 m, što ga čini najvećim vještačkim jezerom u Crnoj Gori.
Jezero je nastalo pregradom kanjona rijeke Pive, izgradnjom visoke brane od 220 m. Izgradnja brane počela je 1967. godine i završena je 1975. Nastankom jezera potopljeno je staro naselje Plužine, kao i manastir Piva, koji je premješten na novu lokaciju. Jezero se koristi za potrebe hidroelektrane Piva i predstavlja glavni energetski potencijal Crne Gore.
(Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije)

priredio: Kenan Sarač
fotografije Pivskog jezera:Vikipedija/google/screenshot
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Mogucih grobnica ima i na povrsinskom kopu budanj i u ponoru izmedju dva tunela na kod Miljevine,samo to treba dobro procesljat.
Asim Hambo

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine

U petak, 25. maja 2018. godine, u podne, na prostoru ispred glavnog ulaza u Centar bezbjednosti Herceg Novi, memorijalno okupljanje radi obilježavanja 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

HAPŠENJA U CRNOJ GORI
U maju i junu 1992. godine, najmanje 66 izbjeglih muslimana iz Bosne i Hercegovine
nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno pripadnicima – njima
neprijateljske – vojske bosanskih Srba u BiH, koji su najveći broj njih likvidirali. Samo
dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore.
Pored muslimana iz BiH, na teritoriji Crne Gore istovremeno je uhapšeno i 33 izbjeglica srpske nacionalnosti, koji su vraćeni u Republiku Srpsku radi mobilizacije. Za razliku od izbjeglih muslimana, deportovani izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirani kao taoci, niti je poznato da je bilo ko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije.
Najveći broj uhapšenih izbjeglica doveden je u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su organizovano 25. i 27. maja autobusima transportovani u koncentracioni logor KPD Foča, odnosno na neutvrđenu lokaciju u istočnoj BiH (Republici Srpskoj). Svi muslimani deportovani jednim autobusom 27. maja 1992. ubijeni su vjerovatno istog dana i bačeni u Drinu.
Još uvijek nijesu pronađeni posmrtni ostaci svih tih žrtava. Ostale muslimanske izbjeglice uhapšene su u Baru, Podgorici ili u području blizu granice sa BiH takođe
krajem maja 1992. godine i deportovani pojedinačno u logor u Foču ili agentima bosanskih Srba, poslije čega im se gubi svaki trag.

(Predmet „Deportacija“, IZVJEŠTAJ: Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori, Izvještaj je izradio tim HRA u saradnji s advokatom Bogdanom Ivaniševićem, Podgorica, maj 2013.)

Od oko stotinu bosansko-hercegovačkih izbjeglica koje je crnogorska policija, s proljeća 1992. godine, nezakonito uhapsila i deportovala borcima Radovana Karadžića gotovo svi su pobijeni. Ekrem Čemo (1953) iz Foče, jedan je od rijetkih koji je ostao živ. Živi u Njemačkoj. Izbjegava novinare. O svojoj golgoti prvi put govori za jedan medij:
“Uoči krvavog rata u Bosni i Hercegovini sklonio sam se sa suprugom Eminom i dvoje maloljetne djece u Crnu Goru, u Bar, gdje sam godinama ljetovao i imao mnogo prijatelja. Uoči mog hapšenja policajci su nekoliko puta dolazili kod Abdulaha Kamerića i Ramiza Babića, mojih zemljaka iz Foče, koji su kasnije ubijeni. Saslušavali su ih tokom noći, rano izjutra, u po bijela dana. Hapsili su ih i puštali. Nakon nekoliko dana, 21. maja 1992. godine, ujutro oko sedam sati, dok smo nas trojica pili kafu, kombi pun policije naglo se zaustavio ispred zgrade. Naoružani policajci su munjevito opkolili zgradu. Dvojica policajaca su nam oprezno prilazila. Narediše da pođemo sa njima na informativni razgovor. Strpaše nas u kombi. U njemu je pokunjeno sjedio moj poznanik iz Foče, neki Remzija, zaboravio sam mu prezime”, svjedoči specijalno za “Vijesti”, Ekrem Čemo.
Saslušavao me nepoznati čovjek. Predstavio se kao policajac iz Foče. Kasnije smo saznali da je to bio zloglasni Mišo Stevanović zvani Šumar. On je Bosance masovno hapsio po Crnoj Gori. Nakon jednog sata ponovo uđe policajac, sa nekim spiskom. Naređuje: “Neka ostanu Ekrem Čemo, Ramiz Babić, Abdulah Kamerić, Šefko Kubat i Šaćir Redžo. Ostali su slobodni”.
(FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom, objavljeno:25. februara , 2018.; objavljeno 2005. Vijesti)

Koliko je samo bošnjaka deportovano iz Crne Gore, Srbije u KP Dom Foča? I tu im se gubi svaki trag.Među njima su i tri brata Rikalo iz Čohodar mahale.
(FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?, objavljeno:9.januara , 2016.)

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

 

 

Stradanje porodice Pačo sa Tjentišta, općina Foča

Porodica Pačo je pobjegla od četničkog noža, a stradala od ustaškog.
Porodica Pačo bježeći iz Foče, utočište je našla u Ahmićima. No ne zadugo.

Spisak imena 116 žrtava masakra u selu Ahmići, općina Vitez. Pokolj je izvršen u ranu zoru 16.04.1993. od strane 4 bojne Vojne policije HVO i jedinice Jokeri. Za ovaj ratni zločin, pred Haškim Tribunalom, osuđen je Dario Kordić na 25 godina zatvora.
Ubijeni su:

1. Ahmić Hazim, 69 godina

2. Ahmić Čelebija, 65 godina

3. Ahmić Džemal, 72 godine

4. Ahmić Rasma, 66 godina

5. Ahmić Redžib, 66 godina

6. Ahmić Hajra, 73 godine

7. Ahmić Zulejha, 25 godina

8. Ahmić Munib, 58 godina

9. Ahmić Đulba, 53 godine

10. Ahmić Hajrudin, 35 godina

11. Ahmić Razija, 32 godine

12. Ahmić Naser, 33 godine

13. Ahmić Zehrudina, 27 godina

14. Ahmić Sejo, beba, nepuna 4 mjeseca

15. Ahmić Šuhret, 38 godina

16. Ahmić Husejn, 63 godine

17. Ahmić Zahir, 47 godina

18. Ahmić Mineta, 35 godina

19. Ahmić Semir, dijete, 10 godina

20. Ahmić Sakib, 58 godina

21. Ahmić Sadeta, 54 godine

22. Ahmić Samir, 19 godina

23. Ahmić Alija, 56 godina

24. Ahmić Latifa, 53 godine

25. Ahmić Muris, 27 godina

26. Ahmić Smaila, 24 godine

27. Ahmić Sabira, 23 godine

28. Ahmić Alma, dijete 15 godina

29. Ahmić Esad, 51 godina

30. Ahmić Hajra, 19 godina

31. Ahmić Ismail, 62 godine

32. Ahmić Nadira, 47 godina

33. Ahmić Besim, 26 godina

34. Ahmić Hašim, 62 godine

35. Ahmić Fahrudin, 38 godina

36. Ahmić Ramiz, 70 godina

37. Ahmić Nazif, 43 godine

38. Ahmić Asim, 40 godina

39. Ahmić Rasim, 29 godina

40. Ahmić Amir, dijete, 15 godina

41. Ahmić Elvedin, 19 godina

42. Ahmić Islam, 47 godina

43. Ahmić Mujo, 35 godina

44. Ahmić Šefik, 44 godine

45. Pezer Halid, 18 godina

46. Pezer Siradž, 45 godina

47. Pezer Fata 44 godine

48. Pezer Kasim, 66 godina

49. Pezer Osman, 31 godina

50. Pezer Mustafa, 57 godina

51. Pezer Ćazima, 54 godine

52. Pezer Fadil, 27 godina

53. Pezer Šefik, 52 godine

54. Pezer Ahmed, 27 godina

55. Pezer Sakib, 43 godine

56. Pezer Mevludin, 19 godina

57. Kermo Fahrudin, 53 godine

58. Krdžalić Huso, 32 godine

59. HrustanovićMeho, 65 godina

60. Hrustanović Zarfa, 63 godine

61. Arnaut Elvis, dijete, 7 godina

62. Trako Mehmed 49 godina

63. Pjanić Muamer, 22 godine

64. Zec Sabahudin, 38 godina

65. Zec Hajra, 39 godina

66. Zec Alisa, dijete, 14 godina

67. Šehić Enver, 34 godine

68. Šehić Elvis, dijete, 10 godina

69. Pehlivanović Redžep, 43 godine

70. Pehlivanović Sadika, 35 godina

71. Osmančević Sabahudin, 29 godina

72. Karić Ibrahim, 51 godina

73. Ramić Zenur, 34 godine

74. Ramić Amir, 24 godine

75. Pušćul Muzafer, 36 godina

76. Džidić Muharem, 28 godina

77. Džidić Nedžad, 21 godina

78. Šiljak Adem, 38 godina

79. Dedić Mustafa, 46 godina

80. Dedić Fariz, 24 godine

81. Hrnjić Mehmed, 48 godina

82. Hrnjić Admir, 24 godine

83. Heleg Munib, 50 godina

84. Ribo Munib, 35 godina

85. Čerimić Mehmed, 45 godina

86. Čerimić Ajša, 41 godina

87. Čerimić Edin, dijete, 17 godina

88. Čerimić Elvedin, dijete, 14 godina

89. Čerimić Sanela, dijete, 7 godina

90. Salkić Osman, 63 godine

91. Salkić Sabiha, 65 godina

92. Salkić Mirnesa, 24 godine

93. Salkić Šuhra, dijete, 7 godina

94. Salkić Emsad, 36 godina

95. Salkić Nihada, 33 godine

96. Salkić Senad, dijete, 7 godina

97. Salkić Nermin, dijete, 4 godine

98. Salkić Melisa, dijete, 2 godine

99. Salkić Fatima, 36 godina

100. Salkić Adis, dijete, 15 godina

101. Salkić Adisa, dijete, 13 godina

102. Pezer Halid, 18 godina

103. Pezer Aziz, 81 godina

104. Harčević Fatima, 81 godina

105. Pačo Fehim, 59 godina

106. Pačo Huso, 21 godina

107. Pačo Nusret, 27 godina

108. Pačo Zaim, 25 godina

109. Brka Abdulah, 48 godina

110. Imširević Galib, 30 godina

111. Imširević Ekrem, 49 godina

112. Alić Ešref, 45 godina

113. Neslanović Mehmed, 56 godina

114. Mrkonja Sabahudin, 39 godina

115. Mrkonja Samir, dijete, 17 godina

116. Brkić Enver, 24 godine.

napomena:spisak i fotografija preuzeti sa fb ZDK

Reference/ izvori:

Internet

Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.
497 str. : ilustr. ; 25 cm

Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.
461 str. ; 24 cm

Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine

– Privatni izvori informacija…

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

[SVJEDOČENJA] Foča 1992. : Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod “Derbija” na Autobuskoj stanici u Foči

…zapisnik iz Haga sa suđenja Krnojelcu…Zapisano je ovako:
– Zelja je došao 21. jula i izveo Frašto Emira, Esada Kiselicu, Rikalo i Nurku Nišića….
Moj Emir je molio da ga ne tuče….Sve to ima zapisano javno… imam taj isječak.
Eh,,, njih trojicu su likvidirali tu veče, a Emira tek sutradan…
Pošto su ga Klanfa (Klanfa je Radomir Kovač, op.p.) i Zelja (Zelja je Dragan Zelenović, op.p.) odveli kod Miće Pavlovića da im Mićo da naš porodični novac, koji su moji ostavili na čuvanje…Mićo je dao dio novca Emiru …
Tada su Emira ubili kod “Derbija” na Autobuskoj stanici….Bio je mrtav 4 dana…Tada ga bacaju kod Ćehotonskog mosta, 2 metra od betonske grede i dovoze kamenje i zatrpaju…
Kemalemir Dženan Frašto

 

Radovan Kovač Klanfa ga je ubio.
Šeta se po FOČI.
Od Zelje mi je dolazila poruka sa potraznjom 20 hiljada maraka da kaže.
Pokusao sam da organizujem exhumaciju…Došli su mi sa prijetnjom nemoj da te mrak pojede kao što to je brata.
Prijetnja je od jednog Fočanakog četnika.
Ne znam ga.
Sve ove informacije zna Sipa i Institut za traženje nestalih osoba.
I ništa ništa do sada.
Neznam šta da radim.

Dvojica ubica je uključeno Zelja- Dragan Zelenović i Klanfa- Radomir Kovač

Obadvojica su ga mučili i ubili.

 

 

priredio: Kenan Sarač
fotografije:Kemalemir Dženan Frašto/internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

vidi i ove naslove:

FOČA 1992. KP Dom : ODVEDENI NA PUT BEZ POVRATKA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/17/foca-1992-kp-dom-odvedeni-na-put-bez-povratka/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom

MOŽETE LI SPAVATI SA TOM TAJNOM?
EMIR FRASTO 1964, MOJ DRAGI BRAT JE
ODVEDEN IZ KPD 21 JUNA 1992. U 18:00 SA VEČERE. ODVEO GA JE ZELJA SA GRUPOM OD JOS ČETVERO.
GUBI MU SE SVAKI TRAG.
MOLIM DA AKO IKO ZNA GDJE JE UKOPAN ili GDJE SU MU KOSTI DA MI JAVI.
OD TOLIKIH KOMŠIJA U FOČI MORA NEKO BITI ČOVJEK I REĆI.
MOŽETE LI SPAVATI SA TOM TAJNOM?
Kemalemir Dženan Frashto
27. srpanj · 2015 ·

Fočanski kreatori genocida (DANI, broj 375 od 20.08.2004.)

Fočanski kreatori genocida
Zločincima nema ko da sudi
A gdje je Haag?

Zločinci

Fočanski kreatori genocida

Ideolozima genocida u Foči smatraju Vojislava Maksimovića (bio je profesor književnosti na sarajevskom Filozofskom fakultetu), Velibora Ostojića (bivšeg ministra za informiranje u Vladi RBiH) i Petka Čančara (bio je predsjednik Vijeća općina u Skupštini BiH).

Krizni štab koji je nadzirao etničko čišćenje činili su: Miroslav Stanić, predsjednik SDS-a Foča i direktor “Trikotaže”, Radovan Mandić, ljekar, Čedo Zelović, profesor, Zdravko Begović, jedan od direktora u ŠIP-u “Maglić”, Dragan Gagović, načelnik policije u Foči, Zoran Vukadinović, do rata radio u goraždanskom SUP-u, Josif Miličić, nastavnik historije, Radojica Mlađenović, predsjednik Izvršnog odbora SO Foča, Ljubo Ninković, predratni republički funkcioner, Sekula Stanić, ljekar, Nade Radović, direktor “Temike”, i Simo Stanojević, nastavnik.

Ratni prijeki sud u Foči činili su: Rajko Bojat, predsjednik, Jelena Lela Milić, sudija, Mišo Jovičić, advokat, i Slobo Starović, automehaničar.

(Iz knjige Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992-1995; Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2004.)

Oni znaju gdje su nestali Bošnjaci 
Egzekutori iz KP Doma 
Prema svjedočenjima preživjelih logoraša, za nedjela u KP Domu odgovorni su:
Milorad Krnojelac (predratni nastavnik matematike), zapovjednik logora u Foči od 17. aprila 1992. do augusta 1993.
Zoran Sekulić (predartni uposlenik “Oslobođenja”), zamijenio Krnojelca na mjestu zapovjednika KP Doma.
Savo Todorović, zvani Bunda, zamjenik upravnika logora. Prije rata radio u KP Domu.
Mitar Rašević, komandir obezbjeđenja logora. Prije rata bio komandir straže u KP Domu Foča.
Rade Gagović, pomoćnik obezbjeđenja u logoru. U Foču došao iz KP Doma Zenica.
Zoran Vladičić, glavni isljednik u logoru. Prije rata bio kriminalistički tehničar u fočanskom SUP-u.
Vojislav Starović, zvani Vojo, isljednik u logoru. Prije rata bio rukovodilac kriminalističke službe fočanskog SUP-a.
Mišo Koprivica, isljednik u logoru. Prije rata bio referent kriminalističke službe u fočanskom SUP-u.
Petko Gašević, isljednik u logoru. Prije rata radio kao drvni tehničar u ŠIP-u “Maglić” i bio, kao rezervni kapetan, pomoćnik komandanta TO za obavještajne poslove.
Slavko Koroman, pomoćnik zapovjednika službe obezbjeđenja u logoru. Prije rata bio stariji stražar u KP Domu.
Milenko Burilo, najzloglasniji stražar logora. Prema svjedočenju preživjelih, predvodio je grupu stražara koja je izvršila stravične zločine nad logorašima 24., 25. i 28. juna 1992. Prije rata bio stražar u KP Domu.
Radivoje Jegdić, predratni radnik KP Doma, prvih dana napada na Foču djelovao sa “Belim orlovima”, a kasnije je bio član grupe koja je po Crnoj Gori hvatala Bošnjake i dovodila ih u logor. Sa njim je išao i Mišo Stevanović, zvani Šumar. Svojevremeno je ministar MUP-a Crne Gore Pavle Bulatović priznao da zna za ta hapšenja. U Foču je na ovaj način iz Crne Gore vraćeno 38 Bošnjaka. Samo osmorica su preživjela.
Osim njih, u KP Domu je bilo još na desetine stražara koji su čuvali logoraše.
(DANI, broj 375 od 20.08.2004.)

Krvoproliće na Miljevini

A gdje je Haag?

Brico Mujo Kunovac cijeli svoj život je proveo u Miljevini. Svi su ga znali, jer malo je onih koji bar jedanput nisu bili u njegovoj radnji. U porodičnoj kući je živio sa suprugom, sinom, snahom i dva unuka, koja su neposredno pred rat trebala krenuti u školu. Petog maja 1992. nakon napada na Poljici (iznad Jeleča, na putnom pravcu Kalinovik – Miljevina) kod Kunovaca je došlo šest članova porodice njegove snahe iz Jeleča.

Istoga dana je “minolovac” (kamioni koje su vozili Bošnjaci, a koji su išli ispred srpskih kako ovi ne bi naletjeli na minu) prošao, a kamion pun vojske naletio na minu. Poginulo ih je 40. Nakon toga je u Foči proglašena trodnevna žalost.

Među nastradalima je bio i Mićo Vuković, zet Blagoja Eleza, koji je bio bliski rođak Pere Eleza, samozvanog srpskog vojvode i najozloglašenijeg četnika na tom području. Mićin brat Ranko je odmah nakon nesreće otišao u kuću Muje Kunovca i odveo ih sve u Tunele, putni pravac Foča – Miljevina (dva dana prije masovne grobnice na Miljevini, otkrivena je i masovna grobnica u Tunelima, dosad je pronađeno 36 tijela), i pobio.

Još jedan brat Ranka Vukovića, Luka, poginuo je, a on je uhvatio Aliju Kibrića i natjerao ga da mu pokaže gdje je Luka ukopan. Svjedoci tvrde kako je potom Aliji odsjekao glavu i nabio je na kolac pored mjesta gdje je Luka ubijen.

Danas Ranko Vuković živi u Foči i smatra se organizatorom šverca između Crne Gore i Foče.

Inače, komandant tzv. Miljevinske čete bio je Pedo Trivun – trenutno u bjekstvu u Srbiji. Naredbodavac likvidacija Bošnjaka na Miljevini bio je predsjednik SDS-a Miljevine – Pavle Elez. I tadašnji komandir stanice policije, a današnji penzionirani policajac Mićo Olović, prema svjedočenju preživjelih, počinio je nekoliko zločina: navodno je učestvovao u ubistvima Murisa Hrbinića, Hamida Muhovića, Ahmeta Ramovića i jednog romskog djeteta, u mjestu Mitrovo Vrelo 6. juna 1992. Pored ovoga, Olović je 9. juna naredio da tadašnji rezervni sastav policije u Miljevini, u kome su bili i Aleksa Marković i Rade Drašković, dovede u stanicu policije 36 Bošnjaka, sve očeve i sinove, koje je lično ispitivao, a poslije toga im se gubi svaki trag.

Miško Savić je došao u kuću po Zaima i njegovog sina Zikriju i odveo ih u KP Dom u Foči – pretpostavlja se da su ubijeni na mjestu pronađene masovne grobnice. Nakon toga se uselio u njegovu kuću i “živio” sa Zaimovom ženom Ramizom. Jednu noć se napio, odveo je na most pored miljevinskog motela, koji je visok dvadesetak metara, i bacio je. Danas Miško živi na Miljevini, sretno oženjen.

Ovo su samo neki od zločina počinjenih na području Miljevine u toku proteklog rata koji nikad nisu procesuirani.
(DANI broj 375 od 20.08.2004.)

Zločini: Šta sve kriju masovne grobnice u Foči 
Zločincima nema ko da sudi

Na području fočanske općine pronađeno je i ekshumirano oko 800 tijela. Najnovijim otvaranjem dviju grobnica, ali i pronalaženjem još nekoliko lokaliteta čije će tajne uskoro biti otkrivene, traganje za nestalim moglo bi biti završeno. Slijedi identifikacija i – dženaza
Masovna grobnica u Budnju: Dosad je pronađeno 76 tijela 
“Čekamo vaskrsenje mrtvih”, piše na spomeniku-križu postavljenom prije pedesetak godina nasred livade u fočanskom selu Budanj. Razlog: partizani su u Drugom svjetskom ratu, u Četvrtoj ofanzivi, upravo na tom mjestu imali konačni obračun sa četnicima istočne Bosne, kojih je tada pobijeno, navodno, oko hiljadu. Njihova tijela su pobacana u ponor ispod Budnja.
Savršenu tišinu oko spomenika narušava zvuk bagera koji kopa pedesetak metara dalje – Federalna komisija za nestale upravo otvara treću jamu. U dosadašnje dvije pronađeno je 76 tijela fočanskih Bošnjaka koji se od ‘92. vode kao nestali. Prema prvim informacijama, pretpostavlja se da bi u ovoj masovnoj grobnici mogao biti pronađen veći broj Fočaka, Bošnjaka koji su na početku rata bili zatvoreni u KP Domu, te da će ovo biti dosad najveća pronađena grobnica na području fočanske općine.
“Tražim oca i brata” Dok stoji pored grobnice nekadašnjeg površinskog kopa Rudnika “Miljevina”, Šefik Brković kaže: “Tražim oca i brata.” Došao je iz Mostara čim je u novinama pročitao da je u grobnici pronađena lična karta njegovog oca Hasana (1938.). “Odveden je 1992. iz naše kuće u Điđevu, zajedno sa mojim mlađim bratom Ekremom (1968.), u KP Dom. Od tada, godinama pokušavamo da ih nađemo. Samo da se to već jednom završi, da ih sahranimo”, kaže Šefik dok mu pogled luta preko grobnice.
Druga lična karta pronađena u ovoj grobnici glasi na ime Fadila Divjana, inžinjera koji je na početku rata pobjegao u Crnu Goru, ali su ga tamošnje vlasti izručile fočanskim Srbima, koji su ga vratili i zatvorili u KP Dom. Sve dosad se vodio kao nestao.
Prema svjedočenjima preživjelih Bošnjaka, kroz logor u KP Domu, od otvaranja 17. aprila 1992. do 10. oktobra 1994., prošlo je oko 800 Fočaka – uglavnom onih koji su ostali u svojim kućama, vjerujući da im se neće desiti ništa loše i da će im komšije Srbi pomoći.
Iz KP Doma je razmijenjeno 248 Bošnjaka, a još 314 odvedeno na razmjene, nakon kojih im se izgubio svaki trag?! Prema tvrdnjama porodica, u logor su odvedena 63 lica koja se vode kao nestala i nikad i nisu dovedeni u KP Dom, a 38 Bošnjaka je ubijeno na najsvirepije načine – strijeljanjem, premlaćivanjem i klanjem na drinskom mostu.
“Gledali smo kroz prozor naše ćelije, Džafer Kovač i ja, kad su u prostoriji za ispitivanje drvenim palicama, šakama, nogama i gumenim kablovima tukli Nurku Nikšića, Kemu Dželilovića, Muniba Veiza i Džemu Vahidu (oni su bili među najuglednijim Fočacima, prim. aut.). Lično sam vidio kad su Muniba Veiza, Mustafu Kulogliju, Halima Konju i Kemu Dželilovića tukli drvenim palicama i šakama. Čuli su se jauci… Nakon toga pucnji – šest puta”, ispričao je jedan preživjeli logoraš, dalje se sjećajući: “Znam da je tu noć padala kiša. Poslije pucnjave sam vidio Milenka Burila koji je nosio ćebad. Gurao je leševe na ćebad… Dragan Popržen, također zatvoren sa nama, poslije ove noći mi je pričao da je on prao krv i čistio ćeliju, te da je Munib Veiz bio saradnik Đulimana u aferi ‘Fočatrans’, zbog čega je i ubijen.”
Krvavi Vidovdan

Munib Veiz je bio fočanski trgovac, jedan od onih ljudi koje je poznavao skoro kompletan grad. Istina je da je bio prijatelj i sa Đulimanom, nekadašnjim direktorom “Fočatransa”. Ubijen je, prema svjedočenju preživjelih, uoči Vidovdana 1992., kada je likvidirano još tridesetak Bošnjaka – izvedeni su i zaklani ili ustrijeljeni na drinskom mostu.
Bošnjaci su iz logora odvođeni na radove. Dvije grupe, u kojima je bilo po tridesetak dobrovoljaca – oni koji su izlazili “na rad” imali su bolju hranu – odvedene su, navodno, na branje šljiva. Za njih se više nikad nije čulo. Grupa od tridesetak ljudi odvedena je na goraždansko ratište – bili su živi štit o kome danas nema ko da svjedoči: oni koji nisu poginuli u unakrsnoj vatri, strijeljani su da bi šutjeli. Nisu rijetkost bile ni pojedinačne egzekucije…

Otkako je pronađena prva masovna grobnica na području Foče, postoji ideja da se u ovom gradu održi zajednička dženaza, te da se žrtvama izgradi memorijalni centar. Ideju podržava Udruženje građana, ali i fočanske vlasti, što nam je potvrdio Lutvo Šukalo, predsjednik Skupštine opštine Foča, koji tvrdi da protiv takve ideje nema ništa ni sadašnja srpska vlast. Ukoliko se slože porodice, u Foči će se klanjati zajednička dženaza za sve žrtve pronađene na području Miljevine.
(piše: Dženana Karup-Druško, DANI broj 375 od 20.08.2004.)

korištena arhiva magazina Dani iz 2004. godine.

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.

Deveti je maj. Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša. Voljela bih da nema ovog zadnjeg, ali…Opet se sjećam svojih logoraša: sjećam se oca rahmetli i njegovih 828 dana provedenih u KPD Foča, sjećam se dana kada sam primila poruku Crvenog križa, kojom javlja da je živ, sjećam se novembra 1997. kada je od posljedica zatočeništva umro u 44.godini. Sjećam se daidže rahmetli, koji nikada nije primio moju poruku Crvenog križa, jer “nije posjećen od strane istog” Skoro 20 godina poslije naći ćemo njegove kosti (i gips na ruci) u rudniku Miljevina, zajedno sa još logoraša, odvedenih iz KPD na prisilni rad. Imao je 29 godina. Sjećam se i ostalih logoraša iz KPD Foča, bilo ih je preko 700. Za njih 322 KPD je bio zadnja poznata adresa. Neki se još vode kao nestali. Sjećam se logoraša iz Manjače, Keraterma, Omarske i ostalih iz preko 600 logora u BiH. Ali, Hag kaže da ih je “malo”, valjda zato što su oni za Hag samo brojevi. Za nas, njihove porodice nisu brojevi, osobe su. I mnogo, jako mnogo nedostaju. Evropo sretan ti 9. maj, Dan logoraša!
Sanela Hodzic Avdic

izvor:fb Sanela Hodzic Avdic

 

design:Kenan Sarač
fotografije:fb Sanela Hodzic Avdic
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom-foto/

PODSJETNIK : DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DAN EVROPE, DAN LOGORAŠA BIH, DAN SJEĆANJA NA UBIJENU DJECU
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/podsjetnik-dan-pobjede-nad-fasizmom-dan-evrope-dan-logorasa-bih-dan-sjecanja-na-ubijenu-djecu-sarajeva/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/deveti-je-maj-opet-dan-evrope-dan-pobjede-nad-fasizmom-i-dan-logorasa/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/focanska-je-tuga-pregolema-1992-2018/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

 

1992. – 1995. : Jedno od mjesta masovnih silovanja bio je grad Foča

“Najbrojnije žrtve bile su bosanske Muslimanke, dok je među počiniocima bilo najviše bosanskih Srba. Jedno od mesta masovnih silovanja bio je grad Foča, te je Haški tribunal doneo presudu 2001. godine trojici muškaraca, u kojoj je prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava rekao da je seksualno ropstvo zločin protiv čovečnosti”, navodi se u saopštenju organizacije “Žene u crnom”.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini silovano je oko 20.000 žena, saopštila je ranije organizacija “Žene u crnom”.

izvor:organizacija “Žene u crnom” Beograd

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

PODSJETNIK : DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DAN EVROPE, DAN LOGORAŠA BIH, DAN SJEĆANJA NA UBIJENU DJECU
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/podsjetnik-dan-pobjede-nad-fasizmom-dan-evrope-dan-logorasa-bih-dan-sjecanja-na-ubijenu-djecu-sarajeva/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/deveti-je-maj-opet-dan-evrope-dan-pobjede-nad-fasizmom-i-dan-logorasa/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/focanska-je-tuga-pregolema-1992-2018/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom-foto/

Podsjećanje na rušenje Aladža džamije

Aladža džamija, spomenik neizmjerne umjetničke, kulturne i historijske vrijednosti koji je do temelja srušen u ratu, uskoro će ponovo krasiti Foču.

 

Podsjećanje na rušenje Aladža džamije
– tekst preuzet sa fb Ragib Hodzic, objavljen:7. Maj u 14:19 · –

Aladža džamija

Foča avgust 1992 godine, nedaleko od ušća u rijeku Drinu na desnoj obali Ćehotine, mahala Aladža.
-Nemoj da zataji bilo sta.Bice dosta svijeta, a vjerojatno i gostiju iz Srbije i Crne Gore- reče komadant, bivši profesor univerziteta.
-Neće -odgovorio sam -sve je dobro isplanirao.
Onda on ode, a svijet poče dolaziti.Nisam brojao, ali oko podne je bilo više od dvije hiljade duša.Najvise naoružanih sa zastavama.
Oko deset do dvanaest eto ponovo Komadanta, sa gostima i pratnjom. Bilo je i svestenh lica i crkvenih velikodostojnika.
Razlijeze se jak aplauz, a pripucase i iz oružja.
Oko same džamije postavljena je ptt-traka;iz sigurnosnih razloga. Posjetioci su mogli prici do nje, ali posto se ruši , kameni objekat nisu se bas otimali da stanu u prve redove.
Ja sam traku namjerno primakao bas džamiji, htio sam dokazati da sam školovan čovjek,i to za građevine, i da znam nešto više od običnog minera.

Sunce je u zenitu.To je za mene važno iz razloga što sam pokušao da ga uhvatim na vrhu munare. Komadant je još jednom prilazio -jesi li spreman? -upita me ozbiljno. -Sve je spremno, gospodine komadante! -gotovo da sam mu vojnički raportirao.
-Hajde završi to!-

Kad sam napokon sve obišao i uvjerio da je sve gdje treba, posao sam uz štapinsku žicu ka kutiji inicijatora. Ne žurim. I pogledah uz nju! Opet,kao nekad, vitka i  visoka, vrhom para nebesa i kruži, kao onda kad sam bio dijete,  njiše se, samo što nije pala na mene.
-Nećeš dugo – pomislih i potisnuh ručicu na dolje.
Iz njenih temelja pokulja blijedoplavi , prozirni dim,  kako je on rastao dzamija se smanjivala.
Zatim je odjenula kanonada vatrenog oružja, onog iz puška, pištolja i automata.
Kad se dim izdigao od zemlje, na mjestu gdje je nekada dostojanstveno i mudro, vijekovima postajala slavna Aladža, ostale su dvije hrpe materijala, koji je
pokrivala hrapava i tamna bakarna kupola.
Publika se poče razilaziti, oduševljena i u grupama. Svi ozarenih lica, odlaze sa ove svečanosti, sa osmjesima povicima i pjesmama.

Ispovjest Focanskog srbina, koji je rođen nedaleko od Aladža džamije, kao djete igrao se u njenom okruženju.  N.N. završava gimnaziju i upisuje studij arhitekture u
Sarajevu. Za diplomski rad kao tezu odabira-Aladža džamiju-i bude ocjenjen sa čistom desetkom.
Povratkom u rodni grad zapošljava se u zavodu za urbanizam , početkom agresije biva zadužen za nestanak svih sakralnih muslimanskih objekata u gradu.
Pripada mu posebna čast, kao vrsnom poznavaocu, planiranje, priprema i miniranje ,,Focanske -ljepotice.”

Napomena:Aladža džamija je jedna od jedanaest srušenih dzamija u gradu Foči od strane srpsko-crnogorskog agresora. (mala dopuna:12 srušenih dzamija u gradu Foči – op.K.S.)
Hasan-Pasina dzamija, poznatija kao ALADŽA DŽAMIJA izgrađena je 1550 godine od dobrotvora Hasan Nezira. Svrstava se u najljepše džamije koje su kod nas građene,
i kao takva upisana je registar UNESCO-a.
Nakon rušenja ostaci džamije,kamionima su odvezeni na suprotnu obalu Drine i zatrpani u dvije različite doponije.

tekst preuzet sa fb Ragib Hodzic, objavljen:7. Maj u 14:19 ·

Aladža džamija maketa rad Mirsada Hadžialića

 

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

VIDEO:
Foča, 18.04.1990. – Aladža džamija – ikindija namaz…

Foča i Aladža džamija

 

_ _ _ _ _

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Natpis na Aladža džamiji u Foči iz 1550./51. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/21/natpis-na-aladza-dzamiji-u-foci-iz-1550-51-godine/

Aladža džamija u Foči, Bosna i Hercegovina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/aladza-dzamija-u-foci-bosna-i-hercegovina/

Aladža Moschee in Foča,Bosnien-Herzegowina
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/aladza-moschee-in-focabosnien-herzegowina/

Foča : Veliko groblje (Aladžanski park)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/10/foca-veliko-groblje-aladzanski-park/

SEDAMNAEST FOČANSKIH DŽAMIJA (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/sedamnaest-focanskih-dzamija-foto/

Džamija Hasana Nazira – Aladža džamija u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/dzamija-hasana-nazira-aladza-dzamija-u-foci/

Foča:Slovo o Aladži
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/06/focaslovo-o-aladzi/

Aladža džamija u Foči – ubijanje i uzdizanje monumenta islamske arhitekture
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/29/aladza-dzamija-u-foci-ubijanje-i-uzdizanje-monumenta-islamske-arhitekture/

[stari tekstovi] HUSREF REDŽIĆ : ARHITEKTONSKA KONZERVACIJA ALADŽA-DŽAMIJE U FOČI (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/15/stari-tekstovi-husref-redzic-arhitektonska-konzervacija-aladza-dzamije-u-foci-foto/

Legenda o nastanku Aladže
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/26/legenda-o-nastanku-aladze/

IZ HISTORIJE FOČE : FOČANSKE DŽAMIJE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/06/iz-historije-foce-focanske-dzamije-foto/

Objavljena knjiga Aladža džamija u Foči u izdanju ”Avlije” iz Rožaja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/06/objavljena-knjiga-aladza-dzamija-u-foci-u-izdanju-avlije-iz-rozaja/

FOČA : Aladža džamija 2. avgust, 1992. – 2.avgust, 2018.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/20/foca-aladza-dzamija-2-avgust-1992-2-avgust-2018/

 

 

 

 

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.

Da se nikada ne zaboravi genocid u Foči

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine.
Stradanja Bošnjaka Foče u agresiji na BiH
Skoro tri (3) hiljade ubijenih i nestalih,
hiljade protjeranih. Od 1514 Bošnjaka nestalih
(ubijenih) u Foči do sada je ekshumirano 1014
žrtava, a njihovi posmrtni ostaci pronađeni su
u 514 masovnih i pojedinačnih grobnica.
Na stotine silovanih žena među kojima su
i maloljetnice od 11 godina.

Više o genocidu u Foči 1992. – 1995. možete pročitati na:
Foča 1992 – Prisilno raseljavanje (RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI).pdf

Kliknite da pristupite Fo%C4%8Da_1992_-_Prisilno_raseljavanje_RATNI_ZLO%C4%8CINI_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_.pdf

GENOCID U FOČI 1992.- 1995. – šesti dio
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…

Kliknite da pristupite GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._%C5%A1esti_dio.pdf

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA
izbor tekstova o genocidu u Foči
https://www.academia.edu/…/FO%C4%8CANSKA_JE_TUGA_PREGOLEMA.
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/…/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995…
Genocid u Foči 1992-1995 – 2. dio.pdf
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_…
Genocid u Foči 1992-1995 – treći dio.pdf
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_…
Genocid u Foči 1992. – 1995. (4. dio).docx
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995…
Genocid u Foči 1992. – 1995. (5. dio).pdf
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995…
FOČA 1942. – 1992. – 2017..pdf

Kliknite da pristupite FO%C4%8CA_1942._1992._2017..pdf

GENOCID U FOČI 1992 – 1995 specijal.pdf
https://www.academia.edu/…/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992_-_1995_…
FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA.pdf
https://www.academia.edu/…/FO%C4%8CANSKA_JE_TUGA_PREGOLEMA.…
25 GODINA OD GENOCIDA U FOČI – FOČA : ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI OSTALI NEKAŽNJENI ???
https://www.academia.edu/…/25_GODINA_OD_GENOCIDA_U_FO%C4%8C…
GENOCID : Foča je simbol “ponavljanja historije” na tlu Bosne i Hercegovine
https://www.academia.edu/…/GENOCID_Fo%C4%8Da_je_simbol_pona…
FOČA 1992. : SODOMA I GOMORA U FOČI (ISPOVIJESTI SILOVANIH BOŠNJAKINJA)
https://www.academia.edu/…/FO%C4%8CA_1992._SODOMA_I_GOMORA_…
SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/…/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE…
ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA.pdf
https://www.academia.edu/…/%C5%BDRTVE_FO%C4%8CANSKOG_GENOCI…
FOČA XXV GODINA OD GENOCIDA
https://www.academia.edu/3…/FO%C4%8CA_XXV_GODINA_OD_GENOCIDA
Foča : Samo jedna tuga
https://www.academia.edu/33162940/Fo%C4%8Da_Samo_jedna_tuga
JA I DA HOĆU NE MOGU ZABORAVITI ZATVOR – KP Dom i grad FOČU.pdf
https://www.academia.edu/…/JA_I_DA_HO%C4%86U_NE_MOGU_ZABORA…
Foča – Dokazi o genocidu 1992. – 1995..pdf
https://www.academia.edu/…/Fo%C4%8Da_-_Dokazi_o_genocidu_19…
Dan logoraša…Foča
https://www.academia.edu/329369…/Dan_logora%C5%A1a_Fo%C4%8Da
FOČANSKI KAZAMATI SMRTI.pdf

Kliknite da pristupite FO%C4%8CANSKI_KAZAMATI_SMRTI.pdf

O GENOCIDIMA U FOČI 1992. – 1995.i 1941.-1945..pdf
https://www.academia.edu/…/O_GENOCIDIMA_U_FO%C4%8CI_1992._1…
Foca 1942 1992 Ni bijesa ni mrznje
https://www.academia.edu/…/Foca_1942_1992_Ni_bijesa_ni_mrzn…
KAKO SU ZELENE BERETKE ZE BE SA KOKARDAMA I CRNIM SUBARAMA NAPALE FOCU 7 APRILA 1992
https://www.academia.edu/…/KAKO_SU_ZELENE_BERETKE_ZE_BE_SA_…
VAPAJ S DRINE : Jesmo li zaboravljeni, je li do nas ikome stalo
https://www.academia.edu/…/VAPAJ_S_DRINE_Jesmo_li_zaboravlj…
FOČA :Na zidu sjećanja
https://www.academia.edu/32…/FO%C4%8CA_Na_zidu_sje%C4%87anja
BESJEDA O FOĈI – KULTURA SJEĆANJA
https://www.academia.edu/…/BESJEDA_O_FO%C4%88I_-_KULTURA_SJ…

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

O zločinima u Foči 1992. : Krici iz sale „Partizan“ odzvanjali su Fočom

SVJEDOČENJA
O zločinima u Foči 1992. : Krici iz sale „Partizan“ odzvanjali su Fočom
– Stradali su mi roditelji, amidže, strine, kompletna porodica. Preživjelo je samo nas petero djece. Došla sam zbog sebe i svoje majke koju još nisam pronašla. Tog 13. avgusta sestra i ja smo se dogovorile da, ako tad iz Foče ne izađemo, skočimo u Drinu. To nam je bio jedini izlaz. Dijete sa 12,5 godina tako je razmišljalo nakon što je prethodno bilo u logoru i kućnim pritvorima i prošlo sve što ne bi čovjek poželio nikom da preživi. Ovdje se dešavao horor. Žene, djeca, ubistva, silovanja. Krici su se čuli 500 metara okolo – svjedočila je Sanela Altoka, koja je imala samo 12,5 godina kada je u Foči izgubila kompletnu porodicu, a i sama bila žrtva zločina…

Svjedočenje: Sanela Altoka – Osmić ” Dogovorila sam se sa sestrom da skočimo u Drinu”

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMILI] Foča – Paunci 1992. : Stradanje civila 26.4.1992.

“Kao da me neko uzeo za ruku i odveo me do tog mjesta – prišao sam ostacima spaljene štale, malo zavukao ruku i pronašao kost”, kaže Fahro Kobiljar. (Dnevni avaz, petak, 28. aprila 2000.)
Samo oni koji su te 1992. godine preživljavali u Pauncima, znaju kako se živjelo i umiralo…Ovo su novinarske interpretacije koje se dijelom poklapaju sa onim što se tih dana zaista dešavalo (Dani,28. april 2000.)
Danas, osam godina kasnije (28.4.2000. op. K.S.) i skoro na isti datum, u mezare su spuštene žrtve tadašnjeg pokolja u selu (26.4.1992. op. K.S.) koje im se tada našlo na putu ka njihovom cilju.
Termiz Munira i njen muž Redžo, Fehim Jusufović, rođaci Adila i Husnija Frašto, Hadžira Kobiljar, Meho Kubat, Rašid Borović, Ismet Hasanagić i Ramiz Makaš.(Dnevni avaz, 28.4.2000.)

…..
Ko su ubice
Aprila 1992. godine u Pauncima, kao i na cijelom prostoru fočanske općine ubijali su: Desimir Škorić zvani Deda, Janko Janjić Tuta, Dragan Zelenović Zelja, Zoran Vuković i Dragiljub Kunarac. (Dnevni avaz, 28.4.2000.)

faksimil:Dnevni avaz od 28.4.2000.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

FOČA 1992:Zločini u selu Paunci (na putu između Foče i Goražda)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/19/foca-1992zlocini-u-selu-paunci-na-putu-izmedu-foce-i-gorazda/

Foča 1992. : Prisilno raseljavanje (RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI)

Nekoliko potresnih svjedočenja iz knjige RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI II dio, Helsinki Watch – Odjel Human Rights Watch.
Izdavač je Fond Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, a knjiga je štampana 1993. u Sarajevu. Na 423 strane objavljeni su mnogi ratni zločini, kršenja ljudskih prava…
Pljačke, silovanja, prijeke egzekucije, unakaženja, držanje talaca, opstrukcija humanitarne pomoći, prisilno raseljavanje, napadi na civilne ciljeve, razaranje gradova i sela, razaranje kulturnih objekata neki su od sadržaja knjige. Donosimo neke dijelove koji se odnose na Foču i okolinu Foče.

izvor:RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI II dio, Helsinki Watch – Odjel Human Rights Watch, 423 str., Sarajevo 1993.

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : Skica za nastavak knjige GENOCID U FOČI 1992. – 1995.

