Uz Međunarodni dan studenata : O fočanskim fakultetima

 

Međunarodni dan studenata _ 094

O fočanskim fakultetima

Pored Drine hladne,
u pokrovu Vasilija Sveta
žive djeca
teološkog fakulteta.
Foča vam je mjesto
nešto dalje od Sokoca
vole medicinu
više nego oca.
Ne mare mi braća
za pašu i kadiju
već ti traže oni
dobru popadiju.
Muke ove
niko ni ne djeli
ode na medicinu
teološki cijeli.
Već prvi dan
napisao roca:
“Volim medicinu
više i od oca.”
S’ kafe na kafu
bogoslovska stara,
medicinarke gledaju
one iz oltara.
Da podjelim
ovu muku moju
gledaju i one
što za pjevnicom poju.
Dva faksa na
Dva gradska kraja
Ali ima nešto
Što oba spaja.
Sa ženama teološki
Uopšte se ne diči
Jer svaka treba
na akrepa liči.
Kako riješit
ovu ludu groznicu
preseli se teološki
u opštu bolnicu.

Petar Milutinović

Međunarodni dan studenata _ 096

Međunarodni dan studenata _ 097

Advertisements

Sam na dunjaluku i dunjalukom luta sada sam

Sam na dunjaluku i dunjalukom luta sada sam

Sam na dunjaluku i dunjalukom luta sada sam

Tužan i sam dunjalukom luta
Bos je i kamenje šuta
ulica njegov je stan
topao dom njegov je san

Plače ponekad ljeti, a katkad zimi
Čudi se mojoj rimi
Nikad nije bio na Drini

Teret nosi,
vjetar mu lagano prkosi
Kiša šiba lice mlado
Ne zna šta je majka
Ne zna šta je babo

Htio bi da utoli glad
Da ublaži boli
Da ga neko voli
Tužan i sam dunjalukom luta sad

Kenan Sarač, 2017.

Nisveta Skejović : NIJE NIŠTA ISTO

NIJE NIŠTA ISTO

Proljeće me mami i po koja jesen.
A svaka je ista, ništa mi ne blista.
Zalud sunce sa istoka grije
kad mi vrela suza, moje lice mije.

Tužna jesen, k'o sjećanja pusta.
Tužna Drina, a i Ćehotina.
Ne žubore one viš’ žuborom onim.
Ni talasi nisu, kao nekad prije.

Nekako su tihe, kao da bi stale!
Šapnula sam tiho i jednoj i drugoj.
Ćehotini rekoh, uvijek li si tiha.
Mnoga li si srca, tu na rivi sastavila.

Drini opet kazah, jednu drugu priču.
Hajde, hajde kreni, nemoj nikad stati.
Još nam mnogo toga, moraš Drino dati!
Ti nam Drino moraš, odgovore kaz'ti…

Ništa to ne vrijedi, idu s nekom tugom.
Pa se ne vesele, ni tamo gdje se ljube.
Sastavci su vala, k'o da nisu naši…
Tužni li su tužni, ne mogu vam kaz'ti.

Nisveta Skejović
07.10.2012. god.

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 003

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 002

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 001

Nisveta Skejović NIJE NIŠTA ISTO _ 004

[GODIŠNJICE] Zgiboh od čudne boli – Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.)

 

[GODIŠNJICE] Zgiboh od čudne boli (Gorčin) - Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.) _ 004

 

Gorčin

Ase ležit
Vojnik Gorčin
U zemlji svojoj
Na baštini
Tuždi

Žih
A smrt dozivah
Noć i dan

Mrava ne zgazih
U vojnike
Odoh

Bil sam
U pet i pet vojni
Bez štita i oklopa
E da ednom
Prestanu
Gorčine

Zgiboh od čudne boli

Ne probi me kopje
Ne ustreli strijela
Ne posječe
Sablja

Zgiboh od boli
Nepreboli

Volju
A djevu mi ugrabiše
U robje

Ako Kosaru sretnete
Na putevima
Gospodnjim
Molju
Skažite
Za vjernost
Moju

Mak Dizdar

[GODIŠNJICE] Zgiboh od čudne boli (Gorčin) - Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.) _ 002[GODIŠNJICE] Zgiboh od čudne boli (Gorčin) - Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.) _ 001

 

Gorcin – Mak Dizdar (interpretira Miki Trifunov).flv

dokumentarni film MAK

 

GORČIN - Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.)

 

priredio:Kenan Sarač

_ _ _ _ _

vidi još:

PORUKA – Mehmedalija Mak Dizdar
https://focanskidani.wordpress.com/2016/09/26/poruka-mehmedalija-mak-dizdar/

Bosanski pisci kroz historiju: Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.) – foto
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/bosanski-pisci-kroz-historiju-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971-foto/

Adil Zulfikarpašić o Maku Dizdaru
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/adil-zulfikarpasic-o-maku-dizdaru/

Slovo o čovjeku PRVO
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/slovo-o-covjeku-prvo/

…a kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/17/a-kako-ces-tek-razlikovati-covjeka-i-vuka/

[GODIŠNJICE] Zgiboh od čudne boli – Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/17/godisnjice-zgiboh-od-cudne-boli-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971/

TUŽNA PRIČA/SAD STORY

Foča _ Centar _ 015Foča _ Centar _ 012

TUŽNA PRIČA

Kada me jednom, ne bude bilo
ne tuguj mnogo, svijete moj.
U mom životu, sve što se zbilo
tužna je priča, života mog.

To je priča, o ljubavi jednoj
koju sam nekad, imala ja.
Ljubav što ostavi u srcu mom
beskrajnu tugu i golemi žal.

Zbog tvoje ljubavi sretna sam bila
za ljubav tvoju, dala sam sve.
Zbog tvoje ljubavi, živjela život
a sada mnogo, teško je bez nje.

Prošlosti slike, dušu mi more
dok život stvara, u srcu mi led.
Na mome licu, nižu se bore
a u mojoj kosi, pramen je sijed.

Nisveta Skejović

Foča _ Sastavci _ 005

Foča _ Sastavci _ 006

 

SAD STORY

When me once, not any
do not grieve much, world mine.
In my life, everything that has happened
sad stories, of my life.

This is a story about a love
I once had me.
Love ‘you left in my heart
endless grief and immense regret.

Because of your love, I was happy
for your love, I gave everything.
Because of your love, living life
and now many, it is difficult to do without her.

Past pictures, my soul more
while creating life, in the heart of ice.
On my face, lined with wrinkles
a ‘in my hair, a strand is gray.

