KALINOVIK : 26. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA

 

Posjećena su mjesta stradanja i položeno je cvijeće:
na prijevoj Rogoj
Logor u Osnovnoj školi u Kalinoviku – kroz koji je prošlo više od 1.000 žena, djece i muškaraca. U logoru je ubijeno 14 muškaraca, a više od 30 žena je silovano, ponižavano, mučeno i maltretirano.
u zloglasnom logoru Barutni magacin na jelašačkom Polju iz kojeg je odvedeno i ubijeno 87 muškaraca, kao i
kod štale Tuzlaka u selu Ratine, gdje je strijeljano 25 muškaraca, a potom spaljeno.
– Posljednja lokacija su tuneli Miljevina, gdje je ubijeno 37 muškaraca koji su zatrpani kamenjem s okolnih brda iznad rijeke Bistrice.

26. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA _ 00126. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA _ 00326. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA _ 004

26. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA _ 00526. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA _ 006

26. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA _ 007

26. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA _ 009

26. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA _ 008

 

VIDEO:
KALINOVIK : 26. GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA
(DNEVNIK TVSA, 24.06.2018.)

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

25 godina od GENOCIDA u Foči : Stradanja civila na Mehkim brdima, Ratinama i tunelima u Miljevini (presude Suda BiH)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/25-godina-od-genocida-u-foci-stradanja-civila-na-mehkim-brdima-ratinama-i-tunelima-u-miljevini-presude-suda-bih/

KALINOVIK : 24.GODIŠNJICA STRADANJA CIVILA KALINOVIKA,FOČE,MILJEVINE,GACKA,TRNOVA I NEVESINJA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/23/kalinovik-24-godisnjica-stradanja-civila-kalinovikafocemiljevinegackatrnova-i-nevesinja/

U Kalinoviku je obilježena 25. godišnjica stradanja bošnjačkog stanovništva iz ove i susjednih općina – Foče, Trnova, Nevesinja i Gacka
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/02/u-kalinoviku-je-obiljezena-25-godisnjica-stradanja-bosnjackog-stanovnistva-iz-ove-i-susjednih-opcina-foce-trnova-nevesinja-i-gacka/

Advertisements

FOČA 1992. – 1995. : TUŽNA FOČANSKA STATISTIKA

 

FOČA 1992.

 

 

Ukupno je EKSHUMIRANO 1014 Fočaka, i to iz 55 masovnih – 515 žrtava; iz 92 zajedničke grobnice – 46 žrtava; i iz 407 pojedinačnih grobnica – 407 žrtava. Od 1014 žrtava njih 887 je IDENTIFICIRANO i to : 610 muškaraca (68,77 %),  i 277 žena (31,23 %). Još uvijek je NEIDENTIFICIRANO 127 žrtava. Evidentirano je još uvijek 625 NESTALIH iz Foče od kojih je 434 (69,44 %) muškaraca i 191 (30,56 %) žena. Dakle, ukupno je bilo NESTALIH ŽENA iz Foče 277 + 191=468 (30,9 %)  od 1.512 nestalih žrtava iz Foče.

izvor:  Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine

Mjesta ekshumacije u općini Foča _ 001
Mjesta ekshumacije u općini Foča

 

izvor:  Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine

 

EU _ 001

Clipboard01

Pogledaj se u ogledalo _ 010

Pogledaj se u ogledalo _ 006

1314Karamanova kuća u Miljevini _ 002416ODVEDENI NA PUT BEZ POVRATKA5Foča _ 0421masovne grobnice u Foči _ 033fočanska je tuga pregolema _ 021fočanska je tuga pregolema _ 020fočanska je tuga pregolema _ 015fočanska je tuga pregolema _ 013FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA _ 002FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA _ 001obaveza je pamtiti 2Fočanska je tuga pregolema _ 002Fočanska je tuga pregolema _ 001masovna grobnica u tunelu Buk Bijelaleš Almase Bibovićmasovna grobnica u Kratinamamasovna grobnica na lokalitetu Rudnika mrkog uglja Miljevinamasovna grobnica na lokalitetu Tabaci u Fočimasovna grobnica na lokalitetu Sastavci u Fočimasovne grobnice u Foči _ 035masovne grobnice u Foči _ 037masovne grobnice u Foči _ 034masovne grobnice u Foči _ 032Zločin u Miljevini, 9. juni 1992.fočanska je tuga pregolema _ 017fočanska je tuga pregolema _ 022STRADANJE PORODICE KONJO 1992. U FOČI _ 0094Zloglasni PartizanZloglasni KP DomOd zla oca od gore matere _ 003pogazili Hipokritovu zakletvu - pozivam za svjedoka _ 002TRISTO ZATOČENIKA KP DOMA FOČA SMATRA SE NESTALIMA (sense, 21.03.2001.)[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA _ 001Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 00226. godišnjica od deportacije bosanskih izbjeglica _ 013Ploča koja nikad nije postavljena _ 005zgrada Lepa Brena u Foči _ 002Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 008Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 0096752Paunci 1992 _ 004GENOCID U FOČI 1992. – 1995. - knjiga u nastanku _ 003Genocid u Foči _ 014Genocid u Foči _ 001GENOCID U FOČI 1992. – 1995. - knjiga u nastanku _ 001ZLOČINCI IZ FOČE - ADNAN IH JE PREPOZNAO...Hajra _ 0023Fočanska je tuga pregolema 1992 _ 006“ Kafe Bora” nema više _ 031005ekshumacija u Foči _ 003Rijeka Drina najveća masovna grobnica na Balkanu _ 006Pronađeni nekompletni ostaci jedne osobe _ 003Ekshumacija na lokalitetu Dragojevića buk _ 001Ismet Čaušević – Čaki (Foča, 1950. - Foča, 1992.), umjetnik _ 005Kapedomske priče _ 004

 

VIDEO:
Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA – vlasti u Foči još uvijek ne dozvoljavaju postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA ŽRTVAMA GENOCIDA U FOČI 1992. – 1995.
(DNEVNIK TVSA, 24.06.2018.)

 

 

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

oprema teksta:focanskidani

 

 

 

FOČA, 19.6.2018. : Pogledaj se u ogledalo

 

Halida Konjo Uzunović, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92.-95. kazuje:
– Foča je u vrhu ljestvice u BiH po stradanju žena. Čak 31 posto žena je stradalo na ovom području, što govori o karakteru rata koji se vodio na ovim prostorima. Vjerujem i nadam se boljem sutra .
– Žene u crnom su danas bile s nama da iskažu solidarnost i saosjećanje prema ženama koje su prošle kroz seksualno nasilje, kako onima koje su ubijene, tako i onima koje su preživjele. Mi smo danas zajedno posjetile sportsku dvoranu „Partizan“, zatim smo bile u protestnoj šetnji do mosta na Drini te prvi puta smo posjetile zloglasni logor „Karamanova kuća“ – istakla je Halida Konjo Uzunović.
Naglasila je da je u zločinima u Foči, a prema prikupljenim podacima Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva, nestalo 2.704 građana nesrpske nacionalnosti,a većina su Bošnjaci.
Od tog broja je za 1.899 ljudi potvrđeno da su ubijeni, a 853 se još uvijek vode kao nestali.
Halida Konjo Uzunović pronašla je posmrtne ostatke dvojice braće, a tijelo supruga i danas krije rijeka Drina.

Pogledaj se u ogledalo _ 002

Polaganjem cvijeća pred sportskom salom ”Partizan”, protestnom šetnjom kroz grad, bacanjem ruža u Drinu sa Mosta Stradanja u blizini zloglasnog logora KPD Foča, te nakon programa „Pogledaj se u ogledalo“ na Mostu Stradanja u Foči, predstavnice Udruženja žrtava rata Foča 92.-95.  posjetile su i zloglasnu Karamanovu kuću kod Miljevine, gdje su položile cvijeće.

Pogledaj se u ogledalo _ 003Pogledaj se u ogledalo _ 004Pogledaj se u ogledalo _ 005Pogledaj se u ogledalo _ 006Pogledaj se u ogledalo _ 007

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA – vlasti u Foči još uvijek ne dozvoljavaju postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA ŽRTVAMA GENOCIDA U FOČI 1992. – 1995.
(DNEVNIK TVSA, 24.06.2018.)

_ _ _ _ _

FOČA, 19.6.2018.

FOČA, 19.6.2018. : Pogledaj se u ogledalo

TRG U FOČI
Učesnici/e su zastali/e na glavnom trgu. Prolaznici/e su iznenađeno gledali šta se dešava. Na prvu ruku su neki stariji muškarci pohvalno govorili o akciji, ali kada su shvatili da su u pitanju bošnjačke žrtve, počeli su da ističu kako treba zaboraviti šta se desilo… Jedan muškarac srednjih godina počeo je da viče: „Koliko ste vi Srba pobili“, te da se kreće ka koloni. Srećom, zaustavila ga je policija.

– Ovaj grad je postigao zastrašujuće dimenzije zločina nad ženama. Najveći broj zločina ostao je nekažnjen, a traume su i dalje neprevaziđene. Društvena zajednica Foče mora da smogne snagu da usliši molbu preživelih da se obeleže mesta zločina. Mi znamo da su sve žene bile žrtve, ali znamo i to da su agresiju i bezbrojne zločine na teritoriji BiH počinile srpske oružane formacije. Nažalost, 26 godina posle i dalje se nastavlja negiranje i minimiziranje zločina, istakla je Staša Zajović iz Žena u crnom.

FOČA, 19.6.2018. : Obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu

ZLOGLASNA DVORANA PARTIZAN U FOČI
Protest je počeo ispred zloglasne sportske dvorane „Partizan“. Ona je te 1992. služila kao centar za pritvor žena, djece i staraca. U toj zgradi, koja se sada renovira, dešavali su najmonstruozniji zločini. Ispred ulaza razbacano je smeće, kao nekakav simbol odnosa prema žrtvama, i tada i sada. I dok su učesnici/e polagali/e cvijeće i ostavljale poruke ispred ulaznih vrata, Sanela Altoka, dijete Foče, koja je imala samo 12 i po godina kada su počeli zločini, ispričala je medijima kako je ostala bez roditelja i brojne rodbine, i kako je sa sestrom bila zatočena samo 50 metara od „Partizana“. Neprestano je čula krike koji su dolazili iz sportske dvorane.
– Došla sam danas u Foču zbog sebe i svoje majke, koju još nisam pronašla. Stradala je sa 38 godina, otac je imao 40. Ubijeni su samo zato što su imali drugo ime i prezime. Foča je grad mog djetinjstva i mog stradanja, ali dok god sam živa vraćaću se ovdje, rekla je Altoka i naglasila da je spomen obilježje u Foči neophodno, jer to zaslužuju sve žrtve, posebno žene.

FOČA, 19.6.2018. : Obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu

MOST STRADANJA I ZLOGLASNI KP DOM U FOČI
Protest je nastavljen hodom ka Mostu Stradanja na Drini, gdje su brojne žrtve ubijane i bacane u rijeku.
Kolona je potom stala ispred zloglasnog Kazneno-popravnog doma Foča, jednog od najvećih zatvora u bivšoj SFRJ, koji je tokom rata bio glavni pritvorski objekat za muškarce. Trenutni zatvorenici u toj oronuloj zgradi, omeđenoj bodljikavom žicom, virili su iza prljavih prozora. Na Mostu Stradanja ispred KP doma održan je performans Žena u crnom pod nazivom „Pogledaj se u ogledalo“, a potom su učesnici/e bacili cvijeće u rijeku Drinu.
Halida Konjo Uzunović, predsjednica Udruženja žrtava rata Foča 92-95, preživjela je zločine u Foči. Tu su joj stradali dva brata i suprug.
– Tijela braće su ekshumirana, a muž mi je još uvijek u dubinama reke Drine, rekla je ona i dodala da je 31 odsto žena stradalo na području Foče.

Miljevina, 19.6.2018. : Obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu

KARAMANOVA KUĆA U MILJEVINI
Zatim se krenulo ka „Karamanovoj kući“ u Miljevini, kući koja je bila logor za silovanje žena. Vojnici su je zvali „javnom kućom“. U logoru su bile zatvorene žene i djevojčice od kojih su neke imale samo 12 godina. Nalazi se na nekih 15-ak minuta vožnje od Foče. Kuća je i dalje tu. Netaknuta. Kapija dvorišta u kome se kuća strave i užasa nalazi bila je zaključana. Čini se da neko tu živi ili da mu možda kuća služi kao vikendica. Iako je bila zaključana, na kapiju su okačeni drveni cvijetovi za sjećanje i opomenu da zločini nisu zaboravljeni.

_ _ _ _ _ _

3
Tokom rata u Bosni i Hercegovini, od 1992. pa do 1996. godine, Foča je postala sinonim za masovna i sistematska silovanja žena. U tom seksualnom ropstvu zlostavljane su žene svih doba, od djevojčica koje su imale samo 11 godina do nečijih nena. „Pamtimo žene silovane u ratu“, „Odgovornost“, „Solidarnost“, „Pamtimo mjesto zločina“, samo su neke od poruka koje su učesnici/e protesta ostavile na mjestima stradanja u ovom gradu tražeći od vlasti, između ostalog, da se sagradi spomen obilježje žrtvama, prvenstveno ženama.

EU _ 001

114Foča 1992 - 1995 _ 002Foča 1992 - 1995 _ 020Foča 1992 - 1995 _ 1008Pogledaj se u ogledalo _ 002Pogledaj se u ogledalo _ 003

Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 001Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 002Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 003Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 004Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 005Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 006Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 007Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 008Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 009Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA _ 010

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

VIDEO:

FOČA, 19.06.2018. – Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu – DNEVNIK TVSA (19.06.2018.)

FOČA, 19.06.2018. – Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu – (Dnevnik u 19 – n1 – Sarajevo -19.6.2018.[n1]

Zahtjev za postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA – vlasti u Foči još uvijek ne dozvoljavaju postavljanje SPOMEN OBILJEŽJA ŽRTVAMA GENOCIDA U FOČI 1992. – 1995.
(DNEVNIK TVSA, 24.06.2018.)

_ _ _ _ _

 

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA : Slučaj grada – kampa za silovanje korištenog kao ‘oružje rata’
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/25/foca-slucaj-grada-kampa-za-silovanje-koristenog-kao-oruzje-rata/

Foča 1992.: SILOVANJA (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-silovanja-svjedocenja/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

RATNI ZLOČINI : “Užasi iz Karaman-kuće”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/18/ratni-zlocini-uzasi-iz-karaman-kuce/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

FOČA, 19. juni 2018. : PAMTIMO ŽENE SILOVANE U RATU U BOSNI I HERCEGOVINI!
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/18/foca-19-juni-2018-pamtimo-zene-silovane-u-ratu-u-bosni-i-hercegovini/

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

FOČA, 19.6.2018. : Obilježen Međunarodni dan borbe protiv seksualnog nasilja u ratu

 

Obilazak gradske sportske sale “Partizan”,
Most Stradanja kod KPD Foča, KPD Foča, bacanje ruža u rijeku Drinu
Karamanova kuća u Miljevini

Foča 1992 - 1995 _ 008

Kako je u izjavi za Fenu kazala iz Udruženja žrtava rata Foča 92-95 Halida Konjo Uzunović, tokom sukoba u Bosni i Hercegovini silovano je oko 20.000 žena, najbrojnije žrtve bile su muslimanke, a među počiniocima najviše je bosanskih Srba.

Kako ukazuju iz ove nevladine organizacije, Foča je tokom rata u BiH postala sinonim za masovna, sistematska silovanja žena i djevojčica.

Foča je bila mjesto najvećeg sistematskog seksualnog nasilja i silovanja u ratu.

– Žene u crnom su danas bile s nama da iskažu solidarnost i saosjećanje prema ženama koje su prošle kroz seksualno nasilje, kako onima koje su ubijene, tako i onima koje su preživjele. Mi smo danas zajedno posjetile sportsku dvoranu „Partizan“, zatim smo bile u protestnoj šetnji do mosta na Drini te prvi puta smo posjetile zloglasni logor „Karamanova kuća“ – istakla je Konjo Uzunović.

Naglasila je da je u zločinima u Foči, a prema prikupljenim podacima Istraživačko dokumentacionog centra iz Sarajeva, nestalo 2.704 građana nesrpske nacionalnosti,a većina su Bošnjaci.

Od tog broja je za 1.899 ljudi potvrđeno da su ubijeni, a 853 se još uvijek vode kao nestali.

Presudom fočanskoj trojci (Dragoljub Kunarac, Radomir Kovač, Zoran Vuković), Haški tribunal je 2001. prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava seksualno ropstvo u ratu kvalifikovao kao zločin protiv čovječnosti, prenosi Fena.

Foča 1992 - 1995 _ 002

Foča 1992 - 1995 _ 003.jpg

Foča 1992 - 1995 _ 004

Foča 1992 - 1995 _ 005

Foča 1992 - 1995 _ 006

Foča 1992 - 1995 _ 009.jpg

Foča 1992 - 1995 _ 016

Foča 1992 - 1995 _ 020

Foča 1992 - 1995 _ 021

Foča 1992 - 1995 _ 018

Foča 1992 - 1995 _ 1001Foča 1992 - 1995 _ 1002Foča 1992 - 1995 _ 1003Foča 1992 - 1995 _ 1004Foča 1992 - 1995 _ 1005Foča 1992 - 1995 _ 1006Foča 1992 - 1995 _ 1007Foča 1992 - 1995 _ 1008Foča 1992 - 1995 _ 1010Foča 1992 - 1995 _ 1011Foča 1992 - 1995 _ 1012Foča 1992 - 1995 _1 009

 

fotografije:Bakira Hasečić (sa facebook profila)

_ _ _ _ _

Podsjetimo se i prve presude za silovanje kao zločin protiv čovječnosti. Dragoljub Kunarac “Žaga” nalazi se u njemačkom zatvoru, iako su mu dvije trćine 28-godišnje kazne istekle još u novembru 2016.  Zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu odbio mu je predsjednik Mehanizma sudija Meron u februaru 2017., što je još jedan dokaz koliko se pažnje pridaje težini zločina silovanja.
http://www.icty.org/…/kunarac/cis/en/cis_kunarac_al_en.pdf

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Foča – sinonim za ratna silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/16/foca-sinonim-za-ratna-silovanja/

FOČA : Slučaj grada – kampa za silovanje korištenog kao ‘oružje rata’
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/25/foca-slucaj-grada-kampa-za-silovanje-koristenog-kao-oruzje-rata/

Foča 1992.: SILOVANJA (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-silovanja-svjedocenja/

BRUTALNOSTI U FOČI 1992. GODINE : STRADANJE FAMILIJE ALTOKA SA LIVADA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/23/brutalnosti-u-foci-1992-godine-stradanje-familije-altoka-sa-livada/

RATNI ZLOČINI : “Užasi iz Karaman-kuće”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/18/ratni-zlocini-uzasi-iz-karaman-kuce/

Foča, 1992.: Ko nije doživio, ne razumije!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/foca-1992-ko-nije-dozivio-ne-razumije/

FOČA 1992. – 1995.:DNEVNIK ZLOČINA (dokumenti,svjedočanstva)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/22/foca-1992-1995-dnevnik-zlocina-dokumentisvjedocanstva/

FOČA : GRAD U KOJEM JE POČINJEN GENOCID (foto i video)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/22/foca-grad-u-kojem-je-pocinjen-genocid-foto-i-video/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

GODIŠNJICE : 25 i 75 GODINA OD GENOCIDA U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/09/godisnjice-25-i-75-godina-od-genocida-u-foci/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

Neću da zaboravim! : Foča 1992. – 1995. (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/13/necu-da-zaboravim-foca-1992-1995-foto/?frame-nonce=0f51403fbd

Foča : A Closed, Dark Place – /July 1998 – Vol. 10, No. 6 (D)/
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/21/foca-a-closed-dark-place-july-1998-vol-10-no-6-d/

GENOCID U FOČI 1992.-1995. : ČETIRI TUŽNE PRIČE IZ MOJE MAHALE (napisao:Ševko Kadrić)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/14/genocid-u-foci-1992-1995-cetiri-tuzne-price-iz-moje-mahale-napisaosevko-kadric/

FOČA 1992.- 1995.:ZABORAVITI? PA OVI SU JOŠ ŽIVI…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/17/foca-1992-1995-zaboraviti-pa-ovi-su-jos-zivi/

FOČA 1992. – 1995.: Zločini i zločinci / Zločincima nema ko da sudi (arhiv 2004. godina)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/foca-1992-1995-zlocini-i-zlocinci-zlocincima-nema-ko-da-sudi-arhiv-2004-godina/

Dr Ibrahim Karović:Foča je bila okovana,zatvoren grad, jedna jako čvrsta ljuštura (svjedočenja)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/06/dr-ibrahim-karovicfoca-je-bila-okovanazatvoren-grad-jedna-jako-cvrsta-ljustura-svjedocenja/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
https://focanskidani-wordpress-com.cdn.ampproject.org/v/s/focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom/amp/?amp_js_v=9

U ZLOČINIMA ‘92. UČESTVOVALI I FOČANSKI LJEKARI:BOŠNJACIMA VADILI KRV I DAVALI RANJENIM SRBIMA (FOTO I VIDEO)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/29/u-zlocinima-92-ucestvovali-i-focanski-ljekaribosnjacima-vadili-krv-i-davali-ranjenim-srbima-foto-i-video/

Foča 1992.:NEMOJTE NAS UBITI, DRUŽE NASTAVNIČE!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-nemojte-nas-ubiti-druze-nastavnice/?frame-nonce=bad6c712ec

FOČA, 19. juni 2018. : PAMTIMO ŽENE SILOVANE U RATU U BOSNI I HERCEGOVINI!
https://focanskidani.wordpress.com/2018/06/18/foca-19-juni-2018-pamtimo-zene-silovane-u-ratu-u-bosni-i-hercegovini/

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča? izbor tekstova sa portala focanskidani,flickr-a i facebooka priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/344728433/SJE%C4%86A%C5%A0-LI-SE-FO%C4%8CE-Za%C5%A1to-je-zaboravljena-Fo%C4%8Da

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

FOČA 1942. – 1992. – 2017. 75 i 25 godina od GENOCIDA u Foči (izbor tekstova sa portala focanskidani, flickr-a i facebooka) Priredio:Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/343563019/FO%C4%8CA-1942-1992-2017

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992. – 1995. priredio : Kenan Sarač
https://www.scribd.com/document/336614969/Genocid-u-Fo%C4%8Di-1992-1995-priredio-Kenan-Sara%C4%8D

Posts about genocid on focanskidani
https://focanskidani.wordpress.com/category/genocid/

RATNI ZLOČINI : “Užasi iz Karaman-kuće”

objavljeno:30.11.2006.
M. je, u noći kada je dovedena, iz stana izveo vojnik koji joj se predstavio kao Ranko Radulović iz Crne Gore, dobrovoljac u jedinici Dragoljuba Kunarca. Radulović ju je prvi silovao.

Karamanova kuća u Miljevini _ 002
Svjedokinje M. i J. svjedočile su o svom zatočeništvu i višemjesečnim silovanjima u Karaman-kući, logoru za žene kod Foče.
Čitanjem njihovih iskaza u sudu u Sarajevu okončan je prvi dio obnovljenog postupka protiv Neđe Samardžića, bivšeg pripadnika vrs, koji je optužen da je žene, devojke i devojčice držao u zarobljeništvu, silovao i naređivao silovanja. Karaman-kuća, kod Foče, jedno je najozloglašenijih mjesta u kome su žene silovane i zlostavljane tokom rata u BiH.

Odlukom Apelacionog vijeća Suda BiH poništena je prva pravosnažna presuda, kojom je Samardžić osuđen na 13 godina i četiri mjeseca zatvora. Ponovno izvođenje dokaza i preslušavanje, odnosno čitanje izjava nekih od svjedoka, počelo je 22. novembra.

Apelaciono vijeće je saslušalo još dva iskaza zaštićenih svjedokinja tužilaštva i najavilo da je naredna faza obnovljenog postupka protiv Samardžića predočavanje materijalnih dokaza, odnosno dokumenata.

Svjedokinje M. i J. bile su među zatočenicama u Karaman-kući, logoru za žene u selu Miljevina, kraj Foče. Njihove izjave su čitane jer one nisu dostupne sudu.

Obje su svjedočile i u postupcima u Hagu protiv osoba optuženih za seksualno zlostavljanje djevojčica, djevojaka i žena na području općine Foča.

“Tretirali su nas kao roblje”
Svjedokinja M. je 1991. upisala prvi razred srednje škole u Gacku. Kada je počeo rat 1992, pobjegla je odatle sa porodicom.

Grupa od oko 150 žena, djece i starijih osoba, nakon nekoliko dana lutanja kroz šume i pregovora sa srpskom vojskom, koja ih je opkolila na dijelu puta, predala se u blizini mesta Kalinovik.

Zatočeni su u školi u Kalinoviku, gdje je svjedokinja M. bila sve do 5. avgusta 1992.

U školu su dolazili vojnici, među kojima najčešće pripadnici jedinice Pere Eleza, uključujući Neđu Samardžića i njegovog brata Zorana Samardžića, kao i Radovan Stanković. Oni su odatle odvodili žene.

Stankoviću je nedavno izrečena prvostepena presuda pred Sudom BiH, protiv Zorana Samardžića se još uvijek vodi istraga i nalazi se na slobodi, a prema saznanjima Suda i Tribunala u Hagu, Pero Elez je preminuo u toku rata.

Kako je ispričala M., u školu je jednom došla i novinarka Gordana Drašković, uniformisana, i uzimala izjave od zatočenica. Gordanu Drašković je M. viđala i kasnije, i to u stanu u Foči, gdje je bila zatočena sa drugim djevojkama.

Dragoljub Kunarac Žaga, koji je svjedokinju M. u grupi sa pet djevojaka odveo iz škole u Kalinoviku, predstavio je tu novinarku kao svoju ljubavnicu, rekla je M.

Početkom avgusta, zajedno sa četiri maloljetnice i jednom trudnicom, M. je premještena u stan u Foči. Na putu do stana, Neđo Samardžić je odveo jednu od djevojaka.

M. je, u noći kada je dovedena, iz stana izveo vojnik koji joj se predstavio kao Ranko Radulović iz Crne Gore, dobrovoljac u jedinici Dragoljuba Kunarca. Radulović ju je prvi silovao.

“Tražio je da se skinem. Pitala sam ga zašto i rekla da imam 16 godina. On se naljutio… Skinuo me je i silovao… Bila sam krvava po cijelom tijelu. Primjetila sam da imam posjekotine na rukama. Rekao mi je da mi je bolje da me je on odveo nego da me je silovala veća grupa vojnika”, rekla je svjedokinja M.

Nakon Radulovića, silovao ju je muškarac kojeg je identifikovala po nadimku Vojvoda.