U Foči je radio pakao
Kazivanje o ljudima i gradu na dvije zavađene rijeke, Foči, našem zavičaju. … logoraše je pobio autoprijevoznik Novak Blagojević, a zbog osvete za sina …
“U Foči je radio pakao”, rekla je dvanaestogodišnja djevojčica, Bošnjakinja, nakon što se izvukla iz Foče na slobodnu teritoriju. I to je najbolji opis onoga što su preživjeli Bošnjaci, posebno oni koje su četnici uhapsili i držali zatočene po mnogobrojnim tamošnjim logorima. Poseban teret preživjele su mnogobrojne zatočene Bošnjakinje, zatočene u nekoliko logora namijenjenih samo za žene, za njihova mučenja, silovanja, zlostavljanja i najbrutalnija seksualna iživljavanja svih vrsta. Po ovim ženskim logorima Foča je bila posebna u posljednjoj agresiji.
Imali su četnici i u drugim gradovima koje su okupirali svoje ženske logore, namijenjene za seksualna iživljavanja, ali ne u broju i svireposti kako je to bilo u Foči.

Fočanski logori
Najpoznatiji četnički logori u Foči bili su: Karamanova kuća, ženski logor u kome su vršena najsvirepija silovanja, čak i djevojčica od 12 i 14 godina; zatim nekoliko drugih kuća, u kojima su držane i silovane žene, a neke su čak razmjenjivane kao roba ili prodavane u Srbiju i Crnu Goru; više objekata u Miljevini korišteno je kao logor, jedan je i policijska stanica, i to su uglavnom logori za silovanje žena; DTV ”Partizan” također je bio uglavnom ženski logor kroz koji je prošlo najmanje 300 žena, većina je silovana jednom ili više puta, a žene iz ovog logora odvođene su na Grebak da bi pregovarale sa Armijom BiH, ali su im zadržavana djeca kao garant da će se vratiti; magacin trgovačkog preduzeća ”Perućica” u mahali Aladža, gdje je bilo zatočeno nekoliko stotina Bošnjaka, a oni su prvo odvođeni u džamiju Aladžu gdje je u jednom danu bilo zatočeno više od 300 Bošnjaka; kasarna u Velčevu; kasarna u selu Pilipovići, gdje su zatočeni ubijani pred vodom za strijeljanje; školski centar u mahali Aladža, odakle su zatočeni vođeni na drinske mostove i klani; Šareni mejtef korišten je kao ženski logor za četnička orgijanja nad maloljetnim Bošnjakinjama i njihovim majkama; Buk Bijela, također logor za žene; više kuća i stanova u Foči; te najveći od svih, poznati KPD u Donjem Polju. Kroz sve ove logore prošlo je više hiljada Bošnjaka i Bošnjakinja, od tek rođenih beba do staraca na samrti.

U logoru KPD Foča ubijeno više od 400 logoraša
Mnogi spomenuti logori bili su dijelom i sabirnog karaktera, odnosno korišteni su kao prelazno riješenje tokom velikih hapšenja Bošnjaka. Nakon nekoliko dana neki od zatvorenih bili bi prebačeni u KPD, neki bi ostajali u ovim logorima, a neke bi puštali da se vrate kućama, a onda bi im kućama odlazili drugi četnici i ubijali ih, ili bi ih odvodili i klali na drinskim mostovima. Najveći logor bio je KPD Foča. Kroz njega je sigurno, dakle dokumentovano, na razne načine, od svjedočenja pa nadalje, prošlo 800 nesrba, uglavnom Bošnjaka. Međutim, slobodnije procjene idu i do cifre od 10 hiljada logoraša koji su prošli kroz ovaj logor. Raniji zatvor pretvoren je u logor za nesrbe, tj. za Bošnjake uglavnom 17. aprila ‘92. godine, a kao logor zatvoren je 10. oktobra ‘94. godine kada je razmijenjen posljednji logoraš Bošnjak. Sa sigurnošću se zna da je u logoru ubijeno 38 logoraša, i to uglavnom u upravnoj zgradi gdje su zatočeni mučeni, maltretirani i ubijani, te na obližnjem mostu na Drini. U evidenciji nestalih cifra je značajno veća, čak 341 zatočenik logora KPD odveden je navodno na razmjenu i od tada bi im se izgubio svaki trag. Ovoj cifri treba dodati i 12 logoraša koji su odvedeni 17. septembra ‘92. godine. Kasnije se saznalo da su korišteni za iznošenje municije i druge ratne opreme na srpske položaje, na brdo Stolac, u širem prostoru sela Previla. ”U novembru 1997. godine, poslije reintegracije spomenutog područja u sastav FBiH, izvršena je ekshumacija posmrtnih ostataka iz masovne grobnice. Prema podacima koje je iznio sedmični list Ljiljan (19. 11. – 26. 11. 1997.) postojanje ove masovne grobnice i njenu lokaciju otkrio je Srbin Simo Mojević.

Bio je pred agresiju direktor osmogodišnje škole Ivan Goran Kovačić’ u Foči. Zajedno sa nastavnikom Danilom Marićem odgovoran je za sve počinjene zločine u području MZ Ustikolina i Jabuka. I tih zločina bilo je puno. Prema kazivanju spomenutog, logoraše je pobio autoprijevoznik Novak Blagojević, a zbog osvete za sina Zorana koji je nešto ranije poginuo na području sela Previla”, pišu u svojoj knjizi Preljub Tafro i dr. Bećir Macić. Iz logora KPD Foča 248 zatočenika je razmijenjeno. Za 63 ljudi rodbina tvrdi da su odvedeni u logor, ali nema evidencije ili nekog traga koji bi potvrdio da su i bili u logoru. Vjerovatno su likvidirani na nekom drugom mjestu, a ne odvedeni u logor.
Mučenje i likvidacija u KPD-u
Bošnjaci su u ovom logoru doživjeli razne oblike mučenja i maltretiranja. Do 20. maja ‘92. mučitelji i ubice u ovom logoru uglavnom su bili četnici iz Srbije i Crne Gore, a nakon toga upravu nad logorom preuzimaju domaći četnici. Tek tada je za zatočene nastala prava tortura. Većina zatvorskih mučitelja bili su Srbi koji su i ranije radili kao stražari ili su bili u nekoj drugoj ulozi u KPD Foča. Ni jedan zatočeni Bošnjak nije bio vojno lice, svi su bili civili koji su odvođeni iz svojih kuća, sa ulice, radnog mjesta i sl. Mučenja su vršena u upravnoj zgradi, u samicama, ali i sobi zvanoj ”smederevka”. Ubistva su vršena uglavnom noću i to u upravnoj zgradi ili na drinskom mostu u blizini logora.
Osim mučenja i ubistava u samom logoru, logoraši su korišteni i kao živi štit na ratištu prema Goraždu. Četnici bi stavljali logorašima eksploziv na leđa, vezali bi im ruke, a onda bi ih tjerali da idu ispred njihovih snaga prema slobodnoj teritoriji Goražda. Četnici su, također, od logoraša uzimali krv za svoje potrebe, odnosno za svoje ranjenike. Logoraši su Srbima služili i kao ”čistači mina”. Naime, četnici su se kretali po planini Zelengori i u strahu da im branitelji koji su se krili po ovoj planini ne bi postavili mine na puteve, oni su koristili logoraše da idu u automobilima ispred njih. Ako bi naišli na mine, stradali bi logoraši. Zna se da su čistači mina bili Hamed Čelik, Goran Kukavica i Šaban Karup. Svoj praznik Vidovdan, 28. juna ‘92. godine, Srbi su proslavili ubistvom veće grupe logoraša na drinskom mostu. Logoraši su korišteni i za sve vrste teških fizičkih poslova, od rada u rudniku Miljevina, preko rada na utovarivanju opljačkane imovine Bošnjaka ili nekih preduzeća, te raščišćavanju ruševina Aladža džamije, do nošenja municije na borbene položaje.
U ovaj logor dovedeni su i Bošnjaci koji su bili izbjegli u Crnu Goru pa ih je tamošnja vlast pohapsila i predala Karadžićevim zločincima. Također, u ovom logoru boravili su i bošnjački politički lideri iz crnogorskog dijela Sandžaka, uhapšeni u montiranom političkom procesu 1993./'94. godine, kada im je na teret stavljen pokušaj navodnog oružanog otcjepljenja Sandžaka od tada SR Jugoslavije.
Zatvorski mučitelji

U mučenju i ubijanju logoraša naročito su se isticali stražari unutrašnjeg voda: Milenko Burilo Buši, Dragomir Obrenović Obren, Zoran Matović Zoka, Vlatko Pljevaljčić, Vitomir Mičević Vito, Radovan Vuković, Jovo Savić, Zoran Vuković, Milovan Vuković i Savo Todović Bunda. Pored njih, u mučenju su se isticali i vojni policajci iz Foče, koji su uvijek, kad god bi to zaželjeli, odlazili u logor i tukli logoraše. Među njima su se najviše isticali braća Banović Branko i Danko, Dragan Đurović te Dragan Ćosović Ćosa.
Primjeri zločina u ženskim logorima
Što se tiče ženskih logora, nema preciznih podataka o broju logorašica i broju onih koje su silovane. Te logore smo pobrojali, a što se tiče torture koju su preživjele te žene, ona se teško može iskazati riječima. Navest ćemo primjer kroz zločinca Dragoljuba Kunarca, koji je od juna ‘92. pa do februara ‘93. godine bio komandant specijalnih izviđačkih jedinica. On je u svoj štab, inače smješten u kući Osmana Đikića, u kojem je boravio sa 15 do 20 svojih vojnika, dovodio zatočene Bošnjakinje iz logora ”Partizan” svojim vojnicima na silovanje. Silovanja je i lično vršio. Osim u ovu kuću, Kunarac je odvodio Bošnjakinje i u Karamanovu kuću u Miljevini gdje su također silovane. Prilikom silovanja govorio je žrtvama da će rađati djecu a da neće znati ni ko im je otac. Neke od žrtava imale su samo 12 godina. Neke od žena zadržane su u Karamanovoj kući i tu su bile stalno silovane, a pored te torture morale su održavati kuću za četnike. Drugi primjer je prodaja djevojčice od 12 godina. Nju je nakon više silovanja od strane nekoliko četnika prodao Radomir Kovač drugom vojniku.

Komšijska kama
U 13 sela koja pripadaju mjesnoj zajednici Luka ubijeno je 36 Bošnjaka. Granatiranja ovih sela počela su 8. aprila ‘92. godine iz miljevinskog sela Budanj, a najjača su bila 14. maja. Kakve zločine su četnici činili u selima Luke, govore primjeri iz Daničića, gdje su Srbi iz porodice Vuković iz sela Kozje Luke masakrirali devet članova porodice Nurke Karahasanović, koji su se skrivali u šumi Radoviš. Primjer zločina je i selo Pirni Do, gdje su ubijeni Bego i Nura Jahić. A, ubistvo Muje Osmankovića u selu Hrđavci najdrastičniji je primjer četničkog zločina u Lukama. Dogodio se u maju ‘92. godine kada su Srbi macolom razbili jedan nišan na mezarju i na njega nabili Osmankovića.

Stradanje Bošnjaka Luke

Organizatori zločina u Lukama su pripadnici Kriznog štaba iz Miljevine, a izvršitelji su uglavnom lokalni Srbi iz sela Kozje Luke. Najviše zločina učinili su članovi porodice Vuković: Brane, Luka i Milorad, potom Blagoje Golubović, Miodrag Stanić te Rajko Todorović. U zločinima učestvuju i Srbi iz Miljevine, pripadnici porodice Elez, kao i Njegoslav Bošković. Tu su i vojvoda Simo Mojević iz Ustikoline sa svojim sljedbenicima, zatim neki od članova porodica Škipina i Miletić, pa Sreten Vujadin i Sreten Kovačević iz sela Tulovići koje pripada Ustikolini. Branitelji i mještani mjesne zajednice Luka povukli su se 1. juna ‘92. prema Grepku, prema slobodnoj teritoriji, tako da na ovom području nije bilo velikog stradanja mještana.

Zlocin u mjesnoj zajednici Trnovača – Brod

Na području mjesne zajednice Trnovača – Brod u devet sela ubijeno je ili se vodi kao nestalo 115 Bošnjaka. Sela ove mjesne zajednice nalaze se na putevima koji vode od Foče prema Sarajevu i Dubrovniku. Prva stradanja desila su se u selu Điđevo, u koje četnici ulaze 20. aprila, nakon što su najprije u selo došli komšije Dragan i Zoran Pejović i Rajo Stanojević sa ultimatumom za predaju oružja. Nedžib Hadžimusić je to odbio i onda otpočinje granatiranje sa svih strana. Otpor je bio kratkotrajan i četnici na čelu sa Anđelkom Veljovićem ulaze u selo. Muškarce zatvaraju u kuću Bore Džajića, a žene i djecu u kuću Sulejmana Hodžića, da bi navečer muškarce krvave i isprebijane odveli na livadu Bare. Neki su odmah ubijeni, a drugi otjerani u koncentracioni logor u KPZ Foča. Sutradan, 21. aprila, hapsili su skrivene muškarce. Neke, poput Ferida Krše, ubili su pored Drine nakon prethodnog iživljavanja i mučenja. Nešto kasnije, u maju, Srbi su odvodili iz sela, u više navrata, žene i djevojke u štab na Brodu na Drini. Tamo su mučene i silovane.

Sela Bjeliš, Raoničko Brdo, Kovačići, Radačići i Štovići okupirana su 4. i 5. juna ‘92. godine. Bošnjaci ovih sela predali su nešto malo oružja što su imali pred sami rat, tako da su bili potpuno bespomoćni i pod stalnom stražarskom kontrolom od strane komšija Srba. Nadgledanje Bošnjaka i straže držali su Srbi iz sela Gradac, a predvodili su ih Nikola i Mirko Kovačević, te Jovo Vukadinović sa svoja četiri sina. Na zvjerski način pobijeni su stanovnici štovićkih sela. Paljeni su živi u svojim kućama. Komšije Srbi su se iživljavali nad staricama i nejači. Tako je Gojko Vasiljević Gica natjerao jednu staricu da se skine gola, a onda je strpao u šaht od vode.
Glavni počinitelji zločina nad Bošnjacima u mjesnoj zajednici Trnovače – Brod bili su komšije Srbi. Jedinica ”Sveti Sava” prednjačila je u zločinu, a na ovom području djelovao je i srpski odred vojne policije ”Dragan Nikolić” iz Foče, predvođen Jankom Janjićem Tutom, Dragoljubom Kunarcem Žagom, braćom Banović itd. Ideolozi zločina u ovoj mjesnoj zajednici bili su njeni članovi Kriznog štaba: Drago Krunić, Anđelko Veljović, Ilija Čalasan, Drago Fulurija, Rajo Stanojević, Stamen Ranđelov, Zoran i Dragan Pjević, Nebojša i Vojo Kalajdžić. Svi su oni i direktno učestvovali u napadima na selo Điđevo, a pored njih zločine su na ovom području činili i: Radmilo Ostojić, Mirko Babić, Boro Višnjić, Nebojša Rakić, Zdravko Vasiljević, Jelena i Rade Babić, Mišo Bajić, Desimir Čalasan, Slavica Fulurija, Zoran Pavlović, Slobodan Popović, Zoran Tomović, sinovi Nikole Bodiroge, kao i izvjesni Komljenović. U štovićkim selima također su komšije Srbi dominirali u zločinima. Predvodio ih je Milivoje Radović iz sela Gradac, raniji komandir stanice policije u Foči, a svjedoci su prepoznali među četnicima i komšije Ljubana Milanovića iz Avdagića Luke, Slavka Kovačevića iz Lisičića, Vladu Kovačevića sa sinom Savom iz sela Bjeliš, zatim Jovu i Slobodana Škipinu, Vojislava Milanovića sa sinovima.

Jabuka i Ustikolina
U selima mjesne zajednice Jabuka ubijeno je 22 ljudi, u 10 sela. Ovo područje je posljednje došlo na udar agresora, tako da je stanovništvo moglo izbjeći. Oni koji su ostali u kućama, pobijeni su.
U mjesnoj zajednici Ustikolina ubijeno je ili se vodi kao nestalo 199 Bošnjaka. Svi su ubijeni na najbrutalnije načine: klanjem, spaljivanjem u kućama i štalama, strijeljanjem. Od 21 mjesne zajednice u Foči, u ovoj je bilo najveće stradanje civilnog stanovništva. Nikakav otpor nije pružen agresoru, niti je bilo nekakvog organiziranog povlačenja ili bijega na slobodne teritorije. Jednostavno su žrtve čekale svoje dželate. Za razliku od Bošnjaka, komšije Srbi dobro su se naoružali i spremili za rat. Neki od zločinaca u ovoj mjesnoj zajednici su: Vinko Šubara, Radmilo Mihajlović, Zdravko Mijović, Slaviša Miličević, Arsen Blagojević, Zdravko Joković, Novislav Kovač, Novak Blagojević, Željko Škobo, Miladin Pejović, Brane Vuković, Sreten Vujadin, Boško Divljak, major JNA koji je zajedno sa Petrom Mihajlovićem 26. aprila ‘92. godine koordinirao napad na Ustikolinu, Milika Golubović, Sreten Starović, zatim Željko, Drago, Vasilj, Mile i Neđo Blagojević, Radmilo Miletić, Rajko Todorović, Milan Maljković, major JNA Slavko Miličević, vodnik JNA Zoran Marić, kao i pripadnici vojne policije iz Foče Zoran Vuković, Dragan Zelenović, Dragoljub Kunarac, Janko Janjić i dr.

Stradanje Čelikova Polja
U 12 sela mjesne zajednice Čelikovo Polje ubijeno je ili se još vodi kao nestalo 50 Bošnjaka. Sela ove mjesne zajednice nalaze se na desnoj strani Drine uzvodno od Foče. Prva žrtva ove mjesne zajednice bio je Džemil Polovina koji je ubijen 26. maja, a glavni zločini počinjeni su 8. juna, a počinili su ih uglavnom komšije Srbi. Pred naletom Srba 8. juna većina stanovništva Čelikova Polja bježi u šumu i tu se skriva danima. Zahvaljujući odvažnosti nekolicine mladića, noću 23. juna, 173 mještana na malim čamcima prelaze Drinu i odlaze na planinu Vučevo, gdje se priključuju Bošnjacima iz sela Sutjeske. Jedan broj žena i djece uspio je preći most na Šćepan-Polju i preći u Crnu Goru. Međutim, ovim nije okončano stradanje mještana ovih sela, jer su mnogi stradali kasnije prilikom povlačenja zbjega preko Zelengore. Kao počinitelje zločina svjedoci su prepoznali: Ljubomira Dostića, komandanta bataljona, Simu, Dušana, Vladimira i Dejana Kovača, Dragana i Zorana Nitkovića, Vukadina i Milutina Perišića, Miluna i Slobodana Milanovića, Rajka Mijovića, Radomira, Radosava i Vlastimira Pavlovića, Savu Pejovića, Slobodana Starovića, Rajka Krnojelca, Nenada Drakulu, Tošu Kalajdžića, Valerijana Simića, Zdravka Vasiljevića, Sloboda Ćurčića, Zorana Mijovića, Mišu i Danila Pavlovića, Radovana Vukovića, Velju i Zdravka Mijovića, Vukolu Vujovića, Obrada Mališa.

Mjesne zajednice Dragočevo i Godijeno

U pet sela mjesne zajednice Dragočava stradalo je 30 mještana, Bošnjaka. Scenarij je isti kao i u drugim mjesnim zajednicama. Prvo se Bošnjacima postavi ultimatum za predaju oružja, a onda, kada oni to urade, slijedi ubijanje. Prvi zločin u ovoj mjesnoj zajednici počinjen je 22. aprila u selu Saš. Okrutnost je prisutna i kod ovog zločina: klanje, paljenje u kućama i sl. Nakon 22. aprila u više navrata Srbi upadaju u sela i pale i pljačkaju. Zločine su uglavnom činile komšije iz susjednih sela, a glavni je bio Simo Bodiroga, šumar iz Dragočeva, i Miladin Pjano sa sinovima, iz Potpeći. Spominju se još i četnici iz porodice Vilotić, kao i sinovi Todora Simovića.
Mjesna zajednica Godijeno ima 10 sela, a stradalo je 47 mještana. Četnici su zločine u ovim selima činili sve do avgusta ‘92. godine, dok i posljednjeg Bošnjaka nisu ubili ili dok nije pobjegao. Prijetnje su počele još 19. aprila od strane četnika na čelu sa samozvanim vojvodom Borom Ivanovićem. Bošnjaci ovih sela sa desne strane Ćehotine izbjegli su prema slobodnoj teritoriji, ali oni na lijevoj strani nisu imali tu sreću, ostali su u okruženju četnika. Zločine su činili komšije Srbi: Čedo, Anđelko, Borivoje, Radojica, Mile, Spomenko i Strajo Perišić, zatim Mile Bodiroga, Borislav i Dobrislav Pjano, Ljuban i Dragan Vuković, Vlado Simović i dr. Džamija u Godijenu zapaljena je 2. maja, a munara srušena dan kasnije.

Zločini u Slatini, Vikoču, Čelebićima
U devet sela mjesne zajednice Slatina stradalo je 20 Bošnjaka. Prvi upad u ova sela dogodio se 2. maja, tada Srbi pale nekoliko sela i ubijaju zatekle. Narod se sklanja u šume iznad sela, a onda se prebacuje na slobodnu teritoriju Goražda. U ovoj mesnoj zajednici pružen je otpor četnicima sa nešto malo oružja, uglavnom lovačkog. Od te grupe naoružanih Bošnjaka formirana je Slatinska četa koja četnicima nanosi gubitke sve do konca ‘94. godine. Među četnicima ističu se Milivoje i Vojislav Đorđević, Nebojša Vrećo, Velimir Višnjić, Milutin Vilotić i dr.
Sedam sela mjesne zajednice Vikoč imalo je 30 žrtava. Srbi su u sela ove zajednice ušli 8. avgusta ‘92. godine. Zločinci su bili komšije, ali i pomoćnici iz Čelebića, Jošanice i Brusna, te četnici iz Crne Gore. Počinili su svirepe zločine. ”Prilikom upada u selo Papratno Donje, hvataju Miralema Ahmića. Mladić je imao samo 22 godine. U blizini škole u Papratnu vješaju ga za noge na jednu krušku. Ispod glave su mu naložili vatru. Mladić je od bolova vrištao, trzao se, uvijao… Poslije toga su poluugljenisano tijelo skinuli sa kruške, stavili ga na obližnji plot i ponovo naložili vatru ispod već mrtvog tijela mladića… U drugom slučaju, u selu Papratno Gornje, na svirep način ubijena je Kenda Trako. Odrali su joj kožu sa tijela do pasa i tako je ostavili naslonjenu na među pored kuće Memije Šoro. Tog 8. avgusta ‘92. zapaljena je škola i džamija u Vikoču. Sva sela su, također, spaljena. U zločinima se, prema kazivanju preživjelih mještana, ističu komšije: Pero Kovač, Ilija Čančar, Rade Kovač, Spomenko Arsenić, Neđo Mitrić i Milenko Arsenić”, pišu Preljub Tafro i dr. Bećir Macić u knjizi ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.-1995.”
U 16 sela mjesne zajednice Čelebići, Zavait i Jošanica ubijeno je 58 mještana. O stradanju Bošnjaka u ovim krajevima malo se zna, jer nema onih koji su preživjeli četničke torture. Oni koji su pobjegli, to su učinili pravovremeno, a oni koji su ostali, ubijeni su. Zločin u selima Čelebića izvršen je 27. jula, a u selima Zavaita 12. avgusta. Po zločinu istakli su se komšije: Mitar Kunarac, Vlastimir Avram, Bobo Jolović, Rajko Milanović.

Ubijanje Bošnjaka po selima
Stradanje fočanskih Bošnjaka nije bilo vezano samo za grad i prigradska naselja, već se događalo po cijeloj općini. Ubijene su stotine Bošnjaka po fočanskim selima, hapšeni su i odvođeni u logore, žene su silovane i držane kao robinje za seksualna iživljavanja, paljene su kuće i ljudi u njima.
Četnicki zločin u selima Sutjeske
U 20-ak sela mjesne zajednice Popov Most, odnosno sela na Sutjesci, ubijeno je i vodi se kao nestalo blizu 100 Bošnjaka. Većina sela je popaljena i uništena. Prve znake pripreme zločina na ovom području Srbi su pokazali još u ljeto 1991. godine kada je 70 naoružanih Crnogoraca iz crnogorskog sela Mratinja prešlo na teritoriju Foče u selo Vučevo. Došli su u posjetu Jakši Jovoviću i da, pokazujući svoje naoružanje, zastraše Bošnjake. A, još od ranije počela je netrpeljivost Srba sa područja Sutjeske prema komšijama Bošnjacima. Sve se više budio srpski nacionalizam i javno ispoljavala mržnja prema komšijama Bošnjacima. Srbi se obučavaju po selima, u selo Čelebiće pristiže vojska sa vukovarskog ratišta, prolaze uz pucnjavu, psovke i provokacije jedinice JNA prema Dubrovniku. Srbi se naoružavaju i pripremaju za rat.

Čim se počelo pucati u Foči, Srbi na Sutjesci prave barikade, postavljaju topove i okreću cijevi prema selima gdje su Bošnjaci. Vode se nekakvi pregovori, a zapravo su to ultimatumi koje Srbi daju Bošnjacima da predaju oružje i da im navodno neće niko ništa. Pregovori se vode u više navrata, prvi 16. pa onda 25. aprila. Počinje predaja oružja, ali samo onog trofejnog i lovačkog, ostalo Bošnjaci, vođeni iskustvima iz Drugog svjetskog rata, skrivaju. Nakon ovoga počinju pretresi bošnjačkih kuća. Jedna skupina od 800 Bošnjaka otišla je put Gacka. Jača i srpska propaganda i padaju prve žrtve. Ubijen je Hajro Lugušić. Bošnjaci se skrivaju po šumama i planinama. Tada na teren Sutjeske preko brda iz Sarajeva stiže Zaim Bešević, demobilizirani major JNA. Dolazi sa namjerom organiziranja otpora i pomoći zbjegovima pri povlačenju. Nastaje čuveni bataljon ”Sutjeska”, zahvaljujući kojem 4.500 Bošnjaka Sutjeske uspijeva da se probije do slobodne teritorije, a ovaj bataljon se isticao kasnije na ratištima širom BiH.

Pored mještana sela Sutjeske, u brda ovih krajeva pristižu i Bošnjaci iz drugih sela, ali i općina, poput Gacka. Svi pričaju o velikim zločinima koje Srbi, komšije i pridošli dobrovoljci, čine po njihovim selima. Na planini Vučevo i na Zelengori Bošnjaci se koncentrišu i uz pomoć Beševića dobro organiziraju, može se reći, izbjegličke kampove. Imaju straže, izvidnice, miniraju se mogući četnički prilazi, što je urodilo plodom jer je u dva navrata poginulo 19 četnika koji su htjeli prići izbjeglim, ali organiziranim Bošnjacima na Vučevu. Srbi, ne mogavši prići Bošnjacima, granatiraju ih sa odstojanja, a aktivna je i avijacija. Istovremeno pale sela i ubijaju na najsvirepije načine one koji su ostali u selima, najčešće zbog nemoći i bolesti. Topovskim projektilima 12. juna četnici ruše džamiju u Šadićima. Iako je odbrana izbjeglih u Vučevo i Zelengoru uspješna, ipak život postaje sve teži za njih. Ponestaje im oružja, hrane, lijekova, sanitarija, a četnici tuku sve više i sa nekoliko strana, iz pravca Kalinovika, Mratinja i sa prevoja Čemerno.

Na Gorama iznad Šadića 12. jula održan je sastanak na kojem je donesena odluka o probijanju prema slobodnoj teritoriji. Proboj počinje 15. jula sa Zelengore, a 17. sa Vučeva. Probijanje zbjegova dosta uspješno štite pripadnici ”Sutjeske”, iako je bilo žrtava kako od granata, tako i u borbama kada bi se naišlo na četnike. Proboj je trajao devet dana i noći, a pojedinci koji su iz raznih razloga zaostajali, probijali su se i po 15 dana. Preživjeli Bošnjaci Sutjeske među ključne ličnosti zločina u ovom kraju ističu: Jovana Vukovića, vojvodu i komandira svih srpskih snaga na ovim prostorima, zatim Ratomira Mastilovića, Tihomira Aćimovića, Željku Majdova, Ljubomira Kovačevića, Đoku Vukovića, Ljubu Milinkovića, Dušana Živanovića, vojvodu Zdravka Vladičića, Dragana Vladičića, Sinišu Nitkovića, Zorana Papricu, Dragana Mališića, Nešu Ostovića, Gojka Lalovića, Zdravka Pavlovića, Luku Tanovića…

Zločin u Jeleču
U mjesnoj zajednici Jeleč, u njenih 11 sela, stradalo je oko 120 Bošnjaka. Stradanja su počela 1. maja 1992. godine i trajala su sve do oktobra. Zločinci su bili domaći Srbi, komšije. Metode koje su četnici primijenili tokom zločina u Jeleču slične su metodama koje su primjenjivali i u drugim krajevima Foče i BiH. Najprije su pozvali Bošnjake da predaju oružje, onda su blokirali područje barikadama, postavili artiljeriju na sigurno odstojanje i već 1. maja počinju granatirati jelečka sela. Granatiranje sa Vratla iznad Jeleča, stare ceste prema Kalinoviku trajalo je tri dana. Nemoćan i praktično nezaštićen bošnjački narod povlači se u planine. Četvrtog maja Srbi upadaju u Jeleč i najsvirepijim metodama ubijaju sve koje su zatekli, uglavnom nemoćne i bolesne, ali i one naivne pojedince koji su vjerovali svojim komšijama. Žive ih spaljuju u kućama, kolju, siluju. Srbi nastavljaju naprijed, a Bošnjaci se sve više povlače u planine. Desetog maja četnici napadaju šumsko radilište na Paležima gdje se skrio dio izbjeglog stanovništva.
Sukobi se nastavljaju i narednih dana, a 20. septembra Bošnjaci uspijevaju na Papratnim Njivama zadati jak udarac četnicima, ubivši ih 38. Ali, granatiranje zbjegova se nastavlja. Bližila se i zima i odlučeno je da se i ova grupa prebacuje prema slobodnoj teritoriji, a uz pomoć brigade ”Sutjeska”. Probijanje je počelo 1. oktobra i trajalo je 10 dana. Organizatori zločina u mjesnoj zajednici Jeleč, između ostalih, bili su Ljubo Ninković, potpukovnik Pavlović iz garnizona JNA u Kalinoviku i Vojko Cicković iz Miljevine. U izvršenju zločina istakli su se: samozvani vojvoda Pero Elez, nastavnici iz Miljevine Risto Trifković i Pero Krunić, načelnik srpske policije Miljevine Milenko Vuković. Pored njih u zločinu su se istakli još i Željko, Pavle, Luka, Nenad, Rade i Slavko Elez, zatim Rajko Milutinović, Radmilo Vuković, Zoran Ivanović, Nenad Janković, Gojko Jojić, Željko Krunić, Zdravko Milutinović, Drago Ninković, Risto Ostojić, Dragan Rončević, Živko Miletić i dr.

Miljevinski zločini i zločinci
U sedam sela mjesne zajednice Miljevina ubijeno je 68 Bošnjaka. O zločinima u rudarskom naselju Miljevina i okolini nema puno svjedočenja, jer su ovdje četnici ubijali neostavljajući svjedoke u životu. Zločini su se dešavali tokom maja, juna, jula, a zločinci su bili komšije Srbi. Pošto je većina građana ovog naselja radila u rudnicima, kako Bošnjaka tako i Srba, onda se može reći da su rudari Srbi ubijali kolege Bošnjake. U Miljevini su počinjeni i veliki zločini silovanja Bošnjakinja. Karamanova kuća pretvorena je u javnu kuću u kojoj su silovane i držane u zatočeništvu mlade Bošnjakinje, bilo ih je čak od 12 godina. Također, i mnoge druge kuće su pretvarane u mjesta silovanja i iživljavanja komšija nad svojim komšinicama. I motel u Miljevini služio je za silovanja. Sva sela u mjesnoj zajednici Miljevina popaljena su i porušena. Ideolozi i izvršitelji zločina u Foči su, prije svih, pripadnici Kriznog štaba ove mjesne zajednice predvođeni Pavlom Elezom.
U Kriznom štabu još su bili: Pero Elez, Pavlov sin; rudarski inžinjer Slavko Stanković koji je bio i predsjednik IO SO Foča; trgovac Brane Stanković; oficir JNA Stojan Stanković; inžinjer Nikola Baja Golijanin; te Dragan Todorović i Savo Milovanović. Tu su još: Ljubo Ninković, republički sindikalni funkcioner; potom već spomenuti nastavnik Risto Trifković. On je formirao javnu kuću od kuće Kahrimana. Svjedoci za njega kažu da je zaklao svoja dva učenika, braću Barlove. Također kažu da je zaklao i hodžu Murata Drinjakovića i staru Zejnu Suljević. Skupa sa Draganom Ćosovićem i Ljubom Cicmilom zaklao je Alemu Barlov u selu Trošanj. U ključne zločince Miljevine ubrajaju se još i Miljenko Vuković, načelnik SUP-a u Miljevini, nastavnik Miloš Krunić, za koga svjedoci kažu da je lično ubio Zahida i Hamida Šalaka, te da je saučesnik u ubistvu hodže Ćamila Tuzlaka. Tu su još: Novak Stanković, Mićo Vuković, Dobro Stanković, Neđo Todorović, Zdravko Tešević, Neđo Dunić, i izvjesni novinar Cerović. Ova grupa je u selu Mrđanovićima 24. juna ‘92. ubila sedam žena.

Neđo Golubović je još jedan od miljevinskih zločinaca koji je skupa sa Pavlom Elezom na Mitrovom Vrelu ubio Murisa Hrbinića, Hamida Muhovića, Ahmeta Ramovića i jedno romsko dijete. Treba spomenuti i: Neđu Boškovića, Radu Draškovića, Petra Pejovića, Ljubu Zelenovića, Peru Ninkovića, Zorana Ivanovića, Duška Jovovića, Miroslava Delića, Gorana Ćosovića, Gorana Milutinovića, Radmila Davidovića, Dana Šošića, Velibora Vukovića, Dušana Ivanovića, Dragana Janjića, Miću Orlovića, Biljanu Mrgud, Jelenu Cicović, Maricu Simović, Nadu Stanković, Vladu Golubovića, Sašu Gagovića, Tomu Ostojića, Dragana Teševića, Jagu Mališa, Njegu Boškovića, Radivoja Pavlovića, Radivoja Filipovića, Slobodana i Aleksu Markovića itd.
Zločin u mjesnoj zajednici Kratine
Zločine u mjesnoj zajednici Kratine osmislili su i činili isti oni koji su to radili i na području Miljevine. Na ovom području u 11 sela poginulo je blizu 30 ljudi. Iako su Bošnjaci ovih sela bili nenaoružani, četnici nisu smjeli napasti pješadijom ovo područje sve do 22. juna, iako su od samog početka agresije gađali artiljerijom sa Kolunskog brda i od crkve u Budnju. Kada su napali tog 22. juna, 70-ak seljana ove mjesne zajednice bilo je organizirano u odbrani, pružili su dobar otpor i više do oktobra nije bilo napada. Kada su počela povlačenja u oktobru prema slobodnoj teritoriji sa Zelengore, zbjegovi su prolazili kroz područje Kratine odakle su se ljudi priključivali zbjegovima, a onda su četnici samo ušli i pobili one koji nisu mogli otići.

Slovom protiv zaborava
Preljub Tafro i dr. Bećir Macić odlučili su istražiti zločine u Foči, napisati knjigu o njima i na taj način od zaborava otrgnuti po ko zna koji put ponovljeni zločin nad Bošnjacima Foče.Knjiga sa nazivom ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.-1995.” izašla je 2004. godine u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Recenzenti ove knjige bili su prof. dr. Ismet Dizdarević i mr. Suljo Borovina, a knjiga je podijeljena u tri dijela: ”Žrtve na području Foče – izvan logora”, ”Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom” i ”Prilozi”
Piše: Ramiz Hodžić
Cjelokupno podrinjsko područje, čiji je dio i Foča, među prvima je bilo na udaru velikosrpskih snaga, s namjerom da se i na tom dijelu Bosne i Hercegovine realiziraju velikodržavni srpski ratni ciljevi – stvaranje čistih etničkih (srpskih) prostora i genocid nad Bošnjacima. U tom kontekstu je i područje Foče paradigma zločina koji su izvršeni u Bosni i Hercegovini, a koji se, pored ostalog, ogledaju u prijekim egzekucijama, prisilnom premještanju ili deportaciji Bošnjaka, nečovječnom postupanju tokom i nakon napada na gradove, sela i naselja, fizičkom, psihičkom i seksualnom zlostavljanju, prisiljavanju na život u nehumanim uvjetima, protupravnom zatočenju, prisilnom radu, bezobzirnom razaranju grada, sela i naselja, te posebno potpunom rušenju vjerskih objekata, pljačkanju i uništenju privatne imovine itd.
Zločin se ne može sakriti
Polazeći od ovih činjenica, Preljub Tafro i dr. Bećir Macić odlučili su istražiti zločine u Foči, napisati knjigu o njima i na taj način od zaborava otrgnuti po ko zna koji put ponovljeni zločin nad Bošnjacima Foče. Knjiga sa nazivom ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.–1995.” izašla je 2004. godine u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Recenzenti ove knjige bili su prof. dr. Ismet Dizdarević i mr. Suljo Borovina, a knjiga je podijeljena u tri dijela: ”Žrtve na području Foče – izvan logora”, ”Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom” i ”Prilozi”. Navedeni dijelovi knjige predstavljaju koherentnu cjelinu u kojoj su argumentirano prikazani zločini na području Foče.
O kvalitetu, vrijednostima i značaju ove knjige najbolje govori izdavač u svom predgovoru za knjigu.
”Planiranje, pripremanje i izvršenje zločina ostvareno je, kao i u drugim područjima, raspoređivanjem artiljerije, u ovom slučaju oko Foče, naoružavanjem srpskog stanovništva, aferama u radnim organizacijama ‘Fočatrans’ i ‘Ozren’, organiziranjem obilježavanja raznih praznika sa nacionalističkom euforijom, zahtjevom bošnjačkom stanovništvu za predaju oružja, formiranjem ‘srpskih institucija’ (krizni štabovi, MUP, školstvo, zdravstvo i dr.), vođenjem besplodnih pregovora, zauzimanju sredstava informiranja (posebno radija), otpuštanju sa posla radnika bošnjačke nacionalnosti, intenzivnim i bezobzirnim granatiranjem naselja sa bošnjačkom većinom, progonom, zatočenjem, silovanjem i prijekim egzekucijama civilnog stanovništva, pljački privatne imovine, rušenju vjerskih objekata i dr.
Žrtve na području Foče – izvan logora
U prvom dijelu knjige ‘Žrtve na području Foče – izvan logora’ prezentirana su najznačajnija saznanja do kojih su došli autori o zločinima protiv civilnog stanovništva, gdje je van logora ubijeno 1.113 lica, od čega 958 na području Foče, 84 van Foče, a 71 se vodi kao nestali. Sva gnusnost zločina pokazana je u klanjima, nabijanjima na kolac, šutanjem glava žrtava, ubijanju bolesnika, bacanju u Drinu unakaženih tijela, masakriranju djece, žena i staraca, paljenju i pljačkanju kuća i radnji, ubijanju čitavih familija, u strahotama koncentracionih logora itd. Sistematska obrada zločina (grad Foča i ostalih 15 mjesnih zajednica) omogućava čitatelju da se na pregledan i sveobuhvatan način upozna sa zločinima u gradu Foči, mjesnim zajednicama, selima, zaseocima itd. Posebnu vrijednost predstavljaju uvodne napomene date za svaku mjesnu zajednicu, u kojima se izlaže hronologija agresorskih dejstava, njihovi zločini, te pokušaj spasavanja bošnjačkog stanovništva. Zločini protiv civilnog stanovništva obrađeni su tako što su, između ostalog, dati osnovni podaci o žrtvama, a u nekim prilikama i imena lica za koja se opravdano pretpostavlja da su počinitelji zločina.
Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom
Drugi dio knjige ‘Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom’ obrađuje oblike zločina u mučilištu KPD Foča. U vezi s tim autori posebno pružaju podatke i o njihovim osnovnim pokazateljima: vremenu djelovanja logora (od 17. aprila ‘92. do 10. oktobra ‘94. godine), oblicima izvršenih zločina, kao što su: mučenje zatočenika, njihovo korištenje za ‘živi štit’, prisilan rad, uzimanje krvi, ‘čistači mina’, ubijanja, bacanja tijela u Drinu, zlostavljanja prilikom isljeđivanja, sakrivanje logoraša od Crvenog križa itd. U knjizi je posebna pažnja posvećena tzv. ‘razmjenama logoraša’, pri čemu je veliki broj izvođen iz logora uz obrazloženje da ih vode u razmjenu, ali im se nakon izvođenja iz logora gubi svaki trag. Na taj način nestala su 404 zatočenika. Hronologija razmjene to očigledno potvrđuje, jer se najčešće ne zna sudbina logoraša iz grupe, njihov broj, razmjena, likvidacija itd. Autori su uspjeli da sakupe osnovne podatke o ubijenim logorašima (38) sa posebnim osvrtom na oblike zločina, koji su se najčešće sastojali od ubistava nakon mučenja, te bacanja u Drinu.
Značajni prilozi za knjigu
Knjiga u dijelu ‘Prilozi’ sadrži svjedočenja stanovništva općine Foča prema izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti po naseljenim mjestima, a po popisu iz ‘91. godine, te originalne fotografije o ekshumacijama do kraja 2001. godine. Autori su prezentirali 12 do sada neobjavljenih izjava neposrednih preživjelih učesnika događaja u Foči od ‘91. Do ‘95. godine. Svaka izjava je obrađena, identitet svjedoka zaštićen i naveden arhivski izvor, tako da je postignuta njihova sistematičnost i preglednost. Sadržinu izjava na najbolji način odražavaju njihovi jezgroviti i udarni naslovi dati od strane autora.

Po standardnim metodama čuvanja identiteta svjedoka autori su svugdje gdje bi se mogla identifikovati ličnost davatelja izjave primijenili do sada korišten uobičajeni postupak. Imajući to u vidu, imena svjedoka su označena inicijalima. U ovom dijelu knjige objavljeni su podaci o stanovništvu Foče prema izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti po naseljenim mjestima po popisu iz ‘91. godine. Na sistematičan način čitatelj će moći sagledati nacionalnu strukturu po naseljima. Dokumentarne fotografije o ekshumacijama na području Foče do kraja 2001. ilustriraju aktivnosti na traženju nestalih, te potresne prizore o zločinima koji su izvršeni nad civilima Bošnjacima na području Foče.

Da se ne zaboravi
Ova knjiga predstavlja značajan izvor za naučne, sudske i druge ustanove i uopće širu javnost. Ona još jednom potvrđuje da je bez sistematskog proučavanja zločina, odnosno genocida u istočnoj Bosni, čiji je dio i Foča, nemoguće dokumentovano istražiti ciljeve, obim i razmjere agresije na BiH. Knjiga je rađena na osnovu ličnih saznanja autora, izjava svjedoka i dosadašnjih rezultata istraživanja zločina na prostorima općine Foča, a posebno ekshumacija. Prema istraživanjima, a posebno izjavama očevidaca, naveden je jedan broj imena osoba za koje se sumnja da su izvršile zločine na području Foče.”
Ova knjiga značajno je koristila i autoru ovog članka tokom istraživanja zločina u Foči i pisanja o istom u sklopu feljtona ”Zločin”.
EGIDA 1
U prvom dijelu knjige ”Žrtve na području Foče – izvan logora” prezentirana su najznačajnija saznanja do kojih su došli autori o zločinima protiv civilnog stanovništva, gdje je van logora ubijeno 1.113 lica, od čega 958 na području Foče, 84 van Foče, a 71 se vodi kao nestali.
EGIDA 2
Ova knjiga predstavlja značajan izvor za naučne, sudske i druge ustanove i uopće širu javnost. Ona još jednom potvrđuje da je bez sistematskog proučavanja zločina, odnosno genocida u istočnoj Bosni, čiji je dio i Foča, nemoguće dokumentovano istražiti ciljeve, obim i razmjere agresije na BiH. Knjiga je rađena na osnovu ličnih saznanja autora, izjava svjedoka, i dosadašnjih rezultata istraživanja zločina na prostorima općine Foča, a posebno ekshumacija. Prema istraživanjima, a posebno izjavama očevidaca, naveden je jedan broj imena osoba za koje se sumnja da su izvršile zločine na području Foče.
Okupacija u 15 dana
Iako su se Srbi u Foči, kao i širom Bosne i Hercegovine, otvoreno, bez prikrivanja pripremali za rat, za agresiju, većina Bošnjaka Bosne, pa i Foče naivno je vjerovala da do agresije neće doći. Do početka aprila 1992. godine Srbi u Foči imaju formirane krizne štabove u gradu i po selima, naoružani su, imaju planove napada, formirane jedinice, prave spiskove za hapšenja i likvidacije, a Bošnjaci 5. aprila organiziraju pacifistička okupljanja ispred Skupštine općine. Ista stvar ponavlja se narednog dana. Za to vrijeme Srbi su već u akciji. Zauzimaju stanicu policije u Miljevini.