Nisveta Skejović
translated by Milanov Sava

Prazan ili glup još uvijek vozi Ćaćin auto skupi (varijacija)

Prazan ili glup još uvijek vozi Ćaćin auto skupi _ 001

Prazan ili glup još uvijek vozi Ćaćin auto skupi (varijacija)
(pjesmica za prof. dr. Miroslava Tuđmana)

Prof. dr. Miroslav Tuđman je škutor prazan, ali glup
al’ auto Ćaćin vozi skup
stereo i air-condition mogu sve
on i Ćaćin Merdžo

Sve bi dao da je brži, lijep,elegantan,neodoljiv i šarmantan
politika mu sve znači
Kakav otac takav kotac
dežurni je vatre potpaljivač

Jer persone poput predsjednice
i mnogih ministara finih
pa glumica, manekenki,i nakih kozerki i pozerki
i raznih frajera laika inih
misle Bosna im je plijen lak

Napadaju, urliču, trube
dobili su magareću snagu
zubi škripe, škrguću
rastrgli bi plijen

Nema nigdje žive duše
cigarilosi se prof. dr. Miroslavu puše
taman kad pomisli Bosnu da dijeli
plan mu se uruši cijeli
(varijacija)

Prazan ili glup još uvijek vozi Ćaćin auto skupi _ 002Prazan ili glup još uvijek vozi Ćaćin auto skupi _ 003

 

 

Prazan ili glup još uvijek vozi Ćaćin auto skupi (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/02/prazan-ili-glup-jos-uvijek-vozi-cacin-auto-skupi-varijacija/

Predsjednica bez govorne mane (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/01/predsjednica-bez-govorne-mane-varijacija/

BEĆARAC ZA PREDSJEDNIKA ČEŠKE : ČEŠKAJ SE ČEŠKAJ (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/28/becarac-za-predsjednika-ceske-ceskaj-se-ceskaj-varijacija/

Sevdah za austrijskog ministra (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/28/sevdah-za-austrijskog-ministra-varijacija/

Predsjednica bez govorne mane (varijacija)

Predsjednica bez govorne mane _ 002

Predsjednica bez govorne mane (varijacija)

Daješ da ti pamet sole glumci, režiseri,
politikanti vaki-naki, neznani i strani
poješće te brzo globalne zvjerke
ali ti hoćeš biti u žaru i u žiži
i uvijek na naslovnoj strani

Stabiliziraćeš možda kroate
možeš bit top vijest na TV
mješaće te ko što mješaju fraze
iza tvojih leđa pričaće tračeve

Ti si predsjednica bez govorne mane
ti si dio vojničkih planova
ti si predsjednica bez govorne mane
i treba ti izborna pobjeda nova

Svi vole tvoje idealne izljeve u javnost
trpjećeš oštre napade ka sebi
a zašto i ne bi
kad to je dio tvoje političke karijere
pa zašto ih onda otrpjela ne bi

Slavni novinar nekrolog magazina
objaviće tvoje najnovije političko djelo
nezreli klinci otvorenih usta
čitaće tvoje nebuloze, vrlo smjelo

Ti si predsjednica bez govorne mane
ti si dio vojničkih planova
ti si predsjednica bez govorne mane
i treba ti izborna pobjeda nova
(varijacija)

Predsjednica bez govorne mane _ 001

Predsjednica bez govorne mane _ 003

Predsjednica bez govorne mane _ 004

 

Predsjednica bez govorne mane _ 005

 

 

Prazan ili glup još uvijek vozi Ćaćin auto skupi (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/02/prazan-ili-glup-jos-uvijek-vozi-cacin-auto-skupi-varijacija/

Predsjednica bez govorne mane (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/09/01/predsjednica-bez-govorne-mane-varijacija/

BEĆARAC ZA PREDSJEDNIKA ČEŠKE : ČEŠKAJ SE ČEŠKAJ (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/28/becarac-za-predsjednika-ceske-ceskaj-se-ceskaj-varijacija/

Sevdah za austrijskog ministra (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/28/sevdah-za-austrijskog-ministra-varijacija/

Ovog časa, dok ti spavaš

Ovog casa, dok ti spavas _ 001

Ovog časa, dok ti spavaš
Ovog časa, dok ti spavaš, kolju grlo jedne ptice!
Ubijaju – ni zbog čega! – nježnu braću i sestrice!
Ovog časa; dok ti spavaš, na odžaku gnijezda pale!
Noćas mrznu – ni zbog čega! – mrtve oči ptič'je male…
Ovog časa, dok ti spavaš, novo jato na put kreće;
grlimo se i gledamo: koga sutra biti neće?!
Amsal Efendic

fb Amsal Efendic

Ovog casa, dok ti spavas _ 002

napomena:Burma = Myanmar

Ovog casa, dok ti spavas _ 003

 

Ovog casa, dok ti spavas _ 004

 

Ovog casa, dok ti spavas

napomena:Burma = Myanmar

KO JE MUSLIMAN (foto)

SKRIVANA POVIJEST BOŠNJAKA _ 004

KO JE MUSLIMAN
Moram te i to javno pitati.
Jesi li ti musliman. Rado ću ti
javno odgovoriti. Riječ musliman
znači čestit, pobožan, bogobojazan.
I, ako Bog da, ja jesam musliman.
A zašto ono, ako Bog da. Zato, prijatelju,
jer je musliman vrlo teško biti. Nije
dovoljno ime, nije dovoljna ni majka,
ni otac, nije dovoljna cijela porodica,
jer, oni te ne čine muslimanom. Vidiš,
čovjek se sam mora izboriti za ono
čestit, pobožan, bogobojazan,
I ne smije se dičiti tuđim djelima.
Mora se svojim okititi. Ako ih ima.
A tek ono pobožan. Znaš li ti kako
je to teško dostići. Evo, tema je
otvorena. Čeka, kao ruža, da je neko
uman ubere. A nije lako dočekati
da te veliki Bog za sebe izabere.
Alija H. Dubočanin

Jugoslavenska agrarna reforma – Politika siromašenja BošnjakaSKRIVANA POVIJEST BOŠNJAKA _ 007SKRIVANA POVIJEST BOŠNJAKA _ 005SKRIVANA POVIJEST BOŠNJAKA _ 003SKRIVANA POVIJEST BOŠNJAKA _ 002

Foča 2017 _ 005
Foča – Prijeka čaršija i nekadašnji dućani – vidi se munara Careve džamije
Foča 2017 _ 004
Foča – Careva Mahala sa Carevom džamijom
Foča - Aladža džamija _ 075
Foča – Aladža džamija
Foča - pogled na Aladža džamiju u izgradnji
Foča – pogled na Aladža džamiju u izgradnji
Foča
Foča

Dušama nevinim

Dušama nevinim 2

Dušama nevinim

Neka Ih ,neka pričaju
Kako zločina nije bilo
Riječi su prazne
Kad se bez duše izgovore

Krvnik koji vas ubi nevine
Ionako duše nema
Njegove riječi lažljive su ptice bez krila
Brzo padaju i leta nemaju

Pustite Ih
Nek misle da lete
Vi duše nevinih Fočaka
Vi ste ptice prave
Krila su vaša jedina ISTINA!