“Bio je stariji čovjek. Odveo me i rekao da će me štititi kao otac… Stavio mi je nož pod grlo, skinuo pantole i rekao da se skinem. On mi je nanio najviše boli. Silovao me oralno, vaginalno i analno. Bila sam sva oduzeta”, ispričala je M.

Potom je odvedena, sa grupom djevojaka, u Karaman-kuću i dodjeljenja Radovanu Stankoviću. U kući je bio i Neđo Samardžić.

“Mi nismo imali osjećaj da smo ljudska bića. Tretirali su nas kao roblje”, rekla je M., dodajući da je svaka djevojka u kući bila dodjeljena jednom od vojnika koji su tu živjeli, izuzev 12-godišnje A.B., koja je bila “na raspologanju”, što znači da su vojnici koji su dolazili mogli da joj rade šta su željeli, pojasnila je svjedokinja.

U junu 1993. izvedena je iz Karaman-kuće i došla je u posjed Janka Janjića Tute, za kojim je poslije rata Haški tribunal raspisao potjernicu, a koji je ubijen je 2000., pri pokušaju hapšenja.

Janjić ju je držao kao svoju seksualnu robinju sve do jula 1993. Živjeli su u nekoliko stanova u Foči, stalno ju je prisiljavao na seks i davao joj da konzumira drogu.

“U to vrijeme sam bila potpuno ravnodušna. Bilo mi je svejedno da li ću ostati živa”, rekla je M.

U julu 1993. Janjić ju je oslobodio, pa je putem Komisije za razmjene, preko Srbije, dovedena prvo na Pale, gdje je provela nekoliko dana “u stanu nekog novinara”, potom prebačena u kasarnu u Lukavicu, gdje je bila “zatvorena u sobu sa rešetkama”, i na kraju u zatvor Kula, odakle je razmjenjena 26. oktobra 1993.

Neđo Samardžić _ 001

Svjedokinja pod pseudonimom J. iskaz je dala tužilaštvu u Sarajevu u novembru 2005.

Takođe je bila zatočenica u Karaman-kući i tada je ponovila navode kako je Neđo Samardžić bio jedan od vojnika koji su bili u kući i imao moć da izdaje naređenja.

U iskazu nije rekla da ju je Samardžić silovao, ali jeste svjedočila o tome kako je druge djevojke seksualno zlostavljao.

IZVOR: BIRN ČETVRTAK, 30.11.2006.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Podsjetnik : Zločin u Miljevini, 9. juna 1992.

[DOSSIER FOČA] Da nikada ne zaboravimo : Piši, pričaj, opominji…
Podsjetnik : Zločin u Miljevini

Iz Miljevine, 9. juna 1992. sve muškarce odveli i nikad se niko nije pojavio…
Svi šute godinama…

 

Zločin u Miljevini
https://focanskidani.wordpress.com/2017/01/10/zlocin-u-miljevini/

Istražitelji će ponovo pretražiti više lokacija u istočnoj Bosni
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/08/istrazitelji-ce-ponovo-pretraziti-vise-lokacija-u-istocnoj-bosni/

Foča 1992. : SVJEDOČENJA
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/05/foca-1992-svjedocenja/comment-page-1/

Zločin u Miljevini

Zločin u Miljevini - komentar

I moj je Babo nestao u Miljevini nikad ni traga ni glasa,tuga zaloano😢
Mustafa Fisovic

I moj babo je odveden 11.06.1992.

– I moj babo je odveden 11.06.1992.jos nikad ga nisam pronasao, odveli ga cafirska pogan.
kaže ASIM.

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : STRADANJE PORODICE ŠORO 1992. U FOČI

STRADANJE PORODICE ŠORO 1992. U FOČI _ 002

STRADANJE PORODICE ŠORO 1992. U FOČI

Pemba Šoro i njen sin Kenan su ubijeni u Čohodor Mahali u njenoj kući sa još četiri žene. Pembin muž, Suljo Šoro ubijen je u zloglasnom KP Domu.
Veliki zločin se desio i nad ostalim članovima porodice Šoro. Na Vrantegovima, iznad Čohodor Mahale, u avgustu 1992. ubijen je Edhem Šoro, njegova žena i njihov sin Osman. Žena od Ševala Šora i njihove tri kćerke ( 6, 8 i 10 godina stare) – svi oni su ubijeni u kući i zapaljeni. Pronađeni i identifikovani su svi, sem Ševala Šora koji je nestao iz zloglasnog KP Doma.

To je stradanje porodice Šoro.
Edhem, njegova tri sina, tri snahe i četvoro unučadi. Jedini preživjeli je Kemal Šoro. Za ove zločine nikad niko nije optužen. Tuga…tuga…Fočanska je tuga pregolema…

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA _ 001

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA _ 002

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[ SVJEDOČENJA ] ŽRTVA IZ FOČE: “UZELI SU MOJU SREĆU”

1
Objavio:Sense tribunal,30.09.2013.

“Htjeli su da nas pobiju i duhovno unište, jer za ženu koja je silovana više nema lijeka, nikad se oprati ne mogu, nikad. Borim se, ali moj život je uništen, ubili su mi majku i brata, najdraže ljude u mom životu, uzeli su moju sreću, a bila sam prije rata presretna da se riječima ne može opisati”.

Svjedočeći uz mjere zaštite na suđenju Ratku Mladiću, bošnjakinja iz Foče opisala kako je tokom 1992. godine mjesecima držana u više zatočeničkih centara gde je zajedno sa brojnim drugim ženama silovana i na različite druge načine mučena i ponižavana
Svjedokinja koja je danas na suđenju Ratku Mladiću dala iskaz pod punim mjerama zaštite i sa pseudonimom RM-70 opisala je golgotu koju je prošla kao zatočenica srpske vojske i policije tokom rata u BiH. Na početku zasjedanja u dokaze je uvedena njena izjava timu optužbe iz novembra 1995. godine, kao i dijelovi iskaza sa jednog od prethodnih haških suđenja čiji je sažetak danas pročitala tužiteljica Markus/Marcus.
U sažetku se navodi da je svjedokinja zajedno sa tridesetak bosanskih Muslimana uhapšena u Foči početkom jula 1992. godine od strane srpske vojske. Njih deset je ubrzo ubijeno, a ostali su odvedeni u zatočenički objekat u motelu Buk Bijela, gde su seksualno i na druge načine zlostavljani. Potom su žene i djevojke odvedene u srednju školu u Foči, gdje su svakodnevno silovane i mučene, a isti obrazac nasilja nastavio se i nakon premještanja u sportsku halu “Partizan”. Konačno, svjedokinja je odvedena u zloglasnu Karamanovu kuću u Foči gde je držana od početka avgusta do kraja oktobra 1992. godine. Za to vrijeme su ona i druge zatočenice trpjele grupna silovanja i druge oblike torture, da bi odatle uz pomoć dva srpska vojnika pobjegla u Crnu Goru. Svi zatočenički centri kroz koje je prošla navode se u optužnici protiv Ratka Mladića.
Veći dio njenog iskaza, prije svega onaj koji se odnosi na zločine koje je preživjela, održan je na dijelovima zasedanja zatvorenim za javnost. Na javnim sjednicama se moglo čuti da su među silovateljima bili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba Pero Elez, Gojko Janković, Dragan Zelenović i Janko Janjić, a da je lokalni nastavnik Milorad Cicmil jednom prilikom svjedokinji prijetio da će joj odsjeći ruku jer nije umjela da se prekrsti kad joj je bilo naređeno.
Svjedokinja je tokom iskaza rekla da je sa njom u zatočeništvu u Karamanovoj kući bila i 12-godišnja Almira Bektović, a na pitanje da li zna šta se sa njom kasnije desilo, rekla je da je nakon rastanka nikada više nije vidjela. Čula je, kaže, da je Almira prodata nekom Crnogorcu za 200 njemačkih maraka.
Upitana šta je bila svrha seksualnog i drugog zlostavljanja fočanskih žena i djevojčica, svjedokinja RM-70 je kroz suze i u jednom dahu rekla: “Htjeli su da nas pobiju i duhovno unište, jer za ženu koja je silovana više nema lijeka, nikad se oprati ne mogu, nikad. Borim se, ali moj život je uništen, ubili su mi majku i brata, najdraže ljude u mom životu, uzeli su moju sreću, a bila sam prije rata presretna da se riječima ne može opisati”.
I pored svega, kaže da ne mrzi Srbe jer među njima ima dobrih ljudi koji, nažalost, “nisu mogli ništa učiniti” da zašite svoje bošnjačke komšije. U kratkom unakrsnom ispitivanju potvrdila je da su je iz zatočeništva spasila dva srpska vojnika i da im je zbog toga zahvalna do groba.
Svjedokinja se do danas nije vratila u svoj predratni dom i kaže da u selu sada živi samo jedan Bošnjak, a da se bivši srpski susjedi bore sa teškim siromaštvom. Iskaz je zaključila slijedećim rečima: “Danas bi naše komšije Srbi bili srećni da se mi vratimo, da živimo sa njima ponovo, jer kažu da kako smo mi otišli, njima je nafaka otišla. Oni nemaju ništa, siromašni su, jako su siromašni. Jednostavno mi je žao kad ih vidim takve”.

HAG/DEN HAAG | 30.09.2013.
Sense tribunal

3

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FOČA 1992.] ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI : Mučenja i batinanja u KP Domu Foča

Most Stradanja 4

5.33  Ne zna se koliko je mučenih i pretučenih zatočenika umrlo u tim incidentima. Neki od onih koji su preživjeli batinanje ubijeni su iz vatrenog oružja ili su u samicama podlegli povredama. Batinanja i mučenja prouzrokovala su smrt zatočenika čija se imena nalaze u Prilogu C ove optužnice, kao i nepoznatog broja drugih neidentifikovanih zatočenika.
Broj Ime
1. Alija Altoka
2. Salem Bičo
3. Abdurahman Čankušić
4. Refik Čankušić
5. Enko Čedić
6. Juso Džamalija
7. Kemal Dželilović
8. Ramo Džendušić
9. Adil Granov
10. Nail Hodžić
11. Mate Ivančić
12. Esad Kiselica
13. Halim Konjo
14. Adil Krajčin
15. Mustafa Kuloglija
16. Fuad Mandžo
17. Krunoslav Marinović
18. Omer Mujezinović
19. Nurko Nišić
20. Hamid Ramović
21. Husein Rikalo
22. Mithat Rikalo
23. Zaim Rikalo
24. Ševal Šoro
25. Kemal Tulek
26. Enes Uzunović
27. Džemal Vahida
28. Munib Veiz
29. Zulfo Veiz

5.29 U najmanje dva navrata u periodu od maja do jula 1992., stražari u KP domu i vojni policajci mučili su i tukli zatočenike Vahida Džemala, bivšeg policajca, Enesa Uzunovića, člana SDA, A.S. i E.C. Prilikom mučenja i batinanja A.S. su slomljena tri rebra, a Džemalu Vahidi je slomljena vilica i izgubio je nekoliko zuba. E.C. su slomljena tri prsta na ruci i tijelo mu je bilo puno modrica. Nakon batinanja, žrtve su nekoliko dana držane u samici a zatim vraćane u ćelije s teškim povedama. Enez Uzunović i Džemal Vahida su kasnije ubijeni, kako je opisano u stavu 5.32; A.S. i E.C. se vode kao nestali.
5.27 U junu ili julu 1992., stražari KP doma su najmanje dvaput surovo pretukli Nurku Nisića, bivšeg referenta u opštinskoj upravi i člana SDA, Zulfu Veiza i Salema Biču, bivše policajce, i Hrvata Krunoslava Marinovića, novinara, koje su u modricama, krvave i teško povrijeđene, vratili u ćelije.
5.24 U periodu od aprila do augusta 1992., nepoznati stražari u KP domu nekoliko puta su surovo pretukli Hasima Glušca. Zbog tih batinanja i surovih životnih uslova ozbiljno su mu oštećena pluća.
5.25 Nepoznatog datuma u maju ili junu 1992., stražari KP doma su prilikom ispitivanja surovo pretukli Ibrahima Sandala i vratili ga u ćeliju s teškim povredama.
5.10 Nepoznatog datuma u julu 1992., dok se zatočenik P. (“Pace”) postrojavao ispred kantine, pretukao ga je stražar Predrag Stefanović.

Zloglasni KP Dom

Tekst preuzet iz Druge izmijenjene optužnice u predmetu Krnojelac (IT-97-25) od 2. marta 2000. kojeg u nastavku donosimo u cijelosti.

– vidi link : Predmet Krnojelac (IT-97-25) – Druga izmijenjena optuznica
http://www.icty.org/x/cases/krnojelac/ind/bcs/krn-2ai000303b.htm

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. - 2018.

MEĐUNARODNI KRIVIČNI SUD ZA BIVŠU JUGOSLAVIJU

PREDMET BR. IT-97-25-I

 

TUŽILAC MEĐUNARODNOG SUDA
PROTIV
MILORADA KRNOJELCA
zvanog “Mićo”
DRUGA IZMIJENJENA OPTUŽNICA

Tužilac Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, u skladu s ovlaštenjem iz člana 18 Statuta Međunarodnog suda, optužuje:

MILORADA KRNOJELCA

za ZLOČINE PROTIV ČOVJEČNOSTI, TEŠKE POVREDE ŽENEVSKIH KONVENCIJA (DALJE U TEKSTU: TEŠKE POVREDE) KRŠENJA RATNIH ZAKONA I OBIČAJA kako slijedi:

 

OSNOVNI PODACI

1.1 Grad i opština Foča nalaze se jugoistočno od Sarajeva, u Bosni i Hercegovini, blizu granice sa Srbijom i Crnom Gorom. Prema popisu iz 1991. godine, od 40.513 stanovnika, u Foči je bilo 51.6% Muslimana, 45.3% Srba i 3.1% ostalih nacionalnosti. Dana 7. aprila 1992. srpske vojne jedinice u kojima su se nalazili i bosanski Srbi, kao i građani srpskog porijekla iz drugih dijelova bivše Jugoslavije, započele su okupaciju grada Foče, koji je u potpunosti zauzet 16. ili 17. aprila 1992. Okolna sela bila su pod opsadom do sredine jula 1992.

  1. Čim su srpske snage zauzele dijelove grada Foče, vojna policija, u pratnji vojnika mještana i vojnika iz drugih krajeva, počela je hapsiti Muslimane i ostale stanovnike koji nisu bili Srbi. Srpske vlasti nastavile su da sakupljaju i hapse Muslimane, mještane okolnih sela u opštini, do sredine jula 1992. Srpske vlasti odvajale su muškarce od žena i protivpravno pritvarale hiljade Muslimana i ostalih ne-Srba, uključujući intelektualce, ljekare i novinare. Kazneno-popravni dom (KP dom) u Foči, jedan od najvećih zatvora u bivšoj Jugoslaviji, postao je glavni zatočenički objekat za muškarce. Počev od ili otprilike 14. aprila 1992., srpske civilne i vojne vlasti počele su koristiti zatvor za pritvaranje Muslimana i ostalih ne-Srba, uglavnom muškaraca, kao i nekolicine Srba koji su pokušali da izbjegnu vojnu obavezu. Zatočeni Srbi držani su odvojeno od nesrpskih zatočenika. Zbog neprekidnih hapšenja, zatvor je tokom prvih mjeseci bio pretrpan, a maksimalan broj zatočenika bio je preko 760. Do kraja 1992., prosječan broj zatočenika iznosio je oko 600. Većina zatočenika razmijenjena je ili puštena tokom 1992. i 1993., ali je KP dom i dalje korišten kao zatočenički objekat do 5. oktobra 1994.

1.3 Većina, ako ne i svi zatočenici, bili su civili koji nisu optuženi ni za kakvo krivično djelo, uglavnom muškarci, Muslimani, stari od 16 do 80 godina, uključujući i mentalno zaostale, hendikepirane i teško bolesne osobe.

1.4 Zatvorski kompleks bio je okružen tri metra visokim zidom, na kojem se nalazila bodljikava žica, i osmatračnicama na kojima su bili postavljeni mitraljezi. Unutrašnji krug bio je miniran. Vojnici i zatvorski stražari posmatrali su zatočenike sa osmatračnica i redovno patrolirali kompleksom. Zatočenici su bili smješteni u četverospratnici koja se sastojala od zatvoreničkih ćelija i samica, veličine 3 x 3 metra. Unutar zatvorskog kompleksa nalazila se i upravna zgrada, radionice i tvornica namještaja.
OPTUŽENI

2.1 MILORAD KRNOJELAC, zvani Mićo, sin Bogdana, rođen 25. jula 1940. u selu Birotići kraj Foče, stalno nastanjen u Foči. Prije rata bio je nastavnik. U JNA (Jugoslovenska narodna armija) je imao čin kapetana I klase. Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC bio je upravnik KP doma.


NADREĐENOST

3.1 Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC bio je upravnik KP doma i nalazio se u nadređenom položaju u odnosu na sve u logoru. Kao upravnik KP doma, MILORAD KRNOJELAC bio je odgovoran za funkcionisanje KP doma kao zatočeničkog logora. MILORAD KRNOJELAC imao je ovlaštenja i dužnosti primjerene njegovom nadređenom položaju. On je dnevno izdavao naređenja i nadzirao osoblje zatvora. On je održavao vezu sa vojnim i političkim vlastima izvan zatvora. MILORAD KRNOJELAC je prisustvovao dovođenju zatočenika, pojavljivao se prilikom batinanja i lično kontaktirao sa nekim zatočenicima.
OPŠTI NAVODI OPTUŽNICE

4.1 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, u Republici Bosni i Hercegovini, na teritoriji bivše Jugoslavije, trajalo je stanje međunarodnog oružanog sukoba i djelimične okupacije.

4.2 Sva djela ili propusti navedeni kao teške povrede Ženevskih konvencija iz 1949. i kažnjivi prema članu 2 Statuta Međunarodnog suda dogodili su se za vrijeme tog oružanog sukoba i djelimične okupacije.

4.3 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, zatočenici u KP domu koji se pominju u optužbama, bili su lica zaštićena Ženevskim konvencijama iz 1949.

4.4 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, optuženi je bio dužan da se pridržava ratnih zakona i običaja.

4.5 Sva djela i propusti navedeni u ovoj optužnici dogodili su se u razdoblju od aprila 1992. do augusta 1993., osim ako nije drugačije navedeno.

4.6 U svakoj tački optužnice kojom se tereti za mučenje, neko službeno lice ili lice koje je imalo to svojstvo izvršilo je ili podstaklo da se izvrši djelo ili je djelo počinjeno uz njegovu saglasnost ili pristanak, i to iz jednog od sljedećih razloga: da se dobije informacija ili priznanje od žrtve ili trećeg lica; da se žrtva kazni za djelo koje je počinila ili za koje je osumnjičena žrtva ili treće lice; da se zastraši ili prisili žrtva ili treće lice; i/ili iz bilo kojeg razloga zasnovanog na diskriminaciji bilo koje vrste.

4.7 U svakoj tački optužnice kojom se tereti za zločine protiv čovječnosti, djela i propusti bili su dio rasprostranjenog, masovnog ili sistematskog napada na civilno stanovništvo, konkretno muslimansko i hrvatsko stanovništvo u opštini Foča.

4.8 Svjedoci i žrtve u ovoj optužnici identifikovani su šifrovanim imenima ili pseudonimima, kao FWS-137, ili inicijalima kao E.G.

4.9 Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC snosi individualnu odgovornost za krivična djela kojima ga tereti ova optužnica shodno članu 7(1) Statuta Međunarodnog suda. Individualna krivična odgovornost obuhvata izvršavanje, planiranje, podsticanje, naređivanje ili pomaganje i podržavanje planiranja, pripreme ili izvršavanja nekog od dolje navedenih djela ili propusta.

4.10 MILORAD KRNOJELAC takođe, ili alternativno, snosi krivičnu odgovornost nadređenog za djela svojih potčinjenih, shodno članu 7(3) Statuta Međunarodnog suda. Komandna krivična odgovornost jeste odgovornost nadređenog lica za djela njegovih podređenih ako je to nadređeno lice znalo ili je imalo razloga da zna da će njegovi podređeni počiniti ta djela ili da su ih već počinili, a nadređeni nije poduzeo potrebne i razumne mjere da spriječi dalje vršenje takvih djela ili da kazni podređene.
OPTUŽBE

TAČKA 1
(Progoni)

5.1 Dok je, od aprila 1992. do augusta 1993., bio upravnik KP doma u Foči, MILORAD KRNOJELAC je, zajedno sa stražarima KP doma pod njegovim zapovjedništvom i sa zajedničkom namjerom kao stražari i vojnici navedeni na drugim mjestima u ovoj optužnici, proganjao Muslimane i druge muškarce, civile koji nisu bili srpskog porijekla, zatočene u KP domu na rasnoj, političkoj i vjerskoj osnovi.

U okviru tih progona, MILORAD KRNOJELAC učestvovao je ili pomagao i podržavao izvršavanje zajedničkog plana koji je obuhvatao sljedeće:

  • dugotrajno i rutinsko zatvaranje i zatočavanje Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi iz opštine Foča i okolice u KP domu;
  • višekratno mučenje i batinanje Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi, zatočenih u KP domu;
  • brojna ubistva Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi, zatočenih u KP domu;
  • čest i dugotrajan prisilni rad Muslimana i drugih muškaraca, civila koji nisu bili Srbi, zatočenih u KP domu; i
  • uvođenje i održavanje nehumanih uslova u zatočeničkom objektu KP

doma u kojima su morali živjeti Muslimani i drugi muškarci, civili koji nisu bili Srbi, zatočeni u KP domu.

MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u dugotrajnom i rutinskom zatočavanju nesrpskih civila pod nehumanim uslovima time što je obezbjeđivao zatočeničke objekte, time što se nalazio na mjestu upravnika logora i time što je uveo životne uslove za koje je bilo karakteristično nehumano postupanje, pretrpanost objekata, izgladnjivanje, prisilni rad i stalno fizičko i psihičko maltretiranje.

Sporazumno sa ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je uveo sistem mučenja i batinanja gdje su stražari zatočenike izvodili iz ćelija i odvodili ih u prostorije za ispitivanje, te obezbjeđivao prostorije gdje su se odvijala ta dnevna ispitivanja i batinanja. U dogovoru sa političkim ili vojnim liderima i ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je pripremao spiskove zatočenika za dodatna batinanja tokom noćnih ispitivanja i uspostavio dnevnu rutinu tih batinanja. U dogovoru sa ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je naređivao stražarima da tuku zatočenike, čak i za sitna kršenja zatvorskih pravila; zajedno sa potčinjenima podvrgavao je druge zatvorenike kolektivnoj kazni; u dogovoru s ostalim rukovodećim osobljem zatvora učestvovao je u batinanju zatočenika tako što je naredio kažnjavanje na taj način. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u batinjanju zatočenika time što je dozvoljavao pripadnicima srpske vojske da uđu u zatvor i da napadaju zatočenike kad god su to htjeli i time što je svoje stražare upućivao da vojnike vode do ćelija i biraju zatočenike koje će tući; podsticao je i odobravao zlostavljanja od strane stražara.

MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u batinanjima i ubistvima nesrpskih zatočenika, civila, time što je izdavao naređenja i nadgledao postupke svojih stražara i omogućavao vojnim licima pristup zatočenicima u te svrhe.

U dogovoru sa ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC formirao je i isprva nadzirao grupu radnika koju je činilo oko 70 zatočenika – kvalifikovanih radnika. Većina ovih zatočenika držana je u pritvoru od ljeta 1992. do 5. oktobra 1994. prvenstveno u svrhu prisilnog rada.

Osim toga, MILORAD KRNOJELAC pomagao je da se deportuje ili protjera većina Muslimana i ostalih muškaraca nesrpskog porijekla iz opštine Foča, izdvajajući zatočenike iz KP doma za deportaciju u Crnu Goru.

5.3 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavu 5.2, MILORAD KRNOJELACpočinio je:

Tačka 1: ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5 (h) (progoni na političkoj, rasnoj i/ili vjerskoj osnovi) Statuta Međunarodnog suda.

TAČKE 2-7
(Mučenja i batinanja)

Batinanja po dolasku u zatvorsko dvorište

U periodu od aprila do decembra 1992, u prisustvu redovnog zatvorskog osoblja, zatvorski stražari ili vojnici su u zatvorskom dvorištu, po dolasku zatočenika u zatvor-logor u KP domu tukli zatočenike, među kojima su se nalazili FWS-71, FWS-46 i drugi zatočeni muškarci, Muslimani, čiji je identitet nepoznat (dalje u tekstu: neidentifikovani), kao što je opisano u stavovima 5.5 i 5.6.MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima time što je vojnicima omogućio pristup zatočenicima a stražare uputio da se ne miješaju. Takođe je podsticao i odobravao zlostavljanje od strane stražara.

5.5 Dana 25. maja 1992., u grupi od 21 zatočenika koji su mahom bili iz Foče i uhapšeni u Crnoj Gori, u KP dom je stigao FWS-71. Po dolasku u KP dom, vojnici su ih postrojili uza zid zatvora sa rukama iznad glave, a zatim su ih tukli i udarali nogama i kundacima.

5.6 Dana 1. juna 1992., u KP dom su prebačeni FWS-46 i 47 drugih muškaraca iz Jeleča koji su bili zarobljeni u Kalinoviku i privremeno zatočeni u Bileći. Po dolasku u KP dom, stražari su ih pretukli.

Batinanja oko kantine

5.7 Između maja i decembra 1992., stražari u KP domu i srpski vojnici izvan KP doma zlostavljali su zatočenike na odlasku ili povratku iz kantine i za vrijeme obroka, kao što je opisano u stavovima 5.8 do 5.13. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima tako što je vojnicima omogućio pristup zatočenicima a stražare uputio da se ne miješaju. Takođe je podsticao i odobravao zlostavljanje od strane stražara.

5.8 Nepoznatog datuma u augustu 1992., sedmorica ili osmorica nepoznatih vojnih policajaca iz Trebinja ušli su u zatvor i prišli grupi neidentifikovanih zatočenika koji su se vraćali iz kantine. Vojni policajci su teško pretukli ove zatočenike, u prisustvu nekolicine stražara čiji identitet nije poznat. U početku, stražari su ovo promatrali bez uplitanja. Komandir straže intervenisao je tek kada su ljudi iz Trebinja uperili oružje na zatočenike u namjeri da ih ubiju.

5.9 Nepoznatog datuma u junu 1992., zatočenik E.G., invalid u ruku i nogu koji uz to ima i epilepsiju, žalio se na male obroke. Trojica neidentifikovanih stražara su ga zbog toga pretukla rukama i nogama.

5.10 Nepoznatog datuma u julu 1992., dok se zatočenik P. (“Pace”) postrojavao ispred kantine, pretukao ga je stražar Predrag Stefanović.