Abid Ramović – prva žrtva

Istog dana, dakle 6. aprila, dolazi do prve pucnjave. Iz kuće Ivanovića sa Duba puca se na ”Fočatrans”. Dolazi do potpunog razdvajanja policije na srpsku i bošnjačku. Na čelu srpske policije nalazio se Dragan Gagović, a na čelu bošnjačke policije Zulfo Veiz. Naravno, ove policije ne mogu se porediti ni po kojoj osnovi, posebno ne po naoružanju i logistici. Sljedećeg dana, 7. aprila, počinje otvorena akcija Srba u cilju okupiranja Foče. Pada i prva žrtva, riječ je o policajcu Abidu Ramoviću, koji gine u policijskom automobilu dok je pokušavao do bolnice prebaciti ranjenu Milevu Radojčić, koju su ranili Srbi pucnjavom iz kuće Ivanovića u pravcu ”Fočatransa”. Prema jednoj verziji Ramović je poginuo od metka ispaljenog iz kuće Ivanovića, a druga verzija kaže da ga je ubio kolega Srbin koji je bio sa njim u automobilu. Istog dana Srbi predvođeni SDS-om zauzimaju magacin oružja TO u Livadama i dijele svojim sunarodnicima. Zauzimaju i lokalnu radiostanicu, uspijevaju kontrolirati sve prilaze gradu, a već grad prelijeću i prve granate. Stigle su i jedinice iz Srbije koje su smještene u planinarski dom na Zabrani. Onaj dio svjesnih i organiziranih Bošnjaka postavlja barikade u Donje Polje, a civili pripremaju skloništa po podrumima. Sve vrijeme traju navodni pregovori između SDS-a i SDA, ali ne daju rezultate, jer Srbi pregovaraju samo kako bi dobili na vremenu i kako bi Bošnjake što više zaveli i obmanuli navodnom željom da se sve završi mirno.

Granatiranje grada
Narednog dana, 8. aprila, Foča se granatira i pod stalnom je puščanom paljbom Srba. Srpske zločinačke horde uspijevaju tog dana zauzeti Dom zdravlja i zarobiti prisutne Bošnjake, ljekare Ibru Karovića i Avdu Šadinliju. Srpski hajduci ulaze u Carevu džamiju i na munaru stavljaju četničku zastavu, a na džamijski razglas puštaju četničke pjesme. Idućeg dana nastavlja se granatiranje, a srpsko rukovodstvo ultimativno traži predaju vlasti, na šta odbrana ne pristaje. Granatira se grad, zgrade i kuće su u plamenu, a granate dolaze iz Zabrane i Orahova. Vodi se i pješadijska borba. Znatno slabije naoružani i organizirani Bošnjaci napuštaju grad i kreću se put Goražda i put Crne Gore. Granatiranje se nastavlja i narednih dana. Srbi lagano osvajaju dio po dio grada i na kraju ulaze u njega. U Aladži 10. aprila Srbi ubijaju Jusu, Raziju i Esmu Aganović. Međutim, žrtava ima i na srpskoj strani.
Gine im vojvoda Dragan Nikolić, sin Božidara, komandir policijske ispostave u Čelebićima i Miljevini. Srbi 11. aprila zauzimaju veći dio grada, a ostatak granatiraju. Narednog dana Srbi pale Prijeku Čaršiju, trgovačko-zanatski centar, pale se bošnjačke kuće i lokali.

Pljačka bošnjačke imovine

Srpski zločinci konstantno napreduju u osvajanju grada. Kako osvajaju koji dio grada, tako Bošnjake koji nisu izbjegli hapse i odvode u sabirni logor u Livadama. Logor je smješten u magacinima TRO ”Perućica”. Osim domaćih Srba, koji su izvukli iz svojih budžaka kokarde, u zločinima učestvuju i Srbi sa strane. Nastavlja se granatiranje dijelova koje brane malobrojne snage Bošnjaka, a u okupiranim dijelovima nastavlja se pljačka i paljenje bošnjačkih kuća i stanova. Već 13. i 14. Srbi su u centru grada, a sa lokalne radiostanice oglašava se predsjednik SDS-a Miroslav Stanić, koji navodno garantira sigurnost Bošnjacima koji žele napustiti grad.
Petnaesti dan aprila bio je dan pljačke. Tog su dana dolazili Srbi i sa sela i pljačkali što se opljačkati i odnijeti moglo. Naredni dan upadom Srba u Donje Polje oko 18 časova grad je u potpunosti okupiran.

Sabirni logori

Kako je u redovima Srba, predvođenih SDS-om, unaprijed već sve bilo isplanirano, tako je odmah nakon okupiranja grada otvoren koncentracioni logor u bivšem KP domu, u koji su smještani uhapšeni Bošnjaci do tada držani po sabirnim logorima. Sabirnih logora bilo je više. Već smo spomenuli logor u Livadama, a pored njega tu su bili Srednjoškolski centar u Aladži, DTV ”Partizan”, direkcija TRO ”Perućica” u Gornjem Polju, barake hidrocentrale u izgradnji ”Buk bijela”, te mnogobrojne privatne kuće. U sabirne, a onda u centralni logor Bošnjaci su dovođeni iz svojih kuća.Jednostavno su nailazile srpske jedinice i po nekakvim spiskovima, ali i bez njih odvodili su Bošnjake. Članovi SDA i drugi ugledni Bošnjaci bili su smješteni u jedan magacin TRO ”Perućica” u Gornjem Polju, barake hidrocentrale u izgradnji ”Buk bijela”, te mnogobrojne privatne kuće. U sabirne, a onda u centralni logor Bošnjaci su dovođeni iz svojih kuća. Jednostavno su nailazile srpske jedinice i po nekakvim spiskovima, ali i bez njih odvodili su Bošnjake. Članovi SDA i drugi ugledni Bošnjaci bili su smješteni u jedan magacin TRO ”Perućica”. O stanju u sabirnim logorima govore Preljub Tafro i dr. Bećir Macić u svojoj knjizi: ”Život u sabirnim logorima bio je užasan, bez hrane, vode, nužnika… Svaki čas su u magacine ubacivali nove uhvaćene ljude. Po noći su sa vrata prozivali neke od njih. Oni se više nikad nisu vraćali u magacin. Po noći su se čule pucnjave iz Prevraćkog potoka, iznad baraka. Komandant sabirnog logora u Livadama bio je Veselin Čančar, ekonomista u TRO ‘Perućica’. Bio je obučen u uniformu JNA, sa kapetanskim činovima. U magacinu Srbi nisu zlostavljani. Povremeno su u taj magacin ubacivali isprebijane ljude. Nisu mogli ni stajati na nogama. Bili su to unakaženi likovi poznanika: Muniba Veiza, Zulfe Veiza, Enesa Uzunovića, Ibre Selimovića ‘Spone’ iz Tabaka. Svi su oni kasnije ubijeni u koncentracionom logoru”, pišu Tafro i Macić u knjizi ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.- 1995. godina” i o prvi danima agresije i napada nastavljaju:

Okupacija 18. aprila

”Srbi zauzimaju i posljednje uporište odbrane Foče, Šukovac 18. aprila 1992. godine. Foča je definitivno okupirana. Tada nastaje pakao za Bošnjake koji su ostali u Foči i prigradskim naseljima. Kuće Muslimana su u plamenu. Nekako u to vrijeme u Foču helikopterom dolazi Biljana Plavšić. Provozala se Fočom u opljačkanom automobilu tek ubijenog Fočaka Adnana Isanovića. Vidjevši fočanske džamije, koje još nisu bile porušene, uzviknula je: ‘Kako će, molim vas, Foča biti srpski grad, s ovoliko turskih džamija.’ Time daje jasnu poruku srpskim rušiteljima šta im je raditi. Za kratko vrijeme, svih 11 fočanskih džamija nestalo je sa lica zemlje. Aladža džamija, Careva džamija, Atik Ali-pašina džamija… Sve biseri islamske graditeljske kulture, barbari su za kratko vrijeme sravnili sa zemljom. Građevinski materijal iz Aladže džamije poslužit će da se proširi parkiralište ispred koncentracionog logora. I sva druga obilježja vjekovnog življenja Bošnjaka na ovim prostorima, uništavaju se. Gori Islamska biblioteka sa vrijednim eksponatima, devastiraju se groblja.
Na sve strane se pljačka sve što je bošnjačko. U pomoć domaćim pljačkašima pristižu i oni iz Crne Gore, sa kamionima. Prepuni kamioni namještaja, bijele tehnike i svega što su ‘junački’ đetići opljačkali, odlazi prema Pivskoj planini. Počinju ubistva, silovanja. Zabranjuje se kretanje Bošnjacima. Postaju svi taoci. Svi su u kućnom pritvoru. Čeka se kada će dželati udariti na vrata. Rušitelji i ubice ne žele svjedoke svojih nedjela. Svjedoke ili ubijaju ili odvode u koncentracioni logor. Ideolozima genocida nad Bošnjacima Foče, Vojislavu Maksumiću i Veliboru Ostojiću, kao da nije dovoljna žestina sa kojom ubice i rušitelji izvršavaju njihove naredbe.Svojim ‘vatrenim’ govorima na lokalnoj radiostanici podstiču ubice da brže ubijaju, rušitelje da brže ruše. Za kratko vrijeme na području grada i prigradskih naselja ubijena su ili nestala 343 Bošnjaka (građanina) Foče. Najviše zločina počinjeno je u prigradskim naseljima Tabaci, Zubovići, Susješno, Hamdići, Mijakovići i Ljubovići. U jednom danu u Čohodarmahali, u kojoj su i u Drugom svjetskom ratu počinjeni strahoviti zločini, na svirep način je ubijeno 29 građana (24 se gubi trag u koncentracionim logorima). Te zločine počinili su domaći Srbi, komšije ubijenih.”

izvor:internet
priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/fbPutnikNamjernik/flickrekranportal13/focanskidani
oprema teksta:focanskidani

 

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…/ – knjiga u nastanku

GENOCID U FOČI 1992. – 1995.
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…/.
Knjiga u nastanku. Zasad dostupna u virtualnom izdanju.
Knjiga je nastala iz nekih ličnih razloga i šutnje. Šutnje o Foči. I zločinima u Foči i na teritoriji Fočanske općine.
Žalosno je što mnoge žrtve ne žele pričati o zločinima i zločincima.
Žalosno je što bivši logoraši ne žele pričati.
Žalosno je što se Foča zaboravlja. Zaboravljena je od države, vlasti, bošnjačkih predstavnika.
Povratak u Foču je doživio fijasko. Razlozi.
ZAŠTO?
Da se ne zaboravi Foča.

 

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992-1995 – 2. dio.pdf

Kliknite da pristupite Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_2._dio.pdf

Genocid u Foči 1992-1995 – treći dio.pdf

Kliknite da pristupite Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_tre%C4%87i_dio.pdf

Genocid u Foči 1992. – 1995. (4. dio).docx
https://www.academia.edu/36252552/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995._4._dio_.docx

Genocid u Foči 1992. – 1995. (5. dio).pdf

Kliknite da pristupite Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995._5._dio_.pdf

FOČA 1942. – 1992. – 2017..pdf

Kliknite da pristupite FO%C4%8CA_1942._1992._2017..pdf

GENOCID U FOČI 1992 – 1995 specijal.pdf

Kliknite da pristupite GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992_-_1995_specijal.pdf

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA.pdf

Kliknite da pristupite FO%C4%8CANSKA_JE_TUGA_PREGOLEMA.pdf

25 GODINA OD GENOCIDA U FOČI – FOČA : ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI OSTALI NEKAŽNJENI ???
https://www.academia.edu/32551780/25_GODINA_OD_GENOCIDA_U_FO%C4%8CI_-_FO%C4%8CA_ZA%C5%A0TO_SU_RATNI_ZLO%C4%8CINCI_OSTALI_NEKA%C5%BDNJENI_

GENOCID : Foča je simbol “ponavljanja historije” na tlu Bosne i Hercegovine
https://www.academia.edu/32526719/GENOCID_Fo%C4%8Da_je_simbol_ponavljanja_historije_na_tlu_Bosne_i_Hercegovine

FOČA 1992. : SODOMA I GOMORA U FOČI (ISPOVIJESTI SILOVANIH BOŠNJAKINJA)
https://www.academia.edu/32508619/FO%C4%8CA_1992._SODOMA_I_GOMORA_U_FO%C4%8CI_ISPOVIJESTI_SILOVANIH_BO%C5%A0NJAKINJA_

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA.pdf

Kliknite da pristupite %C5%BDRTVE_FO%C4%8CANSKOG_GENOCIDA.pdf

FOČA XXV GODINA OD GENOCIDA
https://www.academia.edu/35156673/FO%C4%8CA_XXV_GODINA_OD_GENOCIDA

Foča : Samo jedna tuga
https://www.academia.edu/33162940/Fo%C4%8Da_Samo_jedna_tuga

JA I DA HOĆU NE MOGU ZABORAVITI ZATVOR – KP Dom i grad FOČU.pdf

Kliknite da pristupite JA_I_DA_HO%C4%86U_NE_MOGU_ZABORAVITI_ZATVOR_KP_Dom_i_grad_FO%C4%8CU.pdf

Foča – Dokazi o genocidu 1992. – 1995..pdf

Kliknite da pristupite Fo%C4%8Da_-_Dokazi_o_genocidu_1992._-_1995..pdf

Dan logoraša…Foča
https://www.academia.edu/32936980/Dan_logora%C5%A1a_Fo%C4%8Da

FOČANSKI KAZAMATI SMRTI.pdf

Kliknite da pristupite FO%C4%8CANSKI_KAZAMATI_SMRTI.pdf

O GENOCIDIMA U FOČI 1992. – 1995.i 1941.-1945..pdf

Kliknite da pristupite O_GENOCIDIMA_U_FO%C4%8CI_1992._1995.i_1941.-1945..pdf

Foca 1942 1992 Ni bijesa ni mrznje
https://www.academia.edu/32778004/Foca_1942_1992_Ni_bijesa_ni_mrznje

KAKO SU ZELENE BERETKE ZE BE SA KOKARDAMA I CRNIM SUBARAMA NAPALE FOCU 7 APRILA 1992
https://www.academia.edu/32382344/KAKO_SU_ZELENE_BERETKE_ZE_BE_SA_KOKARDAMA_I_CRNIM_SUBARAMA_NAPALE_FOCU_7_APRILA_1992

VAPAJ S DRINE : Jesmo li zaboravljeni, je li do nas ikome stalo
https://www.academia.edu/33819733/VAPAJ_S_DRINE_Jesmo_li_zaboravljeni_je_li_do_nas_ikome_stalo

FOČA :Na zidu sjećanja
https://www.academia.edu/32728383/FO%C4%8CA_Na_zidu_sje%C4%87anja

BESJEDA O FOĈI – KULTURA SJEĆANJA
https://www.academia.edu/36461388/BESJEDA_O_FO%C4%88I_-_KULTURA_SJE%C4%86ANJA

 

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/fbPutnikNamjernik/flickrekranportal13/focanskidani
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : STRADANJE PORODICE PAČO

STRADANJE PORODICE PAČO IZ SAMOBORSKE U FOČI

Rašid (Huso) Pačo, 1928., radnik. Zarobili ga fočanski četnici u stanu, sa dva sina: Ismet (Rašida) Pačo, 1956., radnik i Izet (Rašida) Pačo, 1958., radnik. Zarobili su ih i odveli u zloglasni KPD Foča, odakle im se gubi svaki trag.
Fadila Pačo, žena Rašidova, 1933. – prema pisanju Rasima Halilagića, – Prema izjavama svjedoka monstruozno ju je ubio Slavko Vrećo, a muža i dva sina otjerao u KPD. Ekshumirana i ukopana na mezarju Vlakovo 2007. (knjiga Foča 1992. – 1995.:žrtve genocida).
Stradala je i Indira (Rašid) Pačo, rođena oko 1975.(knjiga Foča 1992. – 1995.:žrtve genocida)

Ismet (Rašida) Pačo (1956. – 1992.) – žrtva zloglasnog KPD Foča. Ismet Pačo je prije rata radio u “Fočatransu”. Ekshumiran iz masovne grobnice Piljak na planini Maluši 2001.

Reference/ izvori:

Internet

Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.
497 str. : ilustr. ; 25 cm

Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.
461 str. ; 24 cm

Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine

– Privatni izvori informacija…

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Fočanska je tuga pregolema : 2001. ekshumirani sedmogodišnji dječak i njegova majka – ubijeni 1992. u Foči

 

Ekshumacija u Foči 2001. godine. Nađeni posmrtni ostaci pet bošnjačkih žrtava. Po nekim izvorima ubijeni su na Bajram, 12. juna 1992.
U toj grobnici pronađen je sedmogodišnji Kenan Šoro i njegova majka Pemba Šoro.
U istoj grobnici pronađena je i Munira Mehmedspahić.

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

SVJEDOČENJA : – Sanjala sam grobnicu!

 

Svjedokinja  je ispričala  da su joj roditelji ubijeni u Foči, a saznala je da joj je brat odveden u Kazneno-popravni dom (KPD) i da mu se ubrzo gubi svaki trag.

Uma Čolo je kazala da je s majkom posljednji put telefonom razgovarala u maju 1992. godine, kada joj je rekla da je više ne zove i da se ne brine.

Čolo se prisjetila da joj je jedna žena u Sarajevu kazala da joj je ubijena majka, te da je “gledala kada su je vukli bagerom”. Saznala je da joj je majka bila s drugim osobama u kući u koju je bačena bomba, da je ranjena i “pokosili su je rafalom”. Svjedokinja je izjavila da su joj rekli da joj je majka ubijena na Bajram, te da je po kalendaru zaključila da bi to trebalo biti 12. juna 1992.

Kako je pojasnila, grobnica u kojoj joj je pronađena majka bila je u blizini džamije. “Kasnije će se ispostaviti da je pet tijela u grobnici. Ja sam sanjala tu grobnicu, vjerujte”, ispričala je Čolo, pojasnivši da je, uz tijelo majke, pronađeno i tijelo supruge njenog rođaka, kao i njihovog sedmogodišnjeg sina.

Grobnica je ekshumirana 2001. godine.

Svjedokinja je kazala da su tijelo oca ekshumirali, a saznala je da je “zaklan na kućnom pragu”.

Za brata je svjedokinja rekla kako je čula da je bio zatvoren u KPD-u.

“Po svjedočenju ljudi, on je 17. septembra u jednoj grupi odveden na berbu šljiva… Oni su odvedeni i trag mu se gubi”, kazala je Čolo.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Igman, 1992. : Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (foto i video)

 

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

VIDEO:
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
– isječak iz video zapisa ISTINE I LAŽI O SILOSU – 1. dio –

korišten video zapis ISTINE I LAŽI O SILOSU – 1. dio sa youtube

priredio:Kenan Sarač

 

video:youtube
fotografije:screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Istražitelji će ponovo pretražiti više lokacija u istočnoj Bosni

Polovinom ovog mjeseca istražitelji Instituta za traženje nestalih osoba BiH počet će provjeru više lokacija na području istočne Bosne, za koje postoje informacije da se na njima nalaze masovne grobnice. Osim novih, pretraga će se vršiti i na nekim lokacijama na kojima su ranije vršene ekshumacije posmrtnih ostataka ubijenih Bošnjaka.

http://www.federalna.ba/bhs/vijest/234347

 

FOČA 1992. : Počeci agresije i genocida

Uz 26. godišnjicu genocida u Foči i 26 godišnjicu agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu objavljujemo dva članka onako kako su napisani bez ikakvih prepravki. fotografije : focanskidani.

 

objavljeno: 20. avgusta 2000. na forumima

 

– spisak je nepotpun –

UBIJENI I UBOJICE

Avdagic: Prema vise izvora, ubijena su, na najsuroviji nacin, klanjem, tri clana porodice Avdagic: majka Zineta i njena dva sina Ismet i Muamer, zvani Miro. Prema istim izvorima, njih je zaklao Janjic Janko, zvani Tuta, u Scepan Polju. Janjic se, uglavnom, sa zrtvama pogadao da ih izvede iz Foce do Niksica, a onda ih na putu ubijao.

Aganovic: Juso, bivsi snajder, star oko 80 godina. Ubio ga, zajedno sa zenom Razijom, iz vatrenog oruzja, Dragan Nikolic. Po nekim izvorima, Juso je, kada su cetnici dosli u njegovu kucu i poceli da maltretiraju njega i zenu, iz lovacke puske ubio jednog “crnogorskog cetnika” ili “rezervistu iz uzickog korpusa”.

Ahmic Idriz: Ubili ga cetnici u zbjegu prema granici sa Crnom Gorom.

Ahmic Miralem: Postoji nekoliko verzija o njegovom ubistvu, ali svi izvori navode da je umro od zlostavljanja, u strasnim mukama. Vise izvora je potvrdilo da je ziv ispecen.

Andalija Salko: Ubijen iz vatrenog oruzja. Po jednom izvoru njegovo ubistvo je naredio, organizovao i u njemu ucestvovao Simo Mojevic, direktor OS u Ustikolni, a u ratu cetnicki vojvoda.

Avdibegovic Salima: Stara oko 50 do 55 godina. Zaklana je zajedno sa sinom Edinom (ili Sedinom). Po jednim izvorima, bila je udata za Murata Avdibegovica, a po Faiku Tafri, Salima je supruga Hanefije Avdibegovica. Oba izvora su navela da ju je zaklao izvjesni Taso iz Srbije.

Avdibegovic (Hanefije) Sulejman: Star ispod 30 godina. Ubijen iz vatrenog oruzja.

Beganovic Enver: Star oko 40 do 45 godina. Ubijen na pocetku rata, u gradu, prilikom masovnog napada na pojedine dijelove Foce.

Bico Hamed, zvani Salem: Star oko 40 godina. Ubijen na pocetku rata zajedno s majkom, iz vatrenog oruzja.

Bico Hasan: Ubijen u zbjegu prema Tjentistu.

Bico Veza: Stara oko 35 do 45 godina. Ubijena na pocetku rata.

Causevic Fatima: Po nekim izvorima ubijena iz vatrenog oruzja a potom posuta benzinom i zapaljena, a po drugima je ziva zapaljena.

Colakovic Ibro: Mladic, oko 20 godina. Ubijen iz vatrenog oruzja.

Cemo (Osmana) Fikret: Ubijen u KP Domu.

Dolan: Zena. Izvor nije znao ime osim da je sestra izvjesnog Zule Krkalica. Ubijena na svirep nacin.

Ekmedzic Adila: Starica. Ubio je Novica Ivanovic maljem, a poslije opljackao i zapalio njenu kucu.

Hadzimesic Halim: Ubijen u augustu, iz vatrenog oruzja.

Hajrovic: Stariji covjek, kojem izvori nisu znali ime. Ubio ga Novica Ivanovic.

Hatibovic Maida: Stara preko 50 godina. Zaklana u svome stanu kad i njen muz Nezir. Neziru je bilo oko 60 godina. Prema izvorima, zaklan zajedno sa suprugom Maidom, a prema podacima koje je u KPD-u dobio Faik Tafro, ubijen je iz vatrenog oruzja.

Hodzic Ibro: Ubio ga asovom izvjesni Skobo, rodak Vojislava Maksimovica.

Hrustan Ibrahim: Ubijen na putu za Niksic.

Hrustan Rasim: Ubijen na putu za Niksic.

Isanovic Adnan Adi: Sa jos jednim bolesnikom ubijen u focanskoj bolnici, na lijecenju, negdje izmedu 10. i 12. aprila. U njegovo ubistvo je direktno umijesana Milena Begenesic, kardiolog u Regionalnom medicinskom centru u Foci.

Islambasic Vasvija: Ubijena u maju. Strijeljana na mostu i tu, prema vise izvora, visila oko nedjelju dana.

Kaloper Huzeir: Ubijen krajem aprila ili pocetkom maja.

Karahasanovic Edhem: Hadzija. Stariji covjek. Ubijen iz vatrenog oruzja, u julu, u focanskom naselju Ljubovic, zajedno sa Karahasanovic Zahidom.

Klapuh Ferida: Zaklao ju je, zajedno sa muzem Hasanom i kcerkom Senom, Janjic Janko Tuta u Scepan Polju.

Klapuh Esma: Starica. Majka izvjesnog Klapuh Zufera. Umrla je od gladi i/ili iscrpljenosti.

Krkalic Irfan: Ubijen iz vatrenog oruzja, pocetkom maja.

Krkalic Zula: Ubijena iz vatrenog oruzja, pocetkom maja.

Kumro Asim: Ubio ga je Risto Kovac.

Lojo Murat: Zajedno sa suprugom Ramizom ubijen iz vatrenog oruzja.

Ljezamovic Halima: Ubijena pocetkom aprila iz vatrenog oruzja.

Ljezamovic Nazif: Star 35-40 godine. Ubijen pocetkom aprila iz vatrenog oruzja.

Ramovic Abid: Milicioner iz Foce. Abid je prva zrtva u Foci. Ubio ga je kolega Branko Muminovic.

Sadikovic Arifa: Ubijena iz vatrenog oruzja. Nema podataka o ubici.

Selimovic Jusuf: Ubijen u zbjegu, na Potrkusi. Njegovi rodaci Ibro i Hasan zvani Spona nestali su u KPD-u.

Sahovic Fehim: Rodom iz Jabuke. Zivio u Foci. Sva je prilika da je zaklan ili mu je naknadno odsjecena glava s kojom je Vojislav Maksimovic “igrao fudbal”. U javnosti kruze price da je, na stadionu sa centra, glavom nekog ubijenog Muslimana Maksimovic “udario pocetni udarac”. Medutim, focanske zene iz izbjeglickih kampova kod Skoplja ispricale su da su prilikom ulazenja u neku kucu, Maksimovic, Ostojic i jos neki, cija oni imena nisu znali, naisli na glavu nesretnog Fehima i da je Vojislav odsjecenu glavu sutnuo nogom u pravcu Ostojica, dobacivsi mu “brani” ili “hvataj”. Ostojic je docekao glavu, ali je okrvavio pantalone zbog cega se ljutio na Voju.

Subo Selim: Ubio ga je Risto Kovac.

Tafro Almas: Ocuh Faika Tafre. Faik je jednom, iz KPD-a, uz pomoc upravnika Mice Krnojelca i njegovog sina, posjetio Almasa. Almas je starac oko 80 godina, a usto je bio bolestan i skoro nepokretan. U kuci je ostao sam, tako da se sasvim izvjesno moze uzeti da nije medu zivima. Ne zna se da li je umro prirodnom smrcu ili mu je neko pomogao da umre, niti da je negdje sahranjen. Na Faikovo pitanje koje je uputio sinu Mice Krnojelca kada su se 30. augusta “sreli” na stanici, ovaj je odgovorio da je “i on otisao prije pet dana”.

Tafro Soko: Brat Tafre Preljuba. Ubijen u svom stanu zajedno sa zenom Sefikom i punicom Hasnom Tatarevac. Nema podataka o ubici.

Taranin Selman: Invalid. Ubijen u zbjegu prema Slatini.

Veiz Camil: Ubijen iz vatrenog oruzja, u maju. Nema podataka o ubici.

Vranjaca Fatima: Ubijena zajedno sa muzem Ramom na Brodu. Ubili su ih komsije sa Broda.

BRUSNA

Borak Suljo: Star preko 60 godina. Ubijen, a potom zapaljen. Po izvorima, ubile su ga komsije.

Pohara Suljo: Star izmedu 60 i 65 godina. Zaklan. Izvori su s velikim stepenom uvjerenja navodili da su ga ubile komsije.

CUREVO

Mjesak Ejub: Poginuo od granatiranja.

DONJE PAPRATNO

Moco Omer: Ubijen iz vatrenog oruzja.

Muratovic Meho: Ubijen iz vatrenog oruzja.

Polovina Dzemila: Djevojka, stara oko 20 godina. O njenoj sudbini, osim da je nestala, izvori nisu imali konkretnijih podataka. Misle da je ubijena.

DIDEVO

U Didevu je, iz tri porodice, ubijeno pet clanova. Od pet ubistava tri su izvrsena na surov nacin: jedno klanjem, jedno vjesanjem, a jedna zrtva je izmasakrirana.

Bostandzic (Safeta) Sabahudin: Ubijen kada i njegov otac Safet, iz vatrenog oruzja. (Napomena: Prilikom provjere podataka u vezi zrtava, ekipa je u izbjeglickom kampu u Cicinom selu kod Skoplja srela Sabahudinovu zenu i saznala da je 15. septembra rodila kcerku kojoj je ime Sabina).

Dzankovic Alija: Star oko 25 godina. Izmasakriran.

Hadzimusic Sajma: Majka Suadova. Ubice su zlostavljale majku i sina, potom su Sajmu objesili, a Suada zaklali.

GODIJENO

Cankusic Bajro: Ubili ga cetnici iz Godijena.

Cankusic (…): Izvori nisu znali ime osim da je supruga izvjesnog Mehe Cankusica. Ubili su je cetnici iz Godijena.

Coric Mustafa: Ubili su ga cetnici iz Slatine.

Klinac Devlija: Nju i suprugu Klinac Hamdije, kao i Klinac Huzeira ubio je, iz vatrenog oruzja, Cedo Perisic iz Godijena.

Klinac (…): Izvori nisu znali ime, sem da je supruga Klinac Hamdije a sestra Muje Kafedzije.

GOVZA

Salkovic Alija: Star oko 55 do 60 godina. Ubijen u zbjegu u Izbisnom.

Salkunic(…): Stariji muskarac, kojem izvori nisu znali ime niti druge podatke osim da je sa Alijom Salkunicem ubijen u zbjegu u Izbisnom.

HUM

Prema informacijama, osmog juna je sprovedena sira akcija napada na muslimanska sela Brod, Hum, Kosman, Mjesajice, Vucevo, Zakmur i dr. sela prema Tjentistu. Sve kuce su popaljene a imovina opljackana. Kao ucesnike napada na ova sela izvori su identifikovali 16 osoba: akciju je organizovao i njome, uglavnom, rukovodio Ilija Dostic. I on i ostali akteri akcije su na spisku zlocinaca.

Hakanovic Naza: Ubili su je Ljubomir Dostic i Miodrag Kalajdzic osmog juna.

Pezo Akif: Star oko 30 godina. Ubili ga Ljubomir Dostic i Miodrag Kalajdzic osmog juna.

Pezo Atif: Star oko 25 godina. Ubili ga Ljubomir Dostic i Miodrag Kalajdzic osmog juna.

Pezo Muharem: Star 60 godina. Ubili su ga Ljubomir Dostic i Miodrag Kalajdzic osmog juna.

Pezo Murat: Star 50 god. Ubili su ga Ljubomir Dostic i Miodrag Kalajdzic osmog juna.

Sabanovic (E)Mina: Ubili su je Ljubomir Dostic i Miodrag Kalajdzic osmog juna.

Sabanovic Mujo: Star izmedu 85 i 90 godina. Ubili su ga Ljubomir Dostic i Miodrag Kalajdzic osmog juna.

Sabanovic Selim: Star 75 godina. Ubili su ga Ljubomir Dostic i Miodrag Kalajdzic osmog juna.

Sahinovic Zecir: Star 60 godina. Ubili ga Ljubomir Dostic i Miodrag Kalajdzic osmog juna.

– spisak je nepotpun –

objavljeno: 20. avgusta 2000. na forumima

_ _ _ _ _

 

SAMI SEBE SJEKLI I JELI
ARHIVA DANI 68, JANUAR / SIJECANJ 1998
https://www.bhdani.ba/portal/arhiva-67-281/68/tekst168.htm

SAMI SEBE SJEKLI I JELI

Faik Tafro je sumarski inzinjer iz Foce. Dvadesetog aprila 1992. godine zatvorili su ga pripadnici Uzickog korpusa u KP Dom u Foci. U logoru je ostao do 31. augusta, kada su ga sa jos 34 druga logorasa focanske ratne vlasti odvele u Rozaj i tu oslobodile. Do kraja oktobra 1992. godine boravio je u Novom Pazaru i za to vrijeme napisao Sjecanja na Focu 1992. Istovremeno, grupa nezavisnih sandzackih intelektualaca prikupljala je podatke od bosanskih izbjeglica o zrtvama i ubicama: tako je nastao materijal koji Dani objavljuju i u ovom i u nekoliko narednih brojeva. Faik Tafro je jos uvijek izbjeglica u jednoj od bivsih jugoslavenskih republika, a njegov dnevnik, potkrijepljen izjavama i sjecanjima ljudi koji su prosli nekoliko krugova focanskog pakla, zapravo je rijetko svjedocenje prezivjelih focanskih prognanika i vrijedni dokument prvih nekoliko mjeseci rata na sirem prostoru opcine Foca. Feljton Dana izazvao je veliko interesovanje nasih citalaca, a uspjeli smo obezbijediti i ekskluzivne snimke iz Foce
Pise: Faik TAFRO
SPISAK UBIJENIH
SPISAK ZLOCINACA

HAPSENJA U CRNOJ GORI

KO NIJE BIO U KPD-U IZA RESETAKA, ne bi u prvi mah ni pomislio da je zatvor, vec neka fabrika. Kompleks objekata nekad je, za vrijeme Austro-Ugarske i stare Jugoslavije, bio kasarna. Nalazi se na desnoj obali Drine, pri samom izlazu iz grada. Nadomak zatvora, ne vise od oko 50 metara, nalazi se cuveni zeljezni most, na kome su cetnici i u Drugom svjetskom ratu pobili i zaklali oko 3.500 Muslimana. Sve objekte opasuje kameni zid visine nekih pet-sest metara sa dodatnom ogradom od bodljikave zice visoke oko jedan metar. Na svakom uglu nalazile su se masivne strazare – karaule. I pored takvog obezbjedenja bilo je ranije uspjelih bjekstava. Nama su dodatno oko zida postavili minsko polje od rasprskavajucih protivpjesadijskih mina. Strazari su imali pse, sarplanince. U krugu je bila fabrika namjestaja, a bila je tu i “Drina” sa poljoprivrednom ekonomijom.
Negdje oko 19. aprila, stab SDS-a je za upravnika zatvora postavio Milorada Micu Krnojelca, nastavnika matematike u OS “Veselin Maslesa”, a za zamjenika su naknadno odredili Prodanovica, navodno pravnika. Nacelnik bezbjednosti (cuvarska sluzba) bio je Mitar Rasevic, koji je tu funkciju i ranije obavljao. Starjesine-strazari radili su po cetnom brigadnom sistemu. Svi koji su ranije obavljali ovu duznost bili su profesionalci. Pojacanja su dobili u nocnim smjenama, gdje su angazovani cuvari iz grada ili oni koji su stanovali u blizini KPD-a. Sjecam se dobro nekih strazara koji su se isticali surovoscu: Busi je koristio nocne smjene da skace po zatvorenicima koji bi bili privedeni u samicu Upravne zgrade, vezani za bukagije i takvi batinjani. On, sirovina, vagao je oko 130 kg, i sa zadovoljstvom je skakao po ljudima. Nisu se puno razlikovali ni drugi strazari: Vladicic, Vukovic, Obrenovic, neki Zoran kome ne znam prezime, Pljevaljcic Vlatko, Ivanovic Keli…

Dopunu straze davali su vojnici. Sjecam se Kremica, Markovica, Jegdica, Mladenovica, Prodanovica… U uzem dijelu uprave radili su: Todorovic – interna bezbjednost, Jokanovic Mican – za privredu, Jokanovic Gojko, medicinski tehnicar kojeg su zvali Saharin i Krvopija. Ljekar Dragicevic, inace ginekolog, dolazio je svako 15 do 20 dana. Negdje u augustu pojavio se i stomatolog Vukadin. Samo je vadio zube. Kontrole “kucnog reda” odvijale su se razlicito od starjesine do starjesine. Dorucak je bio izmedu osam i devet i 30 ujutro, rucak od 13 do 14 sati i 30 minuta, a vecera od 17 do 18 i 30. Ishrana je bila redovna.

Dorucak se sastojao, na pocetku, od caja i kriske hljeba tezine pet do sest grama, da bi se negdje u julu malo poboljsao. Za rucak je bila jedna kutlaca kupusa bez kupusa ili graha bez graha, odnosno krompira bez krompira. Radost je predstavljala krajka hljeba, jer je nesto veca od kriske. Vecerom smo dobijali caj i krisku hljeba koja je nekad bila velicine zalogaja. Matovic je cesto bio dezurni kuhar i pravio je i bez masnoce ukusnije jelo, dok je za Mojovica kruzila sala da ce njemu biti najzalije i najteze ako izademo iz zatvora: uzivao je da napravi rucak da ga nisu mogli jesti ni macke ni psi. Kvalitet i kolicina hrane imala je za posljedicu da pojedini zatvorenici nisu imali stolicu po trideset i pet dana.

Farsa od razmjene

Sedamnaestog jula prije podne Gojko je obisao dio spavaona. Pitao je ko je bolestan i upisao Dzevada Loju koji je nekoliko puta pao u nesvijest prilikom podjele jela, te Enu Hrnjcica, Hasana Glusca i Sanina Krdzaliju. Oko tri sata pozvase nas da se spremimo sa nasim stvarima. Bilo nas je desetorica iz Foce i sestorica iz Gorazda. Kad smo se sakupili pred glavnom kapijom gdje se vrsio detaljan pretres, cak i skidanje cipela, vidjeli smo da medu nama ima i mladih i zdravijih ljudi. Poslije ceremonije pretresa provedeni smo kroz dvoja vrata.

Cekao nas je kamion FAP sa ceradom. Nedaleko od njega bio je parkiran kombi pun zena i djece. Strpali su nas u kamion. Bili smo zbunjeni. Uspjeli smo da doznamo da idemo u razmjenu za srpsko stanovnistvo koje je zarobljeno u Gorazdu. Tako su nam rekli nekolicina obucenih u maskirne uniforme koji su bili dio pratnje i koji su tvrdili da su iz Cajnica. Nama je odmah bilo malo lakse, pusili smo vise nego sto smo navikli. Cigarete nam je dao jedan od Cajnicana. Krenuli smo. Sjedimo na nekim improvizovanim klupama. Iza nas ide kombi sa vojvodom, vozacem i trojicom vojnika, svi dobro naoruzani. Upozorili su nas sta ce se dogoditi ako pokusamo bjezati. Dok smo isli uz Bakic (brdo i prevoj za Zavait) vidjeli smo milicionersko auto. Poznao sam milicionera u naocalima, bio je iz Bunova, neki Dostic.

Los put i brza voznja, da se na vrijeme stigne na razmjenu, koja je, kako smo kasnije saznali, zakazana za sedam sati navece, ucinio je da se osjecamo kao lopte, tako smo skakali sa klupa da smo morali ustajati i drzati se za arnjeve. Kosti su nas boljele. Put je vodio kroz sumu, prema Celebicima. Kroz Korlat se prosirivao i pripremao za asfaltiranje. Taj je put star oko 30 godina i uglavnom se koristio za eksploataciju suma. Trasu puta od Celebicke rijeke do Suplje stijene uradili su nabrzinu uz pomoc SDS-a, te firmi “Gradenje” i “Maglic”. Ovaj je pravac objezbjedivao spajanje Foce sa Pljevljima i imao je vise stratesko nego ekonomsko opravdanje. Put se koristio najvise za transport naoruzanja i municije. Putem Radio Foce, u nekoliko navrata je gradanstvo bilo obavijesteno da je otvoren, te da je uspostavljena autobuska linija Foca – Pljevlja. Koliko smo kasnije doznali, linija zbog nekih dogadanja u Pljevljima nije ni radila. Nase “vode puta” imali su dosta problema na granici Crne Gore i BiH: jedva su se ubijedili da prodemo, a onda su nas predali novoj ekipi iz Cajnica. Cekali su nas dvotonci sa ceradom, i tako smo nastavili preko nekih brda i sela, kroz sumu.

“Ne daju Muslimani”

Stigosmo u Cajnice. Nema svjetla, tek u rijetko kojoj kuci. Produzili smo dalje. Jedan od pratilaca, naoruzan, zajedno je s nama na karoseriji. Sjedi i cuva nas. Rece da idemo u Miljevo. Tako i bi. Smjestise nas u osnovnu skolu. Klupa ima dovoljno. Dobili smo i povece sendvice sa mesom. Odmah su nas domacini upozorili sta smijemo, a sta ne smijemo raditi. Novi kucni red. Sutradan ujutru dobar dorucak, a jos bolji rucak. Pozvase nas negdje oko deset sati. Napolju je vedro, nigdje oblaka. Mi vec navikli na kisne dane. Izadosmo svi iz jednog razreda, a zene sa djecom iz drugog. Iznenadismo se: ljudi sa kamerama i mikrofonima. Poznao sam jednog. Bio je iz Gorazda. Svi su, kako nam rekose, zaposleni na novosadskoj i crnogorskoj televiziji. Propaganda. Djeca placu, posjedala po travi, a neka su u krilima zena. Jadna slika. Cekamo termin razmjene. Stalno dolaze iz cajnickog MUP-a i izvjestavaju nas “dokle su kontakti stigli sa muslimanskom stranom”. Dode i sesnaest sati. Svaki minut, a kamoli sat neizvjesnosti ubija nam dusu. Na kraju, “veza” saopstava da od razmjene nema nista: “Muslimani ne daju zene i djecu iz Gorazda.” Kasnije su proturili drugu pricu, da muskarce – vojnike ne daju, jer su ih ubili. Prebacise nas u Luke, opet u skolu. Sad smo na spratu i sad smo svi u jednom “razredu”.

Donijeli su nam obilnu veceru, sa dosta hljeba. Vojni kuhar bio je Rasevic, nastavnik u Cajnicu. Dogovorili smo se na koji nacin da organizujemo spavanje. Bilo je nekih deka, prostrli smo ih po podu i tu su legle zene sa djecom. Mi muskarci sastavili smo klupe. Bilo je oko 22 sata i 30 minuta kad je pocela frka. Dolaze Vojvoda, neki strani novinar i prevodilac. Za njima pratnja: Kornjacin brat, kondukter, sad direktor “Centrotransa”. Bilo je mucno… Nema svjetla, jedna svijeca. Jedan od dezurnih sara po nama lampom. Prevodilac ocito nema dovoljno prakse. Novinarka hoce da prenoci sa nama. Nisu joj dali. Sutradan je ponovo dosla. Dzevad joj je na francuskom rekao, u dubokoj diskreciji, gdje smo i koliko nas ima. Doruckovala je sa nama.

Noc ranije, negdje oko 18 sati, imao sam posjetu. Radovan Pejovic zvani Regan, koji je radio u “Stakorini”, dosao je da me vidi. Iznenadio se mojim i Dzevadovim izgledom. Rekao je da nema uticaja u SDS-u Cajnica, te nam nista ne moze pomoci. Sutradan me posjetio njegov brat i donio nekoliko pakli cigareta. Oko jedanaest sati obavijestili su nas da se ponovo vracamo u Focu, tamo gdje smo i bili….

Razgovarao sam sa jednom zenom koja je bila medicinski tehnicar u Trosnju. Ispricala mi je kako su jednog jutra, oko sest sati, sa sest autobusa dosli focanski cetnici i “Beli orlovi” i spalili nekoliko sela na prostoru Trosnja. Isli su od kuce do kuce i vrsili masakre. Neki su pokusali pobjeci u sumu, no nije im uspjelo. Tada je pobijeno oko 75 Muslimana. Najvise iz porodice Barlova. “Vidis ovo dijete”, rekla mi je i pokazala dijete staro tri, najvise cetiri godine. “Ubili su mu oba roditelja.”

U Focu smo se vratili oko 17 casova. Kombi je otisao u “Partizan”, a mi u KPD. U “Partizanu” je bilo oko osamdesetero staraca, zena i djece. Bila je i cuvarska sluzba. Znao sam da je medu cuvarima Pavlovic Bogdan, a da je glavni za “Partizan” Mitar Sipcic.

Kako se rat sirio, Muslimana je u zatvorima bilo sve vise. Broj zatvorenika rastao je iz dana u dan. U KPD-u nas je bilo oko 600. Do ovog broja dosli smo prebrojavanjima u menzi. Koliko je zatvorenih u samicama znali smo po broju serpica u kojima je noseno i sluzeno jelo. Muskarci su hapseni listom: bilo je dovoljno da imaju muslimansko ime. Privodeni su ljudi iz bolnica i kuca, koji su imali operacije na srcu, oni koji su prezivjeli po dva infarkta, ljudi sa otvorenim kavernama i u dubokoj starosti, oni koji su pukim slucajem prezivjeli gelere i metke, sa obje noge u gipsu, cak i oni kojima ni stake nisu mogle pomoci da se pokrenu. Bilo je i zatvorenika koji su bili neuracunljivi i toliko bolesni da su sjekli sopstveno tijelo da bi ga pojeli.

SPISAK UBIJENIH

Spisak ubijenih kao i spisak ubica ili ucesnika i saucesnika u ubistvima sacinili su nezavisni intelektualci iz Sandzaka na osnovu kazivanja izbjeglih i protjeranih Bosnjaka iz Bosne, iz grada Foce i sela sa uzeg i sireg podrucja Foce. Prikupljeni su podaci o 258 ubijenih u periodu od aprila do oktobra 1992: 85 su zene, najcesce u dubokoj starosti ili u poodmaklim godinama; 65 ubijenih su stariji od 60 godina, a ubijana su i djeca.
JELEC

Od svih sela, u Jelecu je najvise evidentirano ubijenih: 82. Medu njima je 30 zena, jedno dijete i 12 osoba starijih od 60 godina. Iz 17 porodica ubijeno je 68 clanova: iz pet porodica po dva clana; iz cetiri po tri clana; iz cetiri po cetiri clana; iz dvije po pet clanova; iz porodice Zametica osam clanova i iz porodice Srna 12 clanova od kojih je osam zaklano.

Babalija Sead: Star oko 30 godina. Ubio ga je, polovinom maja, Elez Pero, cetnicki vojvoda iz sela Brojanici, iz vatrenog oruzja.

Bajguric Enver: Star izmedu 40 i 45 godina. Ubijen u gradu na samom pocetku rata. Izvori misle da ga je ubila srbijanska vojska, odnosno – kako su govorili – garda.

Bajrovic Esma: Ubijena pocetkom maja.

Basic Ahmed: Iz Ustikoline. Ubio ga je cetnik Miladin Pejovic, zvani Krs, konobar iz Josanice.

Barlov Aldin: Zaklao ga nastavnik Risto Trifkovic. Kao saucesnici se pominju Ljubo Cicmil i Dragan Cosovic.

Barlov Nasuf: Ubijen pocetkom maja. U njegovo ubistvo, kao i u ubistva Barlov Sade i Barlov Zule koja su se dogodila u isto vrijeme umijesani su Risto Trifkovic, Ljubo Cicmil i Dragan Cosovic.

Besirovic Fadil: Ubijen pocetkom maja.

Besirovic Fudo: Star 19 godina. Ubijen iz vatrenog oruzja.

Besirovic Murat: Ubijen pocetkom maja iz vatrenog oruzja.

Besirovic Nasuf: Star izmedu 40 i 45 godina. Ubijen iz vatrenog oruzja.

Bibovic Almasa: Ubijena pocetkom maja.

Corbo Zada: Po nekim izvorima, ubio je, a po nekim je ucestvovao u njenom ubistvu Milenko Vukovic, poznat po nadimku Zeko, cetnicki vojvoda iz sela Rataji. Naknadno su se pojavile i informacije da je ubijena u zbjegu, drugog oktobra u okolini sela Izbisno.

Dolan Fatima i Dolan Serif: Ubijeni pocetkom maja.

Drinjakovic Murat, penzionisani imam. Star preko 80 godina. Zaklao ga, kao i Zehru Drinjakovic i Murata Drinjakovica, nastavnik iz Miljevine Risto Trifkovic.

Dzinic Jusuf i Dzinic Mulija: Ubijeni pocetkom maja iz vatrenog oruzja.

Dzubur Habiba, Dzubur Kaduna, Dzubur Murat, Dzubur Osman i Dzubur Ramo: Po svim izvorima, ubili su ih cetnici iz Jeleca, uglavnom njihove bivse komsije.

Hadzic Edhem, Hadzic Fata, Hadzic Senida i Hadzic Vahid: Svi ubijeni pocetkom maja.

Mito Serifa: Stara oko 40 godina. Ubijena u zbjegu prema Tjentistu.

Musanovic Ismet: Ubijen u maju.

Niksic Ferid, Niksic Munira i Niksic Semsa: Ubijeni u maju.

Omeragic Murat i Omeragic Ramiz: Ubijeni u maju.

Paco Omer: Iz nekog sela sa Tjentista. Star ispod 50 godina. Ubijen u zbjegu prema Tjentistu.

Salaka Almasa: Stara oko 80 godina. Ubijena u maju. Kao izvrsioca izvori navode nastavnika Dragu Krunica kao i za Salaka Avdu.

Salaka Hamid: Star izmedu 60 i 65 godina. Ubio ga je nastavnik Milos Krunic kao i Salaka Zahida, starog izmedu 70 i 75 godina.

Sejdinovic Dzemail: Ubijen u maju, kada i vecina zrtava u Jelecu.

Srna Abid: Star 40 godina. Zaklan, kao i Srna Asim i Srna Elvedin.

Srna Enver i njegova supruga Jelena, Srpkinja, ubijeni iz vatrenog oruzja.

Srna Hadzid i Srna Hadzira: Ubijeni iz vatrenog oruzja.

Srna Hakija: Star oko 30 godina. Zaklan.

Srna Mustafa, star oko 50 godina; Srna Nedzad, star oko 20 godina; Srna Omer, star oko 60 godina i Srna Zulfo, star oko 60 godina: Svi zaklani.

Suljevic Abdulah, zvani Kigen, star oko 30 godina, i Suljevic Nazif: Ubijeni u maju.

Suljuvic Resad: Ubijen u Sukovcu, sredinom aprila.

Suljevic Zejna: Stara oko 90 godina. Ubio je, sredinom aprila, Risto Trifkovic, nastavnik iz Miljevine, kao i Suljevic Zejnila, starog oko 90 godina.

Sahbaz Habiba, Sahbaz Hakija i Sahbaz Haska: Ubijeni u maju.

Sarac Avdo: Penzionisani milicioner. Ubijen pocetkom maja.

Sljivo Edhem, Sljivo Ejub i Sljivo Zada: Ubijeni u maju. Vise izvora je potvrdilo da je clanove porodice Sljivo ubio Pero Elez.

Subasic Hasan: Ubijen tokom ljeta u Kozjoj Luci.

Sundo Fatima, stara izmedu 85 i 90 godina, i Sundo Mejra, stara oko 70 godina: Ubijene pocetkom maja.

Tuzlak Tifa: Ubijena u maju.

Tuzlak Camil: Penzionisani imam. Star izmedu 85 i 90 godina. Ubio ga cetnik Zivko Miletic. U ubistvu su ucestvovali i Pero Elez, Milos Krunic i Milenko Vukovic.

Tuzlak Ferida i Tuzlak Salko, star oko 20 godina: Ubijeni u maju.

Zametica Almasa, Zametica Ekrem, Zametica Fatka, Zametica Hida, Zametica Osman, Zametica Seca, Zametica Velija i Zametica Zula: Svi ubijeni u istom danu, krajem aprila 1992.

SPISAK ZLOCINACA

Spiskom su obuhvaceni izvrsioci i saucesnici zlocina, kao i ucesnici akcija u kojima su ubijani civili koji su porijeklom iz Foce, ili iz sela oko Foce, ili su zivjeli u njima, a koje je, upravo zahvaljujuci toj cinjenici, identifikovala rodbina ili komsije zrtava.
Milutinovic Rajko: Cetnik. Pljackao i palio muslimanske kuce u Jelecu i veoma svirepo ubijao odrasle muslimanske muskarce, civile.

Mojevic Simo: Direktor Osnovne skole u Ustikolini. U ratu, cetnicki vojvoda. Najveci broj ubistava u selima Odzak, Vina, Pilipovici, Mrdelici i selima prema Jabuci izvrsena su po njegovom naredenju. Po njegovom naredenju ubijen je Andelija Salko.

Milinkovic Ljubo: Zvani Cigo. Operisao po selima na Tjentistu u ubistvima Muslimana, pljackanju i unistavanju njihove imovine na tom podrucju. Sa Savom Tadicem, Milenkom Urosevicem i Dusanom Zivanovicem, zvanim Dule ucestvovao u ubistvu Hajrudina Lugusica, cuvara Titove vile na Tjentistu. Ucestvovao i u pljackanju hotelskih naselja na Tjentistu.

Muminovic Branko: Milicioner. Izvrsio je prvo ubistvo u Foci, ubivsi, bez ikakvog razloga i povoda, kolegu Abida Ramovica.

Nikolic Dragan: Vise izvora je potvrdilo da je ubio Jusu Aganovica, snajdera iz Aladza mahale u Foci, starog oko 80 godina, kao i njegovu suprugu Raziju.

Ninkovic Ljubo: Bivsi republicki funkcioner. Rukovodilac Kriznog staba SDS-a u Miljevini. Po njegovom naredenju izvrsen je masakr civila u selu Jelec i Govze.

Ninkovic Drago: Izvori su potvrdili da je sa Draganom Malisom i jos dvojicom Ninkovica – Sinisom i Zoranom ucestvovao u ubijanju muslimanskih civila, uglavnom starijih ljudi i zena, pljackanju i paljenju njihovih kuca u selu Hum, Kosman i drugim okolnim selima.

Ostojic Risto: Ucesnik zlocina u Jelecu gdje je stradao velik broj civila.

Ostojic Mile: Ucestvovao u akcijama u selima na Tjentistu u kojima je ubijeno vise civila. Izvori nisu znali imena njegovih zrtava ali su tvrdili da je ubijao muslimansko stanovnistvo, pljackao i palio njihove kuce na tom podrucju.

Ostojic Zora: Ucestvovala u akcijama u selima na Tjentistu u kojima su ubijani civili. Vise izvora je potvrdilo da je bila “do zuba naoruzana” i da je pljackala i palila muslimanske kuce u selima na Tjentistu.

Paprica Brane: Ubijao Muslimane u selu Kosman i drugim okolnim selima. Po izvorima, izvjesno je da je pljackao i palio, a vjeruju da je i ubijao.

Paprica Dorde: Operisao po selima u dolini Sutjeske. Izvori su tvrdili da je ubijao muslimansko stanovnistvo, pljackao i palio njihove kuce.

Paprica Jela: Operisala po selima na Tjentistu i u dolini Sutjeske. Vise izvora je potvrdilo da je sa Janom Popovic i Ratkom Zivanovicem pljackala i palila kuce, a ima indicija i da su ubijale nemocne muskarce i zene u selu Popov Most.

Paprica Malisa: Operisao po selima u dolini Sutjeske. Nema podataka o njegovim zrtvama ali je vise izvora potvrdilo da je zlostavljao i pljackao stanovnistvo. Vjeruju i da je ubijao u selima u dolini Sutjeske.

Paprica Mile: Operisao po selima u dolini Sutjeske. Nema podataka o njegovim zrtvama ali je vise izvora potvrdilo da je zlostavljao i pljackao stanovnistvo. Vjeruju i da je ubijao.

Paprica Milosava: Operisala po selima u dolini Sutjeske. Nema podataka o njenim zrtvama ali je vise izvora potvrdilo da je zlostavljala i pljackala stanovnistvo. Vjeruju i da je ubijala.

Paprica Radoje: Operisao po selima u dolini Sutjeske. Nema podataka o njegovim zrtvama ali je vise izvora potvrdilo da je zlostavljao stanovnistvo, palio i pljackao njihove kuce u selu Kosman i Balici. Vjeruju i da je ubijao. Tvrdili su da je zapalio dzamiju u selu Sadici.

Paprica Slavka: Operisala po selima u dolini Sutjeske. Pljackala, palila i ubijala.

Paprica Zoran: Ucestvovao u pljackanju i paljenju muslimanskih sela u dolini Sutjeske. Nema podataka o njegovim zrtvama ali je vise izvora potvrdilo da je zlostavljao i pljackao stanovnistvo. Vjeruju i da je ubijao.

Pavlovic Milenko: Ucestvovao u pljackanju i paljenju muslimanskih sela u dolini Sutjeske. Nema podataka o njegovim zrtvama ali je vise izvora potvrdilo da je zlostavljao i pljackao stanovnistvo. Vjeruju i da je ubijao.

Pavlovic Zdravko: Ucestvovao u pljackanju i paljenju muslimanskih sela u dolini Sutjeske. Nema podataka o njegovim zrtvama ali je vise izvora potvrdilo da je zlostavljao i pljackao stanovnistvo. Vjeruju i da je ubijao.

Pejovic Miladin: Zvani Krs. Konobar iz Ustikoline. Ubio je komsiju Ahmeda Basica. Sa Arsenom Blagojevicem i Vinkom Subarom pripadao je grupi Slavise Milicevica, vodnika JNA, koja je masakrirala Muslimane, palila kuce i pljackala njihovu imovinu u Ustikolini, a narocito, po naredenju Petra Mihajlovica, u Pauncima i Pilipovicima. U Pauncima je ucestvovao u ubistvu porodice Frasto.

Perisic Cedo: Iz Godjevna. Izvori su s pouzdanoscu tvrdili da je ubio troje iz porodice Klinac.

HAPSENJA U CRNOJ GORI

Tokom maja 1992. godine kidnapovano je 59 Muslimana i 33 Srbina – izbjeglica iz BiH u Crnoj Gori. To je potvrdio i Damjan Turkovic, zamjenik nacelnika policije u Herceg Novom, krajem maja na lokalnom radiju. Hvaleci se uspjesno sprovedenom akcijom Turkovic je rekao: “… Za sada smo priveli 41-og Muslimana, a imamo ovlascenje da po naredbi Republike Srpske, sva lica koja borave na podrucju Centra bezbjednosti Herceg Novi, starosti od 18 do 60 godina, privedemo i predamo u sabirni centar u Bosni i Hercegovini. Takvih lica priveli smo oko 92 ukupno, za zadnja tri – cetiri dana.” Sudeci po razlicitom nacinu hapsenja i daljeg postupanja od strane crnogorskih vlasti postojala su dva razloga zbog kojih je sprovedena ova policijska akcija. Srbi su hapseni i deportovani u Republiku Srpsku zbog mobilizacije, a Muslimani da bi se povecao broj talaca i zarobljenika za razmjenu.
Objavljeno u broju 68 DANA, 29. JANUAR / SIJECANJ 1998.

KOMENTAR

1. focanskidani

   FOČA 1992. : Počeci agresije i genocida

   

   Nijaz Andelija:

   Andelija Salko sto je navedeno je greska to je Rasim Andelija. Salko je bio babo njegov å Rasim se zvao sto je po naredbi Sima Mojevica ubijen. Ovo potvrdjuje njegov sin Nijaz Andelija koji je upoznat u ratu o ovome. Mozda treba spomenut da je ipak Simo Mojevic i Ilija Krunic pucali zajedno na Rasima Andeliju dok je bijezao da se spasi jer su bili ga vec opkolili i skoljena je pucao u njega Simo i pogodilo ga je u vrat, ledja i rame koje je bilo razneseno skoro. Ovo su Izaskun jedne stale gdje su se bili sakrili sve vidjeli Alija Karovic i Abid Zgalj koji je kasnije ubijen u Putjevicima, å Alija je umro prirodno poslije rata.

 

priredio:Kenan Sarač
fotografija:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

FOČA 1992. : U napadu na selo Điđevo kod Broda na Drini, u općini Foča, ubijeno je 14, a zarobljeno više od 60 civila koji su odvedeni u logor KPD Foča

Otac i brat Abdulaha Bostandžića ubijeni su u istom danu, a on se uspio istrgnuti iz ruku zločinaca. U napadu na njegovo selo Điđevo kod Broda na Drini, u općini Foča, ubijeno je 14, a zarobljeno više od 60 civila koji su odvedeni u logor KPD Foča.

– Okružili su kuću i izbacili nas u dvorište. Vidio sam kad su mog brata udarili, a i mene su počeli tući. Odgurnuo sam vojnika sa uperenom puškom i počeo da trčim, za mnom su pucali, ali nafaka je bila da me ne pogodi metak. Tek sam sutradan saznao da je na mjestu gdje je pao moj brat ubijen. Oca su odveli i mučili cijelu noć. Pronašao ga je amidža, a bio je u takvom stanju da ga je prepoznao samo po džemperu i pantalonama – kaže Bostandžić.

izvor:avaz

_ _ _ _ _

Reference/ izvori:

internet,

Foča kroz vrijeme / Faruk Muftić
Sarajevo : DES, 2006. (Sarajevo : DES)
294 str. : ilustr. ; 24 cm

Foča 1470-1996 – neprolazna ljepota – Faruk Muftić
188 strana, ilustrovana, 24cm
Izdavač:Šahinpašić, Sarajevo,1997.

Srpski zločini nad Bošnjacima – muslimanima / Šemso Tucaković
Sarajevo : El-Kalem [etc.], 1995.
673 str. : ilustr. ; 25 cm

Reference/ izvori:

Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.
497 str. : ilustr. ; 25 cm

Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.
461 str. ; 24 cm

Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine

– Privatni izvori informacija…

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:screenshot/Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Ustikolina : Osnovano Udruženje porodica žrtava rata Foča 1992.-1995.

U POTRAZI ZA ISTINOM…
U Ustikolini je osnovano Udruženje porodica žrtava rata Foča 1992.-1995. i prvo je ovakve vrste formirano u rs-u koje okuplja članove žrtava nastradalih Bošnjaka. Cilj je ukazivati na istinu o dešavanjima u Foči u ratnom periodu i tražiti pravdu za počinjena zlodjela ali i ubrzanje procesa traženja nestalih Bošnjaka.

Stradanja Bošnjaka Foče u agresiji na BiH
Skoro tri (3) hiljade ubijenih i nestalih, hiljade protjeranih. Od 1514 Bošnjaka nestalih (ubijenih) u Foči do sada je ekshumirano 1014 žrtava, a njihovi posmrtni ostaci pronađjeni su u 514 masovnih i pojedinačnih grobnica. Na stotine silovanih žena među kojima su i maloljetnice od 11 godina. 23 godine od završetka rata članovi porodica žrtava odlučili su se na formiranje Udruženja kako bi ubrzali proces traženja nestalih i kažnjavanje odgovornih za zločine.

fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Muhadžiri koji su preselili na ahiret u opštini Rožaje u periodu 1992. do 1996. godine

Muhadžiri koji su preselili na ahiret (umrli) u opštini Rožaje u periodu 1992. do 1996. godine.

1992.:
Selimović Rašid, Foča, 1904. – Rožaje, 7. 09. 1992. godine;
Bajraktarević Zaha, Foča, 1919. – Rožaje, 5. 10. 1992. godine; Živojević Mujo, Goražde, 1915 – Rožaje, 8. 10. 1992. godine.
1993.:
Bašić Meho, Trebinje, 1938. – Rožaje, 15. 02. 1993. godine; Zelihić Arnela, Rožaje, 9. 02. 1993. – Rožaje, 15. 03. 1993. godine; Šehović Hamida, Trebinje, 1910. – Rožaje, 23. 03. 1993. godine; Šehović Zulfa, Trebinje, 1934. – Rožaje, 20. 04. 1993. godine; Bajramović Raza, Bileća, 1923. – Rožaje, 24. 04. 1993. godine; Belonja Fatima, Trebinje, 1917. – Rožaje, 24. 05. 1993. godine; Hadžimahović Hasan, Trebinje, 1915.- Rožaje, 2. 06. 1993. godine;
Džinić Zejna, Foča, 1913. – Rožaje, 07. 10. 1993.
1994.:
Isaković Selman Džedža, Trebinje, 1901. – Rožaje, 8. 06. 1994. godine; Kekić-Kurtanović Fatima, Ljubinje, 1941. – Rožaje, 05. 09. 1994. godine; Kapetanović-Arslani Zineta, Trebinje, 1933. – Rožaje, 11. 10. 1994. godine; Berbić (Derviša) Rašid, Kakanj, 1934. – Rožaje, 30. 10. 1994. godine.

1995.:
Kukavica (Muja) Džemal, Foča, 1908. – Rožaje, 13. 02. 1995. godine; Kurtanović (Sulja) Huso, Ljubinje, 1931. – Rožaje, 12. 03. 1995. godine; Ćerimagić Alvedina Dinka, Trebinje, 1966. – Rožaje, 3. 05. 1995. godine.
1996.: Tanjo (Avda) Nuro, Goražde, 1912. – Rožaje, 21. 01. 1996. godine; Ramić (Muhameda) Fatima, Trebinje, 1910. – Rožaje, 12. 07. 1996. godine; Vanja (Huseina) Murta, Stolac, 1909. – Rožaje, 2. 11. 1996. godine.
1999.:
Isenaj Shpresa, 1978-1999; Syle Metaj, 1921-1999; i druge kosovske izbjeglice.

U periodu od 1992. do 1996. godine u Rožajama je umrla 21 izbjeglica koje su pokopane u groblju Top, a mezari su im obilježeni nadgrobnim spomenicima.

izvor:avlija.me

 

****************

• muhadžerluk • – iseljavanje i život u tuđini, iseljavanje koje bezmalo traje jedno i po stoljeće.
• Muhadžir • (Muhajir oili Mohajir) (arapski: مهاجر) je arapska riječ za izbjeglicu, useljenika ili iseljenika.
• muhadžirluk • muški rod izbjeglištvo, emigracija (tur.)

****************

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

*****

Podsjetnik na muhadžire i muhadžerluk : Rožaje – utočište nevoljnika
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/20/podsjetnik-na-muhadzire-i-muhadzerluk-rozaje-utociste-nevoljnika/

U Foči do sada ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve

Na lokalitetu Dragojevića buk, na području Foče, nastavljena je ekshumacija posmrtnih ostataka žrtava iz proteklog rata, a do sada su ekshumirani nekompletni posmrtni ostaci najmanje dvije žrtve.

– Tačan broj ekshumiranih znat ćemo nakon izvršene obdukcije i identifikacije na temelju DNK analize – kazala je danas (30.03.2018. op. fd)  Feni glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.

izvor:fena

fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

*****

FOČA : Ekshumacija na lokalitetu Dragojevića buk
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/foca-ekshumacija-na-lokalitetu-dragojevica-buk/

Dragojevića buk: Krije li divlja deponija smeća tijela žrtava iz Foče?
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/27/dragojevica-buk-krije-li-divlja-deponija-smeca-tijela-zrtava-iz-foce/

 

Rijeka Drina najveća masovna grobnica na Balkanu

Rijeka Drina najveća masovna grobnica na Balkanu
“Ja mislim da je rijeka Drina najveća masovna grobnica na Balkanu. Ako se vratimo nazad u historiju i na događaje iz Drugog i Prvog svjetskog rata, iz Balkanskih ratova, i sve one genocide kojima je bio izložen bošnjački narod, kojih je prema nekima bilo čak deset, onda je sigurno da korito rijeke Drine od svog nastanka, pa do ušća, jeste vjerovatno najveća masovna grobnica Balkana”, rekao je Amor Mašović, predsjednik Komisije za traženje nestalih Federacije BiH.

S bismillom ulazite u Drinu, to vam je, djeco, najveći mezar na svijetu
Još u godinama Titove Jugoslavije stare nene u Podrinju su govorile unucima: “Kad hoćete da se kupate, s bismillom ulazite u Drinu, to vam je, djeco, najveći mezar na svijetu”.

Drina je najveći mezarluk koji teče na zemaljskoj kugli
Prof. dr. Šemso Tucaković:
“Drina je najveći mezarluk koji teče na zemaljskoj kugli, jer su tu rijeku tri puta u prošlom stoljeću srpske snage punile leševima ubijenih Bošnjaka. U njenim virovima i muljevitom koritu još se nalazi više hiljada kostura ubijenih bošnjačkih žena, djece i staraca. Samo s malog dijela njenog toka, s dna jezera Perućac, prošlog ljeta je izvađeno nekoliko stotina tih kostura. Mostovi u Višegradu, Foči i Goraždu su mjesta najvećih četničkih zločina.”
(Prof. dr. Šemso Tucaković, profesor na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, u intervjuu za Dnevni avaz, 08.06.2013. – Bošnjaci su skupo platili zabludu ‘mirno spavajte, rata neće biti’)

Drina tekući bošnjački mezaristan
“Drina je, nažalost, naše najveće mezarje. Imam običaj reći da je Drina tekući bošnjački mezaristan”, rekao je Bajro Perva.

A Drina hitra
i pomamna
teče i mojim
i tvojim venama
jer njeni talasi
decenijama i stoljećima
spiraše krv
naših najmilijih
na koje ruke dušmanske
na pravdi Boga
kidisaše.
(dio iz poeme ‘Zulija’ od Bajre Perve)

vidi i : TRAGOM JEDNE OBJAVE IZ 1992. : RIJEKA SMRTI (DRINA)
https://focanskidani.wordpress.com/2019/03/26/tragom-jedne-objave-iz-1992-rijeka-smrti-drina/

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Hadžera Ćatović-Bijedić – simbol stradanja Bošnjaka u 20. stoljeću

Hadžera Ćatović-Bijedić (1920. – 2014.)

 SAMO DA BOG DA MIR

 U februaru 1993. godine u Rožaje je izbjegla Hadžera Ćatović-Bijedić, rođena 1920. godine kod Bileće, bošnjakinja  koja je kao djevojka od 20 godina preživjela u jami Čavkarica kod Nevesinja od 3. 09. do 21. 11. 1941. godine, među najmanje pet stotina leševa ubijenih Bošnjaka, rođaka i komšija.

 ‘‘Čim sam prišla jami i vidjela šta me čeka ja sam se od straha onesvijestila. Kad sam pala u jamu potres me je osvijestio. Dno jame je bilo malo šire od otvora. Ja sam se odmah pomakla u stranu da me ne bi udarali oni što će doći iza mene, što su ih bacili. Osjećala sam pored straha i velike bolove u lopatici, jer sam prilikom pada izglavila ruku u lopatici. Osim mene bila je još živa i jedna žena, isto Čatuša, koja je bila noseća. Ona je mnogo jaukala i previjala se od bolova zadobivenih prilikom pada. Ona je umrla drugi dan.

           Ja sam i dalje živjela, hranila sam se hljebom kojeg sam ponijela sa sobom kad sam pošla, jer sam se nadala da će mi trebati usput. To isto su učinili mnogi od nas.

           Dosta sam našla hljeba u džepovima mrtve djece, te sam se i s time hranila. Dva puta su mi čobani bacali po malo hljeba. Ispočetka me je bilo mnogo strah, ali sam poslije navikla. U samoj jami nije zaudaralo i tu sam proboravila 81 dan. Nakon toga su me izvadili seljaci iz Nevesinja. Kad sam izašla, nije na meni bilo više od 30 kilograma…“

U kući Rožajca Ramiza Pepića Hadžera kroz plač je pričala: ‘’Puna mi je duša bola. Ja pamtim samo smrt, krv i nevolju… To je rat koji je palio sve… Treba praštati, a moja muka, patnja neka ostanu moje… Samo da Bog da mir. Ja ne želim nikome zla. Samo sad više da ne bude pokolja. Za ovih pedeset godina ja sam samo svoje rane liječila… E, ovo sad nisam očekivala, da me pod stare dane ti isti četnici protjeraju iz moje kuće, iz mojeg zavičaja… Bog da im sudi… Bogme, sine, moje suze su davno istekle… Pored svega jada, ja bih se opet tamo vratila… Boluj, nano, dok te ne zakopaju…’’

Krajem februara 1993. godine Hadžera je iz Rožaja otišla u izbjeglištvo u Dansku gdje je živjela do preseljenja na ahiret 16. 01. 2014. godine. Ukopana je u Gornjem Grančarevu kod Trebinja u voljenoj Bosni i Hercegovini.

Hadžera Ćatić Bijedić je u znak zahvalnosti za gostoprimstvo rožajskoj porodici kod koje je bila smještena poklonila Kur’an, zamotan u mahrami.

*****

https://bosnjaci.wordpress.com/2013/11/26/u-jamu-cavkarica-baceno-preko-1000-bosnjaka-mahom-djece/

U JAMU ČAVKARICU POBACANO 400 CIVILA ŽENA I DJECE (Po svjedočanstvu Hadžere Bijedić – Ćatović)

Dragojevića buk: Krije li divlja deponija smeća tijela žrtava iz Foče?

Pronađeni nekompletni ostaci jedne osobe

Istražitelji Instituta za traženje nestalih BiH i predstavnici Tužilaštva nastavili su ekshumaciju na lokalitetu Dragojevića buk, pored magistralnog put Ustikolina – Foča.

Na ovoj lokaciji, prema podacima kojima raspolažu, nalaze se posmrtni ostaci više osoba ubijenih na području Foče, a da bi ih locirali, potrebno je pretražiti stotine tona smeća odlaganih nakon rata.

– Do sada su pronađeni nekompletni skeletni ostaci jedne osobe. Nastavljamo rad, a koliko će tačno trajati, teško je procijeniti s obzirom na to da se radi o velikim količinama smeća na veoma velikom lokalitetu dimenzija 120 sa 60 metara, a u dubinu se ide 15-ak metara – kazala nam je portparol INO BiH Lejla Čengić.

Pored informacija koje imaju, dodatnu sumnju da se na ovom prostoru zaista i nalaze posmrtni ostaci žrtava, izaziva upravo divlja deponija, na koju se godinama odlagalo smeće iz Foče.

– Ovo nije jedino smetljište gdje smo pronalazili ostatke žrtava iz proteklog rata, a sva ta smetljišta koja su napravljena poslije rata imaju razlog zašto su napravljena. Posljednja veća deponija bila je na grobnici u Kozluku, koja je otkrivena 2015. godine. Sakriti posmrtne ostatke, to je jedini cilj – ističe Čengić.

Ekshumacija na Dragojevića buku nastavlja se i narednih dana.

(Avaz)

*****

FOČA : Ekshumacija na lokalitetu Dragojevića buk
ttps://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/foca-ekshumacija-na-lokalitetu-dragojevica-buk/

FAKSIMILI : Foča bez muslimana

FAKSIMILI : Foča bez muslimana

Donosimo faksimil pisanja tadašnjih novina “UNA” iz 1992. “Una” je tada štampana u štampariji “Slobodne Dalmacije” u Splitu. Pogledajte i pročitajte.

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Preživjela tri rata Džehva Durić iz sela Zakmur kod Foče (faksimil)

 

Sjećanje na nenu Džehvu Durić (1914. – 2006.) – 80.-to godišnju zatvorenicu zloglasnog “Partizana” u Foči.

 

Nenu Džehvu Durić iz sela Zakmur kod Foče našla je novinarska ekipa magazina “Una” februara 1993. u prihvatilištu za izbjeglice u Stobreču kod Splita i napravila priču o njenom životu. Nena je preživjela tri rata. I dva puta se vraćala iz mrtvih. Donosimo faksimil pisanja tadašnjih novina “UNA” iz 1993. “Una” je tada štampana u štampariji “Slobodne Dalmacije” u Splitu. Pogledajte i pročitajte. Nena koja je sa svojih 80. godina bila zatvorenik zloglasnog logora “Partizan” u Foči.

 

arhiva focanskidani

priredio:Kenan Sarač
fotografije:arhiva focanskidani
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČA : Ekshumacija na lokalitetu Dragojevića buk

Ekshumacija na lokalitetu Dragojevića buk, na području Foče, koja je počela prošle sedmice, nastavljena je danas.

Portparol Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić je kazala Feni da se, prema informacijama Instituta, pretpostavlja da je riječ o masovnoj grobnici u kojoj se nalaze posmrtni ostaci žrtava bošnjačke nacionalnosti koje su ubijene 1992. godine na ovom području.

Dodala je da posmrtni ostaci još nisu pronađeni.

– Riječ je o smetljištu koje je nastalo u toku i nakon rata. Mi smo do sada došli na dubinu od 10 do 15 metara, a smetljište je dugo 120 i široko 60 metara. Pretraživanje se vrši mašinski i ručno – navodi Čengić.

Ekshumacija na ovom lokalitetu je počela prije sedam dana, trajala je tri dana, a potom je u četvrtak i petak prekinuta zbog veoma loših vremenskih uvjeta.
izvor:FENA
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Jovan Kapičić : “ I, eto im, neka slave Dražu i četničke zločine, koljače u Foči i Višegradu, neka slave Miloševića, Karadžića i Mladića, pa će daleko dogurati”.

 

I, eto im, neka slave Dražu i četničke zločine, koljače u Foči i Višegradu, neka slave Miloševića, Karadžića i Mladića, pa će daleko dogurati. Osim kao zločinci, ti ljudi za istoriju ne znače ništa. I Srbi to znaju. Ali, potreban im je amblem, spomenik kojim bi se dičili.

 

Jovan Kapičić (92. – godišnjak), pretučen je 2011. godine u centru Beograda

Bivši general jugoslavenske tajne službe UDBA, partizanski narodni heroj i nekadašnji upravnik zloglasnog Golog otoka, Jovan Kapičić (Gaeta, Italija 2. septembra 1919.  – preminuo u Beograd, 9. decembra 2013.) ovako je govorio:

– Da nije bilo republičkih nacionalsocijalističkih i šovinističkih vođa, Jugoslavija se ne bi u krvi raspala. Slobodan Milošević je, ne zaboravite, na vlast došao kao branitelj Jugoslavije i Tita da bi završio u najstravičnijem zločinu poslije II. svjetskog rata.
izvor:DANI

 

I, kada me optužuju da sam im uhapsio Dražu, zašto ne kažu da to nisam mogao učiniti sam, bez saglasnosti šefa? Ko je bio moj šef? Pa, Aleksandar Ranković, Srbin, antifašista i jedan od najhrabrijih ljudi koje sam vidio u životu. Kada je umro, ispratilo ga je preko stotinu hiljada Beograđana. Ko će njih ispratiti, što se ne zapitaju?! I, eto im, neka slave Dražu i četničke zločine, koljače u Foči i Višegradu, neka slave Miloševića, Karadžića i Mladića, pa će daleko dogurati. Osim kao zločinci, ti ljudi za istoriju ne znače ništa. I Srbi to znaju. Ali, potreban im je amblem, spomenik kojim bi se dičili. Izuzev svojih antifašista – ma koliko se trudili da ih nađu na nekom drugom mjestu – znaju da nemaju nikoga. Da to nije možda Boris Tadić? Naravno da nije. Kao istorijska ličnost, on ne znači ništa. Niti će ikada značiti.
izvor:DANI

KAPIČIĆ: Bolje me ne vucite za jezik! Drugo, zar nije licemjerno da javnost koja negira četverogodišnju sramnu opsadu Sarajeva, genocid u Srebrenici, logore po Srbiji u kojima su, devedesetih, mučeni i zlostavljani hrvatski civili, zločin biblijskih razmjera počinjen nad kosovskim Albancima, hladnjače, asanacije terena i ostala zvjerstva, danas, gotovo vijek poslije, gusla o Golom otoku?! Izvinite, u odnosu na zločine koje je počinio Miloševićev režim, a koji se ovdje i dalje brane, Goli otok je bio hotel sa pet zvjezdica. Ko od tih boraca za ljudska prava danas spominje činjenicu da su u Beogradu kao psi ubijeni nekadašnji predsjednik Srbije, Ivan Stambolić i premijer, Zoran Đinđić?! Niko! Pa, onda, neka ćute! Na Golom otoku nije ubijen, niko…
izvor:DANI

“Ko želi da rastaka Bosnu, dabogada se on rastakao od glađi, žeđi, od bolesti, zime i svake druge rabote. Jer, to raditi je zločin kakav se samo može zamisliti, zločin prema jednom narodu koji je zajednički ginuo, zajednički se žrtvovao. Nije to razdvajanje u Bosni, već određivanje da se mrzi. Da se ljudi međusobno mrze. Lako se rastavljati i sastavljati, ali da se ne mrzimo. A oni se mrze na takav način jer se pravi takva propaganda. Razumijete, ne žele da se država pravi na realnim osnovama već na mržnji. Šta fali Bosni da zajedno živi? Bila je od Kralja Tvrtka naovamo, pa može i sada da živi.”
izvor : agencija Anadolija (AA)

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Kapedomske priče : Noću su nas tukli do iznemoglosti

Uglješa kaže da su mu najteže padala ispitivanja, jer su batine tada bile najžešće, a najmonstruozniji su bili, sjeća se naš sagovornik, čuvar koga su zvali Burilo i isljednik Zoran Vladičić.
(Dnevni avaz, ponedjeljak, 3. juli/srpanj 2006.)

 

izvor: Dnevni avaz, ponedjeljak, 3. juli/srpanj 2006.
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Ibrahim Hadžić : ZAPIS NA VOZNOJ KARTI

 

Štrpci, 27. februara 1993. – 27. februara 2018.

ZAPIS NA VOZNOJ KARTI

Bježim. Osjećam da me neko prati,
Skrivam se između praprati.

Osluškujem i molim Svevišnjeg
Da me sačuva od bližnjeg.

Nemirna je šuma, njiše se drveće:
Mrmljam.
– Nevin sam ja, on mene neće.

Al otud ide zakrvljeni ubica,
Na njemu je glava bez lica.

Vadi nož i nježno mi vrat savija,
Pala je moja glava –
Al preživjela je ova hartija.

Ibrahim Hadžić

 

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom

Objavljeno 2005. godine

Ispovijest preživjelog Bosanca kojeg je crnogorska policija deportovala 1992. godine.

Od oko stotinu bosansko-hercegovačkih izbjeglica koje je crnogorska policija, s proljeća 1992. godine, nezakonito uhapsila i deportovala borcima Radovana Karadžića gotovo svi su pobijeni. Ekrem Čemo (1953) iz Foče, jedan je od rijetkih koji je ostao živ. Živi u Njemačkoj. Izbjegava novinare. O svojoj golgoti prvi put govori za jedan medij:
“Uoči krvavog rata u Bosni i Hercegovini sklonio sam se sa suprugom Eminom i dvoje maloljetne djece u Crnu Goru, u Bar, gdje sam godinama ljetovao i imao mnogo prijatelja. Uoči mog hapšenja policajci su nekoliko puta dolazili kod Abdulaha Kamerića i Ramiza Babića, mojih zemljaka iz Foče, koji su kasnije ubijeni. Saslušavali su ih tokom noći, rano izjutra, u po bijela dana. Hapsili su ih i puštali. Nakon nekoliko dana, 21. maja 1992. godine, ujutro oko sedam sati, dok smo nas trojica pili kafu, kombi pun policije naglo se zaustavio ispred zgrade. Naoružani policajci su munjevito opkolili zgradu. Dvojica policajaca su nam oprezno prilazila. Narediše da pođemo sa njima na informativni razgovor. Strpaše nas u kombi. U njemu je pokunjeno sjedio moj poznanik iz Foče, neki Remzija, zaboravio sam mu prezime”, svjedoči specijalno za “Vijesti”, Ekrem Čemo.
“Onda nas”, nastavlja Čemo, “odvedoše u stanicu policije u Baru. Kad tamo dvojica mojih Fočaka sjede svezani lisicama za stolice. Šefko Kubat i Šaćir Redžo. Dva dana su tako proveli. Nedugo zatim u prostoriju uguraše još oko četrdeset ljudi. Jedva smo disali. Nakon jednog sata dođe neki policajac, proziva Ibrahima Ćerimovića, i odvodi ga na saslušanje. Nakon petnaest minuta Ibrahim se vraća. Pitamo ga: “Što je bilo?”. Kaže: “Ne znam”.

Saslušavao me nepoznati čovjek. Predstavio se kao policajac iz Foče. Kasnije smo saznali da je to bio zloglasni Mišo Stevanović zvani Šumar. On je Bosance masovno hapsio po Crnoj Gori. Nakon jednog sata ponovo uđe policajac, sa nekim spiskom. Naređuje: “Neka ostanu Ekrem Čemo, Ramiz Babić, Abdulah Kamerić, Šefko Kubat i Šaćir Redžo. Ostali su slobodni”.
Pitao sam: “Zašto mi ostajemo?”. Strogo reče da sa nama treba da razgovara nadležni. A Šumar je mene dobro znao, jer sam bio zamjenik direktora Zavoda za zapošljavanje u Foči. Njegova žena je dugo čekala posao. On je prije rata, inače, radio u mašinskom pogonu “Šipada” i bio kolega sa Babićem, Kamerićem, Kubatom i Redžom.
S čežnjom smo gledali kroz prozor. A onda smo vidjeli Šaćirovu zenu kako ispred zgrade gotovo kleči ispred Šumara, koji bijaše sa jos jednim policajcem iz Foče. Nakon desetak minuta oslobodiše Šaćira, a nas četvoricu zatvoriše u samice, u neki smrdljivi trap sa čeličnim vratima.

Prođe petak. Prođe i subota. Tek u nedjelju posjeti me neki policajac. Kroz čelicni otvor progura bajonet. Viče: “Vi ste u Bosni klali moju braću, sad ću to da vam vratim”. Otključa vrata i uđe. Stavi mi nož pod vrat i viče:
“Balijo, majku ti tursku!” Mislio sam da će me zaklati. Onda se cinično nasmije i ode. Kasnije sam saznao da je to neki Ivanović, naše gore list iz Bosne, i da je radio kao policajac u Nikšiću. U međuvremenu dovedoše još jednu grupu iz Ulcinja: Muniba Hodžića, Nedžiba Loju, Esada Hadžića.
U nedjelju nas izvedoše i strpaše u “maricu”. Uskoro stigosmo u zgradu policije u Herceg Novom. Smjestiše nas u samice. Tu provedosmo dva dana, bez vode i hrane. Onda dovedoše jos jednu grupu od dvadesetak Bošnjaka. Negdje oko tri sata popodne, tog 25. maja 1992. godine, sve nas strpaše u neki autobus. Uguraše i 22 bosanska Srbina. Na silu ih vraćaju na ratište. Krenusmo ka Foči.
Istovremeno, dva vojna kamiona puna uhapšenih Bošnjaka iz “Sabirnog centra” iz Herceg Novog krenuše ka Zvorniku. Iste noći stigosmo u zloglasni fočanski KP Dom. Izdvojiše Srbe. Dok smo izlazili iz autobusa napraviše špalir od pet, šest policajaca, koji nas počeše udarati kundacima, nogama, rukama.
Tukli su nas i pucali u zrak. Onda nas smjestiše u samice. Tu smo ostali sedam dana. Najgora nam je bila žeđ i glad. Od trenutka hapšenja, dakle, od 21. maja, niti smo sto jeli, niti smo sto pili”, svjedoči Čemo.

Većina logoraša iz KP Doma Foča je ubijena. Scenario je bio isti, samo su se žrtve mijenjale. Ubijani su i bacani po raznim jamama i masovnim grobnicama. Najviše ljudi stradalo je u masovnoj likvidaciji, poznatoj kao “Berba šljiva”.
Tada je na desetine ljudi, tobože, odvođeno u berbu šljiva. Odlazili su, ali se nisu vraćali. Njihovi posmrtni ostaci nedavno su otkriveni u jamama pored Tjentišta.
U fočanskom KP Domu, koji je od međunarodnih organizacija dobio tretman logora, Čemo provodi “tačno 26 mjeseci i 16 krvavih dana”. Haški tribunal je zbog nehumanog postupanja, zlostavljanja i ubijanja zatvorenika upravnika tog zatvora-logora, Milorada Krnojelca, osudio na osam godina zatvora. I šef tamošnje zatvorske straže, Mitar Rašević, nalazi se u Hagu. Čeka suđenje.
Na suđenju Krnojelcu jedan od svjedoka bio je i Ekrem Cemo.
“Uopšte mi nije jasno kako sam preživio. Čista sreća. Kada bi dolazile delegacije Međunarodnog crvenog krsta, krili su nas po ekonomijama, bunkerima, pekarama”. Preživjelo nas je svega 75. Od stotinak nas uhapšenih u Crnoj Gori, preživjeli smo samo nas četvorica. Svi sada živimo u inostranstvu”, svjedoči Čemo.
U Herceg Novom im oduzeli sve
“Sve su nam oduzeli. Novčanike, novac, lančiće, satove, čak i malo bolje kaiševe oduzeli su nam policajci u Herceg Novom. Dali su nam da potpišemo i neku priznanicu o oduzetim stvarima i novcu, koje više nikada nismo vidjeli. Policija nam je opljačkala i naše automobile kojima smo došli u Crnu Goru. I tukli su nas. Svojim očima sam gledao kada su crnogorski policajci udarili i bacili niz stepeniste Šefka Kubata”, svjedoči Čemo.

Mučen i lažnim strijeljanjima
Ekrem Cemo će ovlastiti advokata Dragana Prelevića da protiv crnogorskog MUP-a, koji ga je nezakonito uhapsio i deportovao, podigne tužbu. Navodi jak razlog za to: “Nema novca koji mi može nadoknaditi sve strahote, batine, mučenja, lažna strijeljanja koje sam preživio. Ali, ovo činim i da se to više nikada ne ponovi na ovim prostorima”.
Već nekoliko porodica deportovanih i ubijenih Muslimana podnijelo je tužbe protiv crnogorske države tražeći po oko milion eura odštete. Državni tužilac Vesna Medenica izjavila je nedavno “Vijestima” da prikuplja dokaze o događajima iz maja 1992. godine.

Šeki Radončić, 2005.
izvor:Vijesti

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Stari tekstovi : Genocid nad muslimanima fočanskog kraja 1941. – 1945. (foto)

Četnici su na mostovima na Drini klali jednog po jednog, po stotine i hiljade žicom povezanih Muslimana – ljudi, žena i djece.(Milovan Đilas o četnicima – “Plemenita mržnja”, Borba, br. 21. od 8.10.1942.)

Ta slobodna teritorija je funkcionisala sve do 10. maja 1942, kada su je napustile jedinice
Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije pod pritiskom nadmoćnijih okupatorsko-kvislinških snaga. Dolaskom Vrhovnog štaba u Foču, pristupilo se organiziranom prikupljanju boraca za Dobrovoljačku vojsku. Većina Dobrovoljačke
vojske formirana je direktnim prevođenjem i organiziranjem četničkih u Dobrovoljačke
jedinice. U Foči je od četnika, koje su partizani prethodno razoružali, a koji su “poklali
hiljade muslimana”, formirano nekoliko jedinica Dobrovoljačke vojske. O tome Vlado
Dapčević svjedoči: “U Foči formirasmo nekoliko odreda Dobrovoljačke vojske. To su
bili četnici koje smo razoružali. I to baš oni koji su poklali hiljade muslimana …
Da smo ih kažnjavali, sve bismo morali da pobijemo. Svi do jednog su klali. A preko
2.000 ih je bilo. Za nekog Pljevaljčića se pričalo da je poklao preko 1.000 muslimana,
za nekog Đurđevca oko 800, a za njihovog komandanta Krezovića da je sa dva brata
pobio preko 300. Nijesmo mogli nikoga da strijeljamo, jer ostali onda ne bi prešli na
našu stranu. Čak smo za komandanta tog odreda, u kome sam ja bio politički
komesar, morali da postavimo baš tog Gojka Krezovića. Vrlo dobro se kasnije držao.
On i njegova dva brata poginula su u borbi protiv četnika”
(S. Bandžović)

(V. Dedijer – A. Miletić, GENOCID NAD MUSLIMANIMA 1941.-1945, Zbornik dokumenata i svjedočenja, Svjetlost, Sarajevo,1990)

 

 

(izvor: Vladimir Dedijer i Antun Miletić, Genocid nad muslimanima 1941 – 1945 – Zbornik dokumenata i svjedočenja, Svjetlost, Sarajevo, 1990)

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/flickr ekranportal13
oprema teksta:focanskidani

 

*********************
GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

[izlog knjige] Srpski zločini nad Bošnjacima-muslimanima 1941.-1945.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/11/izlog-knjige-srpski-zlocini-nad-bosnjacima-muslimanima-1941-1945/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od genocida u Foči : Priča o Mevli Pirić, djevojački Lampa, iz Godijena kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/02/75-godina-od-genocida-u-foci-prica-o-mevli-piric-djevojacki-lampa-iz-godijena-kod-foce/

Priča o Foči 1941. – 1945., kao i 1992. o stradanjima i patnjama naroda Foče, ali i o borcima – herojima koji su pružili herojski otpor agresoru i spasili civile
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/24/prica-o-foci-1941-1945-kao-i-1992-o-stradanjima-i-patnjama-naroda-foce-ali-i-o-borcima-herojima-koji-su-pruzili-herojski-otpor-agresoru-i-spasili-civile/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Mustafa Sarač, ugledni medicinar i trgovac, spaljen na sred Pazarišta
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/28/foca-75-godina-od-genocida-mustafa-sarac-ugledni-medicinar-i-trgovac-spaljen-na-sred-pazarista/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Ugledni i bogati Šerif aga Hadžialić obješen u Aladžanskom parku
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/27/foca-75-godina-od-genocida-ugledni-i-bogati-serif-aga-hadzialic-objesen-u-aladzanskom-parku/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Istina o Smail agi Šiljku iz Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-75-godina-od-genocida-istina-o-smail-agi-siljak-iz-foce/

 

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/

FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/

FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/

FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/

IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

[HISTORIJA FOČE] : 76 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/20/historija-foce-76-godina-od-prvog-oslobodenja/

više o genocidu nad muslimaniima 1941. – 1945. možete pročitati na:
Genocid nad Muslimanima Dedijer.pdf
(http://www.mediafire.com/download/3c6979xjytfg9ks/Genocid+nad+Muslimanima+Dedijer.pdf)

Stari tekstovi : “Plemenita mržnja”, Borba, br. 21. od 8.10.1942.

Četnici su na mostovima na Drini klali jednog po jednog, po stotine i hiljade žicom povezanih Muslimana – ljudi, žena i djece. Pod vođstvom londonske izbjegličke vlade i Draže Mihailovića u zemlji, oni su se u zločinima takmičili sa ustašama, a u izdaji su ih prevazišli. Oni su u Srbiji pošli na partizane kao u lov na divljač, oni su klali, ubijali najmilije sinove srpskog naroda i predavali ih u ruke Nijemaca. Oni su Bati Jankoviću u Čačku kidali živo meso i trpali mu u usta. Oni su u Crnoj Gori i Hercegovini pobili stotine, hiljade boraca za slobodu. Oni su prešli na posao da unište čitave mlade borbene generacije srpskog naroda i najbolje narodne borce, srčiku narodne borbe.

Djecu boraca za slobodu iz Crne Gore predavali su u ruke italijanskim fašistima da skrnave i unakazuju njihove mlade duše. Oni po Hercegovini siluju partizanke, lome staračke kosti partizanskih očeva i majki, sravnjuju sa zemljom čitava sela koja su se digla u borbu za slobodu. Nema izdaje, nema podlosti, nema zločina pred kojim bi prezao četnik, nema izdaje i zločina koje četnička izbjeglička “vlada” ne bi nagradila i okovala u zvijezde. U njoj se probudila velikosrpska zvijer koja nema mjere ni kraja u izdaji i zločinu, koja u moru krvi guši – iz klasnih pobuda – borbu vlastitog naroda ne bi li obezbijedila za budućnost svoju krvavu hegemonističku vladavinu.

Četnik – to je najpodmukliji, najprljaviji izdajnik i zločinac, to je grobar srpskog naroda i svih naroda Jugoslavije. Četnici i ustaše, to nijesu ni Srbi, ni Hrvati, ni ljudi.

Milovan Đilas

Milovan Đilas o četnicima – “Plemenita mržnja”, Borba, br. 21. od 8.10.1942.

(izvor: Vladimir Dedijer i Antun Miletić, Genocid nad muslimanima 1941 – 1945 – Zbornik dokumenata i svjedočenja, Svjetlost, Sarajevo, 1990)

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/flickr ekranportal13
oprema teksta:focanskidani

*********************
GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

[izlog knjige] Srpski zločini nad Bošnjacima-muslimanima 1941.-1945.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/11/izlog-knjige-srpski-zlocini-nad-bosnjacima-muslimanima-1941-1945/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od genocida u Foči : Priča o Mevli Pirić, djevojački Lampa, iz Godijena kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/02/75-godina-od-genocida-u-foci-prica-o-mevli-piric-djevojacki-lampa-iz-godijena-kod-foce/

Priča o Foči 1941. – 1945., kao i 1992. o stradanjima i patnjama naroda Foče, ali i o borcima – herojima koji su pružili herojski otpor agresoru i spasili civile
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/24/prica-o-foci-1941-1945-kao-i-1992-o-stradanjima-i-patnjama-naroda-foce-ali-i-o-borcima-herojima-koji-su-pruzili-herojski-otpor-agresoru-i-spasili-civile/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Mustafa Sarač, ugledni medicinar i trgovac, spaljen na sred Pazarišta
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/28/foca-75-godina-od-genocida-mustafa-sarac-ugledni-medicinar-i-trgovac-spaljen-na-sred-pazarista/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Ugledni i bogati Šerif aga Hadžialić obješen u Aladžanskom parku
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/27/foca-75-godina-od-genocida-ugledni-i-bogati-serif-aga-hadzialic-objesen-u-aladzanskom-parku/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Istina o Smail agi Šiljku iz Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-75-godina-od-genocida-istina-o-smail-agi-siljak-iz-foce/

 

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/

FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/

FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/

FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/

IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

[HISTORIJA FOČE] : 76 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/20/historija-foce-76-godina-od-prvog-oslobodenja/

više o genocidu nad muslimaniima 1941. – 1945. možete pročitati na:
Genocid nad Muslimanima Dedijer.pdf
(http://www.mediafire.com/download/3c6979xjytfg9ks/Genocid+nad+Muslimanima+Dedijer.pdf)

NEVJEROVATNO : Fundup TUŽI državu BiH radi navodno doživljene psihičke patnje, odnosno navodnih duševnih bolova jakog intenziteta tokom pritvora

PODSJETNIK:
Prema navodima optužnice, Radoman Fundup, bivši pripadnik Fočanske brigade tzv vrs, zajedno sa dvije osobe je učestvovao u ubistvima dvoje djece i još pet osoba, te u ranjavanju jedne žene u naselju Čohodor Mahala.
On je optužen i za zlostavljanje troje civila, od kojih su dvoje bili djeca. S još jednom osobom, kako stoji u optužnici, došao je u naselje Gornje Polje, gdje su postrojili civile i repetirali puške, stvarajući im dojam da će biti strijeljani.
Tokom suđenja pet svjedoka je svoje iskaze dalo pod mjerama zaštite, a neki od njih su svjedočili bez prisustva javnosti.
Zaštićena svjedokinja Tužilaštva C-1 je ispričala da je prepoznala jednog od dvojice vojnika koji su 10. juna 1992. godine vatrenim oružjem usmrtili njenu svekrvu, a nju ranili i tukli u Čohodor Mahali.
– Bio je to Fundup. Kasnije sam saznala da se zove Radoman – izjavila je svjedokinja, istaknuvši da je jedan od vojnika otišao na sprat kuće, odakle se začula vriska i pucanj.
Svjedoci Tihomir Vidović i zaštićena svjedokinja C-3 su kazali da su vidjeli ranjenu C-1, te da im je C-3 ispričala da ju je ranio Fundup.
– Možda mi je i rekla ime, ali se ne sjećam – dodala je svjedokinja C-3.

Fundup: Smanjen tužbeni zahtjev za 3.000 maraka

Advokat Radomana Fundupa, pravosnažno oslobođenog optužbi za ratni zločin počinjen u Foči, smanjio je iznos tužbe protiv Bosne i Hercegovine za 3.000 konvertibilnih maraka (KM) jer je vještakinja promijenila nalaz u vezi s intenzitetom duševnih bolova.
Milenko Vojo Radović, advokat Fundupa, rekao je da je, s obzirom na ispravku vještakinje, traženi iznos tužbenog zahtjeva u ime neimovinske štete s 30.000 KM smanjio na 27.000 KM, dok je iznos u ime imovinske štete od oko 11.500 KM ostao isti. On je kazao i da zatezne kamate na iznos na neimovinsku štetu tužilac potražuje od dana donesene presude, umjesto od dana podnošenja tužbe.
Do smanjenja je došlo jer je vještakinja Zorica Lazarević rekla da djelimično koriguje jedan zaključak, gdje je do greške došlo pri kucanju.
Pojasnila je da je Fundup doživljavao psihičke patnje, odnosno duševne bolove jakog intenziteta tokom pritvora, koji je trajao 185 dana. Psihičke patnje i duševni bolovi koje je doživljavao tokom mjera zabrane, kako je kazala, bili su srednjeg intenziteta.
Državno pravobranilaštvo je prigovorilo u pogledu trajanja straha i duševnih bolova jakog intenziteta, kazavši da zbog perioda prilagodbe Fundup nije mogao imati strah svih 185 dana pritvora.
Lazarević je istakla da su kapaciteti za prilagodbu i mehanizmi odbrane različiti kod svake osobe, ali Fundup nije imao te kapacitete.
Na ovom ročištu iznesene su i završne riječi. Radović je zatražio da Sud usvoji tužbene zahtjeve, istaknuvši kako smatra da je visina istog dokazana materijalnim dokazima, kao i uz pomoć vještaka. Državno pravobranilaštvo je zatražilo da se ovaj zahtjev odbije kao neosnovan, te da obaveže tužioca na naknadu troškova postupka.
Sud je rekao da će odluku dostaviti u zakonskom roku.

Lamija Grebo, 05.02.2018.
detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

*********************

 

NEVJEROVATNO : Fundup TUŽI državu BiH radi navodno doživljene psihičke patnje, odnosno navodnih duševnih bolova jakog intenziteta tokom pritvora
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/06/nevjerovatno-fundup-tuzi-drzavu-bih-radi-navodno-dozivljene-psihicke-patnje-odnosno-navodnih-dusevnih-bolova-jakog-intenziteta-tokom-pritvora/

 

(FOTO)Ko je ubijao djecu i civile,ko je silovao djevojčice i žene u Foči:izricanje presude Fundupu
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/11/ko-je-ubijao-djecu-i-civileko-je-silovao-djevojcice-i-zene-u-fociizricanje-presude-fundupu/

ZLOČINI U FOČI 1992.: UBISTVA CIVILA U ČOHODAR MAHALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/30/zlocini-u-foci-1992-ubistva-civila-u-cohodar-mahali/

Fundup oslobođen optužbe za zločin u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/11/fundup-osloboden-optuzbe-za-zlocin-u-foci/

NIJAZ DURAKOVIĆ : ŠTA DA SU UBIJANI ZEČEVI?

 

NIJAZ DURAKOVIĆ
01.01.1949. – 29.01.2012.

ŠTA DA SU UBIJANI ZEČEVI?
Prvi moj odgovor, u julu 1995. godine, bio je slijedeći: Da je u Evropi ili USA kojim slučajem za par dana ubijeno 10 000 ili 12 000 zečeva,čaplji ili nekih drugih ptica -zasigurno bi se (da li od strane “Zelenih” ili nekih drugih) proglasila ekološka katastrofa.
Ali, pošto se pobilo, poklalo, na najsvirepiji način ubilo 8, 10, 12 ili više hiljada nekih Bošnjaka, a uz to i muslimana, “evropskih uljeza” i “opasnih elemenata” po kršćanskoj Evropi – onda koga je briga. Najlakše je reči: Tamo je bio građanski, čak i plemenski rat, vjerski rat. Balkanu je svojstveno da tamo teče krv, da mu je svojstvena i vandeta i omerta, da se kolju i međusobno istrebljuju. To je područje mješavina meda i krvi, što je po staroturskom izvorni prijevod bugarske planine Balkan. Izuzimajući časne izuzetke poput Tilmana Cilha, Normana Cigara, Tadeuša Mazovieckog, Alojza Moka, Suzan Zontag, Vaclava Havela, Vorena Cimermana, Frensisa Bojla, Noela Malkolma i desetine drugih časnih i poštenih naučnika i političara – dobro osmišljen i sistematski provođen zločin genocida nad Bošnjacima muslimanima se namjerno zataškavao, minimizirao ili jednostavno predstavljao neminovnošću, “omjerom snaga” i “realnošću na terenu” – a ovu su floskulu najradije spominjali Lord Oven i norveški diplomata Torvald Stoltenberg.
Po mom sudu, osnovno je pitanje: Kako su Evropa, USA i tzv. demokratski svijet gotovo pet godina (računajući i agresiju na Hrvatsku) mogli ravnodušno gledati zločin genocida, masovne progone, etnička čišćenja, prisilna iseljavanja, konclogore, bestijalna divljanja, kolektivna silovanja, paljenja i uništavanja gradova, sela i naselja!? Kako se to moglo desiti na kraju 20. stoljeća, u vrijeme euforije o novom svjetskom poretku i globalizaciji i papagajskim pričama o novoj demokraciji, ljudskim pravima i slobodama!?
Glavni svjetski i evropski politički moćnici uglavnom nisu shvatili pravu bit Bosne, činjenicu da su se na tom malom prostoru, u srcu Evrope, susrele i ispreplele tri velike civilizacije i kulture svijeta: orijentalno – islamska, bizantijsko – pravoslavna i zapadno – kršćanska i da je Bosna bila u dužem periodu čak duhovno i civilizacijski nadmoćnija u odnosu na samoljubivu i etnocentrističku Evropu, koja je rodno mjesto rasizma, antisemitizma, fašizma i nacizma i Evropu koja je porodila klanice oba svjetska rata…

(dr. Nijaz DURAKOVIĆ : Tama i muka Srebrenice, 2005.)

[iz izlaganje dr. Durakovića na međunarodnoj naučnoj konferenciji Genocid nad Bošnjacima sigurne zone UN Srebrenica jula 1995. godine i pouke budućim generacijama (2005.)]

 

priredio:Kenan Sarač/focanskidani
fotografije:internet
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[HISTORIJA FOČE] : 76 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA

[HISTORIJA FOČE] : 76 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA

Uz 76. godišnjicu prvog oslobođenja Foče.
Partizani su zauzeli Foču, 20. januara 1942. godine, pošto su prethodno četničke jedinice napustile grad i otišle u Goražde, a potom u Čajniče. Dva dana po oslobođenju grada, u njega su stigli Moša Pijade, Mitar Bakić i Marijan Stilinović, a 25. januara su stigli i ostali članovi Vrhovnog štaba NOP i DVJ i Centralnog komiteta Komunističke partije Jugoslavije, predvođeni Josipom Brozom Titom. Oni su se smjestili u hotel „Gerstl“ u centru Foče i tu su boravili do 10. maja 1942. godine.
Prilikom nailaska Partizana u Foču, još uvijek je bilo leševa ubijenih muslimana na mostu, a i ispod mosta zakačenih na dijelove mosta.
(FOČA, 20. januara,1942. – https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/)

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:focanskidani
oprema teksta:focanskidani

Više o tom periodu možete pročitati na:

[izlog knjige] Srpski zločini nad Bošnjacima-muslimanima 1941.-1945.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/11/izlog-knjige-srpski-zlocini-nad-bosnjacima-muslimanima-1941-1945/

75 godina od genocida u Foči : Priča o Mevli Pirić, djevojački Lampa, iz Godijena kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/02/75-godina-od-genocida-u-foci-prica-o-mevli-piric-djevojacki-lampa-iz-godijena-kod-foce/

Priča o Foči 1941. – 1945., kao i 1992. o stradanjima i patnjama naroda Foče, ali i o borcima – herojima koji su pružili herojski otpor agresoru i spasili civile
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/24/prica-o-foci-1941-1945-kao-i-1992-o-stradanjima-i-patnjama-naroda-foce-ali-i-o-borcima-herojima-koji-su-pruzili-herojski-otpor-agresoru-i-spasili-civile/

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/

FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/

FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/

FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/

IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Mustafa Sarač, ugledni medicinar i trgovac, spaljen na sred Pazarišta
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/28/foca-75-godina-od-genocida-mustafa-sarac-ugledni-medicinar-i-trgovac-spaljen-na-sred-pazarista/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Ugledni i bogati Šerif aga Hadžialić obješen u Aladžanskom parku
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/27/foca-75-godina-od-genocida-ugledni-i-bogati-serif-aga-hadzialic-objesen-u-aladzanskom-parku/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Istina o Smail agi Šiljku iz Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-75-godina-od-genocida-istina-o-smail-agi-siljak-iz-foce/

 

više o genocidu nad muslimaniima 1941. – 1945. možete pročitati na:

Genocid nad Muslimanima Dedijer.pdf
(http://www.mediafire.com/download/3c6979xjytfg9ks/Genocid+nad+Muslimanima+Dedijer.pdf)

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Album fotografija iz Foče (Haška izložba o djeci tokom rata u BiH i genocida u Ruandi)

Broj dokaznog predmeta: P11
Identifikacioni broj: 47632
Zaveden dana: 20. marta 2000.
Postupak: Kunarac i drugi (IT-96-23 & IT-96-23/1)
“Mislim da sam odlučila da za sobom ostavim mnoge od tih stvari negdje, iako u sebi i dalje imam tragova svega što mi se desilo koji će zauvijek tu ostati. Mislim da cijelog svog života, cijelog života ću se sjećati i osjećati istu bol koju sam tada osjetila i još uvijek osjećam. To nikad neće nestati”.
FWS-87, svedok

Svedokinja FWS-87 jedna je od 20 žena koje su pred MKSJ svedočile u predmetu Kunarac i drugi u vezi s optužbama koje su se optuženom stavljale na teret za silovanje, mučenje, porobljavanje i povrede ličnog dostojanstva žena počinjene u Foči, Bosna i Hercegovina, tokom 1992. godine. Između ostalih iskustava pomenutih u njenom svedočenju od 4. aprila 2000. godine, svedokinja FWS-87 je opisala kako je bila zatočena i više puta silovana na različitim lokacijama u Foči i da ju je Radomir Kovač prodao crnogorskim vojnicima za 500 nemačkih maraka. U trenutku izbijanja rata u Foči imala je petnaest i po godina.

Ovde prikazana galerija fotografija sadrži snimke koji su načinjeni tokom istražne misije Tužilaštva u Foči u junu 1996. godine. Ovu galeriju fotografija Tužilaštvo je koristilo tokom svedočenja svedokinje FWS-87 i drugih svedoka kako bi se identifikovala mesta zločina i relevantne lokacije u Foči.

Kunarac i drugi (IT-96-23 & IT-96-23/1)
Pretresno veće MKSJ je utvrdilo da su od aprila 1992. do najranije februara 1993. godine, Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač i Zoran Vuković kao vojnici učestvovali u kampanji snaga bosanskih Srba da se područje Foče “očisti” od nesrpskog stanovništva.

Prema prvostepenoj presudi, muslimanski civili muškarci i žene su pohvatani u selima oko Foče. Muškarci su razdvojeni od žena i dece. Neki od njih su morali trpeti duga razdoblja zatočeništva u zatvoru KP Dom u Foči, dok su neki ubijeni na licu mesta. Žene i deca su odvođeni na sabirna mesta i nakon toga autobusima prebacivani u Srednjoškolski centar u Foči gde su zatočeni. Neki su kasnije odvedeni na druga mesta u Foči ili u okolini, kao što je sportska dvorana “Partizan”, i u privatne kuće u Miljevini i Trnovači. Pretresno veće je utvrdilo da su pripadnici oružanih snaga bosanskih Srba silovali, ponižavali, psihološki zatočili i degradirali devojke i mlađe žene. Veće je utvrdilo da su muslimanske žene i devojke, majke i kćeri zajedno lišene i poslednjih ostataka ljudskog dostojanstva, da se prema ženama i devojkama postupalo kao sa ličnom svojinom, kao da su stvari na raspolaganju srpskim okupacionim snagama – i konkretnije, trojici optuženih. Većina žrtava silovanja bile su devojke mlađe od devetnaest godina. Najmlađa žrtva je imala dvanaest godina.

Optuženi su osuđeni za silovanje, mučenje, porobljavanje i povrede ličnog dostojanstva kao zločine protiv čovečnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja. Te osude su potvrđene u žalbenom postupku.

Saznajte više
Postupak: Kunarac i drugi (IT-96-23 et IT-96-23/1)
Album fotografija iz Foče
Javni transkript pretresa od 4. aprila 2000. (na engleskom)

 

Ujedinjene nacije
Mehanizam za međunarodne krivične sudove
Online izložba – Deca u oružanim sukobima
http://www.unmict.org/specials/children-in-conflict/index_bcs.htm

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:screenshot/internet
oprema teksta:focanskidani

 

***********

FOČA 1992:Zločini u selu Paunci (na putu između Foče i Goražda)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/19/foca-1992zlocini-u-selu-paunci-na-putu-izmedu-foce-i-gorazda/

NOVISLAV DŽAJIĆ – KRVNIK I ZLOČINAC IZ FOČE (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/06/novislav-dzajic-krvnik-i-zlocinac-iz-foce-foto-i-video/

FAKSIMILI :Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/10/faksimili-cetnicki-zlocini-u-focanskom-kraju-stradanje-sela-trnovace-i-trbusce/

PODSJETNIK : ČETVRT STOLJEĆA OD UBISTVA HAKIJE TURAJLIĆA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/07/podsjetnik-cetvrt-stoljeca-od-ubistva-hakije-turajlica/

Mr.Abdulah Kovačević,r.a. (1954.-1992.):UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/03/mr-abdulah-kovacevicr-a-1954-1992-umrijecu-u-slavu-allaha/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

Jeleč kod Foče 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/jelec-kod-foce-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/

Genocid u Foči 1992. – 1995.
Knjigu, zasad možete čitati na internetu u dva dijela (780 stranica) na ovim adresama:
issuu.com/guruguru6/docs/genocid_u_fo__i_1992._-_1995._-_prv
i
issuu.com/guruguru6/docs/genocid_u_fo__i_1992._-_1995._-_dru
Kompletna knjiga je dostupna na adresi:
http://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_199…
i
http://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Foči-1992-19…
Genocid u Foči 1992. – 1995.

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

OBILJEŽAVAJUĆI 9. JANUAR KAO DAN RS, SRBI PRIZNAJU AGRESIJU NA BIH I GENOCID NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/05/obiljezavajuci-9-januar-kao-dan-rs-srbi-priznaju-agresiju-na-bih-i-genocid-nad-bosnjacima/

O GENOCIDIMA NAD BOŠNJACIMA: „AKO BUDEMO BUDNI NEĆE NIKAD VIŠE, ALI AKO BUDEMO SPAVALI HOĆE USKORO……“/FOTO/…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/30/o-genocidima-nad-bosnjacima-ako-budemo-budni-nece-nikad-vise-ali-ako-budemo-spavali-hoce-uskoro-foto/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

USPAVANKA ZA BOŠNJAKE : Samo mirno pajkite! I bez panike!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/15/uspavanka-za-bosnjake-samo-mirno-pajkite-i-bez-panike/

Bosanska pjesma (1992)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/bosanska-pjesma-1992/

Mr.Abdulah Kovačević,r.a. (1954.-1992.):UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/03/mr-abdulah-kovacevicr-a-1954-1992-umrijecu-u-slavu-allaha/

Kaže (svjedok genocida u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/28/kaze-svjedok-genocida-u-foci/

MUZEJ FOČANSKE SRAMOTE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/16/muzej-focanske-sramote/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

tzv krizni štabovi 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/20/tzv-krizni-stabovi-1992/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004.)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004/

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

NISMO SMJELI SPOMINJATI DA SU NAS ČETNICI UBIJALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/nismo-smjeli-spominjati-da-su-nas-cetnici-ubijali/

FOTO:25.GODINA OD OSNIVANJA KONCENTRACIONIH LOGORA ZA BOŠNJAKE U FOČI.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foto25-godina-od-osnivanja-koncentracionih-logora-za-bosnjake-u-foci/

NAGRADA ZA POČINJENE ZLOČINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nagrada-za-pocinjene-zlocine/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Фоча: U 3D VERZIJI!
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/14/%d1%84%d0%be%d1%87%d0%b0-u-3d-verziji/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/cetnicka-izivljavanja-kroz-masovna-silovanja/

Suđenje u Foči:Svjedoci bez saznanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/sudenje-u-focisvjedoci-bez-saznanja/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

AGRESORI ĆE NEKAD MORATI BOSNI I NJENIM GRAĐANIMA PLATITI PRIČINJENU ŠTETU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/agresori-ce-nekad-morati-bosni-i-njenim-gradanima-platiti-pricinjenu-stetu/

Država BiH i njeni građani nisu obeštećeni za štetu pričinjenu agresijom
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/drzava-bih-i-njeni-gradani-nisu-obesteceni-za-stetu-pricinjenu-agresijom/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

The nightmare of Foca
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184531.stm

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/11/kako-su-zelene-beretke-ze-be-sa-kokardama-i-crnim-subarama-napale-focu-7-aprila-1992/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Dan kada su otišli Ševal Bećirević i Mehmed – Meca Kamerić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/25-godina-od-genocida-u-foci-dan-kada-su-otisli-seval-becirevic-i-mehmed-meca-kameric/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

Posts about dokumenti written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/dokumenti/

Posts about bošnjaci written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/bosnjaci/

Posts about bosna i hercegovina on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/cat…/bosna-i-hercegovina/

Posts about foča on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/foca/

Posts about ubijeni written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/
priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

GENOCID U FOČI 1992. : Stradanje familije Avdagić u centru grada
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/06/genocid-u-foci-1992-stradanje-familije-avdagic-u-centru-grada/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

BH APSURDI : I psi lutalice su ušli u zakon, a gdje su tu logoraši? Ima li ljudi na obzorju…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/30/bh-apsurdi-i-psi-lutalice-su-usli-u-zakon-a-gdje-su-tu-logorasi-ima-li-ljudi-na-obzorju/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Foča, 25 godina nakon genocida : JOŠ JEDNOM O NESTALIM – UBIJENIM FOČACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/11/foca-25-godina-nakon-genocida-jos-jednom-o-nestalim-ubijenim-focacima/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/?frame-nonce=f95a39cb8b

POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI : Pomozite nam da ih pronađemo!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/23/poziv-za-sve-one-koji-znaju-za-masovne-grobnice-u-foci-i-okolini-pomozite-nam-da-ih-pronademo/?frame-nonce=f95a39cb8b

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=f95a39cb8b

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995. (2)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995-2/

FOČA 1992. – 1995. : Fočanska je tuga pregolema (3)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/13/foca-1992-1995-focanska-je-tuga-pregolema-3/

Bosnian Serbs convicted of rape
BBC News, Thursday, 22 February, 2001,
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184313.stm

DO SADA U BIH PRONAĐENO I IDENTIFICIRANO VIŠE OD 22.500 NESTALIH OSOBA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/05/do-sada-u-bih-pronadeno-i-identificirano-vise-od-22-500-nestalih-osoba/?frame-nonce=f95a39cb8b

25 godina od GENOCIDA u Foči : Na području općine Foča do sada je ekshumirano između 750 i 800 osoba, od ukupno 1.600 nestalih
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/12/25-godina-od-genocida-u-foci-na-podrucju-opcine-foca-do-sada-je-ekshumirano-izmedu-750-i-800-osoba-od-ukupno-1-600-nestalih/

Advertisements
Occasionally, some of your visitors

FAKSIMILI :Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (foto)

Objavljeno u Oslobođenju – Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.
U Trbušće četnici upadaju 23. juna, oko 21,30 sati…
…Tada su odvedeni:Bećković Nazif Nasko (72), Bećković Nazifa Aziz (40), Bećković Kasima Himzo (56), Bećković Himze Ibro (31), Bećković Muje Halim Mimo (42), Bećković Halida Refik (24), Bećković Hamida Muhamed (33), Bećković Idriz, zvani Kardelj (32), Bećković Alije Asim (28), Bećković Rama Velija (60), Bećković Omera Osman (51), Bećković Halida Izet – Izo (31), Durić Muje Hasan (30), Durić Muje Munib (33), Hasanbegović Ahmeta Smail (42).
…Tri starije žene iz Trbušća, takođe iz porodice Bećković Hadžira, Fata i Murata, vraćaju se u spaljeno i opljačkano selo gdje ih četnici ubijaju. Ubili su i Suvadu Barlov…
…Sve zločine u selima Trnovače i Trbušće počinile su naše komšije pripadnici jedinice “Sveti Sava” i crnogorski četnici koji su bili u ovoj jedinici…
Prvu grupu koljača predvodio je Vuković Jovan koji je bio komadantsvih četnika lijeve obale Drine, od Broda do Tjentišta…Drugu grupu je predvodio Janković Gojko, takođe samozvani vojvoda…U prvoj grupi koljača jedinice “Sveti Sava”, koliko se sjećam, bile su i ove naše komšije:Popović Slobodan, zvani Pop, samozvani vojvoda, Popović Slobodana Tatjana, zadužena za sanitet u jedinici, Čalasan Desimir Dejo, Čalasan Milan, Čalasan Janko…
U drugoj grupi koljača ove jedinice znam da su bile i sljedeće naše komšije:Janković Pero, Janković Stojan, Janković Nenad Nešo, zvani Čičak. Direktno je odgovoran za smrt Esa Bećkovića, Salka Džina, Halima Čedića, Šabana Čedića i Muje Čedića. Poznat i po seksualnim zločinima nad djevojkama ovih sela i u selima Jeleča; Pavlović Zoran, jedan od najvećih koljača u ovoj četničkoj jedinici; Kovačević Grujo, ima indicija da je pobjegao iz zemlje i da se krije negdje u Švedskoj, Kovačević Slavko, Kovačević Ljubo…

 

faksimil teksta : Četnički zločini u fočanskom kraju – STRADANJE SELA TRNOVAČE I TRBUŠĆE (Oslobođenje- Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.)
napisao:Preljub Tafro
izvor:Oslobođenje – Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.

 

 

 

ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA 1992. – 1995.
UBIJENA 24 ČLANA FAMILIJE BEĆKOVIĆ
3 (troje) ekshumiranih!!!
21 (dvadesetjedno) neekshumirano!!!
izvor:Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine

Reference/ izvori:

Oslobođenje – Evropsko nedjeljno izdanje, od 14. – 21.09.1995.

Foča 1992-1995. : žrtve genocida / Rasim Halilagić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Univerziteta, 2008.
497 str. : ilustr. ; 25 cm

Genocid nad Bošnjacima na području Općine Foča : 1992.-1995. : (prilog utvrđivanju žrtava) / Preljub Tafro, Bećir Macić
Sarajevo : Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, 2004.
461 str. ; 24 cm

Dokumentacija Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine

– Privatni izvori informacija…

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

***********

PODSJETNIK : ČETVRT STOLJEĆA OD UBISTVA HAKIJE TURAJLIĆA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/07/podsjetnik-cetvrt-stoljeca-od-ubistva-hakije-turajlica/

Mr.Abdulah Kovačević,r.a. (1954.-1992.):UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/03/mr-abdulah-kovacevicr-a-1954-1992-umrijecu-u-slavu-allaha/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

Jeleč kod Foče 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/jelec-kod-foce-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/

Genocid u Foči 1992. – 1995.
Knjigu, zasad možete čitati na internetu u dva dijela (780 stranica) na ovim adresama:
issuu.com/guruguru6/docs/genocid_u_fo__i_1992._-_1995._-_prv
i
issuu.com/guruguru6/docs/genocid_u_fo__i_1992._-_1995._-_dru
Kompletna knjiga je dostupna na adresi:
http://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_199…
i
http://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Foči-1992-19…
https://www.flickr.com/photos/132514145@N05/32121842372/in/dateposted-public/

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

OBILJEŽAVAJUĆI 9. JANUAR KAO DAN RS, SRBI PRIZNAJU AGRESIJU NA BIH I GENOCID NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/05/obiljezavajuci-9-januar-kao-dan-rs-srbi-priznaju-agresiju-na-bih-i-genocid-nad-bosnjacima/

O GENOCIDIMA NAD BOŠNJACIMA: „AKO BUDEMO BUDNI NEĆE NIKAD VIŠE, ALI AKO BUDEMO SPAVALI HOĆE USKORO……“/FOTO/…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/30/o-genocidima-nad-bosnjacima-ako-budemo-budni-nece-nikad-vise-ali-ako-budemo-spavali-hoce-uskoro-foto/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

USPAVANKA ZA BOŠNJAKE : Samo mirno pajkite! I bez panike!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/15/uspavanka-za-bosnjake-samo-mirno-pajkite-i-bez-panike/

Bosanska pjesma (1992)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/bosanska-pjesma-1992/

Mr.Abdulah Kovačević,r.a. (1954.-1992.):UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/03/mr-abdulah-kovacevicr-a-1954-1992-umrijecu-u-slavu-allaha/

Kaže (svjedok genocida u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/28/kaze-svjedok-genocida-u-foci/

MUZEJ FOČANSKE SRAMOTE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/16/muzej-focanske-sramote/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

tzv krizni štabovi 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/20/tzv-krizni-stabovi-1992/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004.)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004/

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

NISMO SMJELI SPOMINJATI DA SU NAS ČETNICI UBIJALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/nismo-smjeli-spominjati-da-su-nas-cetnici-ubijali/

FOTO:25.GODINA OD OSNIVANJA KONCENTRACIONIH LOGORA ZA BOŠNJAKE U FOČI.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foto25-godina-od-osnivanja-koncentracionih-logora-za-bosnjake-u-foci/

NAGRADA ZA POČINJENE ZLOČINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nagrada-za-pocinjene-zlocine/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Фоча: U 3D VERZIJI!
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/14/%d1%84%d0%be%d1%87%d0%b0-u-3d-verziji/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/cetnicka-izivljavanja-kroz-masovna-silovanja/

Suđenje u Foči:Svjedoci bez saznanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/sudenje-u-focisvjedoci-bez-saznanja/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

AGRESORI ĆE NEKAD MORATI BOSNI I NJENIM GRAĐANIMA PLATITI PRIČINJENU ŠTETU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/agresori-ce-nekad-morati-bosni-i-njenim-gradanima-platiti-pricinjenu-stetu/

Država BiH i njeni građani nisu obeštećeni za štetu pričinjenu agresijom
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/drzava-bih-i-njeni-gradani-nisu-obesteceni-za-stetu-pricinjenu-agresijom/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

The nightmare of Foca
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184531.stm

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/11/kako-su-zelene-beretke-ze-be-sa-kokardama-i-crnim-subarama-napale-focu-7-aprila-1992/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Dan kada su otišli Ševal Bećirević i Mehmed – Meca Kamerić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/25-godina-od-genocida-u-foci-dan-kada-su-otisli-seval-becirevic-i-mehmed-meca-kameric/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

Posts about dokumenti written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/dokumenti/

Posts about bošnjaci written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/bosnjaci/

Posts about bosna i hercegovina on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/cat…/bosna-i-hercegovina/

Posts about foča on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/foca/

Posts about ubijeni written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/
priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

GENOCID U FOČI 1992. : Stradanje familije Avdagić u centru grada
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/06/genocid-u-foci-1992-stradanje-familije-avdagic-u-centru-grada/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

BH APSURDI : I psi lutalice su ušli u zakon, a gdje su tu logoraši? Ima li ljudi na obzorju…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/30/bh-apsurdi-i-psi-lutalice-su-usli-u-zakon-a-gdje-su-tu-logorasi-ima-li-ljudi-na-obzorju/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Foča, 25 godina nakon genocida : JOŠ JEDNOM O NESTALIM – UBIJENIM FOČACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/11/foca-25-godina-nakon-genocida-jos-jednom-o-nestalim-ubijenim-focacima/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/?frame-nonce=f95a39cb8b

POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI : Pomozite nam da ih pronađemo!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/23/poziv-za-sve-one-koji-znaju-za-masovne-grobnice-u-foci-i-okolini-pomozite-nam-da-ih-pronademo/?frame-nonce=f95a39cb8b

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=f95a39cb8b

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995. (2)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995-2/

FOČA 1992. – 1995. : Fočanska je tuga pregolema (3)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/13/foca-1992-1995-focanska-je-tuga-pregolema-3/

Bosnian Serbs convicted of rape
BBC News, Thursday, 22 February, 2001,
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184313.stm

DO SADA U BIH PRONAĐENO I IDENTIFICIRANO VIŠE OD 22.500 NESTALIH OSOBA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/05/do-sada-u-bih-pronadeno-i-identificirano-vise-od-22-500-nestalih-osoba/?frame-nonce=f95a39cb8b

25 godina od GENOCIDA u Foči : Na području općine Foča do sada je ekshumirano između 750 i 800 osoba, od ukupno 1.600 nestalih
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/12/25-godina-od-genocida-u-foci-na-podrucju-opcine-foca-do-sada-je-ekshumirano-izmedu-750-i-800-osoba-od-ukupno-1-600-nestalih/

 

PODSJETNIK : ČETVRT STOLJEĆA OD UBISTVA HAKIJE TURAJLIĆA

 

Oslobođenje, 9. januar 1993.

Hladnog i ledenog osmog januarskog dana prije četvrt stoljeća u blizini sarajevskog aerodroma ubijen je prvi potpredsjednik Vlade Republike BiH Hakija Turajlić, koji je, faktički, u to vrijeme obavljao funkciju predsjednika Vlade. Iako je bio pod zaštitom međunarodnih snaga, ubio ga je pripadnik zločinačke – tzv. vojske rs u UNPROFOR-ovom transporteru.
Oklopno vozilo, kojim se Turajlić vraćao sa sastanka na aerodromu s turskom delegacijom, na punktu u Kasindolskoj ulici zaustavila je tzv. srpska vojska. Do danas je ostalo nerazjašnjeno zašto su pripadnici francuskog UNPROFOR-a poslušali naređenje zločinaca srpskih vojnika i otvorili vrata transportera, omogućivši da jedan od zločinaca ispali rafal u Turajlića.
Dvadeset petu godišnjicu Turajlićevog ubistva obilježava gorka činjenica da za ovaj zločin još niko nije odgovarao. Iako je 1998. godine Kantonalno tužilaštvo u Sarajevu podiglo optužnicu protiv Gorana Vasića za ratni zločin, kojom se teretio i za ubistvo Turajlića, Vasić je oslobođen optužbi, a proces je ponavljan tri puta.
Godinama iz Tužilaštva Kantona Sarajevo odgovaraju da je predmet još aktivan, ali rezultata nema. Porodica ubijenog Turajlića sumnja da se iko bavi tom istragom i još jednu godišnjicu ubistva ovog velikog čovjeka dočekuje s tugom, bolom i ogorčenjem.

Istražujući po transkriptima ratnih sjednica samozvane Skupštine srpske Republike BiH, čiji je sažetak napravio i za Haški tribunal, dr. Robert J. Donia iz Centra za ruske i istočnoevropske studije Univerziteta u Michigenu, SAD, pronašao je tekst vezan za 24. sjednicu ove skupštine, održanu upravo 8. januara na Jahorini. Ratni zločinac Ratko Mladić izvještava skup: “U vozilu UNPROFOR-a u kojem je bio pukovnik Sartre, Francuz, bio je i Turajlić Hakija, potpredsjednik te krnje Vlade Bosne i Hercegovine. Naši su to vozilo zaustavili i pretresli i jedan od naših vojnika je sa šest metaka ubio tog Turajlića”. Uslijedio je aplauz u skupštini…

Hakija Turajlić bio je i uspješan privrednik, koji je za prijeratni “Energoinvest” sklopio brojne poslovne ugovore kojim su ovom bh. gigantu otvorena vrata svjetskih tržišta Afrike, Iraka, Irana, Pakistana, Bliskog istoka, Malezije i Indonezije. Bio je moderni političar demokratske orijentacije, uzoran suprug i otac dvije kćerke. Posthumno mu je dodijeljena Zlatna plaketa Patriotske lige BiH – orden za hrabrost, patriotizam te odgovorno i časno izvršavanje zadataka.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/google
oprema teksta:focanskidani

 

***********

PODSJETNIK : ČETVRT STOLJEĆA OD UBISTVA HAKIJE TURAJLIĆA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/07/podsjetnik-cetvrt-stoljeca-od-ubistva-hakije-turajlica/

Mr.Abdulah Kovačević,r.a. (1954.-1992.):UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/03/mr-abdulah-kovacevicr-a-1954-1992-umrijecu-u-slavu-allaha/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

Jeleč kod Foče 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/jelec-kod-foce-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/

Genocid u Foči 1992. – 1995.
Knjigu, zasad možete čitati na internetu u dva dijela (780 stranica) na ovim adresama:
issuu.com/guruguru6/docs/genocid_u_fo__i_1992._-_1995._-_prv
i
issuu.com/guruguru6/docs/genocid_u_fo__i_1992._-_1995._-_dru
Kompletna knjiga je dostupna na adresi:
http://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_199…
i
http://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Foči-1992-19…

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

OBILJEŽAVAJUĆI 9. JANUAR KAO DAN RS, SRBI PRIZNAJU AGRESIJU NA BIH I GENOCID NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/05/obiljezavajuci-9-januar-kao-dan-rs-srbi-priznaju-agresiju-na-bih-i-genocid-nad-bosnjacima/

O GENOCIDIMA NAD BOŠNJACIMA: „AKO BUDEMO BUDNI NEĆE NIKAD VIŠE, ALI AKO BUDEMO SPAVALI HOĆE USKORO……“/FOTO/…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/30/o-genocidima-nad-bosnjacima-ako-budemo-budni-nece-nikad-vise-ali-ako-budemo-spavali-hoce-uskoro-foto/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

USPAVANKA ZA BOŠNJAKE : Samo mirno pajkite! I bez panike!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/15/uspavanka-za-bosnjake-samo-mirno-pajkite-i-bez-panike/

Bosanska pjesma (1992)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/bosanska-pjesma-1992/

Mr.Abdulah Kovačević,r.a. (1954.-1992.):UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/03/mr-abdulah-kovacevicr-a-1954-1992-umrijecu-u-slavu-allaha/

Kaže (svjedok genocida u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/28/kaze-svjedok-genocida-u-foci/

MUZEJ FOČANSKE SRAMOTE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/16/muzej-focanske-sramote/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

tzv krizni štabovi 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/20/tzv-krizni-stabovi-1992/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004.)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004/

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

NISMO SMJELI SPOMINJATI DA SU NAS ČETNICI UBIJALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/nismo-smjeli-spominjati-da-su-nas-cetnici-ubijali/

FOTO:25.GODINA OD OSNIVANJA KONCENTRACIONIH LOGORA ZA BOŠNJAKE U FOČI.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foto25-godina-od-osnivanja-koncentracionih-logora-za-bosnjake-u-foci/

NAGRADA ZA POČINJENE ZLOČINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nagrada-za-pocinjene-zlocine/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Фоча: U 3D VERZIJI!
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/14/%d1%84%d0%be%d1%87%d0%b0-u-3d-verziji/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/cetnicka-izivljavanja-kroz-masovna-silovanja/

Suđenje u Foči:Svjedoci bez saznanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/sudenje-u-focisvjedoci-bez-saznanja/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

AGRESORI ĆE NEKAD MORATI BOSNI I NJENIM GRAĐANIMA PLATITI PRIČINJENU ŠTETU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/agresori-ce-nekad-morati-bosni-i-njenim-gradanima-platiti-pricinjenu-stetu/

Država BiH i njeni građani nisu obeštećeni za štetu pričinjenu agresijom
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/drzava-bih-i-njeni-gradani-nisu-obesteceni-za-stetu-pricinjenu-agresijom/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

The nightmare of Foca
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184531.stm

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/11/kako-su-zelene-beretke-ze-be-sa-kokardama-i-crnim-subarama-napale-focu-7-aprila-1992/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Dan kada su otišli Ševal Bećirević i Mehmed – Meca Kamerić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/25-godina-od-genocida-u-foci-dan-kada-su-otisli-seval-becirevic-i-mehmed-meca-kameric/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

Posts about dokumenti written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/dokumenti/

Posts about bošnjaci written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/bosnjaci/

Posts about bosna i hercegovina on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/cat…/bosna-i-hercegovina/

Posts about foča on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/foca/

Posts about ubijeni written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/
priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

GENOCID U FOČI 1992. : Stradanje familije Avdagić u centru grada
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/06/genocid-u-foci-1992-stradanje-familije-avdagic-u-centru-grada/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

BH APSURDI : I psi lutalice su ušli u zakon, a gdje su tu logoraši? Ima li ljudi na obzorju…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/30/bh-apsurdi-i-psi-lutalice-su-usli-u-zakon-a-gdje-su-tu-logorasi-ima-li-ljudi-na-obzorju/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Foča, 25 godina nakon genocida : JOŠ JEDNOM O NESTALIM – UBIJENIM FOČACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/11/foca-25-godina-nakon-genocida-jos-jednom-o-nestalim-ubijenim-focacima/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/?frame-nonce=f95a39cb8b

POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI : Pomozite nam da ih pronađemo!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/23/poziv-za-sve-one-koji-znaju-za-masovne-grobnice-u-foci-i-okolini-pomozite-nam-da-ih-pronademo/?frame-nonce=f95a39cb8b

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=f95a39cb8b

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995. (2)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995-2/

FOČA 1992. – 1995. : Fočanska je tuga pregolema (3)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/13/foca-1992-1995-focanska-je-tuga-pregolema-3/

Bosnian Serbs convicted of rape
BBC News, Thursday, 22 February, 2001,
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184313.stm

DO SADA U BIH PRONAĐENO I IDENTIFICIRANO VIŠE OD 22.500 NESTALIH OSOBA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/05/do-sada-u-bih-pronadeno-i-identificirano-vise-od-22-500-nestalih-osoba/?frame-nonce=f95a39cb8b

25 godina od GENOCIDA u Foči : Na području općine Foča do sada je ekshumirano između 750 i 800 osoba, od ukupno 1.600 nestalih
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/12/25-godina-od-genocida-u-foci-na-podrucju-opcine-foca-do-sada-je-ekshumirano-izmedu-750-i-800-osoba-od-ukupno-1-600-nestalih/

 

 

 

OBILJEŽAVAJUĆI 9. JANUAR KAO DAN RS, SRBI PRIZNAJU AGRESIJU NA BIH I GENOCID NAD BOŠNJACIMA

Nezim Halilović Muderris : Šta je za nas Bošnjake deveti januar?

9. januara 1992. godine je na Palama takozvana Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini usvojila Deklaraciju o proglašenju takozvane Srpske Republike Bosne i Hercegovine, koji je u Republika Srpska promijenjen 12. avgusta 1992. godine. Prema tome, 9. januar je početak provođenja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu i genocida nad Bošnjacima.
Prihvatajući 9. januar za godišnjicu genocidnog entiteta Srbi su prihvatili nacionalističko, fašističko naslijeđe Miloševića, Karadžića i Mladića. Obilježavajući 9. januar kao dan Republike Srpske, Srbi nesvjesno priznaju agresiju i genocid i sve ono što je nastalo kao rezultat toga. To je priznavanje agresije, genocida, ekocida, etnocida, kulturocida, urbicida, elitocida, mučenja u koncentracionim logorima smrti, masovnih silovanja i masovnih i nasilnih protjerivanja, počinjenih u period 1992. – 1995. godina. Insistiranje na obilježavanju ovog datuma uprkos odluci Ustavnog suda Bosne i Hercegovine direktno znači podržavanje i produžavanje politike koja je dovela do agresije i genocida.
Pojmovi „oružana agresija“ i „genocid“ su kodovi moderne historije Bošnjaka, kodovi koje ne smijemo zaboraviti kako se isto ne bi ponovilo našoj djeci i našim potomcima, pa i nama samima.

Početkom 1992. godine srpski nacionalisti su odlučili provesti u djelo Memorandum SANU (Srpske akademije nauka i umetnosti) iz Beograda, sačinjen 1986. godine, koji je naglašavao „nužnost nacionalnog ujedinjenja srpskog naroda, bez obzira gdje se nalazili“, razumijevajući to kao historijsko i demokratsko pravo srpskog naroda. Glavni redaktor Memoranduma, Srpski nacionalista Dobrica Ćosić ističe da je „ujedinjenje svih Srba u jednu državu historijski cilj srpskog naroda“. U cilju stvaranja „Velike Srbije“ izvršena je kompleksna politčko-psihološka priprema masa za ratna osvajanja, uz famozne mitinge i „događanja naroda“.

Važno je napomenuti da je i Memorandum SANU 2, iz 2012. godine u potpunosti na istom kursu, što bi trebalo da zabrine sve patriote naše Domovine!

Nakon agresije na Sloveniju i Hrvatsku, uslijedila je duga i teška oružana agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu, koju su provodili: takozvana JNA (Jugoslovenska narodna armija), jedinice MUP-a krnje Jugoslavije, paravojne formacije krnje Jugoslavije u vidu: Arkanovaca, Šešeljevaca i drugih, te izdajničkih srpskih snaga iz Republike Bosne i Hercegovine. Obzirom da Srbi u Republici Bosni i Hercegovini nisu bili locirani na jednom području, preduzete su zločinačke akcije ubijanja, hapšenja, silovanja, mučenja i protjerivanja Bošnjaka.

Četnici su partizanske spomenice, kojima su se okitili poslije Drugog svjetskog rata, zamijenili kokaradama, koje su bile njihovo trajno obilježje. Okrvavljene kame, kojima su s’ koljena na koljeno klani Bošnjaci i kojima su parane utrobe trudnica, a živa izvađena djeca bacana u zrak i dočekivana na njih, bile su iznova naoštrene i spremne za krvavi pohod. Svo oružje i oruđe takozvane JNA, kao i oružje Teritorijalne odbrane Republike Bosne i Hercegovine, koje smo mi građani Republike Bosne i Hercegovine kupili, stavljeno je na raspolaganje četnicima, koji su pokrvavljenih očiju jurišali na sve što je ikada imalo veze s’ islamom i muslimanima. I uživali su u svome zločinu smatrajući to velikom čašću, podvigom i pobjedom srpskoga naroda, a jadni li su narodi i pojedinci koji na zločinu gradiše vlastitu slavu!

Agresori na Republiku Bosnu i Hercegovinu nisu pravili razliku između: vjernika i ateiste, člana SDA i Pokreta za Jugoslaviju, manje pobožnog i više pobožnog, trijeznog i pijanice, onoga koji je jeo krmetinu i drugoga koji je nikada nije probao, onoga ko je udavao za njih i koji se ženio od njih i onoga koji to nije činio, onoga koji je bludničio i onoga koji je čuvao svoju čast, onoga koji je psovao svetinje i onoga koji to nije činio, onoga koji se zaklinjao u Jugoslaviju i bratstvo i jedinstvo i onoga koji je znao da je to farsa prisutna samo u bošnjačkim glavama… Svi su Bošnjaci pred agresorima i domaćim izdajnicima i zločincima bili isti i svi su trebali biti poubijani na što svirepiji način. Kada srbijanski zločinci u Bijeljni nisu mogli razlikovati, Bošnjaka od nebošnjaka, ubijali su sve osunećene muškarce. Silovane su djevojčice od devet godina i nene od osamdeset godina, a zločinci su bili svjesni da je „udariti na čast žene muslimanke“ teže i od samog ubistva. Toga su zločinci bili svjesni, te su projekat silovanja sistematski provodili na čitavom okupiranom teritoriju Republike Bosne i Hercegovine. Zločinci su silovali djevojčice na oči njihovih roditelja, braće, deda i nena. U usijane rerne su pred očima majki stavljali njihovu dojenčad. Na Višegradskoj ćupriji, vakufu Mehmed-paše Sokolovića, zločinci su Bošnjake žive nabijali na kolac, a potom pekli na ražnju. Korištene su i druge najgnusnije metode zločina nad kojima um staje…

U tim okolnostima su naivni Bošnjaci očekivali efikasnu vojnu i humanitarnu pomoć međunarodne zejadnice, koja je bila obavezna zaštititi svoju novu članicu UN-a, ali te pomoći nije bilo. Naprotiv, uveden je embargo na uvoz oružja, što je bilo klasično vezanje ruku žrtvi, dok je agresor na raspolaganju imao silnu tehniku i dobro obučeno ljudstvo. U embargu na uvoz oružja u Republiku Bosnu i Hercegovinu se ogleda licemjerstvo Međunarodne zajednice i saučesništvo u zločinu.

Genocid nad Bošnjacima na koncu XX stoljeća, od 1992. do 1995. godine, je jedan u nizu pokušaja srpskog i hrvatskog agresora da Republiku Bosnu i Hercegovinu međusobno podijele, te da je etnički očiste od Bošnjaka kao autohtonog naroda koji islam baštini kao vjeru, a dogovor u Karađorđevu između Miloševića i Tuđmana je potvrda tome. Srpski i hrvatski agresori su u ime veliko-srpskih i veliko-hrvatskih ciljeva počinili zločin nad onima koji su za njih poturice, balije ili Muslimani – Bošnjaci.

Genocid nad Bošnjacima, na cijelom prostoru Republike Bosne i Hercegovine, a posebno u tako-zvanim zaštićenim zonama: Srebrenici, Žepi, Goraždu i Bihaću, događao se na očigled cijeloga svijeta i to Bošnjaci ne smiju zaboraviti, jer zaborav je jedan od najsvirepijih i najbezdušnijih neprijatelja jednoga naroda. Bošnjaci su samo zato što su muslimani, a ne npr. kršćani ili višebošci, bili predmetom neviđenog genocida koji je imao za cilj njihovo biološko istrijebljenje kao i zatiranje njihovih: vjerskih, kulturnih i svih drugih obilježja. Sve to nije mogla da „čuje i vidi gluha i ćorava“ Evropa, koja se tješila da je humanitarna pomoć koju šalje potpuno amnestira, bez obzira što se u toj pomoći ponekad moglo naći i onoga bez čega su Bošnjaci mogli da opstanu, kao što su četkice i paste za zube, čačkalice, toalet papir i slično. Mojim hrabrim Žepljacima su u akciji padobran bacane i Biblije, te lanč-paketi sa svinjetinom…

Evropa i Zapad su zasigurno pali na ispitu kada su bezdušno posmatrali kako se Bošnjaci, jedan od najstarijih evropskih naroda, ubija i kako se ruše kulturna blaga, kojima bi se trebala ponositi Evropa i cijeli svijet.

U Republici Bosni i Hercegovini je proveden strašan genocid, a na njegovim temeljima je priznata i genocidna tvorevina dejtonska Republika Srpska, u čemu Međunarodna zajednica ima velike zasluge.

Nezim Halilović Muderris

fotografije:internet/google
oprema teksta:focanskidani

*******

O GENOCIDIMA NAD BOŠNJACIMA: „AKO BUDEMO BUDNI NEĆE NIKAD VIŠE, ALI AKO BUDEMO SPAVALI HOĆE USKORO……“/FOTO/…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/30/o-genocidima-nad-bosnjacima-ako-budemo-budni-nece-nikad-vise-ali-ako-budemo-spavali-hoce-uskoro-foto/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

USPAVANKA ZA BOŠNJAKE : Samo mirno pajkite! I bez panike!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/15/uspavanka-za-bosnjake-samo-mirno-pajkite-i-bez-panike/

Bosanska pjesma (1992)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/bosanska-pjesma-1992/

Mr.Abdulah Kovačević,r.a. (1954.-1992.):UMRIJEĆU U SLAVU ALLAHA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/03/mr-abdulah-kovacevicr-a-1954-1992-umrijecu-u-slavu-allaha/

Kaže (svjedok genocida u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/28/kaze-svjedok-genocida-u-foci/

MUZEJ FOČANSKE SRAMOTE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/16/muzej-focanske-sramote/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

tzv krizni štabovi 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/20/tzv-krizni-stabovi-1992/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004.)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004/

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

NISMO SMJELI SPOMINJATI DA SU NAS ČETNICI UBIJALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/nismo-smjeli-spominjati-da-su-nas-cetnici-ubijali/

FOTO:25.GODINA OD OSNIVANJA KONCENTRACIONIH LOGORA ZA BOŠNJAKE U FOČI.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foto25-godina-od-osnivanja-koncentracionih-logora-za-bosnjake-u-foci/

NAGRADA ZA POČINJENE ZLOČINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nagrada-za-pocinjene-zlocine/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Фоча: U 3D VERZIJI!
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/14/%d1%84%d0%be%d1%87%d0%b0-u-3d-verziji/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/cetnicka-izivljavanja-kroz-masovna-silovanja/

Suđenje u Foči:Svjedoci bez saznanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/sudenje-u-focisvjedoci-bez-saznanja/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

AGRESORI ĆE NEKAD MORATI BOSNI I NJENIM GRAĐANIMA PLATITI PRIČINJENU ŠTETU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/agresori-ce-nekad-morati-bosni-i-njenim-gradanima-platiti-pricinjenu-stetu/

Država BiH i njeni građani nisu obeštećeni za štetu pričinjenu agresijom
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/drzava-bih-i-njeni-gradani-nisu-obesteceni-za-stetu-pricinjenu-agresijom/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

The nightmare of Foca
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184531.stm

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/11/kako-su-zelene-beretke-ze-be-sa-kokardama-i-crnim-subarama-napale-focu-7-aprila-1992/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Dan kada su otišli Ševal Bećirević i Mehmed – Meca Kamerić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/25-godina-od-genocida-u-foci-dan-kada-su-otisli-seval-becirevic-i-mehmed-meca-kameric/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

Posts about dokumenti written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/dokumenti/

Posts about bošnjaci written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/bosnjaci/

Posts about bosna i hercegovina on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/cat…/bosna-i-hercegovina/

Posts about foča on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/foca/

Posts about ubijeni written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/
priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

GENOCID U FOČI 1992. : Stradanje familije Avdagić u centru grada
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/06/genocid-u-foci-1992-stradanje-familije-avdagic-u-centru-grada/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

BH APSURDI : I psi lutalice su ušli u zakon, a gdje su tu logoraši? Ima li ljudi na obzorju…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/30/bh-apsurdi-i-psi-lutalice-su-usli-u-zakon-a-gdje-su-tu-logorasi-ima-li-ljudi-na-obzorju/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Foča, 25 godina nakon genocida : JOŠ JEDNOM O NESTALIM – UBIJENIM FOČACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/11/foca-25-godina-nakon-genocida-jos-jednom-o-nestalim-ubijenim-focacima/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/?frame-nonce=f95a39cb8b

POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI : Pomozite nam da ih pronađemo!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/23/poziv-za-sve-one-koji-znaju-za-masovne-grobnice-u-foci-i-okolini-pomozite-nam-da-ih-pronademo/?frame-nonce=f95a39cb8b

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=f95a39cb8b

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995. (2)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995-2/

FOČA 1992. – 1995. : Fočanska je tuga pregolema (3)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/13/foca-1992-1995-focanska-je-tuga-pregolema-3/

Bosnian Serbs convicted of rape
BBC News, Thursday, 22 February, 2001,
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184313.stm

DO SADA U BIH PRONAĐENO I IDENTIFICIRANO VIŠE OD 22.500 NESTALIH OSOBA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/05/do-sada-u-bih-pronadeno-i-identificirano-vise-od-22-500-nestalih-osoba/?frame-nonce=f95a39cb8b

25 godina od GENOCIDA u Foči : Na području općine Foča do sada je ekshumirano između 750 i 800 osoba, od ukupno 1.600 nestalih
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/12/25-godina-od-genocida-u-foci-na-podrucju-opcine-foca-do-sada-je-ekshumirano-izmedu-750-i-800-osoba-od-ukupno-1-600-nestalih/

Kaže (svjedok genocida u Foči)

Kaže (svjedok genocida u Foči)

Kaže (svjedok genocida u Foči):
– Da se kosti nekih nikad neće naći…Jer su zaklani na Drini…
…I nasuli su bagerima (kamenje, šljunak…)…
Pa onda otkopavali da se to ne nađe…
…I voda raznijela sve kosti…

(iz inbox-a)

priredio:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

 

***************

MUZEJ FOČANSKE SRAMOTE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/16/muzej-focanske-sramote/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

tzv krizni štabovi 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/20/tzv-krizni-stabovi-1992/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004.)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004/

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

NISMO SMJELI SPOMINJATI DA SU NAS ČETNICI UBIJALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/nismo-smjeli-spominjati-da-su-nas-cetnici-ubijali/

FOTO:25.GODINA OD OSNIVANJA KONCENTRACIONIH LOGORA ZA BOŠNJAKE U FOČI.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foto25-godina-od-osnivanja-koncentracionih-logora-za-bosnjake-u-foci/

NAGRADA ZA POČINJENE ZLOČINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nagrada-za-pocinjene-zlocine/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Фоча: U 3D VERZIJI!
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/14/%d1%84%d0%be%d1%87%d0%b0-u-3d-verziji/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/cetnicka-izivljavanja-kroz-masovna-silovanja/

Suđenje u Foči:Svjedoci bez saznanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/sudenje-u-focisvjedoci-bez-saznanja/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

AGRESORI ĆE NEKAD MORATI BOSNI I NJENIM GRAĐANIMA PLATITI PRIČINJENU ŠTETU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/agresori-ce-nekad-morati-bosni-i-njenim-gradanima-platiti-pricinjenu-stetu/

Država BiH i njeni građani nisu obeštećeni za štetu pričinjenu agresijom
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/drzava-bih-i-njeni-gradani-nisu-obesteceni-za-stetu-pricinjenu-agresijom/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

The nightmare of Foca
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184531.stm

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/11/kako-su-zelene-beretke-ze-be-sa-kokardama-i-crnim-subarama-napale-focu-7-aprila-1992/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Dan kada su otišli Ševal Bećirević i Mehmed – Meca Kamerić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/25-godina-od-genocida-u-foci-dan-kada-su-otisli-seval-becirevic-i-mehmed-meca-kameric/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

Posts about dokumenti written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/dokumenti/

Posts about bošnjaci written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/bosnjaci/

Posts about bosna i hercegovina on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/cat…/bosna-i-hercegovina/

Posts about foča on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/foca/

Posts about ubijeni written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/
priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

GENOCID U FOČI 1992. : Stradanje familije Avdagić u centru grada
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/06/genocid-u-foci-1992-stradanje-familije-avdagic-u-centru-grada/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

BH APSURDI : I psi lutalice su ušli u zakon, a gdje su tu logoraši? Ima li ljudi na obzorju…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/30/bh-apsurdi-i-psi-lutalice-su-usli-u-zakon-a-gdje-su-tu-logorasi-ima-li-ljudi-na-obzorju/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Foča, 25 godina nakon genocida : JOŠ JEDNOM O NESTALIM – UBIJENIM FOČACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/11/foca-25-godina-nakon-genocida-jos-jednom-o-nestalim-ubijenim-focacima/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/?frame-nonce=f95a39cb8b

POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI : Pomozite nam da ih pronađemo!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/23/poziv-za-sve-one-koji-znaju-za-masovne-grobnice-u-foci-i-okolini-pomozite-nam-da-ih-pronademo/?frame-nonce=f95a39cb8b

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=f95a39cb8b

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995. (2)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995-2/

FOČA 1992. – 1995. : Fočanska je tuga pregolema (3)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/13/foca-1992-1995-focanska-je-tuga-pregolema-3/

Bosnian Serbs convicted of rape
BBC News, Thursday, 22 February, 2001,
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184313.stm

DO SADA U BIH PRONAĐENO I IDENTIFICIRANO VIŠE OD 22.500 NESTALIH OSOBA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/05/do-sada-u-bih-pronadeno-i-identificirano-vise-od-22-500-nestalih-osoba/?frame-nonce=f95a39cb8b

25 godina od GENOCIDA u Foči : Na području općine Foča do sada je ekshumirano između 750 i 800 osoba, od ukupno 1.600 nestalih
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/12/25-godina-od-genocida-u-foci-na-podrucju-opcine-foca-do-sada-je-ekshumirano-izmedu-750-i-800-osoba-od-ukupno-1-600-nestalih/

 

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA

konc logor za bošnjake i bošnjakinje, magacin TO Livade (bivša kasarna JNA) u Foči

Livade 1992. godine. Naselje na istočnoj strani Foče, na desnoj obali Ćehotine.
Kuća naspram Palestine u Čohodar Mahali, kuća Avdije (tada je imao 40. godina) i Rukije (38. godina u taj vakat) Altoka na Livadama. Ubijeni. Oboje. Avdija je pronađen u jami Piljak. Rukija još nije.
Njihovo dvoje ženske djece (tada su imale 12. i 13. godina) prolaze kroz golgotu jednog od fočanskih kazamata za bošnjake – magacin TO Livade (bivša kasarna JNA).
Iz Foče su uspjele izaći 13.8.1992. Otišle su za Novi Pazar.
I kuća im je spaljena…

O tim zločinima u Foči svjedočila je i  Sanela Altoka

– Stradali su mi roditelji, amidže, strine, kompletna porodica. Preživjelo je samo nas petero djece. Majku još nisam pronašla. Tog 13. avgusta sestra i ja smo se dogovorile da, ako tad iz Foče ne izađemo, skočimo u Drinu. To nam je bio jedini izlaz. Dijete sa 12,5 godina tako je razmišljalo nakon što je prethodno bilo u logoru i kućnim pritvorima i prošlo sve što ne bi čovjek poželio nikom da preživi. Ovdje se dešavao horor. Žene, djeca, ubistva, silovanja. Krici su se čuli 500 metara okolo – kazuje Sanela Altoka, koja je imala samo 12,5 godina kada je u Foči izgubila kompletnu porodicu, a i sama bila žrtva zločina.

 

Rukija Altoka

Avdija Altoka

Avdija Altoka, r.a.

Omer i Miralem Altoka su takođe ubijeni.
I Ismeta Altoka je ubijena.
Omerov sin Alija Altoka (1972. godište) je ubijen. Posmrtni ostaci još nisu pronađeni.

Koliko još tužnih i neispričanih priča Foča krije?

konc logori za bošnjake i bošnjakinje u Foči

 

 

VIDEO:
Priča Sanele Altoka Osmić o genocidu u Foči 1992.
(isječak iz emisije ”Sasvim iskreno”sa MTV Igman)

 

konc logori za bošnjake i bošnjakinje u Foči

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

***************

tzv krizni štabovi 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/20/tzv-krizni-stabovi-1992/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004.)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004/

25 GODINA OD GENOCIDA : Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992. (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/09/25-godina-od-genocida-grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992-foto/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

NISMO SMJELI SPOMINJATI DA SU NAS ČETNICI UBIJALI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/nismo-smjeli-spominjati-da-su-nas-cetnici-ubijali/

FOTO:25.GODINA OD OSNIVANJA KONCENTRACIONIH LOGORA ZA BOŠNJAKE U FOČI.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foto25-godina-od-osnivanja-koncentracionih-logora-za-bosnjake-u-foci/

NAGRADA ZA POČINJENE ZLOČINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nagrada-za-pocinjene-zlocine/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Фоча: U 3D VERZIJI!
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/14/%d1%84%d0%be%d1%87%d0%b0-u-3d-verziji/

ZLOČINCI IZ FOČE – ADNAN IH JE PREPOZNAO…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/12/zlocinci-iz-foce-adnan-ih-je-prepoznao/

Četnička iživljavanja kroz masovna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/cetnicka-izivljavanja-kroz-masovna-silovanja/

Suđenje u Foči:Svjedoci bez saznanja
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/26/sudenje-u-focisvjedoci-bez-saznanja/

Grad Foča nije u stanju suočiti se sa zločinima iz 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/grad-foca-nije-u-stanju-suociti-se-sa-zlocinima-iz-1992/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

AGRESORI ĆE NEKAD MORATI BOSNI I NJENIM GRAĐANIMA PLATITI PRIČINJENU ŠTETU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/agresori-ce-nekad-morati-bosni-i-njenim-gradanima-platiti-pricinjenu-stetu/

Država BiH i njeni građani nisu obeštećeni za štetu pričinjenu agresijom
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/drzava-bih-i-njeni-gradani-nisu-obesteceni-za-stetu-pricinjenu-agresijom/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

The nightmare of Foca
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184531.stm

KAKO SU ZELENE BERETKE (ZE-BE) SA KOKARDAMA I CRNIM ŠUBARAMA NAPALE FOČU 7. APRILA 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/11/kako-su-zelene-beretke-ze-be-sa-kokardama-i-crnim-subarama-napale-focu-7-aprila-1992/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Dan kada su otišli Ševal Bećirević i Mehmed – Meca Kamerić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/25-godina-od-genocida-u-foci-dan-kada-su-otisli-seval-becirevic-i-mehmed-meca-kameric/

Foča gori – oslobađanje grada od muslimana/Bošnjaka (1992) (video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/21/foca-gori-oslobadanje-grada-od-muslimanabosnjaka-1992-video/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

Posts about dokumenti written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/dokumenti/

Posts about bošnjaci written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/bosnjaci/

Posts about bosna i hercegovina on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/cat…/bosna-i-hercegovina/

Posts about foča on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/foca/

Posts about ubijeni written by focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/ubijeni/
priredio:Kenan Sarač

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči – završen dokazni postupak Optužbe, 3.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/22/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-zavrsen-dokazni-postupak-optuzbe-3-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama – silovanja po povratku s ratišta (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči, 2.dio)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/14/foca-1992-silovanja-po-kucama-silovanja-po-povratku-s-ratista-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci-2-dio/

FOČA 1992. : Silovanja po kućama (Žarko Vuković, suđenje za ratni zločin počinjen u Foči)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/19/foca-1992-silovanja-po-kucama-zarko-vukovic-sudenje-za-ratni-zlocin-pocinjen-u-foci/

FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/09/focakoliko-jos-ima-neidentifikovanih-i-neispricanih-prica/

GENOCID U FOČI 1992. : Stradanje familije Avdagić u centru grada
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/06/genocid-u-foci-1992-stradanje-familije-avdagic-u-centru-grada/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Nena Fata Durić iz Foče: Crna i gorka je sudbina nas majki, supruga… (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/nena-fata-duric-iz-foce-crna-i-gorka-je-sudbina-nas-majki-supruga-foto/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA 1992. : Tužna priča Midhete Orelj iz Slatine kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/foca-1992-tuzna-prica-midhete-orelj-iz-slatine-kod-foce/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

BH APSURDI : I psi lutalice su ušli u zakon, a gdje su tu logoraši? Ima li ljudi na obzorju…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/30/bh-apsurdi-i-psi-lutalice-su-usli-u-zakon-a-gdje-su-tu-logorasi-ima-li-ljudi-na-obzorju/

Odobašić Damir i Amir
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/12/odobasic-damir-i-amir/

Foča 1992:Žrtve ratnog zločina, žrtve i poslije smrti
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/20/foca-1992zrtve-ratnog-zlocina-zrtve-i-poslije-smrti/

FOČANSKE TUŽNE PRIČE:Ramiz Bitevija , u ratu ostao bez roditelja, 31.01.2013. nakon nesreće izgubio bitku za život!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/02/01/focanske-tuzne-priceramiz-bitevija-u-ratu-ostao-bez-roditelja-31-01-2013-nakon-nesrece-izgubio-bitku-za-zivot/

FOČA 1992.:STRADANJE PORODICE KUKAVICA IZ SELA ŠTOVIĆ, OPĆINA FOČA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/07/foca-1992-stradanje-porodice-kukavica-iz-sela-stovic-opcina-foca/

FOČA:STRADANJE FAMILIJE SALČINOVIĆ IZ ALADŽE (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/02/focastradanje-familije-salcinovic-iz-aladze-foto/

Enisa Salčinović, preživjela žrtva logora “Partizan” u Foči (foto i VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/01/enisa-salcinovic-prezivjela-zrtva-logora-partizan-u-foci-foto-i-video/

JELEČ : NE TAKO OBIČNA PRIČA O LJUBAVI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/28/jelec-ne-tako-obicna-prica-o-ljubavi/

FOČA 1992. : ŽRTVE GENOCIDA (stradanje porodice Durić) (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/27/foca-1992-zrtve-genocida-stradanje-porodice-duric-foto/

Tužne fočanske priče : Suad (Mustafe) Dervišević
https://focanskidani.wordpress.com/2016/12/22/tuzne-focanske-price-suad-mustafe-dervisevic/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

Fočanske tužne priče: Priča o Adili Kovačević
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/04/focanske-tuzne-price-prica-o-adili-kovacevic/

Žrtve Fočanskog GENOCIDA : TRAŽI SE Smail Đozo
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/25/zrtve-focanskog-genocida-trazi-se-smail-dozo/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Tužna priča iz sela Bjeliš iz 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/22/25-godina-od-genocida-u-foci-tuzna-prica-iz-sela-bjelis-iz-1992-godine/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/

25 godina od GENOCIDA u Foči : ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA – Zulfo Durić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/01/25-godina-od-genocida-u-foci-zrtve-focanskog-genocida-zulfo-duric/

FOČA 25 godina poslije : Enisina priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/12/foca-25-godina-poslije-enisina-prica/

FOČA, 7. april 1992. – 7.april 2017 : 25 godina od početka GENOCIDA u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/07/foca-7-april-1992-7-april-2017-25-godina-od-pocetka-genocida-u-foci/

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
issuu.com

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Foča, 25 godina nakon genocida : JOŠ JEDNOM O NESTALIM – UBIJENIM FOČACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/11/foca-25-godina-nakon-genocida-jos-jednom-o-nestalim-ubijenim-focacima/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/?frame-nonce=f95a39cb8b

POZIV ZA SVE ONE KOJI ZNAJU ZA MASOVNE GROBNICE U FOČI I OKOLINI : Pomozite nam da ih pronađemo!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/23/poziv-za-sve-one-koji-znaju-za-masovne-grobnice-u-foci-i-okolini-pomozite-nam-da-ih-pronademo/?frame-nonce=f95a39cb8b

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=f95a39cb8b

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 1995. (2)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/11/focanska-je-tuga-pregolema-1992-1995-2/

FOČA 1992. – 1995. : Fočanska je tuga pregolema (3)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/13/foca-1992-1995-focanska-je-tuga-pregolema-3/

Bosnian Serbs convicted of rape
BBC News, Thursday, 22 February, 2001,
http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/1184313.stm

DO SADA U BIH PRONAĐENO I IDENTIFICIRANO VIŠE OD 22.500 NESTALIH OSOBA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/05/do-sada-u-bih-pronadeno-i-identificirano-vise-od-22-500-nestalih-osoba/?frame-nonce=f95a39cb8b

25 godina od GENOCIDA u Foči : Na području općine Foča do sada je ekshumirano između 750 i 800 osoba, od ukupno 1.600 nestalih
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/12/25-godina-od-genocida-u-foci-na-podrucju-opcine-foca-do-sada-je-ekshumirano-izmedu-750-i-800-osoba-od-ukupno-1-600-nestalih/

 

tzv krizni štabovi 1992.

“Krizni štab tzv srpske opštine Foča”

Krizni štab tzv srpske opštine Foče, pod vođstvom Miroslava Stanića, organizovao je obučavanje naoružanih srpskih dobrovoljaca i promovirao lokalne vojne komandante, zatim je sa JNA bio uključen u pripremu i izvođenju napada na Foču, raspoređivao u saradnji sa JNA zatočenike KPD za prisilni rad i vršio druge oblike zločina.142
142 Isto, paragrafi 722-723 i 725.
“Krizni štab tzv srpske opštine Foča” sačinjavali su: Miroslav Stanić, Stanojević (ime nije poznato), Josip Miličić, Radojica Mlađenović, Dragoljub Kunarac, Vojislav Maksimović, Velibor Ostojić, Petko Čančar, Čedo Zelović i dr Radovan Mandć.
Stanić je bio predsjednik tog paradržavnog organa, a Stanojević njegov zamjenik, Miličić predsjednik opštine, a Mlađenović predsjednik Izvršnog odbora (AIIZ, inv. br. 2-571; ICTY, Predmet: Br. IT-02-54-T, paragrafi 722-723).

Članove “kriznog štaba” u Čohodar mahali sačinjavali su: Vlado Avram (predsjednik), Goran Mitrašinović (njegov zamjenik) i Dragan Stojanović (član).
Marinko Pljevaljčić, Božo Dostić, Dojčilo Davidović i Ostoja Ostojić su činili “štab” za područje Aladže; Miloš i Radenko Vladičić u naselju Podmusala; Novak Drakul, Risto Vučetić i Pero Ivanović za naselje Ćerezluk, a za područje Brusna – Slatina Boro Ivanović.
Ilija Čančar, Matija i Drago Skakavac i Rade Đurović bili su članovi “kriznog štaba” za područje Jabuke, te Savo za područje Brda – Kozja Luka.
U sastav “kriznog štaba” za područje Broda na Drini ušli su: Nenad Kalajdžić (nastavnik), Stamen Rungelov, Ilija Ćalasan, Miodrag Pjević i Vojo Kalajdžić.
Predsjednik kriznog “štaba” za područje od Broda na Drini do Tjentišta bio je Jovan Vuković, a njegov zamjenik Nenad Vuković.
Rade Elez je bio predsjednik “kriznog štaba” za područje Međurječja, a Ljubo Kovačević, Dule (inženjer rudarstva iz Zavidovića), Vukan Perišić (geometar), Mile Savić i, prema neprovjerenim podacima, Danko Davidović – članovi (Isto).
*****

Krizni štab Srpske opštine Foša formirao je i prijeki sud, u čiji sastav su ušli: Vojislav Maksimović, Velibor Ostojić, Rajko Bojat (predsjednik, advokat iz Foče), Lela Milić (sudija bivši savjetnik u Skupštini Bosne i Hercegovine) i Slobo Starović (automehaničar iz Automoto društva Foča). Taj sud je mnoge Bošnjake osudio na kaznu smrti strijeljanjem.174
174 Isto, inv. br. 2-571.

Od početka januara 1992. SDS je neprestano vršila blokadu, naročito opštinskih i upravnih organa. Ta je aktivnost bila posebno izražena kod SDS Foče, što je rezultiralo njihovim napuštanjem opštinske Skupštine. Naime, odbornici SDS-a Foča su na sastanku, održanom 8. januara 1992, “jednoglasno odlučili da ne prisustvuju sedmoj, redovnoj sjednici Skupštine opštine Foča, zakazanoj za 9. 01. 1992.”. U vezi sa tim, oni su naveli šest ”razloga”, među kojima i očekivanje “konačne i konkretne odluke Skupštine srpskog naroda Bosne i Hercegovine”, koja je usljedila 9. januara, donošenjem Deklaracije o proglašenju kolaboracionističke Republike srpskog naroda.
(AIIZ, inv. br. 3-1082/13, Srpska demokratska stranka BiH, Opštinski odbor SDS-a Foča, Br. 167/92, Foča, 9. januara 1992, Zaključci sa sjednice Kluba odbornika SDS-a Foča; AIIZ, inv. br. 2-2235, Transkript razgovora V. V. sa \. M.).
*****

Komandant kasarne JNA Slavko Timotijević (rodom iz Titova Užica) je uoči srpsko-crnogorske agresije na Bosnu i Hercegovinu naoružavao srpsko stanovništvo na području fočanskih sela Zakmur, Đeđevo, Trbušće, Kuta i dr. Pored toga, on je u maju 1992. rukovodio i napadom na bošnjačko stanovništvo sela Đeđeva, kada su srpski fašisti ubili trinaest Bošnjaka i silovali više žena.67
Glavni organizatori naoružavanja (nabavka i distribucija) članova SDS-a i srpskog stanovništva na području Foče, pored starješina JNA, bili su: Novica Tripković (dugogodišnji zatvorenik osuđen zbog silovanja i ubistva, bio na ratištu u Vukovaru), Momo Kovač (penzioner Kazneno-popravnog doma Foča), Stojan Blagojević, zvani “vojvoda” (bio je zaposlen u Robnoj kuć} Foča), Vaso Pljevaljčić zvani “Disciplina” (penzioner Kazneno-popravnog doma Foča i komandant četničkog Brčanskog odreda), Vlatko Pljevaljčić (medicinski tehničar u Regionalnom medicinskom centru u Foči), Boro Ivanović (direktor Osnovne škole u Godijenu), Dragan Milenković (predstavnik Navipa u Foči), Slaviša Stanković (radnik u Zavodu za urbanizam) i mnogi drugi.
Vlatko Pljevaljčić je učestvovao i u opremanju bolnice u selu Bare za potrebe oružanih formacija SDS-a.
Boro Ivanović je naoružao četničku jedinicu u Godijenu i uključio je u zločinački napad na Foču.
Glavni organizator naoružavanja srpskih oružanih jedinica artiljerijskim oruđima je bio Savo Blagojević (član Opštinskog odbora i četnički komandant u selu Budanj, poznat iz afere 1992, koje je dovezao iz Bara u Foču).68
U februaru 1992. intenzivirana je podjela oružja i municije srpskom stanovništvu na području Foče. Tada su, pored ostalih, oružje (puške automatske i M-48) i određene količine municije (po dvije kutije metaka) dobili: Rajko i Vukašin Milutinović, zatim Lazar i Željko Milutinović (otac i sin), Željko Elez, Petar Popović i drugi.69
Podjelu oružja i municije Srbima na području Miljevine organizovali su Zeko, Ljubiša i Novo Miletić iz Miljevine (Ljubiša je radio na RTV Bosne i Hercegovine). Oružje i municiju su dobijali iz kasarni JNA u Foči i Ustikolini.
70 .Zeko Miletić je, takođe, u vezi sa nabavkom naoružanja, kontaktirao sa Veliborom Ostojićem i Vojislavom Maksimovićem.71
Pripremajući se za agresiju na Bosnu i Hercegovinu, JNA je veće količine oružja i municije podijelila srpskom stanovništvu na području Ustikoline. Oružje i municija iz kasarne u Ustikolini šleperima je odvoženo u okolna srpska sela (Žešće, Dragočava, Jošanica, Tulovići, Vranjevci, Previla, Ligate, Cvilin i druga) i dijeljeno Srbima. Isporuku oružja i municije iz pomenute kasarne JNA izdavao je kapetan Golubović.72
Organizatori naoružavanja srpskog stanovništva u Ustikolini i široj okolini bili su: Simo Mojević (direktor Osnovne škole u Ustikolini), i Petar Mihajlović, sa sinom Radisavom. U tim poslovima aktivno su im, po naređenju Vojislava Maksimovića, Velibora Ostojića i Petka Čančara, pomagali i Pero Mitrović, Mladen Jankovć, braća Momo i Diko Marić, zatim Ćiro Dubovina, zvani “vojvoda”, Savo Bilanac (predstavnik Prokupca iz Srbije, koji je, umjesto pića i hrane iz Srbije, u svoju prodavnicu dovlačio oružje), zatim Radoje Zorić, Vučko i Savo Blagojevi}ć Čedo Fuštar i dr. Oni su, po nalogu V. Maksimovića i posredstvom rezervnog oficira JNA Marinka Bilanca i komandanta kasarne u Ustikolini, izvršili distribuciju oružja i municije u navedena i druga srpska sela.73
Znatne količine naoružanja Srbi su locirali na okolna brda oko Ustikoline i to iznad sela: Žešća, Ligata, Tulovića, bivše željezničke stanice, na Cvilinskom polju, u kućama Danila Ivanovića, Vojislava Maksimovića i njegovog brata Milosava, te Gavrana i Manjka Timare.
Pred kuću Manjka Timare jedne prilike je istovareno dvije tone oružja. Na taj način su sve srpske kuće na području Ustikoline bile dobro naoružane.74
Jaka vojna utvr|enja sa teškom artiljerijom na području Foče nalazila su se na brdu Kmur iznad Broda na Drini, kao i na Gornjim i Donjim Brdima iznad bivše željezničke stanice, zatim na Tjentištu, u Avdagića luci, na putu Foča – Miljevina, kao i u selu Susješno, iznad Foče. Agresorske formacije su, takođe, uskladištile dosta oružja, municije i vozila u pilani na Brodu, a veće količine teškog naoružanja bile su smještene u magacinima u Ustikolini.75
67 AIIZ, inv. br. 3-3352.
68 Dnevni izvještaj, br. 42, 5. juni 1992. i br. 70, 3. juli 1992.
69 AIIZ, inv. br. 3-261.
70 AIIZ, inv. br. 3-3352. Objekti JNA (magacini, skladišta i dr.) su se nalazili iznad sela Zakmur (na brdu Kmur).
71 AIIZ, inv. br. 3-261.
72 Dnevni izvještaj, br. 63, 26. juni 1992.; AIIZ, inv. br. 3-309. JNA je, osim oružja i municije, Srbima isporučila i velike količine nafte, benzina, te hrane, posebno konzervirane.
73 Isto.
74 AIIZ, inv. br. 3-309.
75 Dnevni izvještaj, br. 82, 15. juli 1992.
*****

Naoružavanje Srba na području Foče je, prema raspoloživim podacima, posebno aktuelizirano tokom 1990. Iz tog perioda sačuvan je spisak od 35 Srba (sadrži lična imena, imena očeva i prezimena, godinu rođenja, vrstu i broj oružja sa godinom proizvodnje), koji su 6.jula 1990. dobili razne vrste oružja.65 Pored svih vrsta pušaka (M-48, automatske i poluautomatske) Srbi su dobili i puškomitraljeze M-53, zatim puškomitraljeze “šarac” i minobacače od 60 mm. Interesantno je istaći da su tada i tri Srpkinje dobile oružje.66
65 AIIZ, inv. br. 2-746. To oružje je vjerovatno dobijeno od JNA iako se u pomenutom dokumentu to ne navodi.
66 Isto. To su slijedeće Srpkinje: Skakavac (Milana) Vesna, rođena 1975. (dobila je pušku M-48, br. 55290); Kovač (Save) Anđelka, rođena 1926. (dobila je pušku M-48, br. 12805) i Simović (Milorada) Stoja, rođena 1956. (dobila je puđku M-48, br. 62818).
Podgorički i Užički korpus činili su Operativnu grupu, na čelu sa generalom Jevremom Cokićem (načelnik Štaba bio je general Pavle Strugar). Komanda OG bila je u Trebinju, a Užičkog korpusa u Nevesinju. Komandant Užičkog korpusa 1991. bio je general Milan Torbica (AIIZ, inv. br. 2-5325 i 2-2130).
Užički korpus je početkom 1992. dislociran na područje Foče, Goražda, Višegrada i Bratunca, sa komandom u Višegradu. Dužnost komandanta od Milana Torbice preuzeo je general Ojdanić, a Torbica je, umjesto generala Ratka Mladića, imenovan za komandanta Kninskog korpusa (AIIZ, inv. br. 2-5325).
*****

U “dobrovoljačkim jedinicama” koje je formirao 4. korpus JNA na prostoru 4. vojne oblasti u opštinama: Kalinovik, Foča, Čajniče i Goražde do 20. marta 1992. bilo je uključeno 6.500 ljudi.94
Tako su, primjera radi, “dobrovoljci JNA” u Foči, prema navedenom dokumentu generala Kukanjca, imali 3.000 pripadnika, Novom Sarajevu i Ilidži 2.800, Novom Gradu 2.400, Goraždu 2.000, Travniku 1.970, Doboju 1.844, Zenici 1.761, Hadžćima 1.500, Kaknju 1.270 i dr.92
*****

Raspoloživi podaci ukazuju na zaključak da su na području Foče 1991. postojale srpske oružane formacije organizovane u vodove, čete, odrede i bataljone. Opštinski odbor SDS-a Foča je, “radeći na vojničkoj organizaciji srpskog naroda”, vrlo brzo formirao 8 bataljona.
Juna mjeseca 1991. izvršena je, prema kazivanju Miroslava Stanića, predsjednika SDS-a Foče, smotra jednog bataljona na planini Zlataj, sa kompletnim naoružanjem i opremom.131
131. Intervju Miroslava Stanića, predsjednika Srpske demokratske stranke Foče, na “TV Srni” 8. aprila 1995.
******

Kapetan Boro Milković je, poslije prijema kod generala Đurđevca, u januaru 1992. na Nišićima (u obližnjem mjestu Bukva) obučavao srpske “dobrovoljce” (četničke jedinice). Cijeli februar 1992. on je obučavao jedan broj Srba (400) iz Foče u kasarni u Kalinoviku. Težište obuke bilo je na minobacačima od 82 i 120 mm. Nakon obuke polaznici su izvršili gađanje “zoljom” i “osom”.198
198 Slobodna Bosna, br. 4, 21. novembar 1991, str. 3. Srpska oružana jedinica iz Foče (oko 400-500 ljudi) se u toku marta 1992. nalazila na obuci u garnizonu Kalinovik (AIIZ, inv. br. 3-1173, Srpska skupština opštine Foča — Generalštabu JNA, na ličnost generalpukovnika Blagoja Adžića, Foča, 17. marta 1992.).
*****

Krajem 1991. i početkom 1992. JNA je prije napada na Foču zauzela sve bitne strateške tačke, posebno gdje su pretežno živjeli Srbi. Istovremeno je kamionima izvukla teško naoružanje i municiju iz grada i postavila ga na strateški važna mjesta. Najveći dio tog ljudstva (“u maskirnim uniformama i dobro naoružani”) i “jako puno naoružanja” JNA je dislocirala na planinu Zabrana i u blizini planinarskog i lovačkog doma gdje su pripadnici SDS-a često održavali sastanke, kojima su, pored Velibora Ostojića, prisustvovali i zločinci Radovan Karadžić i Biljana Plavšić.314
314 AIIZ, inv. br. 3-1259.
*****

Kompletan sanitetski i drugi materijal iz Regionalnog medicinskog centra u Foči je, u organizaciji i po naređenju dr Sekule Stanića (direktora Centra), a uz učešće Sime Stankovića (direktora Radne zajednice Centra), Slavka Đorđevića (medicinskog tehničara) i izvjesnog Smrekića, izvučen i za potrebe SDS-a prebačen u poljsku bolnicu Prevrać kod Foče.293
293 AIIZ, inv. br. 2-142, Komanda 2. vojne oblasti, Str. pov. br. 10/36-2539, 30. april 1992. — Operativnom centru Generalštaba Oružanih snaga SFRJ — za Sektor pozadine; Isto, inv. br. 2-535, Uloga KOS-a u agresiji na Bosnu i Hercegovinu (Informacija Ministarstva unutarnjih poslova Republike Bosne i Hercegovine).
*****

U napadu i zauzimanju Foče, Vlasenice, Rogatice i drugih mjesta učestvovale su snage JNA (posebno Užički korpus), srpska kolaboracionistička Teritorijalna odbrana i policija, zatim Arkanovici, Šešeljevci i Beli orlovi, te specijalne jedinice MUP-a Srbije, vršeći brojne zločine nad Bošnjacima.313
313 Isto, paragrafi 410, 640-641, 652 i 725.
*****

Na području Foče, posebno u naselju Ćerezluk, neposredno je uoči agresije svaka srpska kuća primila od tri do pet “dobrovoljaca” iz Srbije i Crne Gore.
*****

Rojalisti i pripadnici Srpske garde bili su locirani, uglavnom, na području Foče, gdje su od početka agresije vršili svirepe zločine nad civilnim stanovništvom, ispoljavajući naročitu agresivnost u odvođenju i fizičkom maltretiranju građana bošnjačke nacionalnosti u fočanskim koncentracionim logorima.329
329 Posebno izdanje, br. 19, 5. juni 1992.
*****

Na području Foče je djelovalo više dobro naoružanih četničkih odreda, kao što su odredi Dragan Nikolić, Janković, Nikačević, Elez, Žaga i dr.
Odred Dragan Nikolić dobio je naziv po poginulom “vojvodi” Draganu Nikoliću, a bio je sastavljen od fašista SDS-a Foče, gdje je učestvovao u zločinima nad Bošnjacima na tom području.
Odred Janković predvodio je Gojko Janković iz Foče (živio je u Herceg-Novom), a bio je sastavljen od srpskih plaćenika iz Crne Gore i Foče i vršio je zločine na području Tjentišta, Prijeđela, Broda na Drini,
Đeđevu, Trnovači, Miljevini i drugim mjestima.
Odred Nikačević činili su pripadnici aktivnog i rezervnog sastava srpske milicije. Vodio ga je Miodrag Nikačević (bivši milicioner Stanice javne bezbjednosti Foče) i smatran je specijalnom jedinicom.
Odred Elez bio je sastavljen, uglavnom, od članova porodice Elez iz Miljevine. Prije pogibije odredom je
komandovao Pero Elez.
Jedinicu Žaga je vodio Dragoljub Kunarac (živio je u Tivtu), sastavljenu od Crnogoraca i Srba iz Foče.
Pripadnici navedenih oružanih formacija, izvršili su mnoge masovne zločine nad bošnjačkim civilnim stanovništvom na području Foče.132
132 AIIZ, inv. br. 2-746; Dnevni izvje{taj, br. 42, 5. juni 1992.; Press-centar Armije Republike Bosne i Hercegovine, br. 102/02-795, 24. januar 1993.; AIIZ, inv. br. 2-2132, Republika Bosna i Hercegovina, Komanda 1. Dbr., pov. br. 16-21-1, 21. januar 1993. Boro Ivanovi}, direktor Osnovne škole u Godijenu formirao je i naoružao četničku jedinicu u tom mjestu i uključio je u agresorski napad na Foču.
*****

U toku 13. aprila 1992. iz Srbije je prema Vlasenici upućen veliki kontingent jedinica JNA. Istoga su dana helikopteri JNA dovozili ljudstvo, vojnu opremu i sredstva u srpska sela na području opštine Višegrad, radi napada na grad. Samo u toku 15. aprila je registrovano 15 takvih letova. Jedinice Užičkog korpusa, pod komandom generala Dragoljuba Ojdanića, 15. aprila su ušle u Višegrad, zauzele grad i uspostavile kontrolu nad hidroelektranom Višegrad. Iz Užica je tog dana krenula vojna kolona od 100 teških kamiona za Višegrad, sa prikačenim artiljerijskim naoružanjem. Iz pravca Pljevalja se, takođe, prema Foči kretao 1
pješadijski bataljon.
******
Jedan vojni transporter je 27. aprila iz Sarajeva upućen prema Foči.333
Vojna kolona od tri oklopna transportera, jednog tenka i tri kampanjole pune vojnika, 28. aprila pošla je od Kalinovika prema Foči.
333 Isto, br. 20-21, 18. april 1992.; Isto, br. 22-23, 19. april 1992.; Isto, br. 33, 24. april 1992.; Isto, br. 35 i 36, 25. april 1992.; AIIZ, inv. br. 2-110, Komanda 2. vojne oblasti, Operativni dežurni tim, Str. pov. br. 10/36-2501, 26. april 1992. – Generalštabu Oružanih snaga SFRJ – Operativni centar i drugima; Dnevni izvještaj, br. 2, 26. april 1992.; Agresija…, str. 29-30.
******
Sredinom septembra 1992. agresor je iz Srbije i Crne Gore intenzivno dovlačio nova pojačanja u živoj sili, oklopno-mehanizovanim i drugim borbenim sredstvima. Tako je, pored ostalog, iz pravca Pljevalja prema Goraždu i Foči stiglo i 40 tenkova.
*****
Pored toga, ljudstvo i oprema Podgoričkog korpusa, koji se povlačio sa Prevlake, koncentrisano je u istočnoj Hercegovini, na području Gacka, Tjentšta, Foče i Goražda, te na području Stoca, Ljubinja i Nevesinja.
U drugoj polovini oktobra agresor je nastavio sa prebacivanjem oklopno-mehanizovanih snaga sa dubrovačkog ratišta u istočnu Hercegovinu i to na pravcu Gacko-Tjentište – Foča i Nevesinje – Stolac – Mostar. Nova pojačanja u rejonu Goražda agresor je prebacivao transportnim helikopterima iz pravca Brčkog i Bosanskog Šamca.
*****
Operacija pod tajnim imenom Lukavac — 93 je operacija koju je Vojska Srpske Republike BiH izvela u periodu od 28. juna 1993. – 18. avgusta 1993. na trnovskom pravcu: na širem područu Jahorine, Bjelašnice, Treskavice i Igmana, čiji je cilj bio spajanje snaga Sarajevsko-romanijskog i Hercegovačkog korpusa, te zauzimanje putne komunikacije Lukavica – Trnovo – Dobro Polje – Foča, odnosno razdvajanje jedinica iz Goražda sa glavninom snaga 1. korpusa Armije Republike Bosne i Hercegovine.
U toj su operaciji hemijske granate upotrebljavale (protiv jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine) sljedeće jedinice: Taktička grupa Foča, pod komandom pukovnika Marka Kovača; 1. gardijska motorizovana brigada, pod komandom pukovnika Lazića; 1. sarajevska mehanizovana brigada, pod komandom pukovnika Veljka Stojanovića; 1. romanijska pješadijska brigada, pod komandom potpukovnika Vlade Lizdeka, i 2. sarajevska laka pješadijska brigada, pod komandom potpukovnika Milorada Šehovca (AIIZ, inv. br. 5341).

*****
izvor: Smail Čekić: Agresija na Republiku Bosnu i Hercegovinu (knjiga I i II)
Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava Sarajevo, Sarajevo, 2004., 1328 strana.

Žrtva silovanja u ratu: Ko će mi nadoknaditi moj uništeni život?

ilustracija – zloglasni logor Partizan Foča

 

Kad je prije nekoliko godina dobila poziv da s drugim bivšim logorašima tuži bh. entitet Republiku Srpsku i traži nadoknadu štete za sve što je preživjela u ratu, Alma (pravi identitet poznat redakciji) dala je 25 eura, koliko se tražilo za proces, ne očekujući da će dobiti ikakvu odštetu.

Međutim, nije ni sanjala da će jednog dana od nje tražiti da dodatno plati još gotovo 2.000 eura sudskih troškova kad je tužba odbijena zbog zastare, a zahtjev za odštetu odbačen.

Njena su primanja približno 250 eura, pa će joj najvjerovatnije mjesečno oduzimati određeni iznos od plaće. U slučaju da to ne pokrije sudske troškove, izvršitelji su joj već ušli u kuću i popisali sve što posjeduje kako bi mogli zaplijeniti imovinu i nadoknaditi sudske troškove.

“A ko će meni nadoknaditi moj uništeni život?”, pita se u očaju Alma, dodajući da je sve to podsjeća na ono što se dešavalo u ratu.

“Ulaženje u kuće, pljačkanje, odvođenje… Ponovo sada sve proživljavam, iznova i iznova.”

Alma je 1993. bila tri puta zarobljena. Drugi put je odvedena u logor, ali je ubrzo oslobođena. Kad su je treći put zarobili, pripadnici vojske RS-a silovali su je, nakon čega je ostala trudna.

“Pokušavali smo tada da pređemo na teritoriju gdje su bili naši, kako je selo po selo padalo. Ja sam 17 puta pokušavala i uspjela sam tek da pređem nakon šest mjeseci. Tada je bilo kasno da išta uradim i ubrzo sam rodila.”

Dijete je, nastavlja pričati, morala ostaviti nekoliko godina u domu jer ga nije bila u stanju izdržavati. Čim je, dodaje, ponovo izgradila neki život i našla mjesto gdje će živjeti, otišla je po njega.

“Taman se malo oporavim, stanem na noge, onda me nešto novo snađe. Da mi je da se jednom sve otkači od mene… Jer nemam više snage nakon toliko godina, ponovo sve proživljavam, bolesna sam, jedva i radim na poslu. Meni je moj život uništen, bitno mi je da sačuvam život svog djeteta koliko mogu.”

‘Pomislit će svijet da sam ja neki belaj napravila’
Alma, kaže, svaki dan živi u strahu. Auto ne smije ostaviti ispred kuće jer se boji da će ga neko uzeti. Strahuje i da će joj izvršitelji upasti usred noći u kuću i odnijeti stvari.

“Još će pomisliti narod ‘Boga pitaj šta je uradila'… Ne možeš ti sad ići od sela do sela i objašnjavati svijetu zbog čega je to. Pomislit će svijet da sam neki belaj napravila u firmi. Mi smo takav narod. I onda tako stalno strepim.”

Iz Udruženja građana “Vive žene” iz Tuzle, koje pruža psihološku podršku žrtvama rata, torture i nasilja, kažu da ovakve traume proživljavaju sve žrtve rata od kojih se traži da isplate sudske troškove.

Psihoterapeuti koji rade s njima naglašavaju da to kod njih dovodi do stanja apatije jer dobijaju poruku da ne postoji pravda i da se za nju ne vrijedi boriti, ali i do suicidalnosti i agresije prema drugima.

“To je za njih asocijacija na dodatni gubitak u nizu svih drugih koji su preživjeli. Prije dvije i po decenije preživjele su teška kršenja ljudskih prava, mnogobrojne gubitke, kako doma, tako i članova porodice, do boravka u logorima i silovanje. Traume nisu zaboravljene i ponovno povređivanje, ponižavanje može dovesti do pogoršanja njihovog fizičkog i mentalnog zdravlja s nesagledivim posljedicama. Mnoge žrtve žive u izolaciji i još nisu priznate niti je uzeta u obzir njihova patnja”, navode.

Međutim, dodaju, ako se uzme u obzir bh. društvo i odnosi koji vladaju na političkoj sceni, nepostojanje državnog zakona o žrtvama torture, manipulacija i neosjetljivost države na ovu problematiku, postavlja se pitanje na koji se način žrtve uopće mogu početi osjećati priznato i sigurno.

‘Dok se bavimo presudama, žrtve žive u strahu’
Adrijana Hanušić-Bećirović, viša pravna savjetnica TRIAL Internationala, organizacije koja pomaže žrtvama, smatra da bh. društvo nedovoljno tematizuje i poklanja pažnju takvim problemima te da je čak počelo tolerisati takve stvari.

“Dok se bavimo presudama Haškog tribunala i njihovim analizama, žrtve istovremeno imaju tako konkretne probleme koji im otežavaju svakodnevni život. Imamo situaciju da žena krije svoje pokretne stvari jer živi u stalnom strahu, svako jutro, svaku noć, svaki dan, i ona nikada ne zna da li će neko ući u njen dom i plijeniti joj imovinu, što je strašno za jednu žrtvu koja je već to sve jednom prošla u ratu, kada je policija ili vojska na taj način ulazila u stan ili kuću i oduzimala sve što joj je vrijedno, uključujući i život članova njene porodice.”

Problem naplate sudskih troškova, objašnjava, nastao je jer država Bosna i Hercegovina i njeni entiteti nisu osigurali zakonski okvir kojim se bi se uspostavio kolektivni administrativni mehanizam za isplatu nadoknade štete žrtvama kroz upravni postupak.

U nedostatku takvog mehanizma oni su bili prinuđeni pokrenuti sudske postupke kako bi tužili one entitete, ponekad i državu, koji su bili odgovorni za sve što su pretrpjeli u toku rata.

“Međutim, nakon velikih previranja i velikih pravnih nesigurnosti koje su stvorene neujednačenom sudskom praksom, gdje su vrhovni sudovi Federacije BiH i RS-a imali dijametralno suprotne stavove po pitanju primjene zastarnih rokova na ove tužbene zahtjeve za naknadu štete, na kraju je Ustavni sud Bosne i Hercegovine bio pozvan i on je utvrdio da se na ovakve tužbene zahtjeve treba primijeniti zastarni rok, što je u suprotnosti s međunarodnim standardima i postojećom, prethodnom, sudskom praksom u pogledu objektivne odgovornosti za naknadu štete. U takvoj situaciji žrtvama su i sudovi u Federaciji BiH počeli odbijati zahtjeve koje su podnijeli u okviru parničnih postupaka, koji su ranije bili usvajani unutar Federacije BiH, pošto su i pravosudni organi FBiH bili obavezni da primjenjuju stavove Ustavnog suda Bosne i Hercegovine.”

Zbog ovakvog odnosa prema žrtvama, objašnjava Hanušić-Bećirović, TRIAL International pokrenuo je organizacije civilnog društva da se u javnosti adresira konkretan problem žrtava, odnosno sudskih troškova i pozovu predstavnici vlasti, institucije ombudsmana, mediji i međunarodne i druge organizacije koje mogu utjecati na donošenje odluka, kako bi svako u svom segmentu uradio koliko je moguće da se usvoji ili promijeni zakonodavstvo kojim bi se ovi građani oslobodili dugova prema entitetima ili državi.

ilustracija – zloglasni logor Partizan Foča

Zakon o pravima žrtava torture u BiH još nije usvojen
Maja Gasal-Vražalica, zastupnica Demokratske fronte u Parlamentu Bosne i Hercegovine, kaže da će se uskoro pred zastupnicima naći Nacrt Zakona o pravima žrtava torture.

“Međutim, u svjetlu onoga čemu svakodnevno svjedočimo, a što je na površinu isplivalo u kontekstu presuda Haškog tribunala, malo nam ostaje entuzijazma da će ovakav Nacrt Zakona dobiti potrebnu većinu u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine.”

Kako kaže Gasal-Vražalica, taj nacrt vjerovatno je minimum konsenzusa ili kompromisa koji se mogao postići u sadašnjoj političkoj koaliciji.

Zakon o pravima žrtava torture u Bosni i Hercegovini prvi je put ušao u parlamentarnu proceduru 2014. godine. Tada je odbijen jer ga zastupnici iz RS-a nisu podržali.

Zakon bi, između ostalog, regulisao i odštetu za žrtve shodno ekonomskoj moći države.

“Minimum što je država mogla učiniti za žrtve torture jest da im osigura pravo na obeštećenje. To pravo proizlazi i iz brojnih međunarodnih konvencija, čiji je Bosna i Hercegovina potpisnik. Žrtve torture nemaju reguliran status i jednak pristup pravdi, a mnoge od njih žive i na ivici siromaštva”, kaže Gasal-Vražalica.

Alma se zbog ovog problema obratila i Evropskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu, ali, kaže, ne očekuje da će to išta promijeniti, jer ni druge žrtve nisu dobile takve slučajeve na tom sudu.

“Znam da RS niko neće natjerati da meni isplati odštetu, ali ne treba mi ništa, samo da me puste da živim nakon 25 godina. Trebala sam i ja pobjeći kada je sve to počelo, kada je počeo narod bježati, sve mislim: ‘Neće to biti tako’. Nisam nikad mogla pomisliti da jedan um čovjeka to može smisliti. Ali, sad mi je bitno da sam ostala koliko-toliko zdrava da mogu zaraditi za komad hljeba da ne idem od vrata do vrata i prosim.”

Vedrana Maglajlija

17. decembar 2017.

izvor: Al Jazeera

oprema teksta:focanskidani

Teci Drino, teci, teci i pričaj

Teci Drino, teci, teci i pričaj

Teci Drino, teci, teci i pričaj.
Kad tvoji Bošnjaci neće.
Teci Drino, jer ako nismo u stanju saslušati tvoje priče,
onda će nas i Bog prokleti.

Ako su nam važne diplome, kuće, imovina
a ne istina o svom por'jeklu,
zaštita svoje familije,
pričaj Drino, pričaj.

Pričaj kako Bošnjaci
postaviše one koji nisu ih vrijedni
pa nas oni danas umanjiše,
dozvoliše korupiciju, poniženja
i dozvoliše dušmaninu sve sveto da dijeli.

Pričaj Drino, pričaj.
Nadati je se da će doći bolja generacija,
pitanje je kada
kad većina provodi se po prostačkim koncertima,
ili su u kockarnicama, ili u kafanama
zauzeti svojim strastima.

A ti, pričaj Drino
Bošnjaci će se osvjestiti
Bolja generacija će doći
jer ako NE jadni i mi i ti.

Boga mi, Drino, moja te je generacija pravo iznevjerila.
Rasuti po bijelom svijetu i u Bosni
opsjednuti svim i svačim
ne obaziru se na tvoje priče
i trenutno stanje.

Sabina Sutkovic

***
Narode ja postade pjesnik.
Ne ide ovo na dobro. Dok drugi pjesnici pišu o cvjetićima, ja moram da pričam o ovoj realnosti. Hoću i ja da pišem o cvjetićima.
Sabina Sutkovic

MARKO KOVAČ, KOMANDANT TG FOČA, PUKOVNIK : IZOSTALA KOMANDNA ODOGOVORNOST ZA NEDJELA POČINJENA U FOČI I GORAŽDU??? (foto)

 

Zašto je izostala komandna odgovornost pukovnika Marka Kovača??? Zašto nije procesuiran pukovnik Marko Kovač???
Oružane snage koje je koordirala Taktička grupa Foča, a to su bile snage TO koje su u junu 1992. ušle u sastav tzv VRS, učestvovale su u napadima i preuzimanju vlasti u gradu. Ostojić je kasnije izvjestio o uspjehu koji je ostvarila TO u čišćenju područja Foče. Pukovnik Marko Kovač, komandant Taktičke grupe Foča, potpisivao je dozvole vojnicima koji su služili u Foči da idu na odsustvo u Beograd.
Na zahtijev komande Taktičke grupe Foča, KP Dom je zvanično određen kao mjesto za zatočenje civilnih zarobljenika i uhapšenih lica od 18. aprila 1992.

Pukovnik Marko Kovač je vedrio i oblačio u Foči 1992. – 1995. Znao je za sve zločine i svi tzv samostalni odredi i ine vojne formacije bile su mu podčinjene i bilie pod njegovom komandom. Takođe i svi logori su bili pod njegovom komandom.
Haški trubunal u presudi Ratku Mladiću presudio da je u Foči počinjen “zločin protiv čovječnosti“. Zna se za zločine koje je počinila TG Foča tzv VRS kojom je komandovao pukovnik Marko Kovač. Međutim, ovog fočanskog krvnika još uvijek nije stigla ruka pravde.

 

 

Pogledajte dokument o napadu na Goražde koji je potpisao pukovnik Marko Kovač.

(fotografije dokumenta preuzete sa fb Aziz Tafro)

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

 

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Mustafa Sarač, ugledni medicinar i trgovac, spaljen na sred Pazarišta

Mustafa Sarač (u sredini) sa familijom pred II svjetski rat

…Otac je odmah zaposlen u Fočanskoj bolnici.Od njegovih pacijenata sam saznao da je asistirao tada čuvenom hirurgu dr. Tamari.Osim toga,liječio je travama i sobom pravljenim mehlemima.Pored toga,imao je vrlo lahku i vještu ruku za vađenje zuba.To mi se pohvalio zubar,poslije II svjetskog rata,kad sam kao pacijent došao kod njega.Babo je i njemu vadio zube.Saznao sam od Vajčeta Milića,da mu je njegovom ocu,dr. Tamara ruku iz ramena htio amputirati.Babo mu je iza leđa dr.Tamare naišaretio da ne pristane i da mu dođe kući.Babo mu je ruku spasio svojom metodom.Baba sam malo zapamtio.Pamtim ga kao trgovca.Držao je radnju-trgovinu mješovitom robom pod Pazarištem,preko puta kuće Rašida Selimovića,takođe trgovca u to vrijeme Kraljevine Jugoslavije.Baba Mustafu su komšije,ni kriva,ni dužna,ubile.Naprotiv,kako se vidi iz gore pomenute priče Srbina Vajčeta,a i mnogih drugih Srba,koji su hvalili moga oca da ih je spasio raznih nevolja.Komšija Boro Blagojević sa još jednim četnikom ga je odveo.Tek sam saznao kakvom je strašnom smrću stradao,nakon majkine smrti.Kad smo se vraćali sa njene dženaze,rođak Alija Kraljić mi je to ispričao.Osam četnika ga je svezalo i naredilo da sa njima ode u svoj dućan,uzme kantu petroleja,donese na sred Pazarišta,gdje je kraljev spomenik bio.Tu su mu svezali i noge i udarcima kundaka oborili i kad je bio u klečečem položaju,istresli kantu petroleja po njemu i zapalili.Tako je pomagao i od zemlje odskakivao od silnih bolova,koje je trpio,dok nije izdahnuo.Alija Kraljić,tada je bio mladić.Sve je to posmatrao sa tavana kuće Loja,odmah iznad Pazarišta.On je podigavši ćeremit posmatrao taj opisani prizor.Alija,nije htio nikome pričati o ovom događaju,dok mi je majka bila živa.Smatrao je kad bi saznala kakvom je smrću umro njen muž,da ne bi mogla preboljeti i da bi se to na nju negativno odrazilo.Ali,vraćajući se sa njene dženaze i sa kabura na putu do moje kuće,meni je ovo ispričao…
(zabilježio:Šaćir Sarač)

 

_ _ _ _ _

Allah mu se smilovao i u Džennetu ga nastanio. Amin!

_ _ _ _ _

iz knjige Spaljena zemlja – Faruk Muftić, DES Sarajevo,2015.

iz knjige Spaljena zemlja – Faruk Muftić, DES Sarajevo,2015.

priredio:Kenan Sarač

fotografije:screenshot/focanskidani

oprema teksta:focanskidani

 

 

*********************

 

[izlog knjige] Srpski zločini nad Bošnjacima-muslimanima 1941.-1945.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/11/izlog-knjige-srpski-zlocini-nad-bosnjacima-muslimanima-1941-1945/

75 godina od genocida u Foči : Priča o Mevli Pirić, djevojački Lampa, iz Godijena kod Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/02/75-godina-od-genocida-u-foci-prica-o-mevli-piric-djevojacki-lampa-iz-godijena-kod-foce/

Priča o Foči 1941. – 1945., kao i 1992. o stradanjima i patnjama naroda Foče, ali i o borcima – herojima koji su pružili herojski otpor agresoru i spasili civile
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/24/prica-o-foci-1941-1945-kao-i-1992-o-stradanjima-i-patnjama-naroda-foce-ali-i-o-borcima-herojima-koji-su-pruzili-herojski-otpor-agresoru-i-spasili-civile/

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/

FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/

FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/

FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/

IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

[HISTORIJA FOČE] : 76 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/20/historija-foce-76-godina-od-prvog-oslobodenja/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Mustafa Sarač, ugledni medicinar i trgovac, spaljen na sred Pazarišta
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/28/foca-75-godina-od-genocida-mustafa-sarac-ugledni-medicinar-i-trgovac-spaljen-na-sred-pazarista/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Ugledni i bogati Šerif aga Hadžialić obješen u Aladžanskom parku
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/27/foca-75-godina-od-genocida-ugledni-i-bogati-serif-aga-hadzialic-objesen-u-aladzanskom-parku/

FOČA 75 GODINA OD GENOCIDA : Istina o Smail agi Šiljku iz Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/19/foca-75-godina-od-genocida-istina-o-smail-agi-siljak-iz-foce/

 

više o genocidu nad muslimaniima 1941. – 1945. možete pročitati na:

Genocid nad Muslimanima Dedijer.pdf
(http://www.mediafire.com/download/3c6979xjytfg9ks/Genocid+nad+Muslimanima+Dedijer.pdf)

Oprosti nam, Fatima

Foto: Adam Jones/WIkipedija

Tekst beogradskog Danasa povodom izricanja presude Mladiću: Oprosti nam, Fatima

Nenametljiva je i duhovita, ima mnogo prijatelja. Ovog zlatnog jutra ona sedi sama na Baščaršiji, lista beleške sa predavanja, voli svež vazduh. Diše duboko, pije kafu i grize slatki ratluk od ruže. Uzima gutljaj hladne vode, gleda u maglovita sarajevska brda i mašta o odlasku u Njujork. Sada gleda u sat, vreme je za pokret, visoko diže šake na čelo, zaokruži lice prstima i zategne kosu ispod marame. Šalje poruku mami, u Srebrenicu, želi dobro jutro i kaže joj da ih sve voli. Ustaje, prebacuje torbu preko ramena, nasmejana prolazi kroz grupu turista i nestaje u masi. Da li je vidite? Sada otvorite oči.

Fatima je rođena u Potočarima, dan nakon što je Vojska Republike Srpske umarširala u Srebrenicu. Na nepodnošljivoj vrućini hiljade ljudi panično je bežalo od srpske armije – u šume, brda, samo što dalje, ka Tuzli, u Potočare. Srbi su tog dana dobro razumeli reči svog komandanta u izjavi koju je dao čim mu je smrdljiva čizma kročila u Srebrenicu. Slavili su i pevali do duboko u noć, dok su šefovi pripremali masovni pokolj, a mehanizacija iz Srbije se gomilala za nedelje njihovog krvavog pira. Za lov na muškarce po šumama, za komande “na kolena!”, za laži “neće vam biti ništa, slobodno izađite”. Za dijabolično smejanje u potiljak mladićima koji, mokri od znoja i mokraće, pred srpskim herojima kleče nenaoružani, za snimanje kamerom njihovih ubistava, za tupi zvuk koje mrtvo telo pravi kad padne na požutelu travu i tešku bosansku zemlju.

Jedanaestog jula žene, deca, starci i mladići bežali su ka bazi UN. Nisu znali, kako su mogli znati, da trče u čekaonicu za smrt i svoje mesto u masovnoj grobnici. U stampedu uplašenih duša nalazila se hrabra Hava sa velikim stomakom, bojala se da će pasti, da će je masa prevrnuti na vrelu zemlju. Hava se tokom prve noći u Potočarima porodila u nezamislivim uslovima. Noć je bila gora od dana, paklena vrućina gušila je hiljade ljudi koji su delili grozan vazduh skloništa. Rodila je devojčicu.

Istovremeno, 120 kilometara odatle, u smrdljivom Beogradu, gospoda je iz fotelja gledala Dnevnik i slušala generalovu izjavu: “Evo nas u srpskoj Srebrenici. Napokon je došao trenutak da se osvetimo Turcima na ovim prostorima.” Gospođe su završavale pripreme za sutrašnju krsnu slavu, Petrovdan. Nedelju dana kasnije u Dnevniku RTS-a čuo se mladi glas poslanika Vučića, koji je pretio sa skupštinske govornice: “Ubijte jednog Srbina, mi ćemo stotinu muslimana.”

Hiljade muslimana je već bilo bačeno u masovne grobnice. Kada su postale prepune, tela su komadana i prenošena u sekundarne, pa opet prekopavana i bacana u tercijarne grobnice. Srbi su imali pune ruke posla sve do kraja leta. Ko je upravljao bagerima? Ko je vozio autobuse iz Valjeva, Šapca, Užica da iz Potočara voze ljude na lokacije gde su streljani? Ko je dizao leševe i bacao ih u jame u Tomašici, Kozluku, Budaku, Snagovu, Kamenici?

Komandant ovih ubica je 16 godina posle genocida bio pod zaštitom naše države, “u bekstvu”. Često je viđan u Beogradu, na utakmicama, među gostima na veseljima. Onda je nestao. Danas znamo da se neko vreme krio u vojnom objektu na Topčideru. Ko su Dražen i Dragan? Dvojica gardista koji su pronađeni mrtvi 5. oktobra 2004. godine u istom vojnom objektu. Naša država i mediji tvrde da je reč o ubistvu i samoubistvu, a gardisti su zapravo ubijeni jer su tog jutra slučajno videli samog đavola. U to vreme ministar odbrane bio je Boris Tadić.

General je “pronađen” 2011. godine u selu Lazarevo kod Zrenjanina. Policiji je odmah ponosno izgovorio svoje pravo, prokleto ime. Predsednik Srbije Boris Tadić tada je ucveljeno obavestio javnost da je heroj uhapšen. Komandant je odmah tražio da poseti grob svoje ćerke Ane, sahranjene baš na Topčideru. Ana je izvršila samoubistvo 1994. godine pucajući sebi u glavu iz tatinog pištolja. Prema glasinama, njen otac je zahtevao da je poslednji put našminka i opstruirao istragu o njenoj smrti. Kažu da ga je smrt ćerke toliko pogodila da je zbog toga promenio svoju “ratnu strategiju”.

Sećate li se Fatime? Hava Muhić je svojoj devojčici dala ime tek 2012. godine kada su identifikovane njene bebeće kosti. Bile su male i pomešane sa drugima, nije bilo lako ni pronaći ih, ni utvrditi čije su. Fatima je najmlađa žrtva genocida u Srebrenici. Takvih žrtava ima još bar 8.371, ali Fatima je živela najkraće tokom one paklene julske noći. Fatima, koju danas zamišljamo da nasmejana prolazi Baščaršijom, umrla je istog sata kada se i rodila. Nikada neće videti sarajevska brda, ni popiti gutljaj hladne vode. NJena majka danas gleda izricanje presude ubici svog deteta, dok njene ostale ubice slobodno žive među nama, neki od njih su na vlasti, neki u opoziciji, neki nam deci predaju u školama, neki nam pišu vesti, neki od njih nam vode državu.

Oprosti nam, Fatima.
Miloš Ćirić
(Autor je aktivista za ljudska prava i saradnik Fakulteta za studije medija, Univerziteta The New School u Njujorku, SAD)

danas.rs
http://www.danas.rs/licni_stavovi/licni_stavovi.1148.html?news_id=362934&title=Oprosti+nam%2C+Fatima

Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine

 

Pripremile: e-Novine 2010. godine
Do septembra 2010. godine na našem portalu (e-Novine) pratićete dokumentarni feljton o izveštavanju beogradske “Politike” tokom 1992. godine.
Ova najmračnija epizoda Miloševićevog huškačkog lista svesno je u Srbiji deponovana u zaborav: taj period se uglavnom ne pominje, postoji samo maglovito sećanje na tekstove koji su raspirivali mržnju i na pojedine autore koji su se svesno stavili na stranu šovinističke histerije. Za mnoge čitaoce, danas, 18 godina docnije, ovo štivo srpske novinarske sramote biće prvi susret sa miloševićevskom krvavom ideologijom koja se otvoreno pripremala za zločine. Baš zato, ovaj feljton valja čitati kao upozorenje i iskustvo ratne propagande bez paralela u poslednjih 50 godina. Tekstove iz “Politike” prenosićemo u celini, bez komentara.

***

BLOKIRANA BOLNICA U FOČI (6. april):

Prilazi bolnici u Foči danas su blokirani barikadama koje su organizovali pripadnici Stranke demokratske akcije, javljeno je Tanjugu iz uprave te bolnice. Prema navodima iz uprave bolnice, barikade čuvaju naoružani ljudi koji sprečavaju transport lekova i hrane i onemogućavaju pristup u bolnicu bolesnicima i osoblju. Uprava bolnice apeluje da se barikade odmah uklone i da se omogući normalan rad ove zdravstvene ustanove.
(Politika, 6. aprila 1992.)
***

ŽESTOKE BORBE U FOČI (Goražde, 14. aprila):

U Foči se vode žestoke borbe. Nema, međutim, preciznijih podataka o žrtvama, ali se saznaje da ima razaranja i paljevina, saopštavaju izvori bliski teritorijalcima. Srpska novinska agencija SRNA potvrđuje te vesti. Prema njenom izveštaju, u Foči je od ranih jutarnjih časova bilo vatrenih okršaja. Najžešće je bilo oko 15 sati kada su, kako SRNA saznaje, srpski teritorijalci pokušali da oslobode stanovništvo u jednom neboderu u Donjem Polju, a koje su blokirali SDA oružnici – precizira Srpska novinska agencija. SRNA dodaje da je primećeno da je SDA iz Donjeg Polja na šire polje ubacila snajperiste koji pucaju na sve što se kreće i tako zavode teror nad stanovništvom svih nacija. Isti izvor navodi da su srpski teritorijalci preduzeli akcije kako bi pohvatali teroriste opremljene ubitačnim i preciznim oružjem.
(Politika, 14. aprila 1992.)

***

Mediji i rat: Kako je “Politika” izveštavala 1992. godine
Pripremile: e-Novine 2010. godine
Do septembra 2010. godine na našem portalu (e-Novine) pratićete dokumentarni feljton o izveštavanju beogradske “Politike” tokom 1992. godine.
Ova najmračnija epizoda Miloševićevog huškačkog lista svesno je u Srbiji deponovana u zaborav: taj period se uglavnom ne pominje, postoji samo maglovito sećanje na tekstove koji su raspirivali mržnju i na pojedine autore koji su se svesno stavili na stranu šovinističke histerije. Za mnoge čitaoce, danas, 18 godina docnije, ovo štivo srpske novinarske sramote biće prvi susret sa miloševićevskom krvavom ideologijom koja se otvoreno pripremala za zločine. Baš zato, ovaj feljton valja čitati kao upozorenje i iskustvo ratne propagande bez paralela u poslednjih 50 godina. Tekstove iz “Politike” prenosićemo u celini, bez komentara.

 

Sve spremno za pokolj!
http://www.e-novine.com/feljton/36074-Sve-spremno-pokolj.html

Genocid može da počne!
http://www.e-novine.com/feljton/36155-Genocid-moe-pone.html

Širenje mržnje i straha
http://www.e-novine.com/feljton/36213-irenje-mrnje-straha.html

Arkan stigao, Bijeljina u krvi
http://www.e-novine.com/feljton/36289-Arkan-stigao-Bijeljina-krvi.html

Mrtve više niko ne broji
http://www.e-novine.com/feljton/36342-Mrtve-vie-niko-broji.html

Sarajevo: Počelo ubijanje grada
http://www.e-novine.com/feljton/36421-Sarajevo-Poelo-ubijanje-grada.html

Goloruki Srbi žestoko uzvraćaju
http://www.e-novine.com/feljton/36529-Goloruki-Srbi-estoko-uzvraaju.html

Karadžić proglasio privatnu državu
http://www.e-novine.com/feljton/36593-Karadi-proglasio-privatnu-dravu.html

Svetska zavera protiv miroljubivih Srba
http://www.e-novine.com/feljton/36679-Svetska-zavera-protiv-miroljubivih-Srba.html

Pošteni Muslimani vole Arkana!
http://www.e-novine.com/feljton/36751-Poteni-Muslimani-vole-Arkana.html

Ko to laže da Srbi imaju paravojne jedinice?
http://www.e-novine.com/feljton/36837-lae-Srbi-imaju-paravojne-jedinice.html

Ako priđe vojnik, brana će poleteti…
http://www.e-novine.com/feljton/36911-Ako-prie-vojnik-brana-poleteti.html

Srbija telepatski opšti sa Rusijom!
http://www.e-novine.com/feljton/36968-Srbija-telepatski-opti-Rusijom.html

BBC nas vekovima mrzi
http://www.e-novine.com/feljton/37044-BBC-nas-vekovima-mrzi.html

Velika Srbija idealna za Srbe
http://www.e-novine.com/feljton/37096-Velika-Srbija-idealna-Srbe.html

Armije se plaše samo skloni kavzi
http://www.e-novine.com/feljton/37192-Armije-plae-samo-skloni-kavzi.html

Srpska tuga: Evropi i SAD nije stalo do istine
http://www.e-novine.com/feljton/37291-Srpska-tuga-Evropi-SAD-nije-stalo-istine.html

Pravoslavna kost u grlu
http://www.e-novine.com/feljton/37379-Pravoslavna-kost-grlu.html

Vostani Serbie, Hristos voskrese!
http://www.e-novine.com/feljton/37480-Vostani-Serbie-Hristos-voskrese.html

Neprijatelji će nas naterati da se udružimo
http://www.e-novine.com/feljton/37573-Neprijatelji-nas-naterati-udruimo.html

Milošević: Naše okruženje je čitav svet
http://www.e-novine.com/feljton/37670-Miloevi-Nae-okruenje-itav-svet.html

I horoskop je na srpskoj strani
http://www.e-novine.com/feljton/37897-horoskop-srpskoj-strani.html

Najbolje se osećamo kada smo sami protiv svih
http://www.e-novine.com/feljton/37992-Najbolje-oseamo-kada-smo-sami-protiv-svih.html

 

Pripremile: e-Novine 2010. godine

***

FOČA 1992. : Fočanske tužne priče, neispričane

 

Otac i sin, Šerif Muja Balić, rođen 1936. i Edhem Šerifa Balić, zarobljeni u junu 1992. u Balićima.
Bili su jedno vrijeme u KP Domu Foča i nekad su odvedeni i pobijeni iznad kuća na putu, gdje je pronađeno nekoliko komadića kostiju, a ostale kosti su premještene negdje na drugu lokaciju i još nisu pronađeni.
Mujo Čankušić spaljen u kući. Nikad nije pronađen. Živio je iznad auto servisa na Brodu na Drini.

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

 

– vidi više na:
Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/

Foča 1992. – 1995. : DOPUNJAVAMO SPISAK UBIJENIH/NESTALIH (reakcije na tekst:Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/20/foca-1992-1995-dopunjavamo-spisak-ubijenihnestalih-reakcije-na-tekstfoca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/

U BiH tokom rata 1992. – 1995. stradalo 105.000 ljudi prema podacima Haškog suda (objavljeno 2011.)

U BiH tokom rata stradalo 105.000 ljudi

Objavila Radio Slobodna Evropa – 31. mart/ožujak, 2011.

Nakon 12 godina prikupljanja podataka Demografska služba Haškog tužilaštva prezentirala je podatke o demografskim kretanjima i procjeni ljudskih žrtava u BiH od 1992. do1995. godine.

Prema ovoj procjeni, kao posljedica ratnih dešavanja život je izgubilo skoro 105.000 osoba. Po nacionalnoj strukturi najviše je stradalih muslimana, više od 68.000, potom Srba skoro 23.000, Hrvata oko 9.000 i gotovo 5.000 ostalih.

Glasnogovornica Haškog suda (ICTY) Nerma Jelačić naglašava kako podacima treba pristupiti trezveno i suzdržati se političkih ocjena.

„Bilo bi neumjesno i neodgovorno s bilo koje strane da tvrdi da ima tačan broj žrtava rata, što civilnih, što vojnih. Međutim, važno je da s
“Ovo je prvi sud koji je koristio demografske podatke u sudskim postupcima kako bi dokazao zločine“, navodi glasnogovornicaJelačić.
u ovi podaci dostupni javnosti zato što je ovo od historijske važnosti ne samo za region bivše Jugoslavije nego i za međunarodnu pravdu, jer je ovo prvi sud koji je koristio demografske podatke u sudskim postupcima kako bi dokazao određene akcije, tj. aktivnosti i zločine počinjene u toku rata, kao i sam efekt tog rata na demografsku situaciju u zemlji“, navodi Jelačić.

Podaci se u velikom mjeri poklapaju sa onima do kojih je u svom istraživanju o ljudskim gubicima iznio Istraživačko dokumentacioni centar iz Sarajeva, prema kojem je više od 97.000 osoba stradalo od posljedica ratnih djelovanja.

Direktor Centra Mirsad Tokača ne krije zadovoljstvo što je i Tribunal dao svoju riječ, s obzirom na pritiske kojima su on, ali i Centar bili izloženi zbog svog rada.
„Bio sam izložen toj jednoj vrsti linča, što je bilo neprijatno u jednom trenutku, prijetnji, lijepljene su različite etikete onome što smo mi uradili. Na neki način meni nije kamen pao sa srca jer sam znao šta sam radio, ali mi je drago da se na nivou struke i nauke nešto potvrđuje.Vrlo sam zadovoljan što je Tribunal to uradio, što je i on svoje rezultate učinio javnim“, navodi Tokača.

Organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske već je izrazila nezadovoljstvo podacima Tribunala ,smatrajući kako su srpske žrtve umanjene, te tvrde da ih je i do 10.000 više.

Podaci blizu realnih

U BiH se manipulisalo brojem žrtava konstantno povećavajući i do broja od 200.000. Iako podaci nisu konačni, blizu su realnih, te ih treba uzeti kao osnov, kaže direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović.

„Neki naši istraživači tvrde da je bilo i više gubitaka na srps
Iako podaci nisu konačni, blizu su realnih, te ih treba uzeti kao osnov, kaže direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina RS Janko Velimirović.
koj strani. Te se procjene kreću i do 35.000, ali uzmimo da su eksperti Haškog tribunala uložili dosta truda i da je ovo dobra podloga i osnova za nastavak istraživanja. Ali ne očekujem neka veća odstupanja u odnosu na ovaj sadašnji broj, dakle, taj procenat može biti 10 posto možda gore, ali ne više i daleko je niži od onoga što je bio stereotip koliko je bilo gubitaka“, kaže Velimirović.

Jedino što bi moglo biti disikutabilno, prema Velimiroviću, jeste omjer civilnih i vojnih žrtava, i to na štetu civila, jer su, prije nego što su usvojeni zakoni o statusu civilnih žrtava rata, često u vojne evidencije upisivani poginuli civili kako bi porodice ostvarile veća prava.

Demografski eksperti utvdili su i broj žrtava u pojedinim regijama, a za to su korišteni podaci zavoda za statistiku, zdravstvenih ustanova, pogrebnih zavoda, međunarodnih institucija, te samog Tribunala. U opsadi Sarajeva je prema haškim podacima stradalo stradalo oko 9.500 osoba, dok je oko 7.500 stradalih u Srebrenici.
Procentualni odnos minimalnog broja smrtnih slučajeva i nestalih osoba prema nacionalnosti – BiH, 1992-1995., podaci Demografske službe ICTY
Stručnjaci su se bavili i pitanjem promjena nacionalne strukture poredeći onu prije i nakon rata.

Izvještaj pokazuje da, ukoliko se ima u vidu da je najveća promjena nacionalnog sastava stanovništva u Srebrenici i Bratuncu vezana za jedan događaj – pad enklave, najdramatičnije promjene u ovoj regiji doživio je Višegrad ostavši bez 99 posto nesrpskih žitelja.

 

Predsjednica udruženja Žene žrtve rata Bakira Hasečić, koja je tokom rata zlostavljana, a potom i protjerana iz Višegrada, kaže:

„U jezgru grada vratila su se samo tri povratnika – jedan bračni par i jedna starija djevojka. Imamo dva uposlenika u Općini, i imamo hodžu i medžlis Islamske zajednice. Višegrad je etnički očišćen od bošnjačkog stanovništva. Teško je živjeti u jednonacionalnom gradu gdje nemaš pravo glasa, gdje svaki dan srećeš ratne zločince, a posebno čuvare javnog reda i mira koji su radno mjesto policajca dobili ratnom zaslugom.“

Broj Srba se, prema analizi demografa Tribunala, u Federaciji BiH smanjio u velikom obimu. Tako su, naprimjer, pojedine sarajevske opštine ostale bez srpskog stanovništva u omjerima između 50 i 99 posto .

Inače, podaci objavljeni na internet stranici Tribunala bi trebali pomoći da se realno sagleda stradanje stanovništva, te su, kako navode u Tribunalu, izuzetno važno za dalji tok tranzicijske pravde i suočavanja ss prošlošću.

Dženana Halimović
Radio Free Europe / Radio Liberty

fotografije:preuzete sa fb PutnikNamjernik
oprema teksta i naslov:focanskidani

[izlog knjige] Rade Hamović : O Kalinovačkom odredu i Vrhovnom štabu

 

…još danas putujem u Foču, u Vrhovni štab. Foča je moj rodni grad. Tu je moja majka i tu su moje četiri sestre. Tu je živio i moj brat. Prije nekoliko dana sam čuo da su ga zaklali četnici. Kako je do toga došlo nisam sebi mogao predstaviti. Moj je brat sa srpskim komšijama živio vrlo dobro. Politički se nije isticao. Iz naše kuće niko nije bio u ustašama, pa ni u hrvatskoj vojsci. Ja sam od prvog dana u partizanima. Na Drini je izvršeno nečuveno klanje. To se pročulo po čitavoj zemlji.

Sa mnom su na putu za Foču jahali Rade Hamović, zapovjednik Odreda, Pero Kosorić, zapovjednik bataljona i još nekoliko pratioca. Na putu između Dobropolja i Poljica dočekala su nas zgarišta i nijema pustoš muslimanskih sela.
Putem nam je dolazio u susret neki seljak, vidjelo se po nošnji da je Srbin.

– Šta je bilo sa ovim svijetom, čiča?
– Kojim svijetom? – pravio se nevješt.
– Iz Poljica i Drača…
– A, sa Turcima? – kao dosjetio se. – Satrli ih, brate, i sjeme im satrli. Puni su ih potoci, to će u proljeće, ako ih zvijeri dotle ne pojedu da smrdi. Još ćemo kakvu bolest navući. Kaz’o sam ja vojvodi Klariću: “Iskopajte jame, pa zatrpajte, naćerajte neka sami sebi kopaju.” A on meni kaže: “Nemam vremena, čoče, partizani mogu svaki čas da bahnu.” Vi ste ih, eto, vala, omeli.

Ništa mu nisam odgovorio.

Srbi su bili u 1941. unutar partizanstva u ogromnoj većini. Mržnja prema ustašama prenijela se na sve katolike i muslimane. Partija, a ni mi s njom, nismo učinili mnogo da se to izmijeni. Podsjetio sam Pera na njegov govor Kijevskom bataljonu u kojem je obrazlagao zašto je bivši komandant “Boro”, ustvari musliman Akif Bešlić, premješten. On je, navodno, kao musliman bio nepodesan. Na njegovo mjesto došao je popovski sin, Pero je to naročito naglasio u svome govoru. Nije čudo, da i zbog toga Srbi misle da biti musliman znači nešto manje nego biti Srbin.

– To je bio samo manevar, jer ja sam doznao da se bataljon buni da im musliman komanduje.
– Onda im je trebalo ukazati na zabunu, a ne povlađivati im.

Jašući dalje cestom prema Foči svugđe svugđe smo nailazili na spaljena sela. Čitavim putem do Foče nismo sreli nijednog muslimana ni muslimanke. Šta je sa njima? Prije je u fočanskom srezu bilo 67 posto muslimana. (…) Prenuo sam se kad je Rade uzviknuo: – Foča!

Ugledao sam svoje rodno mjesto. Kako sam se nekad radovao, kada sam se za školskih raspusta vraćao kući. U mojoj duši je sad bila tuga i strah. Pokušao sam se savladati. S one strane Drine sablasno se prostirala nekad lijepa i šarena Foča. Mjesto crvenih krovova, bijelih kuća i šarenih bašči iz snijega su virila crna zgarišta. (…) Preko mosta smo pošli pješice. Još uvijek je bio krvav. Ispod mosta niz zidine kula visile su poput stalaktita (u carstvu Nečastivoga) ogromne ledenice krvi. Pod tim strašnim crvenim baldahinom Drina je ljuljuškala mrtva tijela kao da ih uspavljuje. Uz obalu ležali su naduti leševi žena, đece i ljudi u građanskim i seljačkim odijelima. Neki mrtvaci su bili goli.

– Ko je to učinio? – pitao sam.
– Većinom mještani i srbijanski četnici, ali ovih zadnjih je bilo vrlo malo. Četnici su ušli bez borbe i otpora u Foču i napustili je bez borbe i otpora. Kad je došla naša brigada i Kalinovački odred, srbijanski četnici i desetak mještana su pobjegli, ostali su ostali i ništa im se nije dogodilo. Eto, za šest mjeseci našlo se među muslimanima dvanaest ljudi koji su prihvatili poziv da surađuju sa ustaškim vlastima, a za osam sati su skoro svi Srbi postali četnici i počeli da kolju sve od reda ne birajući i ne praveći razliku ko je kriv, a ko nije. I nije se našlo ni 12, od 6.000 Srba da uzme u zaštitu bar jednog muslimana ili njegovu obitelj i imovinu od 8.000 poklanih muslimana u fočanskom srezu, odgovorio mi je Vojin Božović, partizan, Crnogorac koji je dugo radio u Foči.

To je ljaga koju niko neće moći izbrisati sa lica mojih srpskih sugrađana. To je zločin kome nema premca.

Ja sam rođen u ovom gradu. Odrastao sam zajedno sa Srbima. Između muslimana i Srba vladali su korektni susjedski odnosi. U Foči nije bilo posebnih kafana i gostionica, svugđe smo bili izmiješani kao prijatelji. Škole su bile zajedničke, igrališta su bila zajednička.

Od mosta uz Donje Polje slika nije bila ljepša. Kuće koje nisu bile spaljene, bile su polupanih prozora i vrata, izgledale su kao napuštene. Kod Grujića kafane sreo sam Feridu Mulabdić.

– Molim te, ispričaj mi kako je bilo.
– Šta da ti pričam, vidiš i sam. (…) Talijani su otišli jedne noći prema Čajniču za Pljevlje, a četnici su isto jutro došli. Ujutru su svi mještani Srbi bili sa kokardama i pod puškama. Desetak ih se proglasilo za vojvode, stotine za komandante i komandire. Komandant mjesta je fočanski prota Jovičić. Svi muslimani morali su predati ključeve radnji i duplikate kućnih ključeva… Veče nakon toga počelo je klanje. Po mog oca i brata došao je Dejan Kočović sa nekoliko seljaka i Dejanova sestra. Bože, to nije vjerovati da je prva naša komšinica, s kojom smo bili čitavo vrijeme tako dobro, u stanju tako nešto uraditi.
– Dobro, a šta je sa Vladom Hadživukovićem, Vasilijem, Sunarom, Slavkom, Mazićem i ostalim uglednim Srbima koje smo mi muslimani držali prijateljima i štitili od ustaša?
– Vlado i Vasilije bili su u glavnom odboru komande mjesta i pravili plan strijeljanja. Slavko je sa Bobom Jojićem bio za preuzimanje radnji. Eto, dali smo sve… Ali najstrašnije su bile noći. Po danu su samo odvodili na strijeljanje. Ali po noći su išli po kućama i onda je počinjalo silovanje i tučnjava. Samo si čuo pomaganje i vatru… Jednog dana priredili su lov. Pravi lov na ljude. Uzeli su pse i nekoliko stotina vojnika i otišli u brda da love one koji su izbjegli smrti…
– Jesu li uspjeli ti koljači pobjeći ili smo neke pohvatali?
– Pobjeglo ih je samo desetak, ostali su svi ostali ovđe, primljeni su u partizane, imaju svoj odred. Komandant im je Strajo Kočović, samozvani četnički vojvoda koji je bio jedan od najgorih koljača…

Vrhovni štab smjestio se u hotel Gorstl. Rekli su mi da me je Tito očekivao. U predsoblju me je zaustavio njegov pratilac rekavši mi da neko ima kod njega. Nakon nekog vremena izašao je Strajo Kočović, bradat, obučen u oficirsku uniformu sa čizmama. Preko ramena visili su mu redenici. Na šubari je imao petokraku.

– Šta ovaj radi kod tebe? – pitao sam Tita.
– To je komandant fočanskog partizanskog odreda, ostavio je četnike i prešao nama. Vrijedan mladić, preko njega ćemo privući još mnogo ljudi. (…)

Na savjetovanju su bili Tito, Marko (Aleksandar Ranković), Moša Pijade, Lola Ribar, Milutin Milutinović i Milovan Đilas. Tražio sam da se izda proglas koji će osuditi četničko klanje nad nevinim muslimanima; organiziranje komisije koja će vratiti opljačkane stvari; da se ukine narodni odbor u kome su samo Srbi, i to neki četnici, i samo jedan musliman Ferid Čengić, koji uopšte nije iz Foče… Aleksandar Ranković mi je odgovorio: “Treba smatrati našom velikom političkom pobjedom da je osnovna četnička masa prilikom nastupanja naših jedinica prešla nama. Mi ne možemo iz obzira prema njima da pohapsimo i sudimo njihove komandante, mada su oni bez sumnje počinili zločin prema muslimanima. Drugo, muslimani se još kolebaju i ne može biti govora o njihovom masovnom prelazu na našu stranu, a pojedinačni prelazi mogu nam škoditi, jer će izazvati lošu reakciju Srba…’” – Adil Zulfikarpašić.

 

O Kalinovačkom odredu i Vrhovnom štabu – Rade Hamović
izdavač Društvo za istinu o NOBu i Jugoslaviji i porodica Rade Hamovića, Beograd, 2016
mek povez, 358 strana, 25 cm, ilustrivano

_ _ _ _ _

Ratomir Rade Hamović (1916 — 2009), učesnik Narodnooslobodilačke borbe, general-pukovnik JNA i narodni heroj Jugoslavije. U periodu od 1961. do 1967. godine je obavljao dužnost načelnika Generalštaba JNA.

 

_ _ _ _ _

priredio: Kenan Sarač

_ _ _ _ _

vidi još:

GENOCID NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. : Smrt do smrti…Priča Nataše Zimonjić-Čengić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/04/genocid-nad-muslimanima-foce-1941-1945-smrt-do-smrtiprica-natase-zimonjic-cengic/

FOČA 1941.-1945.:Protiv zaborava i tabua…(FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/20/foca-1941-1945-protiv-zaborava-i-tabua-foto/

STARI TEKSTOVI » ADIL ZULFIKARPAŠIĆ: PUT U FOČU 1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/stari-tekstovi-adil-zulfikarpasic-put-u-focu-1942/

[izlog knjige] Rade Hamović : O Kalinovačkom odredu i Vrhovnom štabu
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/31/izlog-knjige-rade-hamovic-o-kalinovackom-odredu-i-vrhovnom-stabu/

HISTORIJA FOČE : 75 GODINA OD PRVOG OSLOBOĐENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/historija-foce-75-godina-od-prvog-oslobodenja/
FOČA, 20. januara,1942.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/20/foca-20-januara1942/
FOČANSKA OMLADINSKA ČETA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/06/focanska-omladinska-ceta/
FOČANSKI PROPISI
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/10/focanski-propisi/
IZ HISTORIJE FOČE : Partizanska olimpijada u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/09/iz-historije-foce-partizanska-olimpijada-u-foci/

O GENOCIDU NAD MUSLIMANIMA FOČE 1941. – 1945. iz pera Ševka Kadrića
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/05/o-genocidu-nad-muslimanima-foce-1941-1945-iz-pera-sevka-kadrica/

75 godina od GENOCIDA u Foči : Stravične priče iz 1942.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/23/75-godina-od-genocida-u-foci-stravicne-price-iz-1942-godine/

 

Predao se osumnjičeni za ratni zločin u Foči

Foča

Jedna osoba s područja Foče, osumnjičena za ratni zločin, javila se Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA), te će nakon kriminalističke obrade biti saslušana pred tužiocem Posebnog odjela za ratne zločine Tužilaštva BiH.

Osumnjičeni se javio u prisustvu advokata, a tužilac će nakon njegovog ispitivanja donijeti odluku o daljnjim aktivnostima u predmetu.

Radi se o osobi koja je pod istragom zbog sumnje da je tokom rata u BiH počinila ratni zločin – silovanje žrtve bošnjačke nacionalnosti s područja Foče.

Zbog zaštite istrage, u ovom trenutku Tužilaštvo BiH ne može davati više detalja, saopćeno je iz ove ustanove.

Admir Muslimović 24.10.2017
BIRN BiH/detektor.ba

Sud BiH: Oslobođeno više od 50 bivših pripadnika vojske i policije RS-a

 

Od svog osnivanja, Državni sud je 60 pripadnika bivših vojnih, paravojnih i policijskih struktura Republike Srpske (RS), kao i civilnog rukovodstva ili stražara u logorima, pravosnažno oslobodio optužbi za ratne zločine ili genocid počinjen u Bosni i Hercegovini.

Od 60 oslobođenih osoba, preko 50 njih su bivši pripadnici Vojske Republike Srpske (VRS) i pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova entiteta, dok su ostali bivši rukovodioci civilnih struktura, paravojski ili stražari u logorima.

Pred Sudom BiH trenutno su tri nepravosnažne oslobađajuće presude koje se odnose na bivše pripadnike vojnih i policijskih struktura RS-a.

U više predmeta u vezi s genocidom i ratnim zločinima počinjenim u Srebrenici, Sud BiH je donio oslobađajuće presude. Oslobođeni su: Miloš Stupar, Aleksandar Cvetković, Momir Pelemiš, Zdravko Božić, Željko Zarić, Zoran Živanović, Dragan Nešković, Zoran Ilić, Miladin Stevanović, Zoran Tomić, Neđo Ikonić, Milovan Matić, Dragiša Živanović i Velibor Maksimović.

Optužbi za ubistva počinjena na Korićanskim stijenama, kada je strijeljano oko 200 muškaraca iz Prijedora i okoline, oslobođeni su Petar Čivčić, Branko Topola i Milorad Radaković.

Sud BiH oslobodio je i visokorangirane civilne i policijske službenike poput Gorana Sarića, Momčila Mandića i Gojka Kličkovića.

Oslobađajuća prvostepena presuda Naseru Oriću, optuženom za ratni zločin u Srebrenici i Bratuncu, izazvala je niz komentara političkog rukovodstva Republike Srpske i Srbije.

Predsjednik RS-a Milorad Dodik kazao je, između ostalog, da je “sudija Bošnjak presudio muslimanu koji je u ime džihadista pobio Srbe u Srebrenici”, te pozvao Srbe da napuste Sud i Tužilaštvo BiH. Drugi zvaničnici rekli su da je “dovoljno da budete Srbin” pa da pred Sudom BiH budete osuđeni za ratni zločin.

Predsjednik Suda BiH Ranko Debevec je nakon presude poručio da institucija na čijem je čelu radi profesionalno, a ne pod pritiscima.

“Sud BiH radi profesionalno, u skladu s ponuđenim dokazima od strane Tužilaštva, a ne temeljem političkih i medijskih špekulacija i pritisaka. Očito da su ponuđeni dokazi od Državnog tužilaštva bili nedovoljni za donošenje osuđujuće presude, što će biti naknadno preispitivano u žalbenom postupku. Također, valja napomenuti da je presuda donesena odlukom Vijeća, a ne sudije pojedinca. Vijeće donosi odluke većinom glasova sudija, članova istog”, kazao je Debevec u izjavi za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine.

Optužbi za ratne zločine oslobođeni su još i Zoran Janković, Radmilo Vuković, Ranko i Rajko Vuković, Mile Marković, Ljubo Tomić, Krsto Josić, Radoje Lalović, Soniboj Škiljević, Zoran Marjanović, Slobodan Grujić, Goran Marković, Srpko Pustivuk, Mladen Drljača, Jovan Ostojić, Milan Perić, Spasoje Doder, Predrag Terzić, Aleksandar Cerovina, Duško Tadić, Savo Živković, Savo Babić, Ljubomir Tasić, Goran Popović, Fundup Radoman, Zoran Bjelica, Nenad Pržulj, Radomir Marković, Mile Kušić, Dragan Božović, Saša Perković, Radomir Gluhović, Pero Radović, Ilija Vukašinović, Miloš Vukašinović, Mitar i Rade Vlasenko, Drago Končar, Stevo Jovanović i Blagoje Golubović.

Nepravosnažno oslobođeni su Marko Milošević, Milan Gavrilović te Jovan Popović.

Erna Mačkić 24.10.2017
BIRN BiH/detektor.ba

Ratna silovanja : “Nemoj, čiko, molim te…”, vrištala je jedanaestogodišnja djevojčica kada se vojnik okomio na nju da je siluje

“Nemoj, čiko, molim te…”, vrištala je jedanaestogodišnja djevojčica kada se vojnik okomio na nju da je siluje

 

“Nina” – ispovijest silovane žene

 

Oko 1.000 žrtava ratnog silovanja u BiH ne mogu biti majke. Razlog tome, uz psihičku komponentu koja blokira odnos s muškarcem, jesu netretirane infekcije koje su nastale opetovanim silovanjem i dovele do zapušenja jajovoda.

“Istina je, ubili su mi mladost. Istina je, ostala sam bez kuće, braka. Da, uzeli su mi dijete. Istina je da nikad više nisam bila, ne mogu biti i nisam majka”, kazala je Zlata, koja se nećkala da priča s nama.

Zlata nije njeno pravo ime, ali inicijali, hladni i statistički, nikad neće prizvati sliku žene koja je bila pred nama. Njena spoljašnost ničim ne odaje unutrašnje pukotine. Lijepa je, pomirena i dostojanstvena.

“Bila sam tu najmlađa žena. One još dvije, bile su starije. I onda odjednom me je taj Rus povukao za ruku i rekao: ‘Ideš gore.’ Tako da sam ja išla. Kako se desilo, stvarno nemam pojma… Dobila sam veliki odljev. Znam da sam bila trudna”, kaže Zlata.

Nastavlja da priča kako joj je jedna nena dala, kad već ništa drugo nije imala, vunene čarape.

“Da se zaštitim k’o žena. Bila sam oteknuta, podbuhla, krvava od tih udaraca po licu. Pogotovo zbog tih ženskih problema. To je bilo grozno. Odveo me gore na sprat i naredio da se skinem. Fino sam mu rekla da sam bolesna. Nije me htio slušati. Nekako sam se otimala od toga svega”, kaže.

Izvadio je iz čizme nož i, kako tvrdi, prišao i isjekao joj garderobu. “Ostala sam naga. Odradio je to nedjelo nada mnom. Kad je on to sve završio, zvao je drugu vojsku”, pojašnjava ona.

Zlata iz Brčkog je jedna od 20.000 do 50.000 silovanih žena, koliko Ujedinjene nacije (UN) procjenjuju da ih je bilo tokom rata u Bosni i Hercegovini, i jedna od 1.000 onih koje su za posljedicu imale neplodnost. One više nikad nisu mogle postati majke.

Razlog tome, u nekim slučajevima, jeste fiziološke prirode. Senad Mehmedbašić, profesor doktor ginekologije, navodi da se s početka rata sjeća tinejdžerke koja je imala 15 ili 16 godina.

Skoro 50.000 žena u BiH silovano u ratu – 25.11.2014

“U to vrijeme izuzetno kahektična mlada osoba iz okoline Višegrada, koja je šumama došla do slobodne teritorije. Dala je podatke da je silovana u više navrata. Doktor Srećko Šimić i ja smo je operisali i našli kolekciju gnoja u maloj zdjelici. U uobičajenim uvjetima na takvo stanje se vade materica i jajnici”, kaže Mehmedbašić u razgovoru za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH).

Dvojica ljekara su pokušavali učiniti gotovo i nemoguće da sačuvaju reproduktivne organe nesretnoj djevojčici. Ipak, velike infekcije, kakvu je ona imala, nerijetko dovode do zapušenja jajovoda, što za posljedicu ima neplodnost.

“Ne treba zanemariti ni psihološke blokade koje se zapažaju na dva nivoa. Direktni nivo je animozitet prema muškarcima, koji ne zaobilazi ni rođenog oca, te strah od odnosa. Indirektno se manifestira u krvi takve osobe, gdje se stvaraju hormonski supstrati, hiperprolaktinemija. Povišen prolaktin nije stalna kategorija, ali je omča za sva uredna zbivanja”, pojašnjava doktor Mehmedbašić.

Produženo djelovanje zločina

I tako je rat, kao dominantno muška priča, dolazio ženama u najgorem obliku. Ranije se u ratove išlo… Ovaj naš, postmoderni, poseban je i po tome što je dolazio u urbana područja. Silovanje, kao oblik ratovanja, za cilj je imalo iskazivanje moći i označavanje teritorije.

Taj bolni i ponižavajući čin, koji je živote ovih žena obilježio do kraja i poslije kraja, transgeneracijski, koristio se kao strategija kojom se nadvladavao neprijatelj označen preko ženskog tijela.

“Biologija je iznad nas”, tvrdi doktor Mehmedbašić.

“Imam jedno jare i dođe mi u krilo, pa se s njim ispričam. Pa mi proleti neki film, a ja njega bacim da ga ne bih ubila. Živci prorade. ‘Bježi, jare, dok te nisam ubila’, kažem. Jer ja bih ga za noge uhvatila, razbila i gotovo. Meni, eto, nekad smeta kad ono bleće. Pogotovo kad sam u depresiji. Nekad vičem: ‘Uhvatit ću te za glavu, udavit ću te!’ Izvinite, u mene se malo ruke tresu”, govori nam Nina.
Potreba za reprodukcijom je ultimativna, iznad svakog poimanja i želje. Protivno je prirodi da je žena ravnodušna ili bez želje za potomstvom. U tom svjetlu sagledano, shvatamo kako je silovanje zločin s produženim djelovanjem.

“Prvog maja silovali su me na krevetu. Iza podne su me izveli na hodnik. Šestorica su me silovali taj dan. Navečer su me silovala dvojica-trojica. Onda je stigla vojska. Pjevali su. Bila je još jedna čistačica. Da li je bila čistačica ili doktorica, nemam pojma. Kada završe posao s nama, onda su nju silovali”, priča nam naša druga sugovornica, Nina. Misli i rečenice su joj isprekidane. Pogled joj više puta ide prema torbi na stolu i pita imamo li “lexilium”.

Ninina priča plastično pokazuje dinamiku između uzroka i posljedice.

“Tako je bilo svaki dan. Jedno jutro je došao Mauzer. Jeste, Mauzer. I mi smo doručkovali. Pitao nas je koje smo vjere i da li se znamo krstiti. Rekla sam da znam, ali neću. Istukao me i otjerao u sobu. Kaznio me 29 sati da ne jedem i ne pijem ništa. Tako, da ja crknem. U međuvremenu, našla sam kuharicu koja mi je davala hljeb i ja sam u WC-u jela i iz vodokotlića pila vodu. Jednom su me silovala desetorica, da osvete nekog svog koji je poginuo”, kaže Nina.

Njena agonija je trajala oko dva mjeseca. Na koncu je razmijenjena i odvedena na slobodnu teritoriju. Umjesto utjehe, dočekala su je optuživanja od muža i skori razvod.

“Mene muškarci ne interesuju. Uopšte. Ne mrzim ih, ali im ne vjerujem. Da ja s nekim u automobil sjedem, da mene muškarac vozi, nema šanse. Ići ću pješke, ali s muškarcem neću sjesti. Meni nije svako napravio zlo, ali ja ne mogu to iz sebe izbaciti”, pojašnjava Nina.

Ipak, ističe da bi voljela to nadjačati, ali ne može. “Pokušavam, ali šta ja znam… Ne podnosim više to, da mi neki muškarac dobacuje. Odem kod Fadila i družimo se i on počne na šalu, ali ga brzo otresem. Ne mrzim ga, ali i ne podnosim. Možemo zdravo za zdravo. Nije on kriv, ali ja ne mogu”, govori Nina.

Prema Abdulahu Kučukaliću, specijalisti neuropsihijatrije, svaka psihička trauma koju doživi neka osoba dovodi ne samo do poremećaja psihičke ravnoteže nego i do niza disfunkcija i disbalansa.

Pokušaj samoubistva

Kučukalić objašnjava da dolazi do neurofizioloških, metaboličkih i hormonalnih disbalansa, što ostavlja čitav niz posljedica na određene organske sisteme, između ostalog i na mogućnost začeća kod osoba koje su bile izložene takvoj vrsti psihičke traume, a naročito seksualne traume.

 

“Takva psihička trauma koja dovede do endokrinog disbalansa i neuropsihičkog disbalansa, može utjecati da u nekom vremenskom periodu žena ne može začeti. Imao sam iskustva s takvim ženama. Njima nije potreban samo ginekološki, već i psihijatrijski tretman koji bi reducirao psihičke probleme koji se ogledaju u velikoj anksioznosti, depresiji i psihosomatskim tegobama”, kaže Kučukalić u izjavi za BIRN.

Tretman psihijatra je neophodan za ovu grupu žena. Ipak, do danas je izostalo sistemsko rješenje od države. One su prepuštene lokalnim udruženjima žena koje dijele istu sudbinu ili odgovornim pojedincima.

“Nemoj, čiko, molim te…”, vrištala je jedanaestogodišnja djevojčica kada se vojnik okomio na nju da je siluje. Djeca njene dobi ne znaju šta se sprema kada vojnik odvodi, otkopčava hlače.

Toliko godina imala je i Mina kada je prvi put silovana.

“Pokušavam da ne mislim o onome što se dogodilo. Rane ostaje, to nikada i ne mogu zaboraviti, niti izbrisati iz svog sjećanja. Nekako bih, ovako kad razmišljam sama sa sobom, zaključila kako sam možda ovo sve morala da proživim i doživim da bih bila taj neki svjedok, da bih mogla ljudima pričati istinu”, kaže Zlata.
“Došao je jedan vojnik i rekao: ‘Ti u zelenom džemperu, ideš sa mnom, trebaš mi da počistiš stan.’ Ta u zelenom džemperu bila sam ja. Kad smo došli u stan, naredio mi je da se okupam.
Otišla sam i okupala se hladnom vodom jer nije bilo tople. Kada sam izišla iz kupatila, krenuo je prema meni, a ja sam potrčala prema prozoru. Htjela sam da skočim, a on me je uhvatio i spriječio. Onda me je silovao. Izgubila sam svijest dok je to radio”, kaže Mina.

Isti vojnik je narednu večer odveo i njenu majku. Silovao ih je jednu pred drugom. Slijedilo je još mnogo svakodnevnih silovanja.

“Ja sam se u toku rata i razboljela, pa su me, samu, pripadnici UNPROFOR-a prevezli u bolnicu u Sarajevu. Doktori su me pregledali i mislili su da sam trudna. Nisu me ni pitali, a ja im nisam mogla objasniti da kada sam prvi put silovana, još uvijek nisam imala ni prvu menstruaciju. Ležala sam tu mjesec i po. Pošto je grad bio u opsadi, niko nije došao da me vidi”, prisjeća se Mina.

Ona također nikad neće u rukama držati svoje dijete. Udala se, kaže, ali s mužem nikad nije pričala o onome što joj se desilo. Okupirani su golim preživljavanjem.

Za razliku od žena koje su doprinijele Narodnooslobodilačkoj odbrani, ili bile žrtve toga rata, pa se njihova uloga poslije slavila i obilježavala, njihova imena su bila lekcije iz historije ili nazivi ulica, žene koje su bile voljne ili nevoljne učesnice rata od 1992. do 1995. godine ostale su nedovoljno vidljive, viktimizirane i diskriminirane.

“To je ona bolesna… tako o meni govore u opštini. Mislili su da ih nisam čula”, žali se Nina.

I dok će um uvijek moći da podigne tijelo, a tijelo um neće nikada, zadivljuje kako je u njihovim srcima ostalo mjesta za još pokoju ljepotu, želju, supstituciju.

Minina želja je bila da napravi zube. Od udaraca vojnika ostala je bez njih.

“Najviše bih voljela završiti srednju školu, pokušati naći posao. Ne znam šta će biti dalje, ali ničega se ne bojim. Valjda mi se od ovoga što sam preživjela ništa gore ne može desiti”, kaže Mina.

Zlata s početka ove priče se udala i ima, kako ističe, svoj drugi život. Dodaje i da je možda Bog htio tako. “Danas nisam više u gradu, ali jesam u obližnjem selu pored Brčkog. Moj muž i ja bavimo se voćarstvom i jako se lijepo osjećamo u tom voćnjaku. To je nešto što ja radim. Što ja sadim i što gledam ono što sam zasadila da rađa, i to me nekako vraća u život. Eto, to je to”, kaže Zlata.

Foča, 2011. – SILOVANE BOŠNJAKINJE

Do danas nije uspostavljen zakonski okrvir koji bi ženama silovanim u ratu i koje više ne mogu postati majke, omogućio vantjelesnu oplodnju ili usvajanje. Do danas, od njih se samo uzima, a ništa im se ne daje. Postale su svjedoci po profesiji. Njihova uloga svedena je na pokazivanje, prepričavanje, kopanje po ranama koje se takvim tretmanom zauvijek ostavljaju otvorene.

 

Ratna silovanja – zločin s produženim djelovanjem
Elameri Škrgić Mikulić and BIRN BiH – 20.10.2016
izvor: Detektor.ba
http://detektor.ba/ratna-silovanja-zlocin-s-produzenim-djelovanjem/

FOČA 1992. : TUŽNA PRIČA SA BRODA NA DRINI

DA SE NE ZABORAVI!
Ovim stazama i putevima isli su i braća Saud i Nermin Hadžimusić. Završili škole, zaposlili se i živjeli od svog rada. Danas, nažalost, nisu među živima. Nema ih samo zato što su se zvali Saud i Nermin. Njihova majka Sajma vidjevši šta joj bi s djecom uđe u kuću i objesi se!

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Prst u oko susedima i EU

preneseno sa portala VOICE

Nastavak politike nesuočavanja s prošlošću

Rehabilitacija osuđenika za ratne zločine nastavak je procesa istorijskog revizionizma koji se godinama sprovodi u Srbiji. Ova vlast negira sve ono što su standardi i vrednosti EU, ka kojoj se formalno krećemo, ocenjuju sagovornice VOICE-a. Komentarišući navode „Novosti“ da će generali i visoki oficiri Vojske Jugoslavije koji su komandovali u ratu na Kosovu 1998. i 1999. godine, među kojima i Vladimir Lazarević (osuđen pred Haškim sudom za komandnu odgovornost za ratne zločine) biti vraćeni kao predavači na Vojnu akademiju, naše sagovornice kažu da je na delu zamena teza gde se zločinci imenuju žrtvama i braniteljima, a žrtve – zločincima.

Predsednica Helsinškog odbora za ljudska prava Sonja Biserko upozorava da je reč o široj strategiji koja se ne odnosi samo na ratne zločince koji su odslužili svoje zatvorske kazne.

– Radi se o strategiji negiranja i poricanja svega što se desilo, o normalizaciji Miloševićeve politike i, na neki način, njenog kontinuiteta. To istovremeno pokazuje da Srbija nije baš na putu za Evropsku uniju, pošto je jedan od prioriteta EU – suočavanje s prošlošću – kaže ona za VOICE.

Da li su ratni zločinci moralna vertikala ovog društva – (foto Ron Haviv)

Dubravka Stojanović: Isti program i isti ljudi koji su Srbiju i odveli u rat

Istoričarka Dubravka Stojanović za VOICE upozorava da se Srbija se nikada nije suočila sa ratovima devedesetih, te da je i posle 2000. godine vidljiva neprekidna potvrda istog programa i istih ljudi koji su Srbiju i odveli u rat.

– Srbija se nije suočila s tim šta je u tim ratovima htela i tražila, zašto je do njih došlo, koja je odgovornost Srbije, koji je to program koji je stajao iza tih ratova. Mi smo svih ovih godina imali novinare, intelektualnce, akademike i sveštenike koji su nastavili da govore isto. Ovo je sada samo jedna potvrda na vojnom nivou – kaže Stojanović.

Kulturološkinja Aleksandra Bosnić za VOICE kaže da bi rehabilitacije i povratak ljudi optuženih za vršenje teških zločina za vreme ratnih dešavanja trebalo posmatrati u kontekstu revizionističke opsesije koja se odnosi na pokušaj preoblikovanja onoga što je nekada bila stvarnost i ovoga što bi danas trebalo da bude stvarnost, što je proces koji šteti društvu.

– Retrogradni potezi poput rehabilitacije, revizije istorije, udžbenici koji se isključivo oslanjaju na takvu vrstu revizionističkog manira, kulturološki obrasci koji zapravo šire svaku vrstu predrasudnog mišljenja do unedogled, zapravo sprečavaju nešto što bi bilo osnovno pravo svakog građanina ove države, a to je pravo na uvid i na znanje o tome šta se nekada dešavalo u njenoj prošlosti i šta zapravo jesu njena sadašnjost i stvarnost – rekla je Bosnić. Ona dodaje da zamene teza poput onih u kojima se žrtve imenuju zločincima, a zločinci žrtvama i braniteljima govori o nezrelosti društva da se kreće napred i u pravcu ka nečemu što bi jednom moglo biti otvorenije društvo.

– Svakako ovakvi postupci spadaju u red onih koji nas vraćaju unazad i nanose trajnu štetu – kaže ona.

Zašto najveći deo ljudi iz kulture ćuti dok se društvo razara

Moralna vertikala

Ministar odbrane Aleksandar Vulin potvrdio je za “Novosti” da će nekadašnji komandanti dobiti “svoju ulogu” u vojnom školstvu.

– Uveli smo pravilo da najistaknutije starešine iz ratova koji su za nama dobiju prostor na Vojnoj akademiji i da drže predavanja kadetima, pa i sadašnjim generacijama oficira. To je na neki način ispravljanje nepravde koja im je naneta prethodnih godina – rekao je Vulin i dodao da ratni generali imaju mnogo toga važnog da prenesu mlađim kolegama.

 

Sonja Biserko se pita kuda Srbija zapravo ide sa takvom politikom.

– Ovako se ispostavlja da su ti ratni zločinci neka moralna vertikala u ovom društvu i da će oni uticati na mlade kadrove u vojsci ili tamo gde budu radili kao predavači – kaže ona.

Izvinjenja sa figom u džepu

Izvinjenja sa figom u džepu

Komentarišući to što se danas visoki državni funkcioneri poput ministara ili predsednika Republike javno susreću sa osuđenim ratnim zločincima, Dubravka Stojanović ističe da to dokazuje da su ranija izvinjenja bila samo formalna.

– Mislim da su izvinjenja koja je upućivao Boris Tadić bila izvinjenja sa, kako se kaže, figom u džepu i da je to bilo do te mere formalno da to niko nije ozbiljno shvatio. Sve drugo što se radilo, sve drugo što se govorilo pokazivalo je da nikakvog preokreta tu nema – kaže Stojanović dodajući da zato ovakvi procesi ne treba da iznenađuju nikoga jer sve ide „u najboljem pravcu za njih“

– Ja sam to pratila i kroz udžbenike istorije, mi smo u njima imali potpuni kontinuitet sa Miloševićevim argumentima koji su do rata doveli. Prema tome, mislim da je ovo samo jedan jasan nastavak, naravno on je sada očigledniji, to je sada jedan bljesak, jedan šamar – kaže Stojanović.

Aleksandra Bosnić: Širenje slike u kojoj se jedan narod večno doživljava kao žrtva

Slično misli i Bosnić, dodajući da osim u Srbiji i u regionu postoji problem sa istorijskim revizijama i isključivostima.

– Kada se ovakve rehabilitacije i ovakvi postupci spoje sa onim što je znanje koje se godinama unazad plasira učenicima osnovnih i srednjih škola, u smislu istorijskog znanja, kada se sve to spoji sa tvrdokornim vrednosnim stavovima koji su uglavnom predrasudni stavovi, a koji su vezani za isključivu usmerenost ka očuvanju etničkog identiteta i za širenje slike u kojoj se jedan narod večno doživljava kao žrtva, onda dobijamo sintezu nečega što ne može da nas vodi, u smislu preobražaja, onakvom kakvom smo se nadali i kakvom se još uvek nadamo – kaže Bosnić.

Prst u oko susedima i EU

Dubravka Stojanović navodi da ovakvo ponašanje može izazvati dodatne probleme u ionako lošim odnosima sa susedima.

– Ovo je očigledni pokazatelj da Srbija u tome ima neku podršku. Ona je podršku iznutra, od glasača, za tu vrstu politike uvek imala. To vidimo po rezultatima svih izbora. A ovo je, očigledno, neka malo jača podrška sa strane, koja nas je osokolila da se svim susedima i Evropskoj uniji, kojoj tobož idemo, stavi prst u oko – zaključuje Stojanović.

Biserko kaže da je u pitanju negiranje svih vrednosti Evropske unije.

– To je jedna vrsta cinizma i ruganja svima onima koji su bili protiv rata i Evropi koja se tu sve ove godine zalagala za priključenje Srbije EU, njenim standardima, kriterijumima i vrednostima. Ovo sve što čini ova vlast zapravo je negiranje svega toga – rekla je Biserko.

Dalibor Stupar (VOICE)
Vojvođanski istraživačko-analitički centar – VOICE istraživački centar je Nezavisnog društva novinara Vojvodine

Dalibor Stupar
Novinar od 2001. godine. Počeo je u novosadskoj TV produkciji “UrbaNS” koja je, u sklopu ANEM-a, funkcionisala i kao dopisništvo TV B92 iz Beograda. Nakon toga, radio je nekoliko godina u novosadskom “Građanskom listu”, i pisao za portale “Autonomija.info”, “Magazin Vojvodina” i međuregionalnu agenciju “AIM-ng”. U novembru 2006. godine za reportažu “Čokoladni reper i beli brat”, snimljenoj u sklopu projekta “Triput” Novosadske novinarske škole na takmičenju TV minijatura Press Vitez dobio “Povelju za studentski rad”. Decembra 2007. dobija drugu nagradu za najboljeg mladog novinara koju uručuju NNŠ i Fondacija “Konrad Adenauer”. Od februara 2017. saradnik VOICE-a. Karikaturista portala “Autonomija.info” od maja 2016. godine.

naslov i oprema teksta:focanskidani

Oružje rata : Silovanje, etničko čišćenje, ratni zločini,…, Bosna i Hercegovina 1992. – 1995. (video)

 

Ovo je filmsko svjedočenje o strahotama ratnog zločina silovanja u BiH.
Oružje rata : Silovanje,  etničko čišćenje,  ratni zločini, …, Bosna i Hercegovina 1992. – 1995. (video)

MISIJA SILOVANJE oružje rata i etničkog čišćenja – Dokumentarni Film

Silovanja – smišljen genocid

Žene žrtve rata – žive u tišini sa bolom, gotovo zaboravljene

Šutnja o silovanju je mnoge žene dovela do psihičkih stanja iz kojih se ne mogu povratiti (N.Mujčić)

Foča, 2011. – SILOVANE BOŠNJAKINJE

tužna priča djevojčice silovane kada je imala 12. godina

I Came to Testify Women, War, and Peace

BOSNIA “SARAJEVO, WAR AND PEACE” – Sergio PAINI

Women and Girls Lead | Women, War & Peace | Trailer | ITVS

Za silovanje u Foči 17 godina zatvora

 

 

priredio:Kenan Sarač

Haški Tribunal i zločini u Bosni i Hercegovini : KONFERENCIJA FOČA (video)

Emisija se fokusira na dva obimna predmeta vođena pred Tribunalom koja su se bavila zločinima počinjenim na području Foče. Prvi, u kojem su osuđeni Dragoljub Kunarac, Milan Vuković i Radomir Kovač, obrađuje sistematsko silovanje bošnjačkih žena i djevojčica, a drugi predmet, vođen protiv Milorada Krnojelca, obrađuje zločine počinjene u logoru ‘KP Dom’, gdje je zatočeno, mučeno i ubijeno nekoliko stotina bošnjačkih muškaraca. Peter Mitford-Burgess, glavni istražitelj za podrucje Foče, opisuje prikupljene dokaze o silovanju u Foči, Karamanovoj kući i drugim lokacijama gdje su djevojke, neke od njih dvanaestogodišnjakinje, držane kao seksualno roblje, premlaćivane, zlostavljane i kasnije prodavane srpskim vojnicima. Uz to, Burgess opisuje događaje iz KP Doma koristeći svjedočenja preživjelih logoraša i razne dokaze do kojih se došlo tokom istrage. Hildegard Uertz-Retzlaff i Christina Moeller predstavljaju strategiju krivičnog gonjenja u dva pomenuta predmeta, objašnjavaju odluke o biranju meta za optuživanje i izbor dokaznog materijala korištenog u postupcima. Gabrielle McIntyre opisuje način na koji su sudije propitivale dokaze i proces donošenja odluke da je silovanje korišteno kao oruđe kampanje progona i po prvi put okvalifikovano kao zločin protiv čovječnosti. U emisiji je korišten dokazni materijal koji uključuje svjedočenja žrtava i arhivski materijal.
Foča
XY Films Sarajevo