Mervana Gogalija,avgust 2017

Bosanska pjesma (1992)

Bosanska pjesma (1992)

Bosanska pjesma (1992)

Dok žohara gnječite, pijuckate
viski, prepone svoje češkate,
dok ruka oko mašne se trudi,
ginu ljudi.

U gradovima čudnih imena
zgođeni metkom, i sred plamena,
ne znajuć što ih se na smrt osudi,
ginu ljudi.

Sred malih mjesta, neznanih vam, ali
velikih, priliku jer im nisu im dali
za krik i oproštaj sa svijetom hudim,
ginu ljudi.

Ginu dok birate sve nove i nove
brbljivce o tom što nemar se zove,
sudržljivost, itd, dok s razloga ludih
ginu ljudi.

Nema ljubavi k odveć udaljenu
tvome susjedu/bratu Slavenu,
gdje letjet vaš se anđel ne usudi,
ginu ljudi.

Međ kipovima dok spor izbija
kainska verzija, istorija
za svoje gorivo bi da kupi sviju
koji mriju.

O uspjehu sportaša dok čitate,
il stigli račun, dok pjevate
čedu svom pjesmu što san nudi,
ginu ljudi.

Pero vremena oštro, krvi žedno,
neće da žrtva i dželat su jedno,
kazaće da zadnja ološ i alaša
vrsta je vaša.

Josif Aleksandrović Brodski
Translated by Marko Vešović and Omer Hadžiselimović – © 2007 Marko Vešović and Omer Hadžiselimović

Sarajevo, Aerodromsko naselje, 1995.

Bosanska pjesma (1992)

Josif Aleksandrović Brodski (24. maj 1940. – 28. januar 1996) je poznati ruski pjesnik. Za Bosnu i Hercegovinu je značajan po tome što je 1992. godine za New York Times objavio “Bosansku pjesmu” (Bosnian tune).

“Srbija, nesumnjivi agresor, trebalo bi biti prisiljena UN rezolucijom snositi čitav teret reparacije.”
Josif Aleksandrović Brodski, ruski pjesnik i nobelovac, International Herald Tribune, 5. avgusta/kolovoza 1993.

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13

 

 

vidi više na:
O GENOCIDIMA NAD BOŠNJACIMA: „AKO BUDEMO BUDNI NEĆE NIKAD VIŠE, ALI AKO BUDEMO SPAVALI HOĆE USKORO……“/FOTO/…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/04/30/o-genocidima-nad-bosnjacima-ako-budemo-budni-nece-nikad-vise-ali-ako-budemo-spavali-hoce-uskoro-foto/

HISTORIJA SE PONAVLJA : JEDANAEST GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/29/historija-se-ponavlja-jedanaest-genocida-nad-bosnjacima/

USPAVANKA ZA BOŠNJAKE : Samo mirno pajkite! I bez panike!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/15/uspavanka-za-bosnjake-samo-mirno-pajkite-i-bez-panike/

Bosanska pjesma (1992)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/08/05/bosanska-pjesma-1992/

 

Donesi mi dosta hljeba (Put života – Grebak)

 

Donesi mi dosta hljeba

Babo dijete u naručje uze,
Ispod burnog prolomljenog neba
Dječije riječi izmamiše mu suze,
“Babo donesi mi dosta hljeba”!

Donijet’ će ti babo sine,
I hljeba ćeš imat’ jesti.
Uzdasi majke što se brine,
postali su tako česti.

Krenuo je babo ranom zorom,
Na put života, ili smrti;
Zvali su ga noćnom morom,
Zbog mračnjaka što se nad njom vrti.

Poveo je babo i starijeg sina,
Al’ mu teret samo bio;
Gajila ih majčina toplina,
I lica mrak im crni skrio.

Koračali su mnogi putem života,
Koračali svi sa istim strahom;
Želja sina glavom mu se mota,
Al’ nastavi s dubokim uzdahom.

Kod kuće ta kuga od gladi,
Majka brine se za čedo,
Koje iscrpljeno, drhtavo i blijedo…,
Al’ ona biva još u većoj nadi.

Na putu života se prolomi tišina,
I bolan jek oca, dozivajući sina,
Koji ranjen tihim glasom zove,
Kroz mrklu noć utanja u snove.

Ostadoše samo uzdasi u noći,
I žrtve ove krvave bajke;
Nedugo pred babom sin sklopi oči,
Al’ ista sudba i kući kod majke…

I malo čedo od gladi dušu pusti,
A duša majke se od boli grca,
Pamti riječi što ” ono ” izusti…,
Uplakana osta i slomljena srca.

Nijedan nisu dočekali zore,
Al’ roditelji se tjase u nadi,
Za drugo dijete, pa se bore,
Da ih ne savladaju jadi.

Na mezarju majka ljevala je suze,
Samo sad osta babo i mati,
Zagrljeni, smrt im djecu uze.
I život osta da ih nevine pati.

Jeknula su dva srca prazna,
Jer propisana im nezaslužena kazna!

Na svježu humku otac brašno sasu,
I zabijelje se mezar ispod tamnoga neba;
Jecajući reče u tom času;
“Evo sine, puno bijelog hljeba”.

Adil Delić

Put života – Grebak.  Emir Prutina  –  Prema istinitoj priči  –
Donesi mi dosta hljeba – iz knjige “Kad je bio bajram” – Adil Delić
donesi mi dosta hljeba _ 004

donesi mi dosta hljeba _ 002

 

Poetski trenutak i kutak : Život na cjedilu!

Život na cjedilu!

Povratnici ovo,
povratnici ono…
puke fraze I floskule…
Dokle?Dokad?

Kada će se riješiti problemi
raseljenih i prognanih?
Uživajte, bit će sunčano,
a Drina topla!

Kenan Sarač

Život na cjedilu!

Kada je kiša stala - pjesma _ 001

Ti u snovima što živiš - pjesma 3

pjesma - 4

pjesma - 2

Tamo gdje Ćehotina dodiruje Drinu

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

DEHIDRIRALI SMO…

 

DEHIDRIRALI SMO…

Na Satavcima,
rijeke dvije
topla Ćehotina
i studena Drina

Ispod Sahat kule
Ordenje i znamenje
Uz plakete dobismo
Uz lovore i isprazne govore

DEHIDRIRALI SMO

Kenan Sarač

Foča - Sastavci _ 003Foča - Sastavci _ 004Foča - Sastavci _ 008Foča - Sastavci

DEHIDRIRALI SMO...

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

I TO ĆE PROĆI!

 

 

 

I TO ĆE PROĆI!

Ovo je Fočak
On je prognanik
On je podstanar
On je stranac u svojoj državi

On ganja svoja prava
Administracija ga zafrkava
Vazda mu fali jedan papir
Donacije nikad ne dobiva

Svi se šprdaju sa njim
On im to ne uzima za zlo

On ima dvije kutije
Jednu za kad mu je najteže
Jednu za kad je najrahatniji
U obadvije je cedulja

Na ceduljama isto piše
I TO ĆE PROĆI!