5.11 U više navrata između aprila i decembra 1992., nepoznati vojnici izvan KP doma prilazili su zatočeniku FWS-137, koji je odlazio ili se vraćao iz kantine zajedno sa grupom neidentifikovanih zatočenika, i zlostavljali njega i druge zatočenike, dok su stražari, čiji identitet nije poznat, ovo posmatrali bez uplitanja.

5.12 Nepoznatog datuma krajem oktobra ili početkom novembra 1992., nepoznati vojnici iz Nevesinja su, u prisustvu neidentifikovanih stražara, zlostavljali zatočenike FWS-214 i FWS-113 kad su izašli iz kantine.

5.13 Dana 30. oktobra 1992., za vrijeme ručka, trojica ili četvorica nepoznatih vojnika koji su dolazili izvan KP doma zlostavljala su FWS-215 i druge zatočenike koji su stajali ispred kantine a čiji identitet nije poznat. Vojnici su zatočenike desetak minuta udarali kundacima i nogama, u prisustvu neidentifikovanih stražara koji su ovo gledali bez uplitanja.

Nasumična batinanja

5.14 Za vrijeme zatočeništva, stražari ili vojnici koji su dolazili izvan KP doma su, nasumice i iznenada, iz nepoznatih razloga tukli zatočenike. Pripadnici mjesnih vojnih i paravojnih jedinica dolazili bi u zatvor obično uveče ili po noći. Zatvorski stražari vodili su vojnike do raznih ćelija da odaberu zatočenike koje će tući. Ova batinanja opisana su u stavovima 5.15 i 5.16 i u Prilogu A ove optužnice. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima time što je dozvoljavao pripadnicima srpske vojske da ulaze u zatvor i zlostavljaju zatočenike kad god požele, i time što je upućivao stražare da vojnike odvode do raznih ćelija i biraju zatočenike za batinanja.

5.15 Dana 10. juna 1992., jedan srpski vojnik koji je došao izvan KP doma surovo je pretukao zatočenika Z.B. Nakon batinanja, proveo je oko mjesec dana zatvoren u samici. Z.B. je od ovog batinanja izgubio sluh.

5.16 Dana 11. jula 1992., dvojica stražara prozvali su iz ćelije zatočenika FWS-71, odveli ga do samica u zatočeničkoj zgradi i tukli ga dvadesetak minuta raznim predmetima dok se FWS-71 nije onesvijestio. Kada je FWS-71 došao k svijesti u svojoj ćeliji, imao je modrice po cijelom tijelu.

Mučenja i batinanja kao kazna

5.17 MILORAD KRNOJELAC, u dogovoru sa drugim rukovodećim osobljem zatvora, naređivao je stražarima da tuku zatočenike čak i za sitna kršenja zatvorskih pravila, kako je opisano u stavovima 5.18 do 5.21.

5.18 Zatočenik FWS-54 bio je zadužen za raspodjelu hrane zatočenicima. Kad mu je povjeravan ovaj zadatak, upozoren je da nijednom zatočeniku ne smije dati više hrane. Dana 8. augusta 1992., FWS-54 je jednom zatočeniku dao još jednu krišku hljeba. Za kaznu, jedan stražar je svjedoka izudarao nogama i pendrekom i zatvorio ga u samicu. FWS-54 je pušten nakon četiri dana.

5.19 Nepoznatog datuma u ljeto 1992., stražar Dragomir Obrenović (zvani Dragan i Obren) za kaznu je pretukao zatočenike A.M., F.M., H.T., i S. zato što su jedan drugom slali poruke.

5.20 Nepoznatog datuma u aprilu ili maju 1993., oko 06:00 sati ujutru, stražari Dragomir Obrenović (zvani Dragan i Obren) i Zoran Matović prozvali su zatočenike FWS-71, FWS-76, I.I. i D.C. iz njihovih soba i odveli ih u samice u zatočeničkom objektu. Ti stražari su u hodniku premlatili zatočenike za kaznu što su prethodnog dana krali hljeb iz kantine.

5.21 U junu, julu ili augustu 1993., nakon pokušaja bjekstva zatočenika E.Z., koji je radio u mašinskoj radionici u KP domu, MILORAD KRNOJELAC i njegovi podređeni podvrgli su ostale zatočenike kolektivnom kažnjavanju. U dogovoru sa ostalim rukovodećim osobljem logora, MILORAD KRNOJELAC je u tome učestvovao time što je naredio kažnjavanje. Od početka zatočeništva, zatočenicima je zaprijećeno smrću ako neko pokuša da pobjegne. U znak kolektivne kazne nakon bjekstva E.Z., svim zatočenicima u KP domu prepolovljeni su obroci u trajanju od najmanje deset dana. FWS-73, FWS-110, FWS-144, FWS-210 i još desetak drugih zatočenika koji su radili zajedno sa odbjeglim, kao i dežurni zatočenik u sobi odbjeglog, odvedeni su u upravnu zgradu gdje ih je u prisustvu MILORADA KRNOJELCA surovo pretuklo desetak pripadnika zatvorskog osobljaFWS-73 su oko pet minuta tukli i udarali nogama uglavnom u predjelu donjeg dijela stomaka. FWS-110 su tako jako udarali nogama da je izgubio svijest. Kao dodatna kazna, FWS-73, FWS-110, FWS-144, FWS-210 i neki drugi neidentifikovani zatočenici zatvoreni su u samicu, u različitom trajanju, do 15 dana.

Mučenje i batinanja za vrijeme ispitivanja

5.22 Policajci mjesne i vojne policije, u dogovoru sa zatvorskim vlastima, su po dolasku u KP dom ispitivali zatočenike. U dogovoru s ostalim rukovodećim osobljem zatvora, MILORAD KRNOJELAC je uveo praksu po kojoj su stražari izvodili zatočenike iz ćelija i dovodili ih u sobe za ispitivanje. To ispitivanje, koje se vršilo po danu, održavalo se u kancelarijama koje je takođe obezbjeđivao MILORAD KRNOJELAC. Ispitivanje se svodilo na to da li je zatočenik član SDA (Stranke demokratske akcije), da li posjeduje oružje i da li se borio protiv srpskih snaga. Za vrijeme ili poslije ispitivanja, stražari i policija često bi tukli zatočenike kako je opisano u stavovima 5.23 do 5.25. MILORAD KRNOJELAC je pomagao i na drugi način podržavao ova batinanjima time što je mjesnoj i vojnoj policiji omogućavao pristup zatočenicima i time što je podsticao i odobravao postupke svojih stražara.

5.23 Dana 24. maja 1992., vojna policija uhapsila je FWS-03 i H.D., članove SDA, i njihovog komšiju H.S. i odvela ih u KP dom. U KP domu ih je istog dana ispitivalo pet ili šest vojnih policajaca. Policajci su svu trojicu tukli za vrijeme ispitivanja kako bi ih prisilili na priznanje. Tukli su ih tako surovo da se H.S. dvaput onesvijestio.

5.24 U periodu od aprila do augusta 1992., nepoznati stražari u KP domu nekoliko puta su surovo pretukli Hasima Glušca. Zbog tih batinanja i surovih životnih uslova ozbiljno su mu oštećena pluća.

5.25 Nepoznatog datuma u maju ili junu 1992., stražari KP doma su prilikom ispitivanja surovo pretukli Ibrahima Sandala i vratili ga u ćeliju s teškim povredama.

5.26 Od aprila do jula 1992., MILORAD KRNOJELAC, u dogovoru sa političkim vođama ili vojnim komandantima i drugim rukovodećim osobljem zatvora, pripremao je liste zatočenika koje treba dodatno tući tokom noćnih ispitivanja i uveo je dnevnu rutinu za ova batinanja. Odabrani zatočenici bili su uglavnom viđeniji stanovnici Foče, za koje se sumnjalo da prilikom redovnog ispitivanja po danu nisu rekli istinu, koji su optuženi da posjeduju oružje ili koji su bili članovi SDA. Skoro svako veče tokom tog perioda, takvi spiskovi dostavljani su stražarima, koji su zatočenike zatim odvodili u upravnu zgradu na dodatno ispitivanje i batinanje. Komandir straže je obično prisustvovao odabiranju zatočenika. Ponekad bi sa popisa čitao imena odabranih zatočenika. Zatim su zatočenici odvođeni u upravnu zgradu gdje bi ih tukli zatvorski stražari ili vojnici kojima je MILORAD KRNOJELAC dozvolio da uđu u zatvor i tuku zatočenike. Stražari i vojnici su zatočenike zlostavljali svim vrstama oružja uključujući palice, kundake, noževe i alatke. Neki od zatočenika vratili su se u svoje sobe teško povrijeđeni. Neki od zatočenika nekoliko puta su izdvajani za batinanje. Veliki broj izdvojenih zatočenika sa batinanja se nikada nije vratio i još se vode kao nestali. Ovi incidenti detaljnije su opisani u stavovima 5.27 do 5.29 i u Prilogu B ove optužnice.

5.27 U junu ili julu 1992., stražari KP doma su najmanje dvaput surovo pretukli Nurku Nisića, bivšeg referenta u opštinskoj upravi i člana SDA, Zulfu Veiza i Salema Biču, bivše policajce, i Hrvata Krunoslava Marinovića, novinara, koje su u modricama, krvave i teško povrijeđene, vratili u ćelije.

5.28 U junu 1992., stražari KP doma mučili su i tukli zatočenika S.M. jer su ga zamijenili sa drugim zatočenikom čije ime se nalazilo na popisu zatočenika koji su odabrani za ispitivanje i mučenje. Počinioci su S.M. tukli i posjekli nožem. Prijetili su da će mu iskopati oko. Dok su ga tukli, pojavio se MILORAD KRNOJELAC koji je, uočivši grešku, naredio stražarima da prestanu tući S.M. Žrtva je vraćena u ćeliju, teško povrijeđena i oblivena krvlju.

5.29 U najmanje dva navrata u periodu od maja do jula 1992., stražari u KP domu i vojni policajci mučili su i tukli zatočenike Vahida Džemala, bivšeg policajca, Enesa Uzunovića, člana SDA, A.S. i E.C. Prilikom mučenja i batinanja A.S. su slomljena tri rebra, a Džemalu Vahidi je slomljena vilica i izgubio je nekoliko zuba. E.C. su slomljena tri prsta na ruci i tijelo mu je bilo puno modrica. Nakon batinanja, žrtve su nekoliko dana držane u samici a zatim vraćane u ćelije s teškim povedama. Enez Uzunović i Džemal Vahida su kasnije ubijeni, kako je opisano u stavu 5.32; A.S. i E.C. se vode kao nestali.

5.30 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.17 do 5.29, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 2:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(f) (mučenje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 3:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(b) (mučenje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 4:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (mučenje) Ženevskih konvencija.

5.31 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.4 do 5.29, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 5:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(i) (nečovječna djela) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 6:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(c) (namjerno nanošenje teške povrede tijelu ili zdravlju) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 7:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (surovo postupanje) Ženevskih konvencija.

 

TAČKE 8-10
(Hotimično lišavanje života i ubistvo)

5.32 Između juna i augusta 1992., MILORAD KRNOJELAC i stražari u KP domu koji su se nalazili pod njegovom kontrolom povećali su broj ispitivanja i batinanja. U tom razdoblju, stražari bi odabrali grupu zatočenika prema spiskovima koje bi dobili od zatvorskih vlasti i odvodili ih, jednog po jednog, u jednu prostoriju u upravnoj zgradi. U toj prostoriji bi stražari i vojnici, uključujući i pripadnike vojne policije, često lancima vezivali zatočenika raširenih ruku i nogu prije nego što bi ga počeli tući. Stražari i vojnici, uključujući i pripadnike vojne policije, bi svakog zatočenika udarali nogama, gumenim palicama, drškama od sjekire i pesnicama. Za vrijeme batinanja, stražari i vojnici, uključujući i pripadnike vojne policije, pitali bi zatočenika gdje je sakrio oružje ili šta zna o drugim licima. Ponekad bi stražari zatočenike nakon batinanja bacili na deku, zamotali ih i odvukli iz upravne zgrade. MILORAD KRNOJELAC učestvovao je u tim batinanjima i ubistvima time što je naređivao i nadzirao postupke stražara i omogućavao vojnom osoblju pristup zatočenicima u tu svrhu.

5.33 Ne zna se koliko je mučenih i pretučenih zatočenika umrlo u tim incidentima. Neki od onih koji su preživjeli batinanje ubijeni su iz vatrenog oružja ili su u samicama podlegli povredama. Batinanja i mučenja prouzrokovala su smrt zatočenika čija se imena nalaze u Prilogu C ove optužnice, kao i nepoznatog broja drugih neidentifikovanih zatočenika.

5.34 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.32 i 5.33, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 8:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(a) (ubistvo) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 9:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(a) (hotimično lišavanje života) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 10:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (ubistvo) Ženevskih konvencija.

TAČKE 11-15
(Protupravno zatočavanje, zatvaranje i nehumani uslovi u KP domu)

5.35 Počev od ili oko 14. aprila 1992. pa do 5. oktobra 1994., srpske civilne i vojne vlasti koristile su KP dom za zatvaranje Muslimana i ostalih ne-Srba, uglavnom muškaraca, uključujući i mentalno zaostale, hendikepirane i teško bolesne osobe. Iako je grad Foča konačno zauzet 16. ili 17. aprila 1992., a cijela opština Foča potpala pod kontrolu Srba bar od polovine jula 1992., KP dom je služio kao zatočenički objekat za civile Muslimane i ostale ne-Srbe do 5. oktobra 1994. Među pritvorenim licima nalazili su se intelektualci, ljekari, novinari i članovi SDA. Od aprila 1992. do augusta 1993., MILORAD KRNOJELAC je, svojim postupcima kao upravnik zatvora-logora, učestvovao u sprovođenju ovog protupravnog zatočavanja.

5.36 Uslovi u KP domu bili su surovi. Dok je od aprila 1992. do augusta 1993. MILORAD KRNOJELAC bio upravnik zatvora, životne uslove u logoru karakterisalo je nečovječno postupanje, prenatrpanost, izgladnjivanje, prisilni rad, kao i neprekidno fizičko i psihičko zlostavljanje.

5.37 Tokom zatočeništva, zatočenici su bili zaključani u ćelijama, osim kad bi ih postrojili i odvodili da jedu u kantinu ili na radnu obavezu. Poslije aprila 1992., ćelije su bile prenatrpane, bez dovoljno prostora za spavanje ili za održavanje lične higijene. Obroci za zatočenike bili su dovoljni tek za preživljavanje. Nisu imali odjeću za presvlačenje. U zimskom periodu nisu imali grijanje. Nisu dobijali odgovarajuću ljekarsku njegu. Zbog životnih uslova u KP domu mnogim zatočenicima uništeno je zdravlje. Zbog nedostatka odgovarajuće ljekarske njege, 40-godišnji zatočenik Enes Hadžić umro je u aprilu ili maju 1992. kada mu je pukao čir. Dodatni incidenti opisani su u Prilogu D ove optužnice.

5.38 Zatočenici su mogli čuti zvuke mučenja, batinanja i ubijanja koji su opisani u stavovima 5.4 do 5.33 ove optužnice. Posljedica toga bila je da su živjeli u stalnom strahu da su oni sljedeći na redu. Samice su korištene kao metod terora i prijetnji. Budući da su svi zatočenici živjeli u neprekidnom strahu, neki su postali suicidalni dok je druge obuzela totalna ravnodušnost prema onom što im se može dogoditi. Većina, ako ne i svi zatočenici patili su od depresije i još uvijek imaju fizičke i duhovne ožiljke od zatočeništva u KP domu. Ovi incidenti opisani su u Prilogu D ove optužnice.

5.39 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.35 do 5.38, optuženi MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 11:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(e) (zatvaranje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 12:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(g) (protupravno zatočavanje civila) Statuta Međunarodnog suda.

5.40 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u paragrafima 5.36 do 5.38, optuženiMILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 13:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(i) (nečovječna djela) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 14:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(c) (namjerno nanošenje teške patnje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 15:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno članom 3(1)(a) (surovo postupanje) Ženevskih konvencija.

 

TAČKE 16-18
(Porobljavanje)

5.41 Od maja 1992. do oktobra 1994. zatočenici su morali obavljati prisilni rad. MILORAD KRNOJELAC je u tim zločinačkim djelima učestvovao od maja 1992. do augusta 1993. U maju 1992., MILORAD KRNOJELAC odobrio je odluke da se pojedini zatočenici šalju na prisilni rad. U julu 1992., MILORAD KRNOJELAC, u dogovoru s ostalim rukovodećim osobljem zatvora, formirao je i počeo da nadgleda grupu radnika od najmanje 70 zatočenika – kvalifikovanih radnika. Većina tih ljudi bila je zatočena od ljeta 1992. do 5. oktobra 1994. a glavna svrha njihovog zatočenja bio je prisilni rad. Dodatne pojedinosti o prisilnom radu za vrijeme uprave MILORADA KRNOJELCA date su u stavovima 5.42 do 5.45. Imena zatočenika koji su morali ići na prisilni rad navedena su u Prilogu E ove optužnice.

5.42 Sve vrijeme na koje se odnosi ova optužnica, stražari su svakodnevno prozivali pripadnike ove grupe radnika i prisiljavali ih da rade u logoru i izvan njega od 07:00 sati do najmaje 15:00 ili 16:00 sati. Zatočenicima taj rad nije plaćan. Oni nisu radili dobrovoljno. Na rad su prisiljavani čak i bolesni i povrijeđeni zatočenici. Oni koji bi odbili da rade zatvarani su u samice. Za vrijeme rada, zatočenike su čuvali ili redovni zatvorski stražari ili srpski vojnici.

5.43 U samom zatvoru, zatočenici su morali da rade u kuhinji, u fabrici namještaja i u metalskoj i mašinskoj radionici. U radionici su zatočenici popravljali vojna vozila ili ukradene automobile.

5.44 Izvan zatvora, zatočenici su morali da obavljaju poljoprivredne radove na zatvorskoj ekonomiji Brioni, da rade u mlinovima i u rudniku Miljevina, a vođeni su i na razna mjesta u Foči da rasčišćavaju ruševine. Tokom zime 1992./1993. godine, zatočenici su morali da popravljaju kuću MILORADA KRNOJELCA, da montiraju bar u kući jednog od njegovih sinova i da opreme radnju jednog od njegovih sinova. Osoblje zatvora naređivalo je zatočenicima da pomažu srpskim vojnicima u pljačkanju muslimanskih kuća i džamija.

5.45 Zatočenici su odvođeni na rad na linijama fronta – da kopaju rovove ili grade kasarne. Negdje od juna do oktobra 1992., zatočenik FWS-141 morao je da vozi vojnike i materijal na linije fronta. Zatočenici FWS-109 i G.K. odvedeni su u policijsku stanicu u Kalinoviku da traže mine. Između septembra 1992. i marta 1993., zatočenici su najmanje osam puta morali voziti ispred srpskih konvoja radi otkrivanja mina. Tokom zime 1992./1993., grupa zatočenika iz KP doma, među kojima se nalazio i svjedok FWS-110, provela je najmanje deset dana na liniji fronta kod Previle gdje su ih odveli da sijeku drva i da ih nose u rovove. FWS-110 je morao polagati telefonske linije između rovova.

5.46 Svojim učešćem u djelima ili propustima opisanim u stavovima 5.41 do 5.45, MILORAD KRNOJELAC počinio je:

Tačka 16:
ZLOČIN PROTIV ČOVJEČNOSTI, kažnjiv prema članu 5(c) (porobljavanje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 17:
TEŠKU POVREDU, kažnjivu prema članu 2(b) (nečovječno postupanje) Statuta Međunarodnog suda;

Tačka 18:
KRŠENJE RATNIH ZAKONA I OBIČAJA, kažnjivo prema članu 3 Statuta Međunarodnog suda i utvrđeno Konvencijom o ropstvu i međunarodnim običajnim pravom (porobljavanje).

 

/potpis na originalu/
Carla Del Ponte
Tužilac

Dana 2. marta 2000.
U Hagu, Holandija

POVJERLJIVO
PRILOG C

Broj Ime
1. Alija Altoka
2. Salem Bičo
3. Abdurahman Čankušić
4. Refik Čankušić
5. Enko Čedić
6. Juso Džamalija
7. Kemal Dželilović
8. Ramo Džendušić
9. Adil Granov
10. Nail Hodžić
11. Mate Ivančić
12. Esad Kiselica
13. Halim Konjo
14. Adil Krajčin
15. Mustafa Kuloglija
16. Fuad Mandžo
17. Krunoslav Marinović
18. Omer Mujezinović
19. Nurko Nišić
20. Hamid Ramović
21. Husein Rikalo
22. Mithat Rikalo
23. Zaim Rikalo
24. Ševal Šoro
25. Kemal Tulek
26. Enes Uzunović
27. Džemal Vahida
28. Munib Veiz
29. Zulfo Veiz

 

Sastavci

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Suđenje Todoviću : U julu prvi svjedok Odbrane

Sastavci

Na suđenju za seksualno zlostavljanje počinjeno u Foči, Državno tužilaštvo saslušalo je posljednjeg svjedoka bez prisustva javnosti.

Zbog zaštite interesa i intimnog života oštećene, posljednji svjedok Tužilaštva BiH na suđenju Milanu Todoviću iskaz je dao iza zatvorenih vrata.

Todović je optužen da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), jednu žensku osobu “kupio” od drugih vojnika i silovao je u oktobru 1992., da bi je od decembra iste godine pa do 5. marta 1993. prisilio na seksualno ropstvo, držeći je zatvorenu u nehumanim uslovima, i pri tome ju je fizički i seksualno zlostavljao.

Suđenje će se nastaviti 6. jula, kada će Državno tužilaštvo, kako je najavljeno, ulaganjem materijalnih dokaza okončati dokazni postupak, i bit će saslušan prvi svjedok Odbrane.

Ajla Gežo, 01.06.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Suđenje Todoviću : Pokušaj bijega iz zatvora u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/25/sudenje-todovicu-pokusaj-bijega-iz-zatvora-u-foci/

Suđenje Todoviću : Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/18/sudenje-todovicu-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Suđenje Todoviću : “Igraj, muslimanko”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/12/sudenje-todovicu-igraj-muslimanko/

Suđenje Todoviću : “Sanjala sam grobnicu”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/17/sudenje-todovicu-sanjala-sam-grobnicu/

Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/13/sudenje-todovicu-dosadan-kada-dode-pijan/

Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

Ovo su lobanje – što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči…

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 004

I ovo je bitno za historiju!
Dokazi o njihovom (srpskom) zulumu koji se nad nama (Bošnjacima) provodi sve do dana današnjeg.
“Ovo su lobanje – što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči”, piše mi u privatnoj poruci jedna osoba kojoj su na svirep način ubijeni članovi uže porodice u Foči 1992.
Šta reći nakon svega doživljenog i preživljenog.
Jad i bijeda. Duševna.
Monstrumi ostaju monstrumi.
Šta očekivati u gradu u kome se još uvijek slobodno šetaju zločinci?

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 007.jpg

 

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 001

 

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 002

 

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 003

Ovo su lobanje - što mi ih komšije stavljaju na voće kod kuće u Foči... _ 005

 

 

Zloglasni KP Dom

 

Zloglasni Partizan

Sastavci

 

 

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMILI] Pozivam za svjedoka…

 

Pozivam za svjedoka…

Fočanska hronologija - pozivam za svjedoka _ 003

Pozivam za svjedoka (Oslobođenje Specijalni prilog)
Zločini nad Muslimanima i Hrvatima
– svi tekstovi u ovom prilogu su od magistra Muhidina Džanka –

imena, imena - pozivam za svjedoka _ 005

imena, imena - pozivam za svjedoka _ 006

malena hrvatska zajednica - pozivam za svjedoka _ 007

pogazili Hipokritovu zakletvu - pozivam za svjedoka _ 002

pozivam za svjedoka 1

pozivam za svjedoka 2

pozivam za svjedoka 3

pozivam za svjedoka 4
izvor:Oslobođenje Specijalni prilog

 

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMILI] S ljudima je umirao i njihov grad (BiH Ekskluziv,25. juni 1993.)

grad strave i užasa _ 001

BiH Ekskluziv, od 25. juni 1993. godine, piše:
– I Muslimane Fočane, koji su ostali kod kuće u podrumima i skloništima, čekala je ista sudbina. Od kuće do kuće četnici su pljačkali, silovali i ubijali. Ubili Fatimu Hanjalić, Šućrinu suprugu i njenog sina. U jednom neboderu ubijen je zubar Nezir Hatibović i njegova supruga Majda. Smajla Krama uglednog Fočana, zaklali su na mostu i pustili niz Drinu. Našli su mu tijelo u Goraždu. Ubili su i hadžiju Edhema Karahasanovića sa suprugom te suprugu i kćerku Hasana Klapuha..
S ljudima je umirao i njihov grad., piše BiH Ekskluziv.

grad strave i užasa _ 005

grad strave i užasa _ 006

grad strave i užasa _ 002grad strave i užasa _ 003grad strave i užasa _ 004

grad strave i užasa _ 008

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMILI] DOKUMENTI I ČINJENICE : Spisak poginulih osoba sa područja općine Foča (Euro Bosna od 15. do 20. aprila 1994. godine)

Euro Bosna od 15. do 20. aprila 1994. godine

DOKUMENTI I ČINJENICE _ 013

Euro Bosna od 15. do 20. aprila 1994. godine

Spisak poginulih osoba sa područja općine Foča (Euro Bosna od 15. do 20. aprila 1994. godine) _ 002

Euro Bosna je u broju od 15. do 20. aprila 1994. godine objavila spisak poginulih osoba sa područja općine Foča.
(napomena:spisak nije kompletan)

Spisak poginulih osoba sa područja općine Foča (Euro Bosna od 15. do 20. aprila 1994. godine) _ 003

 

NAPOMENA:SPISAK NIJE KOMPLETAN!

Spisak poginulih osoba sa područja općine Foča (Euro Bosna od 15. do 20. aprila 1994. godine) _ 001

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

TRISTO ZATOČENIKA KP DOMA FOČA SMATRA SE NESTALIMA (sense, 21.03.2001.)

sense, 21.03.2001.

TRISTO ZATOČENIKA KP DOMA FOČA SMATRA SE NESTALIMA (sense, 21.03.2001.)

Amor Mašović, predsjednik Državne komisije BiH za nestale, svjedočio na suđenju bivšem upravniku KP doma – Ukupno skoro 28.000 nestalih nakon rata u BiH, od toga 95 posto Bošnjaci, kaže Mašović

Gotovo tri stotine zatočenika Kazneno-popravnog doma u Foči danas se smatra nestalima, i praktički je izvjesno da su mrtvi. Ove podatke je prikupila Državna komisija BiH za nestale osobe, a njezin predsjednik Amor Mašović ih je iznio pred Haškim tribunalom, na suđenju bivšem upravniku KP Doma Miloradu Krnojelcu. Haško tužiteljstvo dokazuje da su ubijanja i teror, koji su provođeni nad zatočenim civilima 1992. širom BiH, bili ključno sredstvo etničkog čišćenja, koje je kažnjivo kao zločin protiv čovječnosti.

Prema svjedočenjima preživjelih zatočenika, u drugoj polovici 1992. godine iz KP doma su izvođene grupe zatočenika kojima je rečeno da idu na razmjene ili na rad. Međutim, samo dio njih je razmijenjen dok se ostalima gubi svaki trag. Među 375 Bošnjaka koje je Državna komisija dosad ekshumirala i identificirala na području općine Foča, za samo dvije osobe se definitivno zna da su izvedeni iz KP doma – to su Halid Konjo i Murat Crneta. Tijela drugih tristotinjak nestalih zatočenika nisu pronađena. Mašović ističe da, od tog broja, za 266 “nestalih” može sa sigurnošću reći da su posljednji put viđeni u KP domu dok se za najmanje 35 drugih isto tako vjeruje da su odvedeni iz KP doma, ali to nije potvrđeno iz više od jednog izvora.

“Na općini Foča još uvijek imamo 730 ljudi o čijoj sudbini ne znamo ništa, te još 413 Bošnjaka i Hrvata za koje svjedoci kažu da su ih vidjeli mrtve, ali ih nismo locirali”, rekao je Mašović. Među 375 dosad identificiranih bošnjačkih žrtava na području Foče, “visok je postotak žena, odnosno 40 posto”, napominje Mašović dodajući da se drugdje u BiH taj postotak kreće oko 12 posto.

Mašović je informirao sud da se na nivou države Bosne i Hercegovine, još uvijek kao “nestali” vodi 23.000 ljudi raznih nacionalnosti. K tome, u raznim mrtvačnicama širom zemlje nalazi se više od 4.000 tijela žrtava koje nisu identificirane. Od identifikovanih žrtava 95 posto su Bošnjaci, a 4 posto bosanski Srbi, napominje svjedok.

HAG/DEN HAAG | 21.03.2001.
sense

Foča 2018 _ 05 _ 003

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

 

Suđenje Todoviću : Pokušaj bijega iz zatvora u Foči

Foča 2018

U nastavku suđenja za zločine počinjene u Foči, pročitan je iskaz koji je rekao da su mučenja i ubistva bila svakodnevna pojava u Kazneno-popravnom domu (KPD) Foča.

Ekrem Zeković je ispričao da je u maju 1992. uhapšen je sa nekoliko komšija i doveden u KPD Foča, a krajem maja su počela masovna hapšenja. Prema njegovoj procjeni uhapšeno je od 500 do 550 osoba.

“Milorad Krnojelac je bio upravnik KPD Foča, Savo Todović njegov zamijenik, a Mitar Rašević je bio komandir smjene. Oni nisu sami počinili strahote, ali su znali sve, bili su svjesni šta se dešava u njihovom odsustvu. Svako jutro su im čuvari dolazili na referisanje. Sa Raševićem sam imao korektan odnos, iako je bio upoznat sa lošim uslovima, bio je nemoćan, jer je morao izvršavati naređenja”, pojasnio je Zeković.

Milorad Kronojelac, bivši upravnik KPD Foča, osuđen je na 15 godina zatvora pred Međunarodnim sudom za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) za počinjene zločine. Njegov zamjenik Todović osuđen je na 12 i pol godina, dok je komandir straže u KPD Foča Mitar Rašević osuđen na sedam godina zatvora.

Nakon dva mjeseca od dovođenja, kako je ispričao svjedok, pokušao je bijeg iz KPD Foča, ali su ga u selu dočekali naoružani mještani koji su mu ruke vezali i vratili ga nazad.

Svjedok je iskazu opisivao mučenja, zlostavljanja i ubistva, koja su kako je istakao, bila svakodneva pojava.

Iskaz svjedoka Zekovića pročitan je na suđenju Milanu Todoviću, optuženom da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), jednu žensku osobu “kupio” od drugih vojnika i silovao je u oktobru 1992., da bi je od decembra iste godine pa do 5. marta 1993. prisilio na seksualno ropstvo, držeći je zatvorenu u nehumanim uslovima, i pri tome ju je fizički i seksualno zlostavljao.

Nastavak suđenja zakazan je za 1. juni.

Ajla Gežo, 25.05.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Suđenje Todoviću : Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/18/sudenje-todovicu-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Suđenje Todoviću : “Igraj, muslimanko”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/12/sudenje-todovicu-igraj-muslimanko/

Suđenje Todoviću : “Sanjala sam grobnicu”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/17/sudenje-todovicu-sanjala-sam-grobnicu/

Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/13/sudenje-todovicu-dosadan-kada-dode-pijan/

Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

 

Herceg Novi (Crna Gora) : 26. godišnjica od deportacije bosanskih izbjeglica

26. godišnjica od deportacije bosanskih izbjeglica _ 015

Crnogorska policija u maju i junu 1992. godine uhapsila je najmanje 66 civila, koji su u Crnu Goru izbjegli od rata u Bosni i Hercegovini, i u svojstvu talaca ih predala vojsci bosanskih Srba da im posluže za razmjenu ratnih zarobljenika. Među uhapšenima, više od 60 civila su bili bošnjačke nacionalnosti, dok ih je nekoliko osoba bilo srpske nacionalnosti.

Većina izručenih odmah su ubijeni, ostali su ubijeni u logorima, a nekolicina je preživjela mučenje i na kraju su razmijenjeni. Još uvijek se traga za posmrtnim ostacima nekih žrtva deportovanih iz Herceg Novog traga.

Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava, Centar za građansko obrazovanje i Anima danas su u podne, ispred zgrade Centra bezbjednosti Herceg Novi, odakle je većina izbjeglica organizovano nezakonito deportovana, položili cvijeće i zajednički odali počast žrtvama.

Anadolu Agency (AA)

 

_ _ _ _ _

IN MEMORIAM : 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/25/in-memoriam-26-godina-od-deportacije-bosansko-hercegovackih-izbjeglica-iz-crne-gore-1992-godine/

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/19/26-godina-od-deportacije-bosansko-hercegovackih-izbjeglica-iz-crne-gore-1992-godine/

IN MEMORIAM : 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

IN MEMORIAM

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

IN MEMORIAM

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/19/26-godina-od-deportacije-bosansko-hercegovackih-izbjeglica-iz-crne-gore-1992-godine/

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA _ 001

[FAKSIMIL] ISPOVIJEST LOGORAŠA

“Foča više nije Foča, nema obilježja i nema ljudi koji su je činili Fočom.”
Taib Reko, bivši logoraš

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[FAKSIMIL] Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.)

 

Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 002

Dnevni avaz, od četvrtka, 28.oktobra 1999. piše:
U posljednja tri dana na području općine Foča, tačnije u Mjesnoj zajednici Jeleč ekshumirane su 32 žrtve iz dvije masovne grobnice i više pojedinačnih.
U jednoj od masovnih grobnica u selu Kratine ekshumirano je osam tijela Bošnjaka koji su strijeljani početkom agresije. To su Edhem Šljivo, Abid Srnja, Omer Srnja, Mustafa Srnja, Zulfo Srnja, Elvedin Srnja i Nedžad Srnja.
…U jednoj od pojedinačnih grobnica ekshumirano je tijelo Almase Bibović (1904.), piše Dnevni avaz.

Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 003

Pronađena tijela 16 ubijenih Bošnjaka (Dnevni avaz,1999.) _ 004

izvor:Dnevni avaz,četvrtak,28. oktobra 1999.

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

FOČA, XXV GODINA OD GENOCIDA : MASOVNE GROBNICE (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/?s=masovne+grobnice+u+fo%C4%8Di

FOČA : Ni dan-danas nije podignut spomenik žrtvama u dvorani “Partizan”

 

Ni dan-danas opštinsko rukovodstvo nije dozvolilo Udruženju “Žena žrtva rata” da podigne spomenik žrtvama u dvorani “Partizan”, ali je dozvolilo podizanje spomenika njhovim dželatima.
Citirana rečenica iz OSLOBOĐENJA, od 20.09.2004. važi i danas kao i prije 14 godina.

Ploča koja nikad nije postavljena _ 004

Ploča koja nikad nije postavljena _ 003

OSLOBOĐENJE,20.09.2004. piše:
Ni dan-danas opštinsko rukovodstvo nije dozvolilo Udruženju “Žena žrtva rata” da podigne spomenik žrtvama u dvorani “Partizan”, ali je dozvolilo podizanje spomenika njhovim dželatima
Umjesto žrtvama, spomenik zločincima
Foca u RS još je pod sankcijama americkog Kongresa i sudeci po onom što se u njoj dešava teško da ce se stvari promijeniti na bolje. Jedan od primjera je odbacivanje zahtjeva Udruženja Žena žrtva rata, kojem nije dozvoljeno postavljanje spomen-ploce na objekat bivše sportske dvorane Partizan. Traže to clanice ovog udruženja, žene Foce zlostavljane u Partizanu, mjestu iz kojeg su do stanovnika BiH, svijeta, haških istražitelja stigla najteža svjedocenja o zvjerstvima pocinjenim nad Bošnjakinjama …..
(OSLOBOĐENJE,20.09.2004.)

Ploča koja nikad nije postavljena _ 002

OSLOBOĐENJE,23.09.2004. piše:
Udruženje Žena žrtva rata ne odustaju od namjere da 30. septembra postave spomen ploču na zgradu Partizan, sportsku dvoranu u kojoj su 1992. godine zlostavljane Bošnjakinje iz Foče.
Ploča je izrađena, navodi OSLOBOĐENJE,23.09.2004., i na njoj ispisan tekst:
APRIL – AVGUST 1992.
Nečovječna i monstruozna zlodjela
izvršena su nad bošnjačkim djevojčicama,
djevojkama, i ženama u Foči.
Opomena da se više nikada i nikome
ne ponove ovakva i slična zlodjela.
Ploču podižu preživjele žrtve.
(OSLOBOĐENJE,23.09.2004.)

Ploča koja nikad nije postavljena _ 005

priredio: Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

[UPITNIK] : Pivsko jezero kao grobnica ubijenih bošnjaka Fočaka 1992. – 1995.

UPITNIK : Pivsko jezero kao grobnica ubijenih bošnjaka Fočaka 1992. – 1995.

Od nama poznatog izvora dobili smo neke informacije o mogućim masovnim grobnicama ubijenih Fočaka 1992. – 1995.
Jedna od mogućih grobnica je Pivsko jezero. Naš izvor tvrdi da su mnoga tijela bošnjaka odvožena i bačena u Pivsko jezero.
Druga moguća grobnica je prostor kod KP Doma Foča i Mosta Stradanja do nekadašnje Kanare (klaonice stoke) prema Bolnici uz samu rijeku Drinu.
Treća moguća i najvjerovatnija grobnica nalazi se na samim Sastavcima, na mjestu sadašnjih bazena i hotela u izgradnji…

Pivsko jezero  _  001.jpg

Pivsko jezero je vještačko jezero u Crnoj Gori. Nalazi se na sjeverozapadu Crne Gore u općini Plužine. Površina jezera je 12,5 km², dužina 45 km, a najveća dubina je 188 m. Nadmorska visina iznosi 675 m, što ga čini najvećim vještačkim jezerom u Crnoj Gori.
Jezero je nastalo pregradom kanjona rijeke Pive, izgradnjom visoke brane od 220 m. Izgradnja brane počela je 1967. godine i završena je 1975. Nastankom jezera potopljeno je staro naselje Plužine, kao i manastir Piva, koji je premješten na novu lokaciju. Jezero se koristi za potrebe hidroelektrane Piva i predstavlja glavni energetski potencijal Crne Gore.
(Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije)

2

priredio: Kenan Sarač
fotografije Pivskog jezera:Vikipedija/google/screenshot
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

1

Mogucih grobnica ima i na povrsinskom kopu budanj i u ponoru izmedju dva tunela na kod Miljevine,samo to treba dobro procesljat.
Asim Hambo

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_003

U petak, 25. maja 2018. godine, u podne, na prostoru ispred glavnog ulaza u Centar bezbjednosti Herceg Novi, memorijalno okupljanje radi obilježavanja 26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992. godine…

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_002

HAPŠENJA U CRNOJ GORI
U maju i junu 1992. godine, najmanje 66 izbjeglih muslimana iz Bosne i Hercegovine
nezakonito je uhapšeno na teritoriji Crne Gore, a zatim isporučeno pripadnicima – njima
neprijateljske – vojske bosanskih Srba u BiH, koji su najveći broj njih likvidirali. Samo
dvanaestoro je uspjelo da preživi izručenje u koncentracione logore.
Pored muslimana iz BiH, na teritoriji Crne Gore istovremeno je uhapšeno i 33 izbjeglica srpske nacionalnosti, koji su vraćeni u Republiku Srpsku radi mobilizacije. Za razliku od izbjeglih muslimana, deportovani izbjeglice srpske nacionalnosti nijesu tretirani kao taoci, niti je poznato da je bilo ko od njih smrtno stradao od neposrednih posljedica deportacije.
Najveći broj uhapšenih izbjeglica doveden je u Centar bezbjednosti Herceg-Novi, koji je služio kao sabirni centar, odakle su organizovano 25. i 27. maja autobusima transportovani u koncentracioni logor KPD Foča, odnosno na neutvrđenu lokaciju u istočnoj BiH (Republici Srpskoj). Svi muslimani deportovani jednim autobusom 27. maja 1992. ubijeni su vjerovatno istog dana i bačeni u Drinu.
Još uvijek nijesu pronađeni posmrtni ostaci svih tih žrtava. Ostale muslimanske izbjeglice uhapšene su u Baru, Podgorici ili u području blizu granice sa BiH takođe
krajem maja 1992. godine i deportovani pojedinačno u logor u Foču ili agentima bosanskih Srba, poslije čega im se gubi svaki trag.

(Predmet „Deportacija“, IZVJEŠTAJ: Suđenja za ratne zločine u Crnoj Gori, Izvještaj je izradio tim HRA u saradnji s advokatom Bogdanom Ivaniševićem, Podgorica, maj 2013.)

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_004

Od oko stotinu bosansko-hercegovačkih izbjeglica koje je crnogorska policija, s proljeća 1992. godine, nezakonito uhapsila i deportovala borcima Radovana Karadžića gotovo svi su pobijeni. Ekrem Čemo (1953) iz Foče, jedan je od rijetkih koji je ostao živ. Živi u Njemačkoj. Izbjegava novinare. O svojoj golgoti prvi put govori za jedan medij:
“Uoči krvavog rata u Bosni i Hercegovini sklonio sam se sa suprugom Eminom i dvoje maloljetne djece u Crnu Goru, u Bar, gdje sam godinama ljetovao i imao mnogo prijatelja. Uoči mog hapšenja policajci su nekoliko puta dolazili kod Abdulaha Kamerića i Ramiza Babića, mojih zemljaka iz Foče, koji su kasnije ubijeni. Saslušavali su ih tokom noći, rano izjutra, u po bijela dana. Hapsili su ih i puštali. Nakon nekoliko dana, 21. maja 1992. godine, ujutro oko sedam sati, dok smo nas trojica pili kafu, kombi pun policije naglo se zaustavio ispred zgrade. Naoružani policajci su munjevito opkolili zgradu. Dvojica policajaca su nam oprezno prilazila. Narediše da pođemo sa njima na informativni razgovor. Strpaše nas u kombi. U njemu je pokunjeno sjedio moj poznanik iz Foče, neki Remzija, zaboravio sam mu prezime”, svjedoči specijalno za “Vijesti”, Ekrem Čemo.
Saslušavao me nepoznati čovjek. Predstavio se kao policajac iz Foče. Kasnije smo saznali da je to bio zloglasni Mišo Stevanović zvani Šumar. On je Bosance masovno hapsio po Crnoj Gori. Nakon jednog sata ponovo uđe policajac, sa nekim spiskom. Naređuje: “Neka ostanu Ekrem Čemo, Ramiz Babić, Abdulah Kamerić, Šefko Kubat i Šaćir Redžo. Ostali su slobodni”.
(FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom, objavljeno:25. februara , 2018.; objavljeno 2005. Vijesti)

zu  zu                  1078

Koliko je samo bošnjaka deportovano iz Crne Gore, Srbije u KP Dom Foča? I tu im se gubi svaki trag.Među njima su i tri brata Rikalo iz Čohodar mahale.
(FOČA:Koliko još ima neidentifikovanih i neispričanih priča?, objavljeno:9.januara , 2016.)

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_005

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_006

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_007

26 godina od deportacije bosansko-hercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore 1992.godine_008

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

FOČA 1992. : Čekao sam smrt dok mi je nož bio pod grlom
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/25/foca-1992-cekao-sam-smrt-dok-mi-je-noz-bio-pod-grlom/

 

 

Suđenje Todoviću : Svjedočenje bez prisustva javnosti

20180503_115045(1)

U nastavku suđenja za zločine počinjene u Foči, svjedok Državnog tužilaštva je svoj iskaz dao putem videolinka bez prisustva javnosti.

Aleksa Vladičić svjedočio je bez prisustva javnosti na suđenju Milanu Todoviću, optuženom da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), jednu žensku osobu “kupio” od drugih vojnika i silovao je u oktobru 1992., da bi je od decembra iste godine pa do 5. marta 1993. prisilio na seksualno ropstvo, držeći je zatvorenu u nehumanim uslovima, i pri tome ju je fizički i seksualno zlostavljao.

Nastavak suđenja zakazan je za 25. maj.

Ajla Gežo, 18.05.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Suđenje Todoviću : “Igraj, muslimanko”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/12/sudenje-todovicu-igraj-muslimanko/

Suđenje Todoviću : “Sanjala sam grobnicu”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/17/sudenje-todovicu-sanjala-sam-grobnicu/

Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/13/sudenje-todovicu-dosadan-kada-dode-pijan/

Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

Suđenje Janjiću : Svjedokinja bez saznanja o silovanju

Na suđenju za zločine počinjene u Foči, svjedokinja Odbrane Dragana Janjića kazala je da nikada svojoj komšinici nije rekla da je optuženi nekoga silovao.

Vojka Tešević se prisjetila kako se nakon izbijanja rata prijavila u vojsku i radila na rampi u Miljevini, u blizini mjesta gdje je bila stacionirana vojska. Pojasnila je da je po naređenju komandanta Pere Eleza evidentirala ko je dolazio i odlazio, te se prisjetila prilike kada je Elez pitao da li je ulazio policajac Dragan Janjić.

“Ja sam rekla da znam samo Dragana Janjića učitelja, da ne znam Dragana Janjića policajca… Rekla sam da ga nikad nisam zapisala”, kazala je Tešević, pojasnivši kako je Elez te prilike galamio.

Na upit da li je ikad svojoj komšinici Hajriji spomenula da je Janjić nekoga silovao, svjedokinja je odgovorila da nije i dodala da optuženog ni ne poznaje.

Tužilaštvo BiH tereti Janjića da je u augustu 1992. zaštićenu svjedokinju B-1 silovao u Policijskoj stanici u Miljevini, pri čemu ju je udarao i prijetio joj. Janjić, bivši aktivni policajac iz Miljevine, u maju i junu 1992. je učestvovao, prema optužnici, i u nezakonitom hapšenju više od 20 muškaraca nesrpske nacionalnosti s tog područja.

Bivši rezervni policajac pri Stanici javne bezbjednosti (SJB) Foča Mlađo Vučen je naveo da je poznavao optuženog Janjića.

“Sjećam se da je došao kao kadet, bio jedno vrijeme u stanici, i da je po rasporedu otišao u odjeljenje stanice u Miljevinu”, rekao je svjedok.

On se prisjetio i da je Janjić jedne prilike priveden u Kazneno-popravni dom (KPD) Foča, nakon čega je vraćen u SJB Foča. Nakon toga, kako je rekao Vučen, optuženi Janjić je cijeli rat proveo u Foči.

Odbrana je na ovom ročištu uložila i niz materijalnih dokaza, među kojima obavještenje Policijske uprave Foča da je optuženi tokom 1992. godine imao prijavljeno prebivalište u ovom gradu. Uložena je i potvrda Kriznog štaba srpske općine Foče od 9. maja 1992. na ime uhapšenih Nedžiba i Murata Rizvanovića, iz koje se, prema Odbrani, vidi ko je odlučivao o njihovom puštanju.

“Mi tvrdimo da onaj koji je odlučivao o puštanju, odlučivao je o hapšenju”, rekao je advokat Slaviša Prodanović.

Suđenje će se nastaviti 24. maja.

Lamija Grebo, 17.05.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

*****************
Suđenje Janjiću : Zabrana objavljivanja iskaza svjedoka
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/17/sudenje-janjicu-zabrana-objavljivanja-iskaza-svjedoka/

Suđenje Janjiću : Optuženi protjeran iz Miljevine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/sudenje-janjicu-optuzeni-protjeran-iz-miljevine/

Suđenje Janjiću : Hapšenje ili običan poziv
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/13/sudenje-janjicu-hapsenje-ili-obican-poziv/

Suđenje Janjiću : “Sve je na silu radio”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/06/sudenje-janjicu-sve-je-na-silu-radio/

U nastavku suđenja Janjiću : Optuženi “sigurno zna” gdje su pobijeni ljudi
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/22/u-nastavku-sudenja-janjicu-optuzeni-sigurno-zna-gdje-su-pobijeni-ljudi/

Suđenje Janjiću: Povjerila se zaštićena svjedokinja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/21/sudenje-janjicu-povjerila-se-zasticena-svjedokinja/

Suđenje optuženom Draganu Janjiću : Od vriske orila se Miljevina
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/06/sudenje-optuzenom-draganu-janjicu-od-vriske-orila-se-miljevina/

Janjić: Bez hrabrosti da priča o detaljima
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/01/janjic-bez-hrabrosti-da-prica-o-detaljima/

[Sud BiH] Janjić: Odvođenje u policiju u Miljevini
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/30/sud-bih-janjic-odvodenje-u-policiju-u-miljevini/

Počelo suđenje Draganu Janjiću za zločine u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/24/pocelo-sudenje-draganu-janjicu-za-zlocine-u-foci/

Potvrđena optužnica protiv Dragana Janjića za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/30/potvrdena-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocin-protiv-covjecnosti-pocinjen-1992-godine-na-podrucju-foce/

Podignuta optužnica protiv Dragana Janjića za zločine u Foči 1992. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/23/podignuta-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocine-u-foci-1992-godine/

Sud Bosne i Hercegovine : Određen pritvor Draganu Janjiću
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/06/sud-bosne-i-hercegovine-odreden-pritvor-draganu-janjicu/

Foča : Uhapšen Dragan Janjić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/03/foca-uhapsen-dragan-janjic/

Suđenje Janjiću : Zabrana objavljivanja iskaza svjedoka

Na suđenju za zločin počinjen u Foči, saslušan je zaštićeni svjedok Odbrane, ali prema odluci Sudskog vijeća, sadržaj njegovog iskaza nije dozvoljeno objavljivati u medijima.

Zaštićeni svjedok O-20 dao je iskaz na suđenju Draganu Janjiću, kojeg Tužilaštvo BiH tereti da je u augustu 1992. zaštićenu svjedokinju B-1 silovao u Policijskoj stanici u Miljevini, pri čemu ju je udarao i prijetio joj.

Janjić, bivši aktivni policajac iz Miljevine, u maju i junu 1992. godine učestvovao je, kako stoji u optužnici, i u nezakonitom hapšenju više od 20 muškaraca nesrpske nacionalnosti s tog područja.

Prema službenom rasporedu, suđenje će se nastaviti 17. maja.

Lamija Grebo, 16.05.2018.

 

izvor:detektor.ba/BIRN BiH
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

*****************

Suđenje Janjiću : Optuženi protjeran iz Miljevine
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/sudenje-janjicu-optuzeni-protjeran-iz-miljevine/

Suđenje Janjiću : Hapšenje ili običan poziv
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/13/sudenje-janjicu-hapsenje-ili-obican-poziv/

Suđenje Janjiću : “Sve je na silu radio”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/06/sudenje-janjicu-sve-je-na-silu-radio/

U nastavku suđenja Janjiću : Optuženi “sigurno zna” gdje su pobijeni ljudi
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/22/u-nastavku-sudenja-janjicu-optuzeni-sigurno-zna-gdje-su-pobijeni-ljudi/

Suđenje Janjiću: Povjerila se zaštićena svjedokinja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/21/sudenje-janjicu-povjerila-se-zasticena-svjedokinja/

Suđenje optuženom Draganu Janjiću : Od vriske orila se Miljevina
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/06/sudenje-optuzenom-draganu-janjicu-od-vriske-orila-se-miljevina/

Janjić: Bez hrabrosti da priča o detaljima
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/01/janjic-bez-hrabrosti-da-prica-o-detaljima/

[Sud BiH] Janjić: Odvođenje u policiju u Miljevini
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/30/sud-bih-janjic-odvodenje-u-policiju-u-miljevini/

Počelo suđenje Draganu Janjiću za zločine u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/24/pocelo-sudenje-draganu-janjicu-za-zlocine-u-foci/

Potvrđena optužnica protiv Dragana Janjića za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/30/potvrdena-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocin-protiv-covjecnosti-pocinjen-1992-godine-na-podrucju-foce/

Podignuta optužnica protiv Dragana Janjića za zločine u Foči 1992. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/23/podignuta-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocine-u-foci-1992-godine/

Sud Bosne i Hercegovine : Određen pritvor Draganu Janjiću
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/06/sud-bosne-i-hercegovine-odreden-pritvor-draganu-janjicu/

Foča : Uhapšen Dragan Janjić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/03/foca-uhapsen-dragan-janjic/

Na suđenju Milomiru Davidoviću – Ličiju : Optuženi imao nadimak “Liči”

zgrada Lepa Brena u Foči _ 001

Svjedokinje Tužilaštva BiH su izjavile da je optuženi Milomir Davidović radio kao šef magacina u prodavnici u zgradi “Lepa Brena” u Foči, te da je imao nadimak “Liči”.

Spomenka Kovač je ispričala da poznaje optuženog Davidovića te da je jedno vrijeme bio šef magacina prodavnice u kojoj je ona radila, a koja je smještena u zgradi “Lepa Brena” u centru Foče.

Za optuženog je također kazala da je radio i kao konobar u objektu “Fontana” i da ima nadimak “Liči”. Kako je rekla, osim njega ne poznaje nikoga s tim nadimkom.

Svjedokinja Snežana Rašević je izjavila da je kao trgovac radila u trgovinskoj radnji u Foči, u zgradi “Lepa Brena”. Poslovođa te prodavnice, kako je rekla, bio je Davidović zvani “Liči”, kojeg poznaje od djetinjstva.

Prema optužnici, neutvrđenog dana između 3. i 18. jula 1992. iz Srednjoškolskog centra u Foči vojnik Dragan Zelenović je izveo S-1 i S-4, i odveo ih u stan u zgradi “Lepa Brena”, gdje ih je optuženi Davidović zvani “Liči”, zajedno s ostalim vojnicima, silovao.

U istom vremenskom periodu, prema drugoj tački optužnice, S-1, S-4 i još jedna ženska osoba bošnjačke nacionalnosti su odvedene u napuštenu kuću u naselju Dobro Polje, gdje su ih optuženi i ostali vojnici seksualno zlostavljali.

Prema Tužilaštvu BiH, Davidović je ove zločine počinio kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS).

zgrada Lepa Brena u Foči _ 005

Treći svjedok Husein Mandžo je naveo da je do početka rata radio kao brico u Foči i dodao da je optuženi Davidović dolazio kod njega na šišanje.

“Davidovića poznajem čitav život. Ima nadimak ‘Liči’. Prije rata sam ga viđao u čaršiji, igrao je odbojku”, izjavio je svjedok, dodavši da je bio iznenađen kad je saznao da je Davidović optužen za ratni zločin.

Termin narednog suđenja će biti naknadno određen.

Emina Dizdarević,16.05.2018.

izvor.detektor.ba/birn bih
fotografije:focanskidani/internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

**********

Na suđenju Milomiru Davidoviću – Ličiju : Nije vidio dovođenje žena u zgradu
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/04/na-sudenju-milomiru-davidovicu-liciju-nije-vidio-dovodenje-zena-u-zgradu/

Na suđenju Milomiru Davidoviću – Ličiju : Noćima čupala kosu nakon silovanja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/29/na-sudenju-milomiru-davidovicu-liciju-nocima-cupala-kosu-nakon-silovanja/

Foča : SIPA uhapsila Milomira Davidovića Ličija, osumnjičenog za ratni zločin i silovanje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/04/foca-sipa-uhapsila-milomira-davidovica-licija-osumnjicenog-za-ratni-zlocin-i-silovanje/

Podignuta optužnica protiv Milomira Davidovića za silovanja i seksualna zlostavljanja žrtava bošnjačke nacionalnosti u Foči u ljeto 1992. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/22/podignuta-optuznica-protiv-milomira-davidovica-za-silovanja-i-seksualna-zlostavljanja-zrtava-bosnjacke-nacionalnosti-u-foci-u-ljeto-1992-godine/

Potvrđena optužnica za silovanje u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/29/potvrdena-optuznica-za-silovanje-u-foci/

[SVJEDOČENJA] Foča 1992. : Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod “Derbija” na Autobuskoj stanici u Foči

Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 009

…zapisnik iz Haga sa suđenja Krnojelcu…Zapisano je ovako:
– Zelja je došao 21. jula i izveo Frašto Emira, Esada Kiselicu, Rikalo i Nurku Nišića….
Moj Emir je molio da ga ne tuče….Sve to ima zapisano javno… imam taj isječak.
Eh,,, njih trojicu su likvidirali tu veče, a Emira tek sutradan…
Pošto su ga Klanfa (Klanfa je Radomir Kovač, op.p.) i Zelja (Zelja je Dragan Zelenović, op.p.) odveli kod Miće Pavlovića da im Mićo da naš porodični novac, koji su moji ostavili na čuvanje…Mićo je dao dio novca Emiru …
Tada su Emira ubili kod “Derbija” na Autobuskoj stanici….Bio je mrtav 4 dana…Tada ga bacaju kod Ćehotonskog mosta, 2 metra od betonske grede i dovoze kamenje i zatrpaju…
Kemalemir Dženan Frašto

Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 002

Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 007

 

Emir Frašto ubijen u julu 1992. kod Derbija na Autobuskoj stanici u Foči _ 008

priredio: Kenan Sarač
fotografije:Kemalemir Dženan Frašto/internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

vidi i ove naslove:

FOČA 1992. KP Dom : ODVEDENI NA PUT BEZ POVRATKA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/17/foca-1992-kp-dom-odvedeni-na-put-bez-povratka/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom
Foča 1992. - 1995. : Kazneno-popravni dom

MOŽETE LI SPAVATI SA TOM TAJNOM?
EMIR FRASTO 1964, MOJ DRAGI BRAT JE
ODVEDEN IZ KPD 21 JUNA 1992. U 18:00 SA VEČERE. ODVEO GA JE ZELJA SA GRUPOM OD JOS ČETVERO.
GUBI MU SE SVAKI TRAG.
MOLIM DA AKO IKO ZNA GDJE JE UKOPAN ili GDJE SU MU KOSTI DA MI JAVI.
OD TOLIKIH KOMŠIJA U FOČI MORA NEKO BITI ČOVJEK I REĆI.
MOŽETE LI SPAVATI SA TOM TAJNOM?
Kemalemir Dženan Frashto
27. srpanj · 2015 ·
MOŽETE LI SPAVATI SA TOM TAJNOM?

Suđenje Todoviću : “Igraj, muslimanko”

Foča 2018

U nastavku suđenja za zločine počinjene u Foči, svjedok Državnog tužilaštva izjavio je da je sklonio jednu žensku osobu, nakon što je zaključio da je Milan Todović u svom stanu prisilno držao i tjerao je da mu kuha i da ga zabavlja.

Petar Radović je rekao da je s prijateljima Acom i Nešom “sjedio na kafi” kada su mu obućara Todovića preporučili da kod njega popravi obuću. Po dolasku u obućarsku radnju, kako je naveo, zatekli su Milana Todovića, koji im je kazao da se oženio i pozvao ih u stan na piće.

“Otišli smo u stan u Čodor Mahali, nedaleko od njegove radnje. Pozvao je neku žensku osobu i rekao joj da sipa piće i skuha kafu. Zatim joj je rekao da pusti muziku i da igra. Govorio joj je: ‘Igraj, muslimanko.’ Tada mu je Nešo opalio šamar i istjerali smo ga iz stana”, posvjedočio je Radović.

Svjedok je pojasnio da su tada zbog ljudskosti osjećali obavezu da pomognu toj ženi istjeravši Todovića i, kako je dodao, ostali su u stanu da prenoće, da se on ne bi vratio.

Radović je izjavio da su tada odlučili da joj pomognu tako što će je skloniti kod neke žene.

Todović je optužen da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), jednu žensku osobu “kupio” od drugih vojnika i silovao je u oktobru 1992., da bi je iste godine prisilio na seksualno ropstvo, držeći je u nehumanim uslovima i pri tome je fizički i seksualno zlostavljajući.

Nastavak suđenja zakazan je za 18. maj.

Ajla Gežo, 11.05.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Suđenje Todoviću : “Sanjala sam grobnicu”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/17/sudenje-todovicu-sanjala-sam-grobnicu/

Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/13/sudenje-todovicu-dosadan-kada-dode-pijan/

Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

Fočanski kreatori genocida (DANI, broj 375 od 20.08.2004.)

Fočanski kreatori genocida
Zločincima nema ko da sudi
A gdje je Haag?

64

Zločinci

Fočanski kreatori genocida

Ideolozima genocida u Foči smatraju Vojislava Maksimovića (bio je profesor književnosti na sarajevskom Filozofskom fakultetu), Velibora Ostojića (bivšeg ministra za informiranje u Vladi RBiH) i Petka Čančara (bio je predsjednik Vijeća općina u Skupštini BiH).

Krizni štab koji je nadzirao etničko čišćenje činili su: Miroslav Stanić, predsjednik SDS-a Foča i direktor “Trikotaže”, Radovan Mandić, ljekar, Čedo Zelović, profesor, Zdravko Begović, jedan od direktora u ŠIP-u “Maglić”, Dragan Gagović, načelnik policije u Foči, Zoran Vukadinović, do rata radio u goraždanskom SUP-u, Josif Miličić, nastavnik historije, Radojica Mlađenović, predsjednik Izvršnog odbora SO Foča, Ljubo Ninković, predratni republički funkcioner, Sekula Stanić, ljekar, Nade Radović, direktor “Temike”, i Simo Stanojević, nastavnik.

Ratni prijeki sud u Foči činili su: Rajko Bojat, predsjednik, Jelena Lela Milić, sudija, Mišo Jovičić, advokat, i Slobo Starović, automehaničar.

(Iz knjige Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992-1995; Institut za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava, Sarajevo, 2004.)

Oni znaju gdje su nestali Bošnjaci 
Egzekutori iz KP Doma 
Prema svjedočenjima preživjelih logoraša, za nedjela u KP Domu odgovorni su:
Milorad Krnojelac (predratni nastavnik matematike), zapovjednik logora u Foči od 17. aprila 1992. do augusta 1993.
Zoran Sekulić (predartni uposlenik “Oslobođenja”), zamijenio Krnojelca na mjestu zapovjednika KP Doma.
Savo Todorović, zvani Bunda, zamjenik upravnika logora. Prije rata radio u KP Domu.
Mitar Rašević, komandir obezbjeđenja logora. Prije rata bio komandir straže u KP Domu Foča.
Rade Gagović, pomoćnik obezbjeđenja u logoru. U Foču došao iz KP Doma Zenica.
Zoran Vladičić, glavni isljednik u logoru. Prije rata bio kriminalistički tehničar u fočanskom SUP-u.
Vojislav Starović, zvani Vojo, isljednik u logoru. Prije rata bio rukovodilac kriminalističke službe fočanskog SUP-a.
Mišo Koprivica, isljednik u logoru. Prije rata bio referent kriminalističke službe u fočanskom SUP-u.
Petko Gašević, isljednik u logoru. Prije rata radio kao drvni tehničar u ŠIP-u “Maglić” i bio, kao rezervni kapetan, pomoćnik komandanta TO za obavještajne poslove.
Slavko Koroman, pomoćnik zapovjednika službe obezbjeđenja u logoru. Prije rata bio stariji stražar u KP Domu.
Milenko Burilo, najzloglasniji stražar logora. Prema svjedočenju preživjelih, predvodio je grupu stražara koja je izvršila stravične zločine nad logorašima 24., 25. i 28. juna 1992. Prije rata bio stražar u KP Domu.
Radivoje Jegdić, predratni radnik KP Doma, prvih dana napada na Foču djelovao sa “Belim orlovima”, a kasnije je bio član grupe koja je po Crnoj Gori hvatala Bošnjake i dovodila ih u logor. Sa njim je išao i Mišo Stevanović, zvani Šumar. Svojevremeno je ministar MUP-a Crne Gore Pavle Bulatović priznao da zna za ta hapšenja. U Foču je na ovaj način iz Crne Gore vraćeno 38 Bošnjaka. Samo osmorica su preživjela.
Osim njih, u KP Domu je bilo još na desetine stražara koji su čuvali logoraše.
(DANI, broj 375 od 20.08.2004.)

63

Krvoproliće na Miljevini

A gdje je Haag?

Brico Mujo Kunovac cijeli svoj život je proveo u Miljevini. Svi su ga znali, jer malo je onih koji bar jedanput nisu bili u njegovoj radnji. U porodičnoj kući je živio sa suprugom, sinom, snahom i dva unuka, koja su neposredno pred rat trebala krenuti u školu. Petog maja 1992. nakon napada na Poljici (iznad Jeleča, na putnom pravcu Kalinovik – Miljevina) kod Kunovaca je došlo šest članova porodice njegove snahe iz Jeleča.

Istoga dana je “minolovac” (kamioni koje su vozili Bošnjaci, a koji su išli ispred srpskih kako ovi ne bi naletjeli na minu) prošao, a kamion pun vojske naletio na minu. Poginulo ih je 40. Nakon toga je u Foči proglašena trodnevna žalost.

Među nastradalima je bio i Mićo Vuković, zet Blagoja Eleza, koji je bio bliski rođak Pere Eleza, samozvanog srpskog vojvode i najozloglašenijeg četnika na tom području. Mićin brat Ranko je odmah nakon nesreće otišao u kuću Muje Kunovca i odveo ih sve u Tunele, putni pravac Foča – Miljevina (dva dana prije masovne grobnice na Miljevini, otkrivena je i masovna grobnica u Tunelima, dosad je pronađeno 36 tijela), i pobio.

Još jedan brat Ranka Vukovića, Luka, poginuo je, a on je uhvatio Aliju Kibrića i natjerao ga da mu pokaže gdje je Luka ukopan. Svjedoci tvrde kako je potom Aliji odsjekao glavu i nabio je na kolac pored mjesta gdje je Luka ubijen.

Danas Ranko Vuković živi u Foči i smatra se organizatorom šverca između Crne Gore i Foče.

Inače, komandant tzv. Miljevinske čete bio je Pedo Trivun – trenutno u bjekstvu u Srbiji. Naredbodavac likvidacija Bošnjaka na Miljevini bio je predsjednik SDS-a Miljevine – Pavle Elez. I tadašnji komandir stanice policije, a današnji penzionirani policajac Mićo Olović, prema svjedočenju preživjelih, počinio je nekoliko zločina: navodno je učestvovao u ubistvima Murisa Hrbinića, Hamida Muhovića, Ahmeta Ramovića i jednog romskog djeteta, u mjestu Mitrovo Vrelo 6. juna 1992. Pored ovoga, Olović je 9. juna naredio da tadašnji rezervni sastav policije u Miljevini, u kome su bili i Aleksa Marković i Rade Drašković, dovede u stanicu policije 36 Bošnjaka, sve očeve i sinove, koje je lično ispitivao, a poslije toga im se gubi svaki trag.

Miško Savić je došao u kuću po Zaima i njegovog sina Zikriju i odveo ih u KP Dom u Foči – pretpostavlja se da su ubijeni na mjestu pronađene masovne grobnice. Nakon toga se uselio u njegovu kuću i “živio” sa Zaimovom ženom Ramizom. Jednu noć se napio, odveo je na most pored miljevinskog motela, koji je visok dvadesetak metara, i bacio je. Danas Miško živi na Miljevini, sretno oženjen.

Ovo su samo neki od zločina počinjenih na području Miljevine u toku proteklog rata koji nikad nisu procesuirani.
(DANI broj 375 od 20.08.2004.)

65

Zločini: Šta sve kriju masovne grobnice u Foči 
Zločincima nema ko da sudi

Na području fočanske općine pronađeno je i ekshumirano oko 800 tijela. Najnovijim otvaranjem dviju grobnica, ali i pronalaženjem još nekoliko lokaliteta čije će tajne uskoro biti otkrivene, traganje za nestalim moglo bi biti završeno. Slijedi identifikacija i – dženaza
Masovna grobnica u Budnju: Dosad je pronađeno 76 tijela 
“Čekamo vaskrsenje mrtvih”, piše na spomeniku-križu postavljenom prije pedesetak godina nasred livade u fočanskom selu Budanj. Razlog: partizani su u Drugom svjetskom ratu, u Četvrtoj ofanzivi, upravo na tom mjestu imali konačni obračun sa četnicima istočne Bosne, kojih je tada pobijeno, navodno, oko hiljadu. Njihova tijela su pobacana u ponor ispod Budnja.
Savršenu tišinu oko spomenika narušava zvuk bagera koji kopa pedesetak metara dalje – Federalna komisija za nestale upravo otvara treću jamu. U dosadašnje dvije pronađeno je 76 tijela fočanskih Bošnjaka koji se od ‘92. vode kao nestali. Prema prvim informacijama, pretpostavlja se da bi u ovoj masovnoj grobnici mogao biti pronađen veći broj Fočaka, Bošnjaka koji su na početku rata bili zatvoreni u KP Domu, te da će ovo biti dosad najveća pronađena grobnica na području fočanske općine.
“Tražim oca i brata” Dok stoji pored grobnice nekadašnjeg površinskog kopa Rudnika “Miljevina”, Šefik Brković kaže: “Tražim oca i brata.” Došao je iz Mostara čim je u novinama pročitao da je u grobnici pronađena lična karta njegovog oca Hasana (1938.). “Odveden je 1992. iz naše kuće u Điđevu, zajedno sa mojim mlađim bratom Ekremom (1968.), u KP Dom. Od tada, godinama pokušavamo da ih nađemo. Samo da se to već jednom završi, da ih sahranimo”, kaže Šefik dok mu pogled luta preko grobnice.
Druga lična karta pronađena u ovoj grobnici glasi na ime Fadila Divjana, inžinjera koji je na početku rata pobjegao u Crnu Goru, ali su ga tamošnje vlasti izručile fočanskim Srbima, koji su ga vratili i zatvorili u KP Dom. Sve dosad se vodio kao nestao.
Prema svjedočenjima preživjelih Bošnjaka, kroz logor u KP Domu, od otvaranja 17. aprila 1992. do 10. oktobra 1994., prošlo je oko 800 Fočaka – uglavnom onih koji su ostali u svojim kućama, vjerujući da im se neće desiti ništa loše i da će im komšije Srbi pomoći.
Iz KP Doma je razmijenjeno 248 Bošnjaka, a još 314 odvedeno na razmjene, nakon kojih im se izgubio svaki trag?! Prema tvrdnjama porodica, u logor su odvedena 63 lica koja se vode kao nestala i nikad i nisu dovedeni u KP Dom, a 38 Bošnjaka je ubijeno na najsvirepije načine – strijeljanjem, premlaćivanjem i klanjem na drinskom mostu.
“Gledali smo kroz prozor naše ćelije, Džafer Kovač i ja, kad su u prostoriji za ispitivanje drvenim palicama, šakama, nogama i gumenim kablovima tukli Nurku Nikšića, Kemu Dželilovića, Muniba Veiza i Džemu Vahidu (oni su bili među najuglednijim Fočacima, prim. aut.). Lično sam vidio kad su Muniba Veiza, Mustafu Kulogliju, Halima Konju i Kemu Dželilovića tukli drvenim palicama i šakama. Čuli su se jauci… Nakon toga pucnji – šest puta”, ispričao je jedan preživjeli logoraš, dalje se sjećajući: “Znam da je tu noć padala kiša. Poslije pucnjave sam vidio Milenka Burila koji je nosio ćebad. Gurao je leševe na ćebad… Dragan Popržen, također zatvoren sa nama, poslije ove noći mi je pričao da je on prao krv i čistio ćeliju, te da je Munib Veiz bio saradnik Đulimana u aferi ‘Fočatrans’, zbog čega je i ubijen.”
Krvavi Vidovdan

Munib Veiz je bio fočanski trgovac, jedan od onih ljudi koje je poznavao skoro kompletan grad. Istina je da je bio prijatelj i sa Đulimanom, nekadašnjim direktorom “Fočatransa”. Ubijen je, prema svjedočenju preživjelih, uoči Vidovdana 1992., kada je likvidirano još tridesetak Bošnjaka – izvedeni su i zaklani ili ustrijeljeni na drinskom mostu.
Bošnjaci su iz logora odvođeni na radove. Dvije grupe, u kojima je bilo po tridesetak dobrovoljaca – oni koji su izlazili “na rad” imali su bolju hranu – odvedene su, navodno, na branje šljiva. Za njih se više nikad nije čulo. Grupa od tridesetak ljudi odvedena je na goraždansko ratište – bili su živi štit o kome danas nema ko da svjedoči: oni koji nisu poginuli u unakrsnoj vatri, strijeljani su da bi šutjeli. Nisu rijetkost bile ni pojedinačne egzekucije…

Otkako je pronađena prva masovna grobnica na području Foče, postoji ideja da se u ovom gradu održi zajednička dženaza, te da se žrtvama izgradi memorijalni centar. Ideju podržava Udruženje građana, ali i fočanske vlasti, što nam je potvrdio Lutvo Šukalo, predsjednik Skupštine opštine Foča, koji tvrdi da protiv takve ideje nema ništa ni sadašnja srpska vlast. Ukoliko se slože porodice, u Foči će se klanjati zajednička dženaza za sve žrtve pronađene na području Miljevine.
(piše: Dženana Karup-Druško, DANI broj 375 od 20.08.2004.)

Optuženi protjeran iz Miljevine - 003

korištena arhiva magazina Dani iz 2004. godine.

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.

Deveti je maj. Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša. Voljela bih da nema ovog zadnjeg, ali…Opet se sjećam svojih logoraša: sjećam se oca rahmetli i njegovih 828 dana provedenih u KPD Foča, sjećam se dana kada sam primila poruku Crvenog križa, kojom javlja da je živ, sjećam se novembra 1997. kada je od posljedica zatočeništva umro u 44.godini. Sjećam se daidže rahmetli, koji nikada nije primio moju poruku Crvenog križa, jer “nije posjećen od strane istog” Skoro 20 godina poslije naći ćemo njegove kosti (i gips na ruci) u rudniku Miljevina, zajedno sa još logoraša, odvedenih iz KPD na prisilni rad. Imao je 29 godina. Sjećam se i ostalih logoraša iz KPD Foča, bilo ih je preko 700. Za njih 322 KPD je bio zadnja poznata adresa. Neki se još vode kao nestali. Sjećam se logoraša iz Manjače, Keraterma, Omarske i ostalih iz preko 600 logora u BiH. Ali, Hag kaže da ih je “malo”, valjda zato što su oni za Hag samo brojevi. Za nas, njihove porodice nisu brojevi, osobe su. I mnogo, jako mnogo nedostaju. Evropo sretan ti 9. maj, Dan logoraša!
Sanela Hodzic Avdic

izvor:fb Sanela Hodzic Avdic

 

design:Kenan Sarač
fotografije:fb Sanela Hodzic Avdic
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom-foto/

PODSJETNIK : DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DAN EVROPE, DAN LOGORAŠA BIH, DAN SJEĆANJA NA UBIJENU DJECU
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/podsjetnik-dan-pobjede-nad-fasizmom-dan-evrope-dan-logorasa-bih-dan-sjecanja-na-ubijenu-djecu-sarajeva/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/deveti-je-maj-opet-dan-evrope-dan-pobjede-nad-fasizmom-i-dan-logorasa/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/focanska-je-tuga-pregolema-1992-2018/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

 

1992. – 1995. : Jedno od mjesta masovnih silovanja bio je grad Foča

32

“Najbrojnije žrtve bile su bosanske Muslimanke, dok je među počiniocima bilo najviše bosanskih Srba. Jedno od mesta masovnih silovanja bio je grad Foča, te je Haški tribunal doneo presudu 2001. godine trojici muškaraca, u kojoj je prvi put u istoriji međunarodnog humanitarnog prava rekao da je seksualno ropstvo zločin protiv čovečnosti”, navodi se u saopštenju organizacije “Žene u crnom”.
Tokom rata u Bosni i Hercegovini silovano je oko 20.000 žena, saopštila je ranije organizacija “Žene u crnom”.

izvor:organizacija “Žene u crnom” Beograd

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

_ _ _ _ _

PODSJETNIK : DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM, DAN EVROPE, DAN LOGORAŠA BIH, DAN SJEĆANJA NA UBIJENU DJECU
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/podsjetnik-dan-pobjede-nad-fasizmom-dan-evrope-dan-logorasa-bih-dan-sjecanja-na-ubijenu-djecu-sarajeva/

Evropo sretan ti 9.maj – Dan logoraša
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/10/evropo-sretan-ti-9-maj-dan-logorasa/

FOČA:UZ 9. MAJ – DAN LOGORAŠA BiH/VJEČNO HUČI SUTJESKA/KO NAS BRE ZAVADI?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/09/focauz-9-maj-dan-logorasa-bihvjecno-huci-sutjeskako-nas-bre-zavadi/

VJEČNO HUČE DRINA, TARA, SUTJESKA, BISTRICA, ĆEHOTINA…KRV PLIVA PO NJIMA…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/06/vjecno-huce-drina-tara-sutjeska-bistrica-cehotina-krv-pliva-po-njima/

25 GODINA OD OSNIVANJA LOGORA U FOČI : Moramo učiniti sve da se o našim golgotama priča
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/06/25-godina-od-osnivanja-logora-u-foci-moramo-uciniti-sve-da-se-o-nasim-golgotama-prica/

Deveti je maj : Opet. Dan Evrope, Dan pobjede nad fašizmom i Dan logoraša.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/09/deveti-je-maj-opet-dan-evrope-dan-pobjede-nad-fasizmom-i-dan-logorasa/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.
https://focanskidani.wordpress.com/2018/05/08/focanska-je-tuga-pregolema-1992-2018/

25 godina od GENOCIDA u Foči : SVIM FOČACIMA KOJI SU UBIJENI I KOJI NESTADOŠE TOKOM AGRESIJE NA BiH 1992. – 1995.
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/21/25-godina-od-genocida-u-foci-svim-focacima-koji-su-ubijeni-i-koji-nestadose-tokom-agresije-na-bih-1992-1995/

FOČA (1992.-2017.) – ČETVRT STOLJEĆA GORČINE : TZV. PROTJERNICE (ODOBRENJA…itd)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/12/foca-1992-2017-cetvrt-stoljeca-gorcine-tzv-protjernice-odobrenja-itd/

ČETVRT STOLJEĆA NJIH TRAŽIMO!!! GDJE SU BOŠNJACI IZ BOSNE KOJI SU U MAJU 1992. UHAPŠENI NA CRNOGORSKOM PRIMORIJU? ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI NA SLOBODI?
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/23/cetvrt-stoljeca-njih-trazimo-gdje-su-bosnjaci-iz-bosne-koji-su-u-maju-1992-uhapseni-na-crnogorskom-primoriju-zasto-su-ratni-zlocinci-na-slobodi/

GENOCID U FOČI : 25 godina od ”Deportacije izbjeglica” iz Crne Gore
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/11/genocid-u-foci-25-godina-od-deportacije-izbjeglica-iz-crne-gore/

HAPŠENJA U CRNOJ GORI 1992.
https://focanskidani.wordpress.com/2016/10/18/hapsenja-u-crnoj-gori-1992/

Foča 1992. – 1995. : Kazneno-popravni dom (foto)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/19/foca-1992-1995-kazneno-popravni-dom-foto/

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. – 2018.

Optuženi protjeran iz Miljevine - 003

Da se nikada ne zaboravi genocid u Foči

Genocid u Foči počeo je 7.aprila 1992. godine.
Stradanja Bošnjaka Foče u agresiji na BiH
Skoro tri (3) hiljade ubijenih i nestalih,
hiljade protjeranih. Od 1514 Bošnjaka nestalih
(ubijenih) u Foči do sada je ekshumirano 1014
žrtava, a njihovi posmrtni ostaci pronađeni su
u 514 masovnih i pojedinačnih grobnica.
Na stotine silovanih žena među kojima su
i maloljetnice od 11 godina.

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA 1992. - 2018. _ 003

Više o genocidu u Foči 1992. – 1995. možete pročitati na:
Foča 1992 – Prisilno raseljavanje (RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI).pdf
https://www.academia.edu/36569771/Fo%C4%8Da_1992_-_Prisilno_raseljavanje_RATNI_ZLO%C4%8CINI_U_BOSNI_I_HERCEGOVINI_.pdf

GENOCID U FOČI 1992.- 1995. – šesti dio
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…
https://www.academia.edu/36565476/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._%C5%A1esti_dio.pdf

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA
izbor tekstova o genocidu u Foči
https://www.academia.edu/…/FO%C4%8CANSKA_JE_TUGA_PREGOLEMA.
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/…/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995…
Genocid u Foči 1992-1995 – 2. dio.pdf
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_…
Genocid u Foči 1992-1995 – treći dio.pdf
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_…
Genocid u Foči 1992. – 1995. (4. dio).docx
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995…
Genocid u Foči 1992. – 1995. (5. dio).pdf
https://www.academia.edu/…/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995…
FOČA 1942. – 1992. – 2017..pdf
https://www.academia.edu/32…/FO%C4%8CA_1942._1992._2017..pdf
GENOCID U FOČI 1992 – 1995 specijal.pdf
https://www.academia.edu/…/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992_-_1995_…
FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA.pdf
https://www.academia.edu/…/FO%C4%8CANSKA_JE_TUGA_PREGOLEMA.…
25 GODINA OD GENOCIDA U FOČI – FOČA : ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI OSTALI NEKAŽNJENI ???
https://www.academia.edu/…/25_GODINA_OD_GENOCIDA_U_FO%C4%8C…
GENOCID : Foča je simbol “ponavljanja historije” na tlu Bosne i Hercegovine
https://www.academia.edu/…/GENOCID_Fo%C4%8Da_je_simbol_pona…
FOČA 1992. : SODOMA I GOMORA U FOČI (ISPOVIJESTI SILOVANIH BOŠNJAKINJA)
https://www.academia.edu/…/FO%C4%8CA_1992._SODOMA_I_GOMORA_…
SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/…/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE…
ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA.pdf
https://www.academia.edu/…/%C5%BDRTVE_FO%C4%8CANSKOG_GENOCI…
FOČA XXV GODINA OD GENOCIDA
https://www.academia.edu/3…/FO%C4%8CA_XXV_GODINA_OD_GENOCIDA
Foča : Samo jedna tuga
https://www.academia.edu/33162940/Fo%C4%8Da_Samo_jedna_tuga
JA I DA HOĆU NE MOGU ZABORAVITI ZATVOR – KP Dom i grad FOČU.pdf
https://www.academia.edu/…/JA_I_DA_HO%C4%86U_NE_MOGU_ZABORA…
Foča – Dokazi o genocidu 1992. – 1995..pdf
https://www.academia.edu/…/Fo%C4%8Da_-_Dokazi_o_genocidu_19…
Dan logoraša…Foča
https://www.academia.edu/329369…/Dan_logora%C5%A1a_Fo%C4%8Da
FOČANSKI KAZAMATI SMRTI.pdf
https://www.academia.edu/3…/FO%C4%8CANSKI_KAZAMATI_SMRTI.pdf
O GENOCIDIMA U FOČI 1992. – 1995.i 1941.-1945..pdf
https://www.academia.edu/…/O_GENOCIDIMA_U_FO%C4%8CI_1992._1…
Foca 1942 1992 Ni bijesa ni mrznje
https://www.academia.edu/…/Foca_1942_1992_Ni_bijesa_ni_mrzn…
KAKO SU ZELENE BERETKE ZE BE SA KOKARDAMA I CRNIM SUBARAMA NAPALE FOCU 7 APRILA 1992
https://www.academia.edu/…/KAKO_SU_ZELENE_BERETKE_ZE_BE_SA_…
VAPAJ S DRINE : Jesmo li zaboravljeni, je li do nas ikome stalo
https://www.academia.edu/…/VAPAJ_S_DRINE_Jesmo_li_zaboravlj…
FOČA :Na zidu sjećanja
https://www.academia.edu/32…/FO%C4%8CA_Na_zidu_sje%C4%87anja
BESJEDA O FOĈI – KULTURA SJEĆANJA
https://www.academia.edu/…/BESJEDA_O_FO%C4%88I_-_KULTURA_SJ…

Ne, ne može tebe svako ni razumjeti

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

 

Suđenje Janjiću : Optuženi protjeran iz Miljevine

Svjedočeći u svoju korist na suđenju za zločine počinjene u Foči, optuženi Dragan Janjić je kazao da nije učestvovao u hapšenjima civila Bošnjaka i da u augustu 1992. godine nije boravio u Miljevini.

Janjić je izjavio da je Stanica policije u Miljevini, od formiranja vojne jedinice pod vodstvom Pere Eleza u proljeće 1992. godine, bila pod kontrolom vojske.

Optuženi je rekao da je 20. juna iste godine došao u sukob sa Elezovim bratom, koji je bio rezervni policajac u stanici.

“Nekoliko sati nakon verbalnog sukoba s njegovim bratom, po mene dolazi Pero Elez i tri njegova pratioca, razoružavaju me i privode u stanicu. Nakon nekoliko sati me sprovode do Kazneno-popravnog doma Foča, uz prijetnje da će me ubiti ako se ikada vratim u Miljevinu”, kazao je Janjić.

Nakon puštanja iz zatvora, kako je Janjić rekao, ministar unutrašnjih poslova Mićo Stanišić ga je rasporedio na posao policajca u Stanicu javne bezbjednosti (SJB) Foča.

Tužilaštvo BiH tereti Janjića da je u augustu 1992. zaštićenu svjedokinju B-1 silovao u Policijskoj stanici u Miljevini, pri čemu ju je udarao i prijetio joj. Janjić, bivši aktivni policajac iz Miljevine, u maju i junu 1992. je učestvovao, prema optužnici, i u nezakonitom hapšenju više od 20 muškaraca nesrpske nacionalnosti s tog područja.

Optuženi protjeran iz Miljevine - 001

Janjić je tokom svjedočenja negirao da je imao neke veze sa odvođenjima muškaraca, pojasnivši da je po naredbi Eleza u stanicu dolazio, s nekoliko drugih vojnika, bezbjednjak po nadimku Zeko i donosio spisak ljudi koji treba da budu vođeni u zatvor na ispitivanje.
Dodao je da bi “Zeko” odredio jednog od rezervnih policajaca koji bi išao u pratnji njegovih vojnika.

Optuženi protjeran iz Miljevine - 003

Nastavak suđenja zakazan je za 16. maj.

Ajla Gežo,08.05.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH
fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

*****************

Suđenje Janjiću : Hapšenje ili običan poziv
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/13/sudenje-janjicu-hapsenje-ili-obican-poziv/

Suđenje Janjiću : “Sve je na silu radio”
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/06/sudenje-janjicu-sve-je-na-silu-radio/

U nastavku suđenja Janjiću : Optuženi “sigurno zna” gdje su pobijeni ljudi
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/22/u-nastavku-sudenja-janjicu-optuzeni-sigurno-zna-gdje-su-pobijeni-ljudi/

Suđenje Janjiću: Povjerila se zaštićena svjedokinja
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/21/sudenje-janjicu-povjerila-se-zasticena-svjedokinja/

Suđenje optuženom Draganu Janjiću : Od vriske orila se Miljevina
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/06/sudenje-optuzenom-draganu-janjicu-od-vriske-orila-se-miljevina/

Janjić: Bez hrabrosti da priča o detaljima
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/01/janjic-bez-hrabrosti-da-prica-o-detaljima/

[Sud BiH] Janjić: Odvođenje u policiju u Miljevini
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/30/sud-bih-janjic-odvodenje-u-policiju-u-miljevini/

Počelo suđenje Draganu Janjiću za zločine u Foči
https://focanskidani.wordpress.com/2018/01/24/pocelo-sudenje-draganu-janjicu-za-zlocine-u-foci/

Potvrđena optužnica protiv Dragana Janjića za zločin protiv čovječnosti počinjen 1992. godine na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/30/potvrdena-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocin-protiv-covjecnosti-pocinjen-1992-godine-na-podrucju-foce/

Podignuta optužnica protiv Dragana Janjića za zločine u Foči 1992. godine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/23/podignuta-optuznica-protiv-dragana-janjica-za-zlocine-u-foci-1992-godine/

Sud Bosne i Hercegovine : Određen pritvor Draganu Janjiću
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/06/sud-bosne-i-hercegovine-odreden-pritvor-draganu-janjicu/

Foča : Uhapšen Dragan Janjić
https://focanskidani.wordpress.com/2017/11/03/foca-uhapsen-dragan-janjic/

[FAKSIMILI] Foča – Paunci 1992. : Stradanje civila 26.4.1992.

Paunci 1992 _ 005

“Kao da me neko uzeo za ruku i odveo me do tog mjesta – prišao sam ostacima spaljene štale, malo zavukao ruku i pronašao kost”, kaže Fahro Kobiljar. (Dnevni avaz, petak, 28. aprila 2000.)
Samo oni koji su te 1992. godine preživljavali u Pauncima, znaju kako se živjelo i umiralo…Ovo su novinarske interpretacije koje se dijelom poklapaju sa onim što se tih dana zaista dešavalo (Dani,28. april 2000.)
Danas, osam godina kasnije (28.4.2000. op. K.S.) i skoro na isti datum, u mezare su spuštene žrtve tadašnjeg pokolja u selu (26.4.1992. op. K.S.) koje im se tada našlo na putu ka njihovom cilju.
Termiz Munira i njen muž Redžo, Fehim Jusufović, rođaci Adila i Husnija Frašto, Hadžira Kobiljar, Meho Kubat, Rašid Borović, Ismet Hasanagić i Ramiz Makaš.(Dnevni avaz, 28.4.2000.)

Paunci 1992 _ 004
…..
Ko su ubice
Aprila 1992. godine u Pauncima, kao i na cijelom prostoru fočanske općine ubijali su: Desimir Škorić zvani Deda, Janko Janjić Tuta, Dragan Zelenović Zelja, Zoran Vuković i Dragiljub Kunarac. (Dnevni avaz, 28.4.2000.)

Paunci 1992 _ 001

faksimil:Dnevni avaz od 28.4.2000.

priredio:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot

design:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

FOČA 1992:Zločini u selu Paunci (na putu između Foče i Goražda)
https://focanskidani.wordpress.com/2016/01/19/foca-1992zlocini-u-selu-paunci-na-putu-izmedu-foce-i-gorazda/

Foča 1992. : Prisilno raseljavanje (RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI)

Nekoliko potresnih svjedočenja iz knjige RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI II dio, Helsinki Watch – Odjel Human Rights Watch.
Izdavač je Fond Otvoreno društvo Bosne i Hercegovine, a knjiga je štampana 1993. u Sarajevu. Na 423 strane objavljeni su mnogi ratni zločini, kršenja ljudskih prava…
Pljačke, silovanja, prijeke egzekucije, unakaženja, držanje talaca, opstrukcija humanitarne pomoći, prisilno raseljavanje, napadi na civilne ciljeve, razaranje gradova i sela, razaranje kulturnih objekata neki su od sadržaja knjige. Donosimo neke dijelove koji se odnose na Foču i okolinu Foče.

ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 003ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 004ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 005ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 006ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 007ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 008ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 009ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 010ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 011ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 012ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 013ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 014ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 015ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 016ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 017ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 018ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 019ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 020ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 021ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 022ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 023ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 024ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 025ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 026ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 027ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 028ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 029ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 030ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 031ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 032ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 033ratni zločini u Bosni i Hercegovini II dio _ 034

izvor:RATNI ZLOČINI U BOSNI I HERCEGOVINI II dio, Helsinki Watch – Odjel Human Rights Watch, 423 str., Sarajevo 1993.

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot
oprema teksta:focanskidani

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA : Skica za nastavak knjige GENOCID U FOČI 1992. – 1995.

U Foči je radio pakao
Kazivanje o ljudima i gradu na dvije zavađene rijeke, Foči, našem zavičaju. … logoraše je pobio autoprijevoznik Novak Blagojević, a zbog osvete za sina …
“U Foči je radio pakao”, rekla je dvanaestogodišnja djevojčica, Bošnjakinja, nakon što se izvukla iz Foče na slobodnu teritoriju. I to je najbolji opis onoga što su preživjeli Bošnjaci, posebno oni koje su četnici uhapsili i držali zatočene po mnogobrojnim tamošnjim logorima. Poseban teret preživjele su mnogobrojne zatočene Bošnjakinje, zatočene u nekoliko logora namijenjenih samo za žene, za njihova mučenja, silovanja, zlostavljanja i najbrutalnija seksualna iživljavanja svih vrsta. Po ovim ženskim logorima Foča je bila posebna u posljednjoj agresiji.
Imali su četnici i u drugim gradovima koje su okupirali svoje ženske logore, namijenjene za seksualna iživljavanja, ali ne u broju i svireposti kako je to bilo u Foči.


Fočanski logori
Najpoznatiji četnički logori u Foči bili su: Karamanova kuća, ženski logor u kome su vršena najsvirepija silovanja, čak i djevojčica od 12 i 14 godina; zatim nekoliko drugih kuća, u kojima su držane i silovane žene, a neke su čak razmjenjivane kao roba ili prodavane u Srbiju i Crnu Goru; više objekata u Miljevini korišteno je kao logor, jedan je i policijska stanica, i to su uglavnom logori za silovanje žena; DTV ”Partizan” također je bio uglavnom ženski logor kroz koji je prošlo najmanje 300 žena, većina je silovana jednom ili više puta, a žene iz ovog logora odvođene su na Grebak da bi pregovarale sa Armijom BiH, ali su im zadržavana djeca kao garant da će se vratiti; magacin trgovačkog preduzeća ”Perućica” u mahali Aladža, gdje je bilo zatočeno nekoliko stotina Bošnjaka, a oni su prvo odvođeni u džamiju Aladžu gdje je u jednom danu bilo zatočeno više od 300 Bošnjaka; kasarna u Velčevu; kasarna u selu Pilipovići, gdje su zatočeni ubijani pred vodom za strijeljanje; školski centar u mahali Aladža, odakle su zatočeni vođeni na drinske mostove i klani; Šareni mejtef korišten je kao ženski logor za četnička orgijanja nad maloljetnim Bošnjakinjama i njihovim majkama; Buk Bijela, također logor za žene; više kuća i stanova u Foči; te najveći od svih, poznati KPD u Donjem Polju. Kroz sve ove logore prošlo je više hiljada Bošnjaka i Bošnjakinja, od tek rođenih beba do staraca na samrti.


U logoru KPD Foča ubijeno više od 400 logoraša
Mnogi spomenuti logori bili su dijelom i sabirnog karaktera, odnosno korišteni su kao prelazno riješenje tokom velikih hapšenja Bošnjaka. Nakon nekoliko dana neki od zatvorenih bili bi prebačeni u KPD, neki bi ostajali u ovim logorima, a neke bi puštali da se vrate kućama, a onda bi im kućama odlazili drugi četnici i ubijali ih, ili bi ih odvodili i klali na drinskim mostovima. Najveći logor bio je KPD Foča. Kroz njega je sigurno, dakle dokumentovano, na razne načine, od svjedočenja pa nadalje, prošlo 800 nesrba, uglavnom Bošnjaka. Međutim, slobodnije procjene idu i do cifre od 10 hiljada logoraša koji su prošli kroz ovaj logor. Raniji zatvor pretvoren je u logor za nesrbe, tj. za Bošnjake uglavnom 17. aprila ‘92. godine, a kao logor zatvoren je 10. oktobra ‘94. godine kada je razmijenjen posljednji logoraš Bošnjak. Sa sigurnošću se zna da je u logoru ubijeno 38 logoraša, i to uglavnom u upravnoj zgradi gdje su zatočeni mučeni, maltretirani i ubijani, te na obližnjem mostu na Drini. U evidenciji nestalih cifra je značajno veća, čak 341 zatočenik logora KPD odveden je navodno na razmjenu i od tada bi im se izgubio svaki trag. Ovoj cifri treba dodati i 12 logoraša koji su odvedeni 17. septembra ‘92. godine. Kasnije se saznalo da su korišteni za iznošenje municije i druge ratne opreme na srpske položaje, na brdo Stolac, u širem prostoru sela Previla. ”U novembru 1997. godine, poslije reintegracije spomenutog područja u sastav FBiH, izvršena je ekshumacija posmrtnih ostataka iz masovne grobnice. Prema podacima koje je iznio sedmični list Ljiljan (19. 11. – 26. 11. 1997.) postojanje ove masovne grobnice i njenu lokaciju otkrio je Srbin Simo Mojević.

Bio je pred agresiju direktor osmogodišnje škole Ivan Goran Kovačić’ u Foči. Zajedno sa nastavnikom Danilom Marićem odgovoran je za sve počinjene zločine u području MZ Ustikolina i Jabuka. I tih zločina bilo je puno. Prema kazivanju spomenutog, logoraše je pobio autoprijevoznik Novak Blagojević, a zbog osvete za sina Zorana koji je nešto ranije poginuo na području sela Previla”, pišu u svojoj knjizi Preljub Tafro i dr. Bećir Macić. Iz logora KPD Foča 248 zatočenika je razmijenjeno. Za 63 ljudi rodbina tvrdi da su odvedeni u logor, ali nema evidencije ili nekog traga koji bi potvrdio da su i bili u logoru. Vjerovatno su likvidirani na nekom drugom mjestu, a ne odvedeni u logor.
Mučenje i likvidacija u KPD-u
Bošnjaci su u ovom logoru doživjeli razne oblike mučenja i maltretiranja. Do 20. maja ‘92. mučitelji i ubice u ovom logoru uglavnom su bili četnici iz Srbije i Crne Gore, a nakon toga upravu nad logorom preuzimaju domaći četnici. Tek tada je za zatočene nastala prava tortura. Većina zatvorskih mučitelja bili su Srbi koji su i ranije radili kao stražari ili su bili u nekoj drugoj ulozi u KPD Foča. Ni jedan zatočeni Bošnjak nije bio vojno lice, svi su bili civili koji su odvođeni iz svojih kuća, sa ulice, radnog mjesta i sl. Mučenja su vršena u upravnoj zgradi, u samicama, ali i sobi zvanoj ”smederevka”. Ubistva su vršena uglavnom noću i to u upravnoj zgradi ili na drinskom mostu u blizini logora.
Osim mučenja i ubistava u samom logoru, logoraši su korišteni i kao živi štit na ratištu prema Goraždu. Četnici bi stavljali logorašima eksploziv na leđa, vezali bi im ruke, a onda bi ih tjerali da idu ispred njihovih snaga prema slobodnoj teritoriji Goražda. Četnici su, također, od logoraša uzimali krv za svoje potrebe, odnosno za svoje ranjenike. Logoraši su Srbima služili i kao ”čistači mina”. Naime, četnici su se kretali po planini Zelengori i u strahu da im branitelji koji su se krili po ovoj planini ne bi postavili mine na puteve, oni su koristili logoraše da idu u automobilima ispred njih. Ako bi naišli na mine, stradali bi logoraši. Zna se da su čistači mina bili Hamed Čelik, Goran Kukavica i Šaban Karup. Svoj praznik Vidovdan, 28. juna ‘92. godine, Srbi su proslavili ubistvom veće grupe logoraša na drinskom mostu. Logoraši su korišteni i za sve vrste teških fizičkih poslova, od rada u rudniku Miljevina, preko rada na utovarivanju opljačkane imovine Bošnjaka ili nekih preduzeća, te raščišćavanju ruševina Aladža džamije, do nošenja municije na borbene položaje.
U ovaj logor dovedeni su i Bošnjaci koji su bili izbjegli u Crnu Goru pa ih je tamošnja vlast pohapsila i predala Karadžićevim zločincima. Također, u ovom logoru boravili su i bošnjački politički lideri iz crnogorskog dijela Sandžaka, uhapšeni u montiranom političkom procesu 1993./'94. godine, kada im je na teret stavljen pokušaj navodnog oružanog otcjepljenja Sandžaka od tada SR Jugoslavije.
Zatvorski mučitelji

U mučenju i ubijanju logoraša naročito su se isticali stražari unutrašnjeg voda: Milenko Burilo Buši, Dragomir Obrenović Obren, Zoran Matović Zoka, Vlatko Pljevaljčić, Vitomir Mičević Vito, Radovan Vuković, Jovo Savić, Zoran Vuković, Milovan Vuković i Savo Todović Bunda. Pored njih, u mučenju su se isticali i vojni policajci iz Foče, koji su uvijek, kad god bi to zaželjeli, odlazili u logor i tukli logoraše. Među njima su se najviše isticali braća Banović Branko i Danko, Dragan Đurović te Dragan Ćosović Ćosa.
Primjeri zločina u ženskim logorima
Što se tiče ženskih logora, nema preciznih podataka o broju logorašica i broju onih koje su silovane. Te logore smo pobrojali, a što se tiče torture koju su preživjele te žene, ona se teško može iskazati riječima. Navest ćemo primjer kroz zločinca Dragoljuba Kunarca, koji je od juna ‘92. pa do februara ‘93. godine bio komandant specijalnih izviđačkih jedinica. On je u svoj štab, inače smješten u kući Osmana Đikića, u kojem je boravio sa 15 do 20 svojih vojnika, dovodio zatočene Bošnjakinje iz logora ”Partizan” svojim vojnicima na silovanje. Silovanja je i lično vršio. Osim u ovu kuću, Kunarac je odvodio Bošnjakinje i u Karamanovu kuću u Miljevini gdje su također silovane. Prilikom silovanja govorio je žrtvama da će rađati djecu a da neće znati ni ko im je otac. Neke od žrtava imale su samo 12 godina. Neke od žena zadržane su u Karamanovoj kući i tu su bile stalno silovane, a pored te torture morale su održavati kuću za četnike. Drugi primjer je prodaja djevojčice od 12 godina. Nju je nakon više silovanja od strane nekoliko četnika prodao Radomir Kovač drugom vojniku.


Komšijska kama
U 13 sela koja pripadaju mjesnoj zajednici Luka ubijeno je 36 Bošnjaka. Granatiranja ovih sela počela su 8. aprila ‘92. godine iz miljevinskog sela Budanj, a najjača su bila 14. maja. Kakve zločine su četnici činili u selima Luke, govore primjeri iz Daničića, gdje su Srbi iz porodice Vuković iz sela Kozje Luke masakrirali devet članova porodice Nurke Karahasanović, koji su se skrivali u šumi Radoviš. Primjer zločina je i selo Pirni Do, gdje su ubijeni Bego i Nura Jahić. A, ubistvo Muje Osmankovića u selu Hrđavci najdrastičniji je primjer četničkog zločina u Lukama. Dogodio se u maju ‘92. godine kada su Srbi macolom razbili jedan nišan na mezarju i na njega nabili Osmankovića.

Stradanje Bošnjaka Luke

Organizatori zločina u Lukama su pripadnici Kriznog štaba iz Miljevine, a izvršitelji su uglavnom lokalni Srbi iz sela Kozje Luke. Najviše zločina učinili su članovi porodice Vuković: Brane, Luka i Milorad, potom Blagoje Golubović, Miodrag Stanić te Rajko Todorović. U zločinima učestvuju i Srbi iz Miljevine, pripadnici porodice Elez, kao i Njegoslav Bošković. Tu su i vojvoda Simo Mojević iz Ustikoline sa svojim sljedbenicima, zatim neki od članova porodica Škipina i Miletić, pa Sreten Vujadin i Sreten Kovačević iz sela Tulovići koje pripada Ustikolini. Branitelji i mještani mjesne zajednice Luka povukli su se 1. juna ‘92. prema Grepku, prema slobodnoj teritoriji, tako da na ovom području nije bilo velikog stradanja mještana.

Zlocin u mjesnoj zajednici Trnovača – Brod

Na području mjesne zajednice Trnovača – Brod u devet sela ubijeno je ili se vodi kao nestalo 115 Bošnjaka. Sela ove mjesne zajednice nalaze se na putevima koji vode od Foče prema Sarajevu i Dubrovniku. Prva stradanja desila su se u selu Điđevo, u koje četnici ulaze 20. aprila, nakon što su najprije u selo došli komšije Dragan i Zoran Pejović i Rajo Stanojević sa ultimatumom za predaju oružja. Nedžib Hadžimusić je to odbio i onda otpočinje granatiranje sa svih strana. Otpor je bio kratkotrajan i četnici na čelu sa Anđelkom Veljovićem ulaze u selo. Muškarce zatvaraju u kuću Bore Džajića, a žene i djecu u kuću Sulejmana Hodžića, da bi navečer muškarce krvave i isprebijane odveli na livadu Bare. Neki su odmah ubijeni, a drugi otjerani u koncentracioni logor u KPZ Foča. Sutradan, 21. aprila, hapsili su skrivene muškarce. Neke, poput Ferida Krše, ubili su pored Drine nakon prethodnog iživljavanja i mučenja. Nešto kasnije, u maju, Srbi su odvodili iz sela, u više navrata, žene i djevojke u štab na Brodu na Drini. Tamo su mučene i silovane.


Sela Bjeliš, Raoničko Brdo, Kovačići, Radačići i Štovići okupirana su 4. i 5. juna ‘92. godine. Bošnjaci ovih sela predali su nešto malo oružja što su imali pred sami rat, tako da su bili potpuno bespomoćni i pod stalnom stražarskom kontrolom od strane komšija Srba. Nadgledanje Bošnjaka i straže držali su Srbi iz sela Gradac, a predvodili su ih Nikola i Mirko Kovačević, te Jovo Vukadinović sa svoja četiri sina. Na zvjerski način pobijeni su stanovnici štovićkih sela. Paljeni su živi u svojim kućama. Komšije Srbi su se iživljavali nad staricama i nejači. Tako je Gojko Vasiljević Gica natjerao jednu staricu da se skine gola, a onda je strpao u šaht od vode.
Glavni počinitelji zločina nad Bošnjacima u mjesnoj zajednici Trnovače – Brod bili su komšije Srbi. Jedinica ”Sveti Sava” prednjačila je u zločinu, a na ovom području djelovao je i srpski odred vojne policije ”Dragan Nikolić” iz Foče, predvođen Jankom Janjićem Tutom, Dragoljubom Kunarcem Žagom, braćom Banović itd. Ideolozi zločina u ovoj mjesnoj zajednici bili su njeni članovi Kriznog štaba: Drago Krunić, Anđelko Veljović, Ilija Čalasan, Drago Fulurija, Rajo Stanojević, Stamen Ranđelov, Zoran i Dragan Pjević, Nebojša i Vojo Kalajdžić. Svi su oni i direktno učestvovali u napadima na selo Điđevo, a pored njih zločine su na ovom području činili i: Radmilo Ostojić, Mirko Babić, Boro Višnjić, Nebojša Rakić, Zdravko Vasiljević, Jelena i Rade Babić, Mišo Bajić, Desimir Čalasan, Slavica Fulurija, Zoran Pavlović, Slobodan Popović, Zoran Tomović, sinovi Nikole Bodiroge, kao i izvjesni Komljenović. U štovićkim selima također su komšije Srbi dominirali u zločinima. Predvodio ih je Milivoje Radović iz sela Gradac, raniji komandir stanice policije u Foči, a svjedoci su prepoznali među četnicima i komšije Ljubana Milanovića iz Avdagića Luke, Slavka Kovačevića iz Lisičića, Vladu Kovačevića sa sinom Savom iz sela Bjeliš, zatim Jovu i Slobodana Škipinu, Vojislava Milanovića sa sinovima.


Jabuka i Ustikolina
U selima mjesne zajednice Jabuka ubijeno je 22 ljudi, u 10 sela. Ovo područje je posljednje došlo na udar agresora, tako da je stanovništvo moglo izbjeći. Oni koji su ostali u kućama, pobijeni su.
U mjesnoj zajednici Ustikolina ubijeno je ili se vodi kao nestalo 199 Bošnjaka. Svi su ubijeni na najbrutalnije načine: klanjem, spaljivanjem u kućama i štalama, strijeljanjem. Od 21 mjesne zajednice u Foči, u ovoj je bilo najveće stradanje civilnog stanovništva. Nikakav otpor nije pružen agresoru, niti je bilo nekakvog organiziranog povlačenja ili bijega na slobodne teritorije. Jednostavno su žrtve čekale svoje dželate. Za razliku od Bošnjaka, komšije Srbi dobro su se naoružali i spremili za rat. Neki od zločinaca u ovoj mjesnoj zajednici su: Vinko Šubara, Radmilo Mihajlović, Zdravko Mijović, Slaviša Miličević, Arsen Blagojević, Zdravko Joković, Novislav Kovač, Novak Blagojević, Željko Škobo, Miladin Pejović, Brane Vuković, Sreten Vujadin, Boško Divljak, major JNA koji je zajedno sa Petrom Mihajlovićem 26. aprila ‘92. godine koordinirao napad na Ustikolinu, Milika Golubović, Sreten Starović, zatim Željko, Drago, Vasilj, Mile i Neđo Blagojević, Radmilo Miletić, Rajko Todorović, Milan Maljković, major JNA Slavko Miličević, vodnik JNA Zoran Marić, kao i pripadnici vojne policije iz Foče Zoran Vuković, Dragan Zelenović, Dragoljub Kunarac, Janko Janjić i dr.


Stradanje Čelikova Polja
U 12 sela mjesne zajednice Čelikovo Polje ubijeno je ili se još vodi kao nestalo 50 Bošnjaka. Sela ove mjesne zajednice nalaze se na desnoj strani Drine uzvodno od Foče. Prva žrtva ove mjesne zajednice bio je Džemil Polovina koji je ubijen 26. maja, a glavni zločini počinjeni su 8. juna, a počinili su ih uglavnom komšije Srbi. Pred naletom Srba 8. juna većina stanovništva Čelikova Polja bježi u šumu i tu se skriva danima. Zahvaljujući odvažnosti nekolicine mladića, noću 23. juna, 173 mještana na malim čamcima prelaze Drinu i odlaze na planinu Vučevo, gdje se priključuju Bošnjacima iz sela Sutjeske. Jedan broj žena i djece uspio je preći most na Šćepan-Polju i preći u Crnu Goru. Međutim, ovim nije okončano stradanje mještana ovih sela, jer su mnogi stradali kasnije prilikom povlačenja zbjega preko Zelengore. Kao počinitelje zločina svjedoci su prepoznali: Ljubomira Dostića, komandanta bataljona, Simu, Dušana, Vladimira i Dejana Kovača, Dragana i Zorana Nitkovića, Vukadina i Milutina Perišića, Miluna i Slobodana Milanovića, Rajka Mijovića, Radomira, Radosava i Vlastimira Pavlovića, Savu Pejovića, Slobodana Starovića, Rajka Krnojelca, Nenada Drakulu, Tošu Kalajdžića, Valerijana Simića, Zdravka Vasiljevića, Sloboda Ćurčića, Zorana Mijovića, Mišu i Danila Pavlovića, Radovana Vukovića, Velju i Zdravka Mijovića, Vukolu Vujovića, Obrada Mališa.


Mjesne zajednice Dragočevo i Godijeno

U pet sela mjesne zajednice Dragočava stradalo je 30 mještana, Bošnjaka. Scenarij je isti kao i u drugim mjesnim zajednicama. Prvo se Bošnjacima postavi ultimatum za predaju oružja, a onda, kada oni to urade, slijedi ubijanje. Prvi zločin u ovoj mjesnoj zajednici počinjen je 22. aprila u selu Saš. Okrutnost je prisutna i kod ovog zločina: klanje, paljenje u kućama i sl. Nakon 22. aprila u više navrata Srbi upadaju u sela i pale i pljačkaju. Zločine su uglavnom činile komšije iz susjednih sela, a glavni je bio Simo Bodiroga, šumar iz Dragočeva, i Miladin Pjano sa sinovima, iz Potpeći. Spominju se još i četnici iz porodice Vilotić, kao i sinovi Todora Simovića.
Mjesna zajednica Godijeno ima 10 sela, a stradalo je 47 mještana. Četnici su zločine u ovim selima činili sve do avgusta ‘92. godine, dok i posljednjeg Bošnjaka nisu ubili ili dok nije pobjegao. Prijetnje su počele još 19. aprila od strane četnika na čelu sa samozvanim vojvodom Borom Ivanovićem. Bošnjaci ovih sela sa desne strane Ćehotine izbjegli su prema slobodnoj teritoriji, ali oni na lijevoj strani nisu imali tu sreću, ostali su u okruženju četnika. Zločine su činili komšije Srbi: Čedo, Anđelko, Borivoje, Radojica, Mile, Spomenko i Strajo Perišić, zatim Mile Bodiroga, Borislav i Dobrislav Pjano, Ljuban i Dragan Vuković, Vlado Simović i dr. Džamija u Godijenu zapaljena je 2. maja, a munara srušena dan kasnije.


Zločini u Slatini, Vikoču, Čelebićima
U devet sela mjesne zajednice Slatina stradalo je 20 Bošnjaka. Prvi upad u ova sela dogodio se 2. maja, tada Srbi pale nekoliko sela i ubijaju zatekle. Narod se sklanja u šume iznad sela, a onda se prebacuje na slobodnu teritoriju Goražda. U ovoj mesnoj zajednici pružen je otpor četnicima sa nešto malo oružja, uglavnom lovačkog. Od te grupe naoružanih Bošnjaka formirana je Slatinska četa koja četnicima nanosi gubitke sve do konca ‘94. godine. Među četnicima ističu se Milivoje i Vojislav Đorđević, Nebojša Vrećo, Velimir Višnjić, Milutin Vilotić i dr.
Sedam sela mjesne zajednice Vikoč imalo je 30 žrtava. Srbi su u sela ove zajednice ušli 8. avgusta ‘92. godine. Zločinci su bili komšije, ali i pomoćnici iz Čelebića, Jošanice i Brusna, te četnici iz Crne Gore. Počinili su svirepe zločine. ”Prilikom upada u selo Papratno Donje, hvataju Miralema Ahmića. Mladić je imao samo 22 godine. U blizini škole u Papratnu vješaju ga za noge na jednu krušku. Ispod glave su mu naložili vatru. Mladić je od bolova vrištao, trzao se, uvijao… Poslije toga su poluugljenisano tijelo skinuli sa kruške, stavili ga na obližnji plot i ponovo naložili vatru ispod već mrtvog tijela mladića… U drugom slučaju, u selu Papratno Gornje, na svirep način ubijena je Kenda Trako. Odrali su joj kožu sa tijela do pasa i tako je ostavili naslonjenu na među pored kuće Memije Šoro. Tog 8. avgusta ‘92. zapaljena je škola i džamija u Vikoču. Sva sela su, također, spaljena. U zločinima se, prema kazivanju preživjelih mještana, ističu komšije: Pero Kovač, Ilija Čančar, Rade Kovač, Spomenko Arsenić, Neđo Mitrić i Milenko Arsenić”, pišu Preljub Tafro i dr. Bećir Macić u knjizi ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.-1995.”
U 16 sela mjesne zajednice Čelebići, Zavait i Jošanica ubijeno je 58 mještana. O stradanju Bošnjaka u ovim krajevima malo se zna, jer nema onih koji su preživjeli četničke torture. Oni koji su pobjegli, to su učinili pravovremeno, a oni koji su ostali, ubijeni su. Zločin u selima Čelebića izvršen je 27. jula, a u selima Zavaita 12. avgusta. Po zločinu istakli su se komšije: Mitar Kunarac, Vlastimir Avram, Bobo Jolović, Rajko Milanović.


Ubijanje Bošnjaka po selima
Stradanje fočanskih Bošnjaka nije bilo vezano samo za grad i prigradska naselja, već se događalo po cijeloj općini. Ubijene su stotine Bošnjaka po fočanskim selima, hapšeni su i odvođeni u logore, žene su silovane i držane kao robinje za seksualna iživljavanja, paljene su kuće i ljudi u njima.
Četnicki zločin u selima Sutjeske
U 20-ak sela mjesne zajednice Popov Most, odnosno sela na Sutjesci, ubijeno je i vodi se kao nestalo blizu 100 Bošnjaka. Većina sela je popaljena i uništena. Prve znake pripreme zločina na ovom području Srbi su pokazali još u ljeto 1991. godine kada je 70 naoružanih Crnogoraca iz crnogorskog sela Mratinja prešlo na teritoriju Foče u selo Vučevo. Došli su u posjetu Jakši Jovoviću i da, pokazujući svoje naoružanje, zastraše Bošnjake. A, još od ranije počela je netrpeljivost Srba sa područja Sutjeske prema komšijama Bošnjacima. Sve se više budio srpski nacionalizam i javno ispoljavala mržnja prema komšijama Bošnjacima. Srbi se obučavaju po selima, u selo Čelebiće pristiže vojska sa vukovarskog ratišta, prolaze uz pucnjavu, psovke i provokacije jedinice JNA prema Dubrovniku. Srbi se naoružavaju i pripremaju za rat.

Čim se počelo pucati u Foči, Srbi na Sutjesci prave barikade, postavljaju topove i okreću cijevi prema selima gdje su Bošnjaci. Vode se nekakvi pregovori, a zapravo su to ultimatumi koje Srbi daju Bošnjacima da predaju oružje i da im navodno neće niko ništa. Pregovori se vode u više navrata, prvi 16. pa onda 25. aprila. Počinje predaja oružja, ali samo onog trofejnog i lovačkog, ostalo Bošnjaci, vođeni iskustvima iz Drugog svjetskog rata, skrivaju. Nakon ovoga počinju pretresi bošnjačkih kuća. Jedna skupina od 800 Bošnjaka otišla je put Gacka. Jača i srpska propaganda i padaju prve žrtve. Ubijen je Hajro Lugušić. Bošnjaci se skrivaju po šumama i planinama. Tada na teren Sutjeske preko brda iz Sarajeva stiže Zaim Bešević, demobilizirani major JNA. Dolazi sa namjerom organiziranja otpora i pomoći zbjegovima pri povlačenju. Nastaje čuveni bataljon ”Sutjeska”, zahvaljujući kojem 4.500 Bošnjaka Sutjeske uspijeva da se probije do slobodne teritorije, a ovaj bataljon se isticao kasnije na ratištima širom BiH.

Pored mještana sela Sutjeske, u brda ovih krajeva pristižu i Bošnjaci iz drugih sela, ali i općina, poput Gacka. Svi pričaju o velikim zločinima koje Srbi, komšije i pridošli dobrovoljci, čine po njihovim selima. Na planini Vučevo i na Zelengori Bošnjaci se koncentrišu i uz pomoć Beševića dobro organiziraju, može se reći, izbjegličke kampove. Imaju straže, izvidnice, miniraju se mogući četnički prilazi, što je urodilo plodom jer je u dva navrata poginulo 19 četnika koji su htjeli prići izbjeglim, ali organiziranim Bošnjacima na Vučevu. Srbi, ne mogavši prići Bošnjacima, granatiraju ih sa odstojanja, a aktivna je i avijacija. Istovremeno pale sela i ubijaju na najsvirepije načine one koji su ostali u selima, najčešće zbog nemoći i bolesti. Topovskim projektilima 12. juna četnici ruše džamiju u Šadićima. Iako je odbrana izbjeglih u Vučevo i Zelengoru uspješna, ipak život postaje sve teži za njih. Ponestaje im oružja, hrane, lijekova, sanitarija, a četnici tuku sve više i sa nekoliko strana, iz pravca Kalinovika, Mratinja i sa prevoja Čemerno.

Na Gorama iznad Šadića 12. jula održan je sastanak na kojem je donesena odluka o probijanju prema slobodnoj teritoriji. Proboj počinje 15. jula sa Zelengore, a 17. sa Vučeva. Probijanje zbjegova dosta uspješno štite pripadnici ”Sutjeske”, iako je bilo žrtava kako od granata, tako i u borbama kada bi se naišlo na četnike. Proboj je trajao devet dana i noći, a pojedinci koji su iz raznih razloga zaostajali, probijali su se i po 15 dana. Preživjeli Bošnjaci Sutjeske među ključne ličnosti zločina u ovom kraju ističu: Jovana Vukovića, vojvodu i komandira svih srpskih snaga na ovim prostorima, zatim Ratomira Mastilovića, Tihomira Aćimovića, Željku Majdova, Ljubomira Kovačevića, Đoku Vukovića, Ljubu Milinkovića, Dušana Živanovića, vojvodu Zdravka Vladičića, Dragana Vladičića, Sinišu Nitkovića, Zorana Papricu, Dragana Mališića, Nešu Ostovića, Gojka Lalovića, Zdravka Pavlovića, Luku Tanovića…


Zločin u Jeleču
U mjesnoj zajednici Jeleč, u njenih 11 sela, stradalo je oko 120 Bošnjaka. Stradanja su počela 1. maja 1992. godine i trajala su sve do oktobra. Zločinci su bili domaći Srbi, komšije. Metode koje su četnici primijenili tokom zločina u Jeleču slične su metodama koje su primjenjivali i u drugim krajevima Foče i BiH. Najprije su pozvali Bošnjake da predaju oružje, onda su blokirali područje barikadama, postavili artiljeriju na sigurno odstojanje i već 1. maja počinju granatirati jelečka sela. Granatiranje sa Vratla iznad Jeleča, stare ceste prema Kalinoviku trajalo je tri dana. Nemoćan i praktično nezaštićen bošnjački narod povlači se u planine. Četvrtog maja Srbi upadaju u Jeleč i najsvirepijim metodama ubijaju sve koje su zatekli, uglavnom nemoćne i bolesne, ali i one naivne pojedince koji su vjerovali svojim komšijama. Žive ih spaljuju u kućama, kolju, siluju. Srbi nastavljaju naprijed, a Bošnjaci se sve više povlače u planine. Desetog maja četnici napadaju šumsko radilište na Paležima gdje se skrio dio izbjeglog stanovništva.
Sukobi se nastavljaju i narednih dana, a 20. septembra Bošnjaci uspijevaju na Papratnim Njivama zadati jak udarac četnicima, ubivši ih 38. Ali, granatiranje zbjegova se nastavlja. Bližila se i zima i odlučeno je da se i ova grupa prebacuje prema slobodnoj teritoriji, a uz pomoć brigade ”Sutjeska”. Probijanje je počelo 1. oktobra i trajalo je 10 dana. Organizatori zločina u mjesnoj zajednici Jeleč, između ostalih, bili su Ljubo Ninković, potpukovnik Pavlović iz garnizona JNA u Kalinoviku i Vojko Cicković iz Miljevine. U izvršenju zločina istakli su se: samozvani vojvoda Pero Elez, nastavnici iz Miljevine Risto Trifković i Pero Krunić, načelnik srpske policije Miljevine Milenko Vuković. Pored njih u zločinu su se istakli još i Željko, Pavle, Luka, Nenad, Rade i Slavko Elez, zatim Rajko Milutinović, Radmilo Vuković, Zoran Ivanović, Nenad Janković, Gojko Jojić, Željko Krunić, Zdravko Milutinović, Drago Ninković, Risto Ostojić, Dragan Rončević, Živko Miletić i dr.

Miljevinski zločini i zločinci
U sedam sela mjesne zajednice Miljevina ubijeno je 68 Bošnjaka. O zločinima u rudarskom naselju Miljevina i okolini nema puno svjedočenja, jer su ovdje četnici ubijali neostavljajući svjedoke u životu. Zločini su se dešavali tokom maja, juna, jula, a zločinci su bili komšije Srbi. Pošto je većina građana ovog naselja radila u rudnicima, kako Bošnjaka tako i Srba, onda se može reći da su rudari Srbi ubijali kolege Bošnjake. U Miljevini su počinjeni i veliki zločini silovanja Bošnjakinja. Karamanova kuća pretvorena je u javnu kuću u kojoj su silovane i držane u zatočeništvu mlade Bošnjakinje, bilo ih je čak od 12 godina. Također, i mnoge druge kuće su pretvarane u mjesta silovanja i iživljavanja komšija nad svojim komšinicama. I motel u Miljevini služio je za silovanja. Sva sela u mjesnoj zajednici Miljevina popaljena su i porušena. Ideolozi i izvršitelji zločina u Foči su, prije svih, pripadnici Kriznog štaba ove mjesne zajednice predvođeni Pavlom Elezom.
U Kriznom štabu još su bili: Pero Elez, Pavlov sin; rudarski inžinjer Slavko Stanković koji je bio i predsjednik IO SO Foča; trgovac Brane Stanković; oficir JNA Stojan Stanković; inžinjer Nikola Baja Golijanin; te Dragan Todorović i Savo Milovanović. Tu su još: Ljubo Ninković, republički sindikalni funkcioner; potom već spomenuti nastavnik Risto Trifković. On je formirao javnu kuću od kuće Kahrimana. Svjedoci za njega kažu da je zaklao svoja dva učenika, braću Barlove. Također kažu da je zaklao i hodžu Murata Drinjakovića i staru Zejnu Suljević. Skupa sa Draganom Ćosovićem i Ljubom Cicmilom zaklao je Alemu Barlov u selu Trošanj. U ključne zločince Miljevine ubrajaju se još i Miljenko Vuković, načelnik SUP-a u Miljevini, nastavnik Miloš Krunić, za koga svjedoci kažu da je lično ubio Zahida i Hamida Šalaka, te da je saučesnik u ubistvu hodže Ćamila Tuzlaka. Tu su još: Novak Stanković, Mićo Vuković, Dobro Stanković, Neđo Todorović, Zdravko Tešević, Neđo Dunić, i izvjesni novinar Cerović. Ova grupa je u selu Mrđanovićima 24. juna ‘92. ubila sedam žena.

Neđo Golubović je još jedan od miljevinskih zločinaca koji je skupa sa Pavlom Elezom na Mitrovom Vrelu ubio Murisa Hrbinića, Hamida Muhovića, Ahmeta Ramovića i jedno romsko dijete. Treba spomenuti i: Neđu Boškovića, Radu Draškovića, Petra Pejovića, Ljubu Zelenovića, Peru Ninkovića, Zorana Ivanovića, Duška Jovovića, Miroslava Delića, Gorana Ćosovića, Gorana Milutinovića, Radmila Davidovića, Dana Šošića, Velibora Vukovića, Dušana Ivanovića, Dragana Janjića, Miću Orlovića, Biljanu Mrgud, Jelenu Cicović, Maricu Simović, Nadu Stanković, Vladu Golubovića, Sašu Gagovića, Tomu Ostojića, Dragana Teševića, Jagu Mališa, Njegu Boškovića, Radivoja Pavlovića, Radivoja Filipovića, Slobodana i Aleksu Markovića itd.
Zločin u mjesnoj zajednici Kratine
Zločine u mjesnoj zajednici Kratine osmislili su i činili isti oni koji su to radili i na području Miljevine. Na ovom području u 11 sela poginulo je blizu 30 ljudi. Iako su Bošnjaci ovih sela bili nenaoružani, četnici nisu smjeli napasti pješadijom ovo područje sve do 22. juna, iako su od samog početka agresije gađali artiljerijom sa Kolunskog brda i od crkve u Budnju. Kada su napali tog 22. juna, 70-ak seljana ove mjesne zajednice bilo je organizirano u odbrani, pružili su dobar otpor i više do oktobra nije bilo napada. Kada su počela povlačenja u oktobru prema slobodnoj teritoriji sa Zelengore, zbjegovi su prolazili kroz područje Kratine odakle su se ljudi priključivali zbjegovima, a onda su četnici samo ušli i pobili one koji nisu mogli otići.

Slovom protiv zaborava
Preljub Tafro i dr. Bećir Macić odlučili su istražiti zločine u Foči, napisati knjigu o njima i na taj način od zaborava otrgnuti po ko zna koji put ponovljeni zločin nad Bošnjacima Foče.Knjiga sa nazivom ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.-1995.” izašla je 2004. godine u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Recenzenti ove knjige bili su prof. dr. Ismet Dizdarević i mr. Suljo Borovina, a knjiga je podijeljena u tri dijela: ”Žrtve na području Foče – izvan logora”, ”Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom” i ”Prilozi”
Piše: Ramiz Hodžić
Cjelokupno podrinjsko područje, čiji je dio i Foča, među prvima je bilo na udaru velikosrpskih snaga, s namjerom da se i na tom dijelu Bosne i Hercegovine realiziraju velikodržavni srpski ratni ciljevi – stvaranje čistih etničkih (srpskih) prostora i genocid nad Bošnjacima. U tom kontekstu je i područje Foče paradigma zločina koji su izvršeni u Bosni i Hercegovini, a koji se, pored ostalog, ogledaju u prijekim egzekucijama, prisilnom premještanju ili deportaciji Bošnjaka, nečovječnom postupanju tokom i nakon napada na gradove, sela i naselja, fizičkom, psihičkom i seksualnom zlostavljanju, prisiljavanju na život u nehumanim uvjetima, protupravnom zatočenju, prisilnom radu, bezobzirnom razaranju grada, sela i naselja, te posebno potpunom rušenju vjerskih objekata, pljačkanju i uništenju privatne imovine itd.
Zločin se ne može sakriti
Polazeći od ovih činjenica, Preljub Tafro i dr. Bećir Macić odlučili su istražiti zločine u Foči, napisati knjigu o njima i na taj način od zaborava otrgnuti po ko zna koji put ponovljeni zločin nad Bošnjacima Foče. Knjiga sa nazivom ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.–1995.” izašla je 2004. godine u izdanju Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti i međunarodnog prava. Recenzenti ove knjige bili su prof. dr. Ismet Dizdarević i mr. Suljo Borovina, a knjiga je podijeljena u tri dijela: ”Žrtve na području Foče – izvan logora”, ”Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom” i ”Prilozi”. Navedeni dijelovi knjige predstavljaju koherentnu cjelinu u kojoj su argumentirano prikazani zločini na području Foče.
O kvalitetu, vrijednostima i značaju ove knjige najbolje govori izdavač u svom predgovoru za knjigu.
”Planiranje, pripremanje i izvršenje zločina ostvareno je, kao i u drugim područjima, raspoređivanjem artiljerije, u ovom slučaju oko Foče, naoružavanjem srpskog stanovništva, aferama u radnim organizacijama ‘Fočatrans’ i ‘Ozren’, organiziranjem obilježavanja raznih praznika sa nacionalističkom euforijom, zahtjevom bošnjačkom stanovništvu za predaju oružja, formiranjem ‘srpskih institucija’ (krizni štabovi, MUP, školstvo, zdravstvo i dr.), vođenjem besplodnih pregovora, zauzimanju sredstava informiranja (posebno radija), otpuštanju sa posla radnika bošnjačke nacionalnosti, intenzivnim i bezobzirnim granatiranjem naselja sa bošnjačkom većinom, progonom, zatočenjem, silovanjem i prijekim egzekucijama civilnog stanovništva, pljački privatne imovine, rušenju vjerskih objekata i dr.
Žrtve na području Foče – izvan logora
U prvom dijelu knjige ‘Žrtve na području Foče – izvan logora’ prezentirana su najznačajnija saznanja do kojih su došli autori o zločinima protiv civilnog stanovništva, gdje je van logora ubijeno 1.113 lica, od čega 958 na području Foče, 84 van Foče, a 71 se vodi kao nestali. Sva gnusnost zločina pokazana je u klanjima, nabijanjima na kolac, šutanjem glava žrtava, ubijanju bolesnika, bacanju u Drinu unakaženih tijela, masakriranju djece, žena i staraca, paljenju i pljačkanju kuća i radnji, ubijanju čitavih familija, u strahotama koncentracionih logora itd. Sistematska obrada zločina (grad Foča i ostalih 15 mjesnih zajednica) omogućava čitatelju da se na pregledan i sveobuhvatan način upozna sa zločinima u gradu Foči, mjesnim zajednicama, selima, zaseocima itd. Posebnu vrijednost predstavljaju uvodne napomene date za svaku mjesnu zajednicu, u kojima se izlaže hronologija agresorskih dejstava, njihovi zločini, te pokušaj spasavanja bošnjačkog stanovništva. Zločini protiv civilnog stanovništva obrađeni su tako što su, između ostalog, dati osnovni podaci o žrtvama, a u nekim prilikama i imena lica za koja se opravdano pretpostavlja da su počinitelji zločina.
Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom
Drugi dio knjige ‘Žrtve u logoru Kazneno-popravni dom’ obrađuje oblike zločina u mučilištu KPD Foča. U vezi s tim autori posebno pružaju podatke i o njihovim osnovnim pokazateljima: vremenu djelovanja logora (od 17. aprila ‘92. do 10. oktobra ‘94. godine), oblicima izvršenih zločina, kao što su: mučenje zatočenika, njihovo korištenje za ‘živi štit’, prisilan rad, uzimanje krvi, ‘čistači mina’, ubijanja, bacanja tijela u Drinu, zlostavljanja prilikom isljeđivanja, sakrivanje logoraša od Crvenog križa itd. U knjizi je posebna pažnja posvećena tzv. ‘razmjenama logoraša’, pri čemu je veliki broj izvođen iz logora uz obrazloženje da ih vode u razmjenu, ali im se nakon izvođenja iz logora gubi svaki trag. Na taj način nestala su 404 zatočenika. Hronologija razmjene to očigledno potvrđuje, jer se najčešće ne zna sudbina logoraša iz grupe, njihov broj, razmjena, likvidacija itd. Autori su uspjeli da sakupe osnovne podatke o ubijenim logorašima (38) sa posebnim osvrtom na oblike zločina, koji su se najčešće sastojali od ubistava nakon mučenja, te bacanja u Drinu.
Značajni prilozi za knjigu
Knjiga u dijelu ‘Prilozi’ sadrži svjedočenja stanovništva općine Foča prema izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti po naseljenim mjestima, a po popisu iz ‘91. godine, te originalne fotografije o ekshumacijama do kraja 2001. godine. Autori su prezentirali 12 do sada neobjavljenih izjava neposrednih preživjelih učesnika događaja u Foči od ‘91. Do ‘95. godine. Svaka izjava je obrađena, identitet svjedoka zaštićen i naveden arhivski izvor, tako da je postignuta njihova sistematičnost i preglednost. Sadržinu izjava na najbolji način odražavaju njihovi jezgroviti i udarni naslovi dati od strane autora.

Po standardnim metodama čuvanja identiteta svjedoka autori su svugdje gdje bi se mogla identifikovati ličnost davatelja izjave primijenili do sada korišten uobičajeni postupak. Imajući to u vidu, imena svjedoka su označena inicijalima. U ovom dijelu knjige objavljeni su podaci o stanovništvu Foče prema izjašnjavanju o nacionalnoj pripadnosti po naseljenim mjestima po popisu iz ‘91. godine. Na sistematičan način čitatelj će moći sagledati nacionalnu strukturu po naseljima. Dokumentarne fotografije o ekshumacijama na području Foče do kraja 2001. ilustriraju aktivnosti na traženju nestalih, te potresne prizore o zločinima koji su izvršeni nad civilima Bošnjacima na području Foče.


Da se ne zaboravi
Ova knjiga predstavlja značajan izvor za naučne, sudske i druge ustanove i uopće širu javnost. Ona još jednom potvrđuje da je bez sistematskog proučavanja zločina, odnosno genocida u istočnoj Bosni, čiji je dio i Foča, nemoguće dokumentovano istražiti ciljeve, obim i razmjere agresije na BiH. Knjiga je rađena na osnovu ličnih saznanja autora, izjava svjedoka i dosadašnjih rezultata istraživanja zločina na prostorima općine Foča, a posebno ekshumacija. Prema istraživanjima, a posebno izjavama očevidaca, naveden je jedan broj imena osoba za koje se sumnja da su izvršile zločine na području Foče.”
Ova knjiga značajno je koristila i autoru ovog članka tokom istraživanja zločina u Foči i pisanja o istom u sklopu feljtona ”Zločin”.
EGIDA 1
U prvom dijelu knjige ”Žrtve na području Foče – izvan logora” prezentirana su najznačajnija saznanja do kojih su došli autori o zločinima protiv civilnog stanovništva, gdje je van logora ubijeno 1.113 lica, od čega 958 na području Foče, 84 van Foče, a 71 se vodi kao nestali.
EGIDA 2
Ova knjiga predstavlja značajan izvor za naučne, sudske i druge ustanove i uopće širu javnost. Ona još jednom potvrđuje da je bez sistematskog proučavanja zločina, odnosno genocida u istočnoj Bosni, čiji je dio i Foča, nemoguće dokumentovano istražiti ciljeve, obim i razmjere agresije na BiH. Knjiga je rađena na osnovu ličnih saznanja autora, izjava svjedoka, i dosadašnjih rezultata istraživanja zločina na prostorima općine Foča, a posebno ekshumacija. Prema istraživanjima, a posebno izjavama očevidaca, naveden je jedan broj imena osoba za koje se sumnja da su izvršile zločine na području Foče.
Okupacija u 15 dana
Iako su se Srbi u Foči, kao i širom Bosne i Hercegovine, otvoreno, bez prikrivanja pripremali za rat, za agresiju, većina Bošnjaka Bosne, pa i Foče naivno je vjerovala da do agresije neće doći. Do početka aprila 1992. godine Srbi u Foči imaju formirane krizne štabove u gradu i po selima, naoružani su, imaju planove napada, formirane jedinice, prave spiskove za hapšenja i likvidacije, a Bošnjaci 5. aprila organiziraju pacifistička okupljanja ispred Skupštine općine. Ista stvar ponavlja se narednog dana. Za to vrijeme Srbi su već u akciji. Zauzimaju stanicu policije u Miljevini.


Abid Ramović – prva žrtva

Istog dana, dakle 6. aprila, dolazi do prve pucnjave. Iz kuće Ivanovića sa Duba puca se na ”Fočatrans”. Dolazi do potpunog razdvajanja policije na srpsku i bošnjačku. Na čelu srpske policije nalazio se Dragan Gagović, a na čelu bošnjačke policije Zulfo Veiz. Naravno, ove policije ne mogu se porediti ni po kojoj osnovi, posebno ne po naoružanju i logistici. Sljedećeg dana, 7. aprila, počinje otvorena akcija Srba u cilju okupiranja Foče. Pada i prva žrtva, riječ je o policajcu Abidu Ramoviću, koji gine u policijskom automobilu dok je pokušavao do bolnice prebaciti ranjenu Milevu Radojčić, koju su ranili Srbi pucnjavom iz kuće Ivanovića u pravcu ”Fočatransa”. Prema jednoj verziji Ramović je poginuo od metka ispaljenog iz kuće Ivanovića, a druga verzija kaže da ga je ubio kolega Srbin koji je bio sa njim u automobilu. Istog dana Srbi predvođeni SDS-om zauzimaju magacin oružja TO u Livadama i dijele svojim sunarodnicima. Zauzimaju i lokalnu radiostanicu, uspijevaju kontrolirati sve prilaze gradu, a već grad prelijeću i prve granate. Stigle su i jedinice iz Srbije koje su smještene u planinarski dom na Zabrani. Onaj dio svjesnih i organiziranih Bošnjaka postavlja barikade u Donje Polje, a civili pripremaju skloništa po podrumima. Sve vrijeme traju navodni pregovori između SDS-a i SDA, ali ne daju rezultate, jer Srbi pregovaraju samo kako bi dobili na vremenu i kako bi Bošnjake što više zaveli i obmanuli navodnom željom da se sve završi mirno.


Granatiranje grada
Narednog dana, 8. aprila, Foča se granatira i pod stalnom je puščanom paljbom Srba. Srpske zločinačke horde uspijevaju tog dana zauzeti Dom zdravlja i zarobiti prisutne Bošnjake, ljekare Ibru Karovića i Avdu Šadinliju. Srpski hajduci ulaze u Carevu džamiju i na munaru stavljaju četničku zastavu, a na džamijski razglas puštaju četničke pjesme. Idućeg dana nastavlja se granatiranje, a srpsko rukovodstvo ultimativno traži predaju vlasti, na šta odbrana ne pristaje. Granatira se grad, zgrade i kuće su u plamenu, a granate dolaze iz Zabrane i Orahova. Vodi se i pješadijska borba. Znatno slabije naoružani i organizirani Bošnjaci napuštaju grad i kreću se put Goražda i put Crne Gore. Granatiranje se nastavlja i narednih dana. Srbi lagano osvajaju dio po dio grada i na kraju ulaze u njega. U Aladži 10. aprila Srbi ubijaju Jusu, Raziju i Esmu Aganović. Međutim, žrtava ima i na srpskoj strani.
Gine im vojvoda Dragan Nikolić, sin Božidara, komandir policijske ispostave u Čelebićima i Miljevini. Srbi 11. aprila zauzimaju veći dio grada, a ostatak granatiraju. Narednog dana Srbi pale Prijeku Čaršiju, trgovačko-zanatski centar, pale se bošnjačke kuće i lokali.


Pljačka bošnjačke imovine

Srpski zločinci konstantno napreduju u osvajanju grada. Kako osvajaju koji dio grada, tako Bošnjake koji nisu izbjegli hapse i odvode u sabirni logor u Livadama. Logor je smješten u magacinima TRO ”Perućica”. Osim domaćih Srba, koji su izvukli iz svojih budžaka kokarde, u zločinima učestvuju i Srbi sa strane. Nastavlja se granatiranje dijelova koje brane malobrojne snage Bošnjaka, a u okupiranim dijelovima nastavlja se pljačka i paljenje bošnjačkih kuća i stanova. Već 13. i 14. Srbi su u centru grada, a sa lokalne radiostanice oglašava se predsjednik SDS-a Miroslav Stanić, koji navodno garantira sigurnost Bošnjacima koji žele napustiti grad.
Petnaesti dan aprila bio je dan pljačke. Tog su dana dolazili Srbi i sa sela i pljačkali što se opljačkati i odnijeti moglo. Naredni dan upadom Srba u Donje Polje oko 18 časova grad je u potpunosti okupiran.


Sabirni logori

Kako je u redovima Srba, predvođenih SDS-om, unaprijed već sve bilo isplanirano, tako je odmah nakon okupiranja grada otvoren koncentracioni logor u bivšem KP domu, u koji su smještani uhapšeni Bošnjaci do tada držani po sabirnim logorima. Sabirnih logora bilo je više. Već smo spomenuli logor u Livadama, a pored njega tu su bili Srednjoškolski centar u Aladži, DTV ”Partizan”, direkcija TRO ”Perućica” u Gornjem Polju, barake hidrocentrale u izgradnji ”Buk bijela”, te mnogobrojne privatne kuće. U sabirne, a onda u centralni logor Bošnjaci su dovođeni iz svojih kuća.Jednostavno su nailazile srpske jedinice i po nekakvim spiskovima, ali i bez njih odvodili su Bošnjake. Članovi SDA i drugi ugledni Bošnjaci bili su smješteni u jedan magacin TRO ”Perućica” u Gornjem Polju, barake hidrocentrale u izgradnji ”Buk bijela”, te mnogobrojne privatne kuće. U sabirne, a onda u centralni logor Bošnjaci su dovođeni iz svojih kuća. Jednostavno su nailazile srpske jedinice i po nekakvim spiskovima, ali i bez njih odvodili su Bošnjake. Članovi SDA i drugi ugledni Bošnjaci bili su smješteni u jedan magacin TRO ”Perućica”. O stanju u sabirnim logorima govore Preljub Tafro i dr. Bećir Macić u svojoj knjizi: ”Život u sabirnim logorima bio je užasan, bez hrane, vode, nužnika… Svaki čas su u magacine ubacivali nove uhvaćene ljude. Po noći su sa vrata prozivali neke od njih. Oni se više nikad nisu vraćali u magacin. Po noći su se čule pucnjave iz Prevraćkog potoka, iznad baraka. Komandant sabirnog logora u Livadama bio je Veselin Čančar, ekonomista u TRO ‘Perućica’. Bio je obučen u uniformu JNA, sa kapetanskim činovima. U magacinu Srbi nisu zlostavljani. Povremeno su u taj magacin ubacivali isprebijane ljude. Nisu mogli ni stajati na nogama. Bili su to unakaženi likovi poznanika: Muniba Veiza, Zulfe Veiza, Enesa Uzunovića, Ibre Selimovića ‘Spone’ iz Tabaka. Svi su oni kasnije ubijeni u koncentracionom logoru”, pišu Tafro i Macić u knjizi ”Genocid nad Bošnjacima na području općine Foča 1992.- 1995. godina” i o prvi danima agresije i napada nastavljaju:

Okupacija 18. aprila

”Srbi zauzimaju i posljednje uporište odbrane Foče, Šukovac 18. aprila 1992. godine. Foča je definitivno okupirana. Tada nastaje pakao za Bošnjake koji su ostali u Foči i prigradskim naseljima. Kuće Muslimana su u plamenu. Nekako u to vrijeme u Foču helikopterom dolazi Biljana Plavšić. Provozala se Fočom u opljačkanom automobilu tek ubijenog Fočaka Adnana Isanovića. Vidjevši fočanske džamije, koje još nisu bile porušene, uzviknula je: ‘Kako će, molim vas, Foča biti srpski grad, s ovoliko turskih džamija.’ Time daje jasnu poruku srpskim rušiteljima šta im je raditi. Za kratko vrijeme, svih 11 fočanskih džamija nestalo je sa lica zemlje. Aladža džamija, Careva džamija, Atik Ali-pašina džamija… Sve biseri islamske graditeljske kulture, barbari su za kratko vrijeme sravnili sa zemljom. Građevinski materijal iz Aladže džamije poslužit će da se proširi parkiralište ispred koncentracionog logora. I sva druga obilježja vjekovnog življenja Bošnjaka na ovim prostorima, uništavaju se. Gori Islamska biblioteka sa vrijednim eksponatima, devastiraju se groblja.
Na sve strane se pljačka sve što je bošnjačko. U pomoć domaćim pljačkašima pristižu i oni iz Crne Gore, sa kamionima. Prepuni kamioni namještaja, bijele tehnike i svega što su ‘junački’ đetići opljačkali, odlazi prema Pivskoj planini. Počinju ubistva, silovanja. Zabranjuje se kretanje Bošnjacima. Postaju svi taoci. Svi su u kućnom pritvoru. Čeka se kada će dželati udariti na vrata. Rušitelji i ubice ne žele svjedoke svojih nedjela. Svjedoke ili ubijaju ili odvode u koncentracioni logor. Ideolozima genocida nad Bošnjacima Foče, Vojislavu Maksumiću i Veliboru Ostojiću, kao da nije dovoljna žestina sa kojom ubice i rušitelji izvršavaju njihove naredbe.Svojim ‘vatrenim’ govorima na lokalnoj radiostanici podstiču ubice da brže ubijaju, rušitelje da brže ruše. Za kratko vrijeme na području grada i prigradskih naselja ubijena su ili nestala 343 Bošnjaka (građanina) Foče. Najviše zločina počinjeno je u prigradskim naseljima Tabaci, Zubovići, Susješno, Hamdići, Mijakovići i Ljubovići. U jednom danu u Čohodarmahali, u kojoj su i u Drugom svjetskom ratu počinjeni strahoviti zločini, na svirep način je ubijeno 29 građana (24 se gubi trag u koncentracionim logorima). Te zločine počinili su domaći Srbi, komšije ubijenih.”

izvor:internet
priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/fbPutnikNamjernik/flickrekranportal13/focanskidani
oprema teksta:focanskidani

 

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…/ – knjiga u nastanku

Genocid u Foči _ 001

GENOCID U FOČI 1992. – 1995.
GENOCID U FOČI 1992. – 1995. /zbirka tekstova objavljenih na facebooku,flickru,portalima itd…/.
Knjiga u nastanku. Zasad dostupna u virtualnom izdanju.
Knjiga je nastala iz nekih ličnih razloga i šutnje. Šutnje o Foči. I zločinima u Foči i na teritoriji Fočanske općine.
Žalosno je što mnoge žrtve ne žele pričati o zločinima i zločincima.
Žalosno je što bivši logoraši ne žele pričati.
Žalosno je što se Foča zaboravlja. Zaboravljena je od države, vlasti, bošnjačkih predstavnika.
Povratak u Foču je doživio fijasko. Razlozi.
ZAŠTO?
Da se ne zaboravi Foča.

Genocid u Foči _ 014

 

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. – Kenan Sarač
https://www.academia.edu/30934182/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992._-_1995._-_Kenan_Sara%C4%8D

Genocid u Foči 1992-1995 – 2. dio.pdf
https://www.academia.edu/36537861/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_2._dio.pdf

Genocid u Foči 1992-1995 – treći dio.pdf
https://www.academia.edu/36537887/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992-1995_-_tre%C4%87i_dio.pdf

Genocid u Foči 1992. – 1995. (4. dio).docx
https://www.academia.edu/36252552/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995._4._dio_.docx

Genocid u Foči 1992. – 1995. (5. dio).pdf
https://www.academia.edu/36341095/Genocid_u_Fo%C4%8Di_1992._-_1995._5._dio_.pdf

FOČA 1942. – 1992. – 2017..pdf
https://www.academia.edu/32152068/FO%C4%8CA_1942._1992._2017..pdf

GENOCID U FOČI 1992 – 1995 specijal.pdf
https://www.academia.edu/36406787/GENOCID_U_FO%C4%8CI_1992_-_1995_specijal.pdf

FOČANSKA JE TUGA PREGOLEMA.pdf
https://www.academia.edu/35447289/FO%C4%8CANSKA_JE_TUGA_PREGOLEMA.pdf

25 GODINA OD GENOCIDA U FOČI – FOČA : ZAŠTO SU RATNI ZLOČINCI OSTALI NEKAŽNJENI ???
https://www.academia.edu/32551780/25_GODINA_OD_GENOCIDA_U_FO%C4%8CI_-_FO%C4%8CA_ZA%C5%A0TO_SU_RATNI_ZLO%C4%8CINCI_OSTALI_NEKA%C5%BDNJENI_

GENOCID : Foča je simbol “ponavljanja historije” na tlu Bosne i Hercegovine
https://www.academia.edu/32526719/GENOCID_Fo%C4%8Da_je_simbol_ponavljanja_historije_na_tlu_Bosne_i_Hercegovine

FOČA 1992. : SODOMA I GOMORA U FOČI (ISPOVIJESTI SILOVANIH BOŠNJAKINJA)
https://www.academia.edu/32508619/FO%C4%8CA_1992._SODOMA_I_GOMORA_U_FO%C4%8CI_ISPOVIJESTI_SILOVANIH_BO%C5%A0NJAKINJA_

SJEĆAŠ LI SE FOČE?:Zašto je zaboravljena Foča?
https://www.academia.edu/32367421/SJE%C4%86A%C5%A0_LI_SE_FO%C4%8CE_Za%C5%A1to_je_zaboravljena_Fo%C4%8Da

ŽRTVE FOČANSKOG GENOCIDA.pdf
https://www.academia.edu/35548149/%C5%BDRTVE_FO%C4%8CANSKOG_GENOCIDA.pdf

FOČA XXV GODINA OD GENOCIDA
https://www.academia.edu/35156673/FO%C4%8CA_XXV_GODINA_OD_GENOCIDA

Foča : Samo jedna tuga
https://www.academia.edu/33162940/Fo%C4%8Da_Samo_jedna_tuga

JA I DA HOĆU NE MOGU ZABORAVITI ZATVOR – KP Dom i grad FOČU.pdf
https://www.academia.edu/33119788/JA_I_DA_HO%C4%86U_NE_MOGU_ZABORAVITI_ZATVOR_KP_Dom_i_grad_FO%C4%8CU.pdf

Foča – Dokazi o genocidu 1992. – 1995..pdf
https://www.academia.edu/33038995/Fo%C4%8Da_-_Dokazi_o_genocidu_1992._-_1995..pdf

Dan logoraša…Foča
https://www.academia.edu/32936980/Dan_logora%C5%A1a_Fo%C4%8Da

FOČANSKI KAZAMATI SMRTI.pdf
https://www.academia.edu/32879332/FO%C4%8CANSKI_KAZAMATI_SMRTI.pdf

O GENOCIDIMA U FOČI 1992. – 1995.i 1941.-1945..pdf
https://www.academia.edu/32874068/O_GENOCIDIMA_U_FO%C4%8CI_1992._1995.i_1941.-1945..pdf

Foca 1942 1992 Ni bijesa ni mrznje
https://www.academia.edu/32778004/Foca_1942_1992_Ni_bijesa_ni_mrznje

KAKO SU ZELENE BERETKE ZE BE SA KOKARDAMA I CRNIM SUBARAMA NAPALE FOCU 7 APRILA 1992
https://www.academia.edu/32382344/KAKO_SU_ZELENE_BERETKE_ZE_BE_SA_KOKARDAMA_I_CRNIM_SUBARAMA_NAPALE_FOCU_7_APRILA_1992

VAPAJ S DRINE : Jesmo li zaboravljeni, je li do nas ikome stalo
https://www.academia.edu/33819733/VAPAJ_S_DRINE_Jesmo_li_zaboravljeni_je_li_do_nas_ikome_stalo

FOČA :Na zidu sjećanja
https://www.academia.edu/32728383/FO%C4%8CA_Na_zidu_sje%C4%87anja

BESJEDA O FOĈI – KULTURA SJEĆANJA
https://www.academia.edu/36461388/BESJEDA_O_FO%C4%88I_-_KULTURA_SJE%C4%86ANJA

GENOCID U FOČI 1992. – 1995. - knjiga u nastanku _ 002GENOCID U FOČI 1992. – 1995. - knjiga u nastanku _ 003

 

priredio:Kenan Sarač
design:Kenan Sarač
fotografije:internet/screenshot/fbPutnikNamjernik/flickrekranportal13/focanskidani
oprema teksta:focanskidani

Fočanska je tuga pregolema : 2001. ekshumirani sedmogodišnji dječak i njegova majka – ubijeni 1992. u Foči

Fočanska je tuga pregolema 1992 _ 010

 

Ekshumacija u Foči 2001. godine. Nađeni posmrtni ostaci pet bošnjačkih žrtava. Po nekim izvorima ubijeni su na Bajram, 12. juna 1992.
U toj grobnici pronađen je sedmogodišnji Kenan Šoro i njegova majka Pemba Šoro.
U istoj grobnici pronađena je i Munira Mehmedspahić.

Fočanska je tuga pregolema 1992 _ 006

Fočanska je tuga pregolema 1992 _ 007

priredio:Kenan Sarač

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Suđenje Todoviću : “Sanjala sam grobnicu”

00

Svjedokinja Tužilaštva Bosne i Hercegovine ispričala je da su joj roditelji ubijeni u Foči, a saznala je da joj je brat odveden u Kazneno-popravni dom (KPD) i da mu se ubrzo gubi svaki trag.

U nastavku suđenja za ratni zločin počinjen u Foči, Uma Čolo je kazala da je s majkom posljednji put telefonom razgovarala u maju 1992. godine, kada joj je rekla da je više ne zove i da se ne brine.

Čolo se prisjetila da joj je jedna žena u Sarajevu kazala da joj je ubijena majka, te da je “gledala kada su je vukli bagerom”. Saznala je da joj je majka bila s drugim osobama u kući u koju je bačena bomba, da je ranjena i “pokosili su je rafalom”. Svjedokinja je izjavila da su joj rekli da joj je majka ubijena na Bajram, te da je po kalendaru zaključila da bi to trebalo biti 12. juna 1992.

Kako je pojasnila, grobnica u kojoj joj je pronađena majka bila je u blizini džamije. “Kasnije će se ispostaviti da je pet tijela u grobnici. Ja sam sanjala tu grobnicu, vjerujte”, ispričala je Čolo, pojasnivši da je, uz tijelo majke, pronađeno i tijelo supruge njenog rođaka, kao i njihovog sedmogodišnjeg sina.

Grobnica je ekshumirana 2001. godine.

Svjedokinja je kazala da su tijelo oca ekshumirali, a saznala je da je “zaklan na kućnom pragu”.

Za brata je svjedokinja rekla kako je čula da je bio zatvoren u KPD-u.

“Po svjedočenju ljudi, on je 17. septembra u jednoj grupi odveden na berbu šljiva… Oni su odvedeni i trag mu se gubi”, kazala je Čolo.

Branilac Slaviša Prodanović nije imao pitanja za ovu svjedokinju.

“Žao mi je zbog tragedije koju ste imali i uvjeravam vas da moj branjenik Todović nema ništa s tim”, rekao je Prodanović.

Čolo je svjedočila na suđenju Milanu Todoviću, optuženom da je od oktobra 1992. do marta 1993. silovao i prisilio na seksualno ropstvo ženu bošnjačke nacionalnosti.

Prema optužnici, Todović, tadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), tu ženu je “kupio” od drugih vojnika i silovao je, da bi je u decembru 1992. prisilio na seksualno ropstvo, držeći je u nehumanim uslovima, i pri tome je fizički i seksualno zlostavljao.

Suđenje će se nastaviti 11. maja.

Lamija Grebo, 17.04.2018.

izvor:detektor.ba/BIRN BiH

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“
https://focanskidani.wordpress.com/2018/04/13/sudenje-todovicu-dosadan-kada-dode-pijan/

Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

 

Suđenje Todoviću : “Dosadan kada dođe pijan“

“ Kafe Bora” nema više _ 031

Na suđenju Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen u Foči, njegov brat je kazao da mu je oštećena rekla da je optuženi nije zlostavljao.

Svjedok Žarko Todović je izjavio da je jednom došao u stan, koji je bio otključan i u kojem se nalazila oštećena.

“Ona je mene poznavala, komotna je bila da priča sa mnom, a imao sam slobodu i da je pitam da li je Milan zlostavlja. Rekla je da je ne zlostavlja, ali da je dosadan kad dođe pijan”, kazao je brat optuženog za silovanje i seksualno ropstvo.

Milan Todović je optužen da je, kao pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), oštećenu “kupio” od drugih vojnika i silovao je od oktobra 1992., a da ju je u decembru iste godine prisilio na seksualno ropstvo, držeći je u nehumanim uslovima i pri tome je fizički i seksualno zlostavljajući.

Žarko Todović je posvjedočio da je optuženi imao namjeru da oštećenu “izbavi iz Foče”, a što je, kako tvrdi, ugovorio sa izvjesnim Radovanom Kundakom, ali su se “planovi izjalovili”.

Poslije toga, kako je rekao svjedok, nije imao prilike da razgovara s bratom o oštećenoj i nije mu poznato šta se dalje dešavalo. S dijela Todovićevog svjedočenja javnost je bila isključena.

Nastavak suđenja zakazan je za 17. april.
Ajla Gežo, 13.04.2018.
izvor:detektor.ba/BIRN BiH

 

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

***************
Todović: Svjedočenje bez prisustva javnosti
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/26/todovic-svjedocenje-bez-prisustva-javnosti/

Todović: Izvjestan broj žena u drugom stanju
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/23/todovic-izvjestan-broj-zena-u-drugom-stanju/

Čitanjem optužnice i iznošenjem uvodne riječi Državnog tužilaštva počelo suđenje Milanu Todoviću za ratni zločin počinjen na području Foče
https://focanskidani.wordpress.com/2018/03/09/citanjem-optuznice-i-iznosenjem-uvodne-rijeci-drzavnog-tuzilastva-pocelo-sudenje-milanu-todovicu-za-ratni-zlocin-pocinjen-na-podrucju-foce/

Sud Bosne i Hercegovine : Potvrđena optužnica u predmetu Milan Todović
https://focanskidani.wordpress.com/2018/02/07/sud-bosne-i-hercegovine-potvrdena-optuznica-u-predmetu-milan-todovic/

PODIGNUTA OPTUŽNICA ZA RATNI ZLOČIN U FOČI protiv Milana Todovića (1961)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/12/12/podignuta-optuznica-za-ratni-zlocin-u-foci-protiv-milana-todovica-1961/

 

 

Igman, 1992. : Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (foto i video)

 

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 001
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 002
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 003
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 004g
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 005
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 006
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 007
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 008
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 009
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 010
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 011
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 012
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 013
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 014
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 015
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 016
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 017
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)

Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.) _ 018

VIDEO:
Protjerani Bošnjaci sa teritorije Općine Foča 1992. (snimljeno na Igmanu 1992.)
– isječak iz video zapisa ISTINE I LAŽI O SILOSU – 1. dio –

korišten video zapis ISTINE I LAŽI O SILOSU – 1. dio sa youtube

priredio:Kenan Sarač

 

video:youtube
fotografije:screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani

Istražitelji će ponovo pretražiti više lokacija u istočnoj Bosni

“ Kafe Bora” nema više _ 011
Polovinom ovog mjeseca istražitelji Instituta za traženje nestalih osoba BiH počet će provjeru više lokacija na području istočne Bosne, za koje postoje informacije da se na njima nalaze masovne grobnice. Osim novih, pretraga će se vršiti i na nekim lokacijama na kojima su ranije vršene ekshumacije posmrtnih ostataka ubijenih Bošnjaka.
“ Kafe Bora” nema više _ 010
 

 

izvor:ftv

fotografije:internet/screenshot
design:Kenan Sarač
oprema teksta:focanskidani