piše: Slobodan Vasković
Predsjednik UO Alumine Mile Matić, u narednih nekoliko dana trebalo bi da podnese ostavku na svoju funkciju.
Ovo tvrde izvori bliski Matiću, navodeći da razlog leži u pritiscima na njega, koji imaju i karakter fizičkih prijetnji.
Isti izvori navode i da “organi stečajnog postupka strahuju za svoje živote, a da su pritisak, ucjene i prijetnje strahoviti”.
Sve ovo se tvrdi nekoliko dana nakon što je Matić odbio da podnese ostavku na poziciju predsjednika UO “Alumina”.
Ostavku je od njega zatražio lično Milorad Dodik, koji mu je rekao da na njega “više ne računa”, a zahtjevima za njegovim odlaskom pridružili su se i premijerka Željka Cvijanović i resorni ministar Petar Đokić. Ovom sastanku su prisustvovali Zoran Tegeltija i Zoran Stevanović.
Na sastanku koji je održan u prošli petak, Matić je premijerki i ministru saopštio da “nikada neće podnijeti ostavku” i napustio kancelariju.
Prije nego je izjurio, obaviješten je da će Vlada RS zatražiti njegovu ostavku i to preko Skupštine povjerilaca.
Na Matićevu poziciju trebalo bi da dođe Zoran Stevanović, aktuelni načelnik Zvornika. Stevanović je veoma blizak Dodiku, a njegovi saradnici nalaze se i u Dodikovom i u kabinetu Cvijanovićeve.
Izvori bliski Stevanoviću odbili su svaku pomisao na bilo kakve prijetnje i pritiske, navodeći da se “Matić pokušava predstaviti žrtvom”, kako bi sačuvao poziciju i unosne poslove i kako bi spriječio istrage o njima. Nisu imali lijepe riječi ni za stečajnog upravnika Lazu Đurđevića, tvrdeći da on podržava Matića primarno zbog svog interesa koji se ogleda u visokim primanjima od “Alumine”.
Treba imati u vidu da je obračun oko “Alumine” u stvari bitka unutar Režimskih redova za ovu veoma bogatu firmu, čiji je promet u ovoj godini bio oko 200 miliona KM.
To je jedna dimenzija, a druga je namjera Gordana Pavlovića, vlasnika firme “Pavgord”, da preuzme dio “Alumine”.
Kupovina potraživanja
On je 20.11.2014. godine za 6,4 miliona evra otkupio dio potraživanja Ukio banke prema firmi “Birač” u stečaju u iznosu od oko 130 miliona KM; To podrazumijeva i preuzimanje svih BiH kolaterala, u korist “Pavgorda”.
Nakon kupovine potraživanja i prenosa kolaterala, “Pavgord” je podnio prijedlog da se upiše u listu nepriznatih stečajnih povjerilaca, kako bi stupio u parnični postupak za poništaj odluke o odbijanju priznanje potraživanja u stečajnom postupku koju je pokrenula Ukio banka, budući da je stečajni upravnik odbio da prizna ovo potraživanje.
Pavlovićeva logika je bila da se ovo potraživanje, kao i preuzimanje istog, prizna i da nakon toga, Pavgord u postupku reorganizacije “Birča u stečaju”, kao najveći povjerilac, stekne više od polovine vlasništva u FG “Birač” AD, a samim tim i vlasništvo nad “Aluminom”.
Okružni privredni sud u Bijeljini je odbio prijedloge “Ukio” banke i firme “Pavgord” da izvrši promjenu nepriznatog stečajnog povjerioca sa “Ukio” banke na “Pavgord” doo te su isti uložili žalbu na predmetno rješenje, gdje je predmet proslijeđen Višem privrednom sudu u Banjaluci, koji je usvojio žalbu i vratio predmet Okružnom privrednom sudu na ponovno odlučivanje.
Pored toga, “Ukio” banka i “Pavgord” su inicirali i izuzeće predmetnog stečajnog sudije budući da isti nije prihvatao pritiske i ucjene kako bi izvršio zahtjevane radnje koje bi išle u korist “Pavgord”-a.
Izvori bliski Matiću tvrde da je u proteklom periodu vršen neviđen pritisak na stečajnog upravnika FG “Birač” u stečaju Lazu Đurđevića kao i stečajni sud, tj. Okružni privredni sud u Bijeljini, da firmi “Pavgord” iz Foče prizna status povjerioca razlučnog potraživanja koja je “Ukio” banka prijavila otvaranjem stečaja u FG “Birač”, kao i da prizna ovo potraživanje.
Kada ih je stečajni upravnik odbio u zahtjevima i pritiscima, tvrde dalje ovi izvori, odbijeni nisu prezali ni od fizičkih prijetnji.
Isti navode da je nakon Pavlovićevog neuspjeha preuzimanja “Alumine”, odlučeno da Matić bude smijenjen i da se na tu poziciju dovede Stevanović kako bi se “Pavgord” obeštetio.
Međutim, izvori bliski suprotstavljenoj struji odbacuju sve tvrdnje o prijetnjama, kao i ostale navode i ističu da će o sudbini Pavgordovog posla sa Litvancima “Sud i stečajni postupak i pokazati da li je Pavlovićeva transakcija bila ispravna ili ne”.
Dodatak/Stručnjaci: Pavgordova transakcija sa Litvancima je ništava
Stručnjaci koje sam konsultovao tvrde da je ustupanje potraživanja sa “Ukio” banke na “Pavgord” ništavo, i da suštinski vodi nemogućnosti ostvarenja bilo kakvog prava “Pavgorda”. To implicira da je “Pavgord” uludo bacio 6,4 miliona evra.
Zakon o deviznom poslovanju Republike Srpske (Službeni glasnik RS, broj 96 od 24. novembra 2003, 123/06, 92/09, 20/14) regulišući pitanje ustupanja potraživanja koja proističu iz kreditnog posla, u članu 19g stav 1 definiše da:
Rezident – pravno lice može kupovati od rezidenta potraživanje po osnovu kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimati dug rezidenta prema nerezidentu po osnovu kreditnog posla sa inostranstvom.
Dakle, Zakon o deviznom poslovanju, koji je po svojoj prirodi izuzetno restriktivnog karaktera definiše samo one situacije koje dopušta, odnosno koje su u svjetlu ovog zakona dopuštene. Ovaj zakon jasno definiše koje radnje rezidenti i nerezidenti mogu da preduzimaju, budući da se istim kontroliše devizni priliv i odliv i sprečava nekontrolisan priliv i odliv kapitala. Shodno navedenom, Zakon o deviznom poslovanju u članu 19g stav 1 definiše da samo rezident može na drugog rezidenta da ustupi potraživanje koje je nastalo po osnovu kredita odobrenog nerezidentu.
U prilog ovog shvatanja idu i navodi iz kaznenih odredaba člana 60 Zakona o deviznom poslovanju koje u stavu 1 u vezi sa tačkom 21 predviđaju sledeće:
Novčanom kaznom od 10.000 KM do 40.000 KM kazniće se za prekršaj … rezident – pravno lice … :… ako poslove kupovine potraživanja po osnovu kredita odobrenog nerezidentu … zaključi suprotno članu 19g. stav 1. ovog zakona.
Dakle, Zakon o deviznom poslovanju bez ograničenja predviđa isključivo ustupanje potraživanja koje je proisteklo iz kreditnog posla sa inostranstvom samo sa kreditora rezidenta na novog rezidenta, uz obavezu zaključenja pismenog ugovora u kojem učestvuje i dužnik.
S obzirom da Zakon o deviznom poslovanju ne reguliše situaciju ustupanja potraživanja sa Ukio banke, koja je nerezident u svjetlu Zakona o deviznom poslovanju, na Pavgord doo kao rezidenta, ovaj posao kao takav ne proizvodi pravno dejstvo, odnosno Zakon o deviznom poslovanju zabranjuje ovakav posao.
Zakon o obligacionim odnosima u članu 47 definiše da kad je predmet obaveze nedopušten, ugovor je ništav, dok u članu 49 navodi da je predmet obaveze nedopušten ako je protivan prinudnim propisima, javnom poretku ili dobrim običajima.
Shodno ovom, ustupanje potraživanja sa Ukio banke na Pavgord doo je apsolutno ništav pravni posao, a o čemu je i Sud dužan da u skladu sa članom 109 Zakona o obligacionim odnosima pazi po službenoj dužnosti.
Dodatak 2: Letovi u Litvaniju
Izvori bliski Matiću tvrde da je Zoran Stevanović “u saradnji sa Litvancima osmislio koncept preuzimanja djela potraživanja Ukio banke prema FG Birač u stečaju u iznosu od oko 130 miliona”
“U tom pogledu, pregovori su se odvijani u Kaunasu kao i na bečkom aerodromu, na kom su prisustvovali Zoran Stevanović, Gordan Pavlović i advokat Miloš Stevanović. U nekoliko navrata, Zoran Stevanović je avionom Vlade RS išao u Litvaniju da pregovara oko preuzimanja potraživanja za firmu Pavgord”, tvrde oni.
Pavgord je kupio ova potraživanja 20.11.2014. godine za kupoprodajnu cijenu od 6,4 miliona evra.
Izvori bliski Stevanoviću ne demantuju da je načelnik Zvornika učestvovao u dogovorima oko otkupa potraživanja, ali tvrde da je sve to učinjeno “kako bi se spasila Alumina”.
“Tačno je da je Stevanović išao avionom Vlade RS u Litvaniju, ali tada je bio sa stečajnim upravnikom Lazom Đurđevićem, Miodragom Spasojevićem i Stevom Savićem zajedno. Otišli su po zadatku da spriječe dalji odliv novca iz Birča ka Litvancima u čemu su i uspjeli”, navode izvori bliski načelniku Zvornika. Dodaju da Stevanović nikada više nije koristio avion Vlade RS u bilo kakve svrhe, posebno ne za odlaske u Litvaniju.
“Nakon tog povratka iz Litvanije, Matić je postavljen na poziciju predsjednika UO, a ne bi imao biti gdje imenovan da tog puta nije bilo, jer ni firme ne bi bilo”, kažu izvori bliski zvorničkom načelniku.
понедељак, 07. децембар 2015.
izvor:Slobodan Vasković – Sa druge strane…
focanskidani 