Kenan Sarač

I to će proći

Traveler Digital Camera

basca 1 _5449

kuca 1 _5426

medjurjecka 18 _5474

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

 

Ti si moje čuđenje

Ti

Ti

Ti si moje čuđenje
Ti si moje buđenje
Ti si moje ruđenje
Ti si moje nuđenje

Ti si moja uspavanka
Ti si moja rosa sa uranka
Ti si moja sultanka
Ti si moja ruralka

Ti si moj dan
Ti si moj san
Ti si moj džan

Ti si moja niska bisera
Ti si moja zloća
Ti si moja čamotinja

Kenan Sarač

pored cehotine 1 _5476

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

ČESTO LUTAM U MISLIMA

 

ČESTO LUTAM U MISLIMA

Često lutam, u mislima.
Po obali, pokraj Drine.
Preko mosta porušenog
gledam negdje u daljine.

Svaki most je na svijetu.
Sve obale, sastavio.
Samo ovaj tu na Drini
naša srca, rastavio…

U mislima, dok se šetam.
Listam stare uspomene.
Moje oči zasuziše…
Tamo nema, mene više.

Djetinjstvo i mladost, što si meni dala.
Na obali tvojoj, život sam odsanjala.
Pjesmu sam ti dala. Buket nježnih nota.
Lijepa Drino moja. Rijeko mog života.

Nisveta Skejović
11. februar 2012 ·

foča - most stradanja _ 0047
Foča
foča - most stradanja _ 0048
Foča – Most Stradanja
foča - most stradanja _ 0049
Foča – Most Stradanja
foča - most stradanja _ 0050
Foča – Most Stradanja
foča - most stradanja _ 0051
Foča – Most Stradanja
foča - most stradanja _ 0052
Foča
foča - most stradanja _ 0053
Foča

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ

KAD U FOČU DOĐEŠ

Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče
Na Most Stradanja svrati
Lagano njime hodi
Ružu baci – Drini vodi

Nastavi dalje, do KP Doma dođi
Niz Donje Polje prođi
Musluku s ceste mahni
Kraj (nekadašnjeg) Kafe “Bora” predahni

Preko mosta ka hotelu kreni
I u Međurječje skreni
Obazri se prema “Lepoj Breni”
i nekad znanoj “Jugobanci”

Pored škole na Sastavke bahni
Ćehotinu i Drinu rukama darni
Pored Ribarskoga skreni
I sudu se okreni

Odatle ka Partizanu kreni
Stavi natpis na vrata
Prozore otvori
Nek zidovi govore

Na Tekiji – mezarju
Posadi ružu,narcis,tulipan
I dok sjećanje te u prošlost vrati
U Carevu na namaz svrati

I Čohodar Mahalu obiđi
do Šandala kuće dođi
Obiđi i gradilište “Aladže”
Navrati i na Livade

Zaboraviti nemoj ni Velečevo
A ni Šukovac,Gornje Polje i Tabake
i sve naše Granovske sokake
Ne zaboravi stratišta naša i Fočake

Kenan Sarač

Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče _ 017
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče _ 018
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče _ 019
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče _ 020
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče
Pogled na Carevu džamiju _ 50185338
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče
Pogled na Carevu džamiju iz Aladže _50185460
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče
Pogled na Ćehotinu i Carevu džamiju _ 017
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče
Pogled na Foču - GP, Podmusala, Careva džamija _ 017
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče
Pogled sa Aladža džamije uz Ćehotinu _ 017
Kada u Foču dođeš Putniče Namjerniče

 

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

Šehidi il’ gazije!

Šehidi il' gazije! _ 001

 

Šehidi il’ gazije!

Gorde su tvoje planine,
Dušmanima prkose,
R'jeke su tvoje džennetske,
Krvlju sehida obojene.

Vatan si naš, jedini dom,
U tebi mi smo svoji na svom!
Borićemo se za tebe,
Pa bili šehidi il’ gazije!

Ti rađaš sebi sinove,
Postojane bedeme,
Daćemo svoje živote:
Za Rabba, Resula i tebe!

Dolima tvojim stražare
B'jele čalme nišanske,
Časne su Bosno šamije,
Što bolne ti suze skrivaše!

(ilahija)

 

 

Šehidi il' gazije! _ 003

Šehidi il' gazije! _ 002

Sjećanje mudžahida

Večeras ponosno, sjećaju se mudžahidi,
Braće što su za Bosnu pali k’o šehidi.
Muhammeda k’o emira, jednog od devletlija,
Allah nek mu podari tadž od Džennetlija.

Pesnice svi u zrak, slaveći Allaha,
Učeći tekbire, ostajući bez daha.

Osmana hrabroga, u liku šejh Hamze,
Allah nek mu podari sve deredže Džennetske.
Mirze mudžahida i njegovih tekbira,
Allah nek ga poživi u društvu hajirlija.

Pesnice svi u zrak, slaveći Allaha,
Učeći tekbire, ostajući bez daha.

 

Rifeta čvrstog k’o uhudska planina,
Džennet nek mu Rabb dadne da u njemu uživa.
Ramiza veselog, skromnog k’o Hurejre,
U Džennetu neka ga vječno dvore hurije.

Pesnice svi u zrak, slaveći Allaha,
Učeći tekbire, ostajući bez daha.

 

I mi smo svi uz njih, i mi smo mudžahidi.
Kufur žemo slomiti, padajuć k’o šehidi.
Allah nek se smiluje, i njima i nama,
Ostaćemo k’o kamen na bedemu Islama.

Pesnice svi u zrak, slaveći Allaha,
Učeći tekbire, ostajući bez daha.

(ILAHIJA)

 

Šehidi
Šehidi, hej miljenici, gdje ste vi?
Kraj česme hej, stoji peškir vezeni.
I bardak hej,od kojeg smo stvoreni
šehidi, hej miljenici, gdje ste vi ?

Šehidi,hej evlijade, gdje ste vi?
U prahu, hejtrag tabana bosenih.
Ko klanja hej, na sofama zelenim?
Šehidi, hej evlijade, gdje ste vi?

Šehidi hej, mirišljivi, gdje ste vi?
Kraj sela hej, dvorci vaši po Bosni.
U bašci hej, pokošeni cvjetovi.
Šehidi hej, mirišljivi, gdje ste vi?

Šehidi ptice bijele, gdje ste vi?
K'o laste hej, selice ste veseli.
Skup zvijezda hej, u tespihu treptavih.
Šehidi ptice bijele, gdje ste vi?

Šehidi miljenici gdje se vi…
(ILAHIJA)

 

 

Bajram, Bajram, gle naše radosti

Bajram, Bajram, gle naše radosti

Bajram, Bajram, gle naše radosti

Mjesec gasne, zora je svanula.
Lijepi Bajram, suncem najavila.
Spustio se na krilima ptica
do bosanskih brda i ravnica.

Do bosanskih mahala i kuća
ječi ezan, još prije svanuća.
Puno srce, puna nam i duša
kad se ezan sa munare sluša.

Majka budna, babo poranio
abdestio’ i lijepo opremio.
Ustaj sine, spavanja se prođi
i sa babom u đžamiju pođi.

Bajram namaz, u đžematu klanjat.
Islam vjeru, u svom srcu čuvat.
Sa Bismilom, majka nas isprati.
Ponosno ću kod svog babe stati.

Brat do brata, donose Tekbire.
U molitvi, sve se duše mire.
Brat do brata, Tekbiri se čuju
lijepi Bajram, danas bajramuju.

Mirisniji od svakoga cvijeta.
Procvjetao’ u bašći Đeneta.
Otvor'te se od srca kapije
za sve ljude, rođake i komšije.

Sjetimo se i onih što nije!
Proučimo’ dovu za Šehide.
Što su pošli lijepu Bosnu branit.
Što ne mogu, s nama u saf stati.

Lijepi Bajram, satkan od dobrote
od milosti, oprosta, ljepote.
Sva je srca, srećom ispunio.
Svakom što se Bogu priklonio.

Mjesec gasne, zora je svanula.
Jedna suza, iz oka je kanula.
Bajram’ Bajram, dan je pun radosti.
Zajedništva i Božije milosti…

Nisveta Skejović

Ramazanska !

Ramazanska ! - 2

Ramazanska !

Lijepo li je postit ovih dana ,
lijepi dani našeg Ramazana ,
Srce puno najljepšeg mjeseca
hvala bogu poste mi i djeca.

Lijepi iftar i somuni vrući
pa čekamo kada će top pući ,
pa kasnije lijepa teravija
hvala Bogu puna nas džamija ,

svaki dan se kao biser niže
a Bajram nam dolazi sve bliže ,
duša puna a u srcu sreća
Allahova milost je najveća****

Tija Delić Ovčina

FOČA U ŽELJAMA (Remza Lagarija)

FOČA U ŽELJAMA

Poželješe suzne oči,
zaviriti u zavičaj,
udisati zrak s planina,
doputovati lijepoj Foči.

Zaželješe prazne ruke,
da dodirnu i zagrle,
prag i vrata, i sve svoje.

Zaželješe oči moje,
vodom s Drine umiti se.
Zaželjelo srce moje,
tu, baš tu, na obalama njenim,
još jednom, roditi se.

Kad bih barem lahko mogla,
protrčati kroz Bastahe,
i iznova sagraditi,
pradjedovsku kuću našu,
pomirisati žute dunje na ormaru,
i zapjevati onu staru:
“Fočo moja behara ti tvoga…”.

FOČA U ŽELJAMA  -- Remza Lagarija

_ _ _ _ _

POGLEDAJ U SNOVE - Remza Lagarija

Bilješka o autoru

Remza Lagarija je rođena 1959. godine u mjestu Bastasi, općina Foča, u Bosni i Hercegovini. Srednju ekonomsku školu završila je 1978. godine u Brčkom, u Bosni i Hercegovini. Studirala je sociologiju i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu od 1984. do 1988. god.
Diplomirala je na Kambel Koledžu (“Cambell College”) Administraciju (Administrative Professional), 2007. godine u Edmontonu, Alberta, u Kanadi. Remza piše poeziju i prozu na bosanskom jeziku još od najranijih školskih dana. Dolaskom u Kanadu 2000. godine počinje pisati poeziju i prozu i na engleskom jeziku. Pjesme su joj objavljene na slijedećim portalima: “Avlija”, “Exyuvoice.com”, “Fočanski dani”, “Novi Konjic”, “Udruženje KNS”…itd. kao i u Kanadskim novinama “Alberta Street News”. Pjesme takođe objavljuje na bosanskom i na engleskom jeziku na svom blogu: http://www.abosnia12.blogspot.com od 2013.godine.
“POGLEDAJ U SNOVE” je prva zbirka poezije Remze Lagarija pisane na bosanskom jeziku.

 

Ove noći – dok čekam kad će zora doći

SUNCE IZNAD DRINE 002

Ove noći – dok čekam kad će zora doći

Od kako je dunjaluka
bilo je zora, bilo je noći
Kao ove nije bilo
Priprema se za sehur

Svi mi griješimo
i ja, kao svaki čovjek
Pokajmo se!
Oprostimo jedni drugima

Neka ova dova :
“Gospodaru naš,
ne dozvoli da naša srca
skrenu sa pravog puta
nakon što si nas već uputio.
O Ti koji okrećeš srca
učvrsti naša srca
na istini i pravom putu!”
bude vodilja naša.

Kenan Sarač

pored cehotine 8 _5483

 

 

_ _ _ _ _

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

ZAKOPAVANJE SESTRE

ZAKOPAVANJE SESTRE

Školsku iz klupe, Aidu, prvi sam put nakon rata sreo 2001. godine
Živjela je u Nizozemskoj udata za Nijemca
Imaju već velike kćerke
Javili krajem godine da su joj identificirali
Brata u masovnoj

I ona pokopala nekoliko kostiju

Drugi puta sam je sreo 2005.
Opet joj našli brata

Pa su je zvali 2008. – u novonađenoj masovnoj
Još joj brata iskopali

Ove 2015. bila je mirna i puno starija
Našli ga opet, šapće i osvrće se

Dokle ću ovo, svakih četiri pet ljeta?
Šta ću, moj školski, ako mi dogodine nađu
Još brata?

A meni pun mezar
Darko Cvijetić, 16.05.2015.

ZAKOPAVANJE SESTRE _ 501855051

BURYING OF A SISTER

I met Aida my friend from school for the first time after the war in year 2001
She was living in the Netherlands and was married to a German
Their daughters were all grown up
Towards the end of that year they informed her they identified
Her brother's remains in a mass

So she buried a couple of bones

I met her for the second time in 2005
Again they found her brother

Then they called in 2008 – in a newly discovered mass grave
They dug her brother up some more

This year in 2015 she was calm and much older
They found him again she whispered and glanced around

How long will this go on, every four or five years?
What am I going to do my friend from school if next year they find
More of my brother?

Now that my mezar is fulI
Darko Cvijetić
(na engleski prevela Jugoslava Ilanković)

 

Foča _ 501855046

BEERDIGUNG DURCH DIE SCHWESTER
Aida, meine Schulfreundin, traf ich das erste Mal nach dem Krieg im Jahre 2001.

Sie lebte in den Niederlanden, und war mit einem Deutschen verheiratet.
Sie haben zwei schon erwachsene Töchter.
Am Jahresende bekam sie die Nachricht, dass man ihren Bruder im Massengrab identifiziert hatte.

So beerdigte sie einige Gebeine.

Das zweite Mal traf ich sie 2005.
Wieder hatten sie etwas von ihrem Bruder gefunden.

Sie riefen dann 2008 noch einmal an – aus dem frisch gefundenen Massengrab haben sie noch Gebeine von ihrem Bruder ausgegraben.

Heuer, 2015, wirkte sie ruhig und viel älter.

Wieder haben sie ihn gefunden – flüsterte sie und schaute um sich herum.

Wie lange wird das andauern, alle vier fünf Jahre immer wieder?

Was mache ich, sag mein Schulfreund, wenn sie nächstes Jahr noch mehr von meinem Bruder finden?

Denn mein Grab ist voll.
Darko Cvijetić
(na njemački Blago Vukadin)

Dokle ću ovo, svakih četiri pet ljeta _ 501855052

_ _ _ _ _

Darko Cvijetić 11.1.1968. (Ljubija Rudnik) Objavio četiri knjige poezije – NOĆNI GORBAČOV, 1990. Književna omladina Srbije, edicija Pegaz, Beograd; HIMENICA, 1996. Književna omladina Srbije, edicija Raskršća, Beograd; PASSPORT FOR SFORLAND, 2004. Udruženje književnika Srpske, Banja Luka; MASOVNE RAZGLEDNICE IZ BOSNE, 2012. Besjeda, Banja Luka. Knjigu kratkih priča – MANIFEST MLADE BOSNE, 2000. Prometej, Novi Sad. U Zagrebu studirao filozofiju s teatrologijom. Objavljivao u LITERATURA (Ljubljana), QUORUM (Zagreb), SPLIT MIND (Split), ODJEK (Sarajevo), POLJA (Novi Sad), KORACI (Kragujevac), POVELJA (Kraljevo), REČ (Beograd), KNJIŽEVNA REČ (Beograd)… U POZORIŠTU PRIJEDOR radi kao glumac i redatelj.

 

fotografije:fb PutnikNamjernik/flickr ekranportal13/focanskidani

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???

Fočanski propisi _ 038

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???

Godine prolaze mi gledamo…
Korak naprijed, natrag dva…
Godine prolaze, ništa se u Foči (k'o ni u Bosni) ne mijenja –
na bolje!
Svaki dan nam donosi neko zlo, a newfašizam sve jači.
I jača li jača.
Neizvjesnost opstanka je velika.
Da li su to najave novih humanih preseljenja?
Da li je to nagovještaj nekog novog etničkog čišćenja?
Da li nam se sprema novi genocid?
Novi urbicid?
Ili je to samo nastavak 1992. – 1995.?
Da li…Da li…Da li…
A narod?
Narod mudro šuti…

Kenan Sarač

 

 

 

Careva džamija u Foči _ 501854931

Potpis Evlije Čelebije na Atik Ali-pašinoj džamiji u Foči preživio sva ratna razaranja _ 006

Careva džamija u Foči _ 501854928

žžž50185345

plato porušene džamije Mehmed paše Kukavice_ pogled na Carevu džamiju _ 50185457

žžž50185344

Careva džamija _ 50185070

žžž50185343

Foča _ 0185270

Jeribasma _ 002

Foča _ 50185248

Foča _ 50185223

Jeribasma _ 003

žžž214Zapisi o gradovima _ 407

Foča _ 33873153

Teci Drino, teci i pričaj...2

3873369draga-dragom-na-ruci-zaspala1960-foca-1960-70-putovala-1970-002sehova-dzamija-u-prvom-planu-iza-je-careva-dzamija-a-desno-dzamija-mehmed-pase-kukavice

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

Zeznuta sam ti ja

ada _ 501855046

Zeznuta sam ti ja

Siđoh jednom do Ćehotine
Ispod kuće
Bješe plitka
I nasred rijeke ada bješe
I začas se na adi nađoh

A znala je ta ista Ćeha
biti mutna i nadoči
pa biti poduboka
i brza biti
i adu prekriti k'o da je nikad nije bilo

A znala je ta ista Ćeha
i zalediti i prelediti
pa bi dobra za klizanje bila
A mi djeca voljeli to

A sada kad je viđoh plitku
tihu i mirnu
k'o da mi govori
Zeznuta sam ti ja
Ja se i sa Drinom posvadim

Kenan Sarač

Dokle ću ovo, svakih četiri pet ljeta _ 501855052

Ćehotina _ 501855047

Ćehotina _ 501855049

Ćehotina _ 501855048

cehotina-08-11-2016-003Foča, rijeka Ćehotina12088003_10203717130167131_943934623483206521_n

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

Dunjaluk (dun'ja)

Dunjaluk

Dunjaluk _ 501855025
Dunjaluku moj zanosim se s tobom
Privuku me tvoje draži
Zaboravljam šta mi duša traži
Dunya dunya ja sam praška malehna
Od ugruška stvorena
Jedno zrno malehno
Što se na dunjaluku napuhalo
Pa misli da je veliko
Dunya dunya ja sam samo
Putnik kroz draži tvoje
Što zaboravlja bitisanje svoje
Gospodaru moj oprosti robu svom
Što zaboravan posta
Od Milosti tvoje da prestane
Biti zaboravno srce moje
c2017 Mervana Pahulja

Dunjaluk _ 501855024

 

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…

Ružo moja.Pahuljo.Begovice.
Fočanko djevojko,
Sa očima boje Drine,
Što na rivi kraj Ćehotine stajaše

Djevojko sa pogledom neizbježnim
Što kroz Aladžanski park
I kraj Mliječnog restorana
U školu iđaše

Djevojko što na Sastavcima čekaš
Međ’ oblutcima Ćehotinskim i Drinskim
I na Pijesku
U mislima sudaraš se sa sjećanjima

Iz goleme muke jeste muk,
Dok osluškuješ Drine i Ćehotine huk,
Djevojko što čamiš čekajući
One što doći neće…

Klonula mi ruka,
Presušilo penkalo…
Nesta riječi,
Nesta pjesme…

Ostadoše Ćehotina i Drina
Da svjedoče
Tihe patnje
Tihe boli…

Kenan Sarač

Foča - Sastavci - Ostadoše Ćehotina i Drina _ 501854936

Ružo moja s Ćehotinsko - Drinskih perivoja _ 501854966

Ružo moja s Ćehotinsko - Drinskih perivoja _ 501854969

_ _ _ _ _

VIDEO:

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://www.facebook.com/kenan.sarac.39589/videos/450383141983275/

_ _ _ _ _

Fotografija korisnika/ce Kenan Sarač.

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

Nisveta Skejović : Jednoga dana…kada mostova više ne bude…

…kada mostova više ne bude…

kada mostova više ne bude _ 50185378

Jednom!
Kad nestane rijeke
neće biti ni mosta…
Jednom!
Porušiše mostove.
Pretvoriše sve u prah.
A rijeke teku, i vali šapuću.
Ne kriju istinu, i sakriti ne mogu.
Jednom!
Sve će rijeke progovoriti.
Jednom!
Sve ćemo znati!
Samo da li ćemo znati prihvatiti istinu!?
Eh to nije ni do mostova ni do rijeka.
To je do nas…

Nisveta Skejović

kada mostova više ne bude _ 50185379

???? - ????

kada mostova više ne bude _ 50185380

Nisveta Skejović : U zagrljaj tvoj, da sama ne skita

Foča _ 50185248

Oko vas su kuće, niske bisera.
Djevojke i momci, fočanskih avlija.
Što no pjesmom, sa sabaha krenu.
Haj’ dvije su se vode, aman prigrlile.

Prigrlile’ aman, na sred grada.
Pa odnijele i stara i mlada…
Što no dušman, posla u aprilu.
U aprilu’ sve, na tešku silu…

Moje oči, boje Drine.
Još mi suzom april miju.
Dal’ će ikad, moći stati!?
Il’ ću tako, ja nestati…

Nisveta Skejović

U zagrljaj tvoj, da sama ne skita _ 50185260

Na zidu sjećanja

Snijeg pade na behar, na voće _ 50185238
Snijeg pade na behar, na voće

Snijeg pade na behar, na voće,
podaj, Bože, svakome šta hoće!

A i meni šta je meni drago,
voljela bih neg’ carevo blago!

Što će meni svo carevo blago,
kad je nemam šta je srcu drago?

Meni drago jedno momče mlado,
ja da mi ga Bog u sreći dade!

(iz knjige “Usmena lirika Bošnjaka” – prof. dr. Munib Maglajlić)

STRANAC U RODNOM GRADU

STRANAC U RODNOM GRADU
izbjeglica si mogao biti i ti
(svim izbjeglicama,raseljenim,protjranim…)

Ovo nije tako ubjedljivo stihovana stranica sudbinske knjige
u kojoj se improvizuje kraj
Ovo je žalosna životna drama da čitalac prosto zanijemi…
i…i…i…stanje to dokučit’ ne more…i…i…i…ne mora…
Koliko samo nostalgičnih i bolnih uspomena fotografije nose…
…kad čovjek shvati da je ničiji…da je u zavičaju otpisan…
…izbrisan…u vlastitoj domovini…bez ikakvog prava…
DA JE STRANAC U SVOJOJ DOMOVINI…
Da je stranac u Sarajevu,Zenici,Visokom,Brezi…
Da je stranac u svom rodnom gradu…nevoljo ljuta…
Za bolji život i komad hljeba borio se…
…postao sam stranac u SVOJOJ DOMOVINI…izgnanik,
prognanik…KOD svog doma i kuće – bez doma i bez kuće…
…napušten od političara i vlastelina raznih…
ostavljen na cjedilu i razmeđi životnih puteva…
…i…ŠTA MI OSTAJE/ ŠTA MI OSTADE…
…OSTADE MI DA FANTAZIRAM…
…da se zavaravam iluzijom nestvarne ljepote fotografija
rodnog grada iz djetinjstva moga…
da ih po džepovima nosam…
da ih grlim…da ih privijam na grudi…
Kad ne mogu u svoj dom, u svoju kuću, u svoju bašću, u svoj grad…
ZAGRLI USPOMENU…
zagrli fotografiju…dočaraj si zavičaj
Dočaraj si rodni grad,dočaraj si domovinu,
Dočaraj si iluziju – kad ne možeš zaprave –
– more ‘k'o bajagi’
uhvati vjetar,uhvati list,uhvati fotografiju…
jer ti možeš to!!!
TI SI STRANAC U RODNOM GRADU!!!
(Kenan Sarač, 2014.)

medjurjecka 3 _5461

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

Mervana Gogalija : Maslačak

žžž4884

Maslačak

Jer ja sam jedna luda sentimentalna budala
Kad mi svaki rastjeraju oblačak
Pa me otpuhnu ko maslačak
Jer ja sam jedna luda sentimentalna budala
U svakom budžaku moje priče
Jedan novi maslačak niče
Jer ja sam luda sentimentalna budala
U kome maslačak ne cvjeta
Taj moje priče nek ne čita
Shvatiti neće transkript davno prepisan
Maslačkova pera pala
Jer ja sam jedna sentimantalna budala

Mervana Gogalija

ZABORAVLJENA BH HEROINA I POETESA MUBERA MUJAGIĆ

 

Mubera Mujagić Ogledalo od magle _ 002

Ko još uopće zna za Muberu Mujagić?!
Da li je iko iz (neo)komunističkih ili „nacionalnih“ političkih stranaka, nacionalnih akademskih zajednica i društava, čak iz vjerskih zajednica ustao pa rekao: – Dajte, molim Vas, odstranite iz lektira na Balkanu djela koja vrijeđaju islam, muslimane, Bošnjake i Bosnu?  Nažalost, niko!

Da li je to učinio neko u prošlosti?

Da, učinila je to bošnjačka pjesnikinja Mubera Mujagić – neka je rahmet njezinoj plemenitoj duši – osamdesetih godina prošlog stoljeća pozvavši svu jugoslavensku javnost da iz lektira izbaci Gorski vijenac, djelo velike umjetničke, poetske snage, ali koje veliča genocid nad balkanskim muslimanima. I kako je završila Mubera? Na nju se digla kuka i motika Jugoslavije, posebno kvazipisci iz istog naroda iz koga je potjecala! (Pomoć joj je pružio jedino rahm. Adil-beg Zulfikarpašić, koji je tada živio u Cirihu.) Umrla je nepriznata, odbačena, u najgoroj bijedi, bolesna i gladna, odmah nakon agresije i genocidnog rata 1992.-1995.g.! Da li se ijedan Bošnjak sjeća te velike duše i pjesnikinje? Da li joj je iko ikada odao priznanje za tako velik i human gest?

Mubera Mujagić Potop šutnje - zbirka pjesama

Mubera Mujagić, profesorica kojoj su dohakali Njegoš i Ivan Mažuranić…

Tražila je da se iz škola izbaci Gorski vijenac jer vrijeđa muslimane. Na njenu dženazu niko iz Društva pisaca BiH nije došao.

Zašto je poetesa i profesorica Mubera doživjela takvu sudbinu. U pismu kojeg je osamdesetih poslala beogradskom NIN-u tadašnja profesorica srpskohrvatskog jezika tražila je da se iz školskih udžbenika izbace stihovi Petra Petrovića Njegoša i Ivana Mažuranića. Smatrala je da stihovi Gorskog vijenca i poeme Smrt Smail-age Čengića vrijeđaju muslimane. Nakon tog pisma, nastala je ideološka haranga na Muberu. Morala je napustiti školu u kojoj je predavala. Praktično, našla se na ulici.

I na sastanku podružnice pisaca Sarajeva i Aktiva saveza komunista u povodu rasprava o nastavnim planovima i programima književnosti za osnovne i srednje škole izjasnila se profesorica Mubera protiv Njegoševog Gorskog vijenca i spjeva Smrt Smail-age Čengića Ivana Mažuranića. U ispovjesti za beogradski nedeljnik Intervjua (januar 1985.) objasnila je kako pri tome nije bila isključiva, kako je kao zamjenu predložila Njegoševu Luču Mikrokozmu!

-Stojim iza svojih riječi, s razlogom i obzirom da je najmanja posljedica lošeg vaspitnog utjecaja tih djela na mnoge generacije upotreba riječi kao bula, Vlah, Turčin, u odnosu na teže ekscese koji se mogu javljati, naročito u višenacionalnim sredinama.Na svojoj sam koži osjetila agresivnost nacionalista raznih boja i ometanje rada i života, te štampanje Zbornika stvaralaštva mladih Tito-Sloboda-Domovina koji sam pripremala godinama, da bih ga objavila u autorskom izdanju (onemogućena da nađem izdavača). Učenik koji je htio spriječiti ekscese i spletke nacionalista oko te knjige strpan je u ludnicu, sa časa, bez znanja roditelja – napisla je profesorica za Intervju.
I pitala da li se može negirati mišljenje profesora Aleksandra Kreške koji je u svom pismu pod naslovom “Van s Njegošem iz škole“ apelovao da se Gorski vijenac i Smrt Smail-age Čengića izbace iz školskih programa, citirajući samo pojedine stihove Njegoševe, kao dokaz i razlog:

-Nekrstu se gore usmrđeše…odža riče na ravnom Cetinju…zaudara zemlja Muhamedom…kako smrde ove poturice… Ako se nekima kosa diže na glavi zbog mog prijedloga, ima ih više kojima se kosa diže zbog ovakvih stihova – napisala je Mubera.

Smatram, objasnila je, da kod neuke djece i neadekvatnih interpretacija ovih djela u takvom ranom uzrastu može da stvori animozitete prema drugim ljudima i narodima, sa zabludama, utoliko prije što kod nas postoje zablude i nimalo nisu rijetke identifikacije između Turaka i muslimana, pa još ti tadašnji Muslimani treba da “iskupljuju grijehe za onih 500 godina pod Turcima“.

-Takva etička poruka djela nije uredu. Na takvim se porukama mogu da uče svi budući nacionalisti raznih boja, reagujući utukom na utuk. I takvih je pojava bilo iz bliže prošlosti. Moja je intervencija išla samo u tom smjeru – objašnjavala je profesorica Mubera svoje namjere.

Mubera Mujagić - Budi drveće pod nebom

IMG_2731

IMG_2739KajanjeLomim te ponovopjesmomTravasta vam

_ _ _ _ _

Četiri godine prije nego će maja 2008. umrijeti, Mubera Mujagić živjela je u Sarajevu bolesna, bez struje, vode, grijanja, telefona, penzije, zdravstvenog osiguranja i novca. Ne bi tu bilo ništa čudno da Mubera nije bila profesorica književnosti, poetesa i autorica 14 knjiga, članica Evropske akademije nauka, dobitnik četiri Velike zlatne medalje i trofeja Italije…

_ _ _ _ _

Mubera Mujagić Ogledalo od magle _ 001

UMJESTO BILJEŠKE O PISCU

IMG_2732

IMG_2733

Mubera Mujagić je objavila 1973. svoju prvu zbirku pjesama Trenutak sa dva postojanja, za koju je dobila nagradu za najbolju knjigu poezije te iste godine na bosanskoj republičkoj manifestaciji Trebinjske večeri poezije. Pokrovitelj manifestacije bila je Akademija nauka i umjetnosti BiH, ali i druge republičke, društveno-političke i kulturne institucije. Već od prvog pojavljivanja slijede prevodi na strane jezike: engleski, njemački, talijanski, turski, grčki, albanski, makedonski, bugarski, francuski, slovenski, danski pa i azerbejdžanski pri Tagore Institute of Creative Writing International u Madrasu (Indija).

Godine 1988. izlazi kompilacija njenih pjesama na engleskom jeziku. Tagore Institute je također uvrstio nekoliko njenih pjesama u svoje svjetske antologije pjesnika kao, naprimjer, u Antologhy of Poetesses of the World. Njena poezija se pojavila na grčkom jeziku u antologiji pjesnika Jugoslavije.

Zbirka Pjesme objavljena je na talijanskom jeziku u Napulju 1984. pod naslovom Slutnja kao govor. Ušla je u natječaj za nagradu Evropske akademije i dobila veliku zlatnu medalju.

Godine 1985. postaje član Akademije i biva izabrana među 24 visoka evropska intelektualca i sa zvanjem konzul akademik za BiH.

Godine 1986. ponovo je dobitnica Velike zlatne medalje u okviru natječaja – velika nagrada Mediterana i velika nagrada zvijezde Evrope pri Evropskoj akademiji.

Na osnovu prve književne evropske nagrade od Senata akademika Evropske akademije, uz titulu akademika konzula za razvoj etičkih i kulturnih vrijednosti naroda Evrope, izabrana je za počasnu ličnost, jedina iz BiH i bivše Jugoslavije među nekoliko žena iz svijeta: vladara, umjetnika, evropskih državnika, senatora, generala i uvaženih ličnosti iz Evrope.

Dobitnik je još tri evropske medalje, znači ukupno šest i trofeja Italije kako za poeziju tako i za esej, književnu kritiku u sekciji akademika Odsjeku mudraca za esej Poezija i sloboda na francuskom jeziku.
Osim knjige poezije Trenutak sa dva postojanja, objavljene 1973. u “Svjetlosti” u Sarajevu, štampana joj je i knjiga poezije Budi drveće pod nebom u Bošnjačkom institutu i Cirihu 1987. godine. Također je objavila i antologiju Izbor stvaralaštva mladih (poetskih, muzičkih i likovnih radova učenika svih republika i pokrajina) pod naslovom Tito-sloboda-domovina 1979. godine.

Kao nastavnica književnosti i jezika animirala je učenike na stvaralački rad, patriotizam, bratstvo, ljubav prema kulturi, školi i umjetnosti te je za tu knjigu dobila velike pohvale javnosti kao i zahvalno pismo Tita i mnogih institucija.

Knjiga pod naslovom Ogledalo od magle štampana je 2000. godine u trojezičnom izdanju – na bosanskom, engleskom i njemačkom jeziku, a 2001. godine izbor poezije pod nazivom Potop šutnje u dvojezičnom izdanju – na bosanskom i arapskom jeziku. Bosna u meni naziv je knjige koja je u štampi. Također, ima desetak pripremljenih knjiga za štampanje, među kojima je izbor pjesama na slovenskom jeziku Antologija bh. poezije.
Mubera Mujagić bila je učesnik međunarodnih, saveznih i republi- čkih književnih manifestacija, simpozija, kao pjesnik prevodilac i esejista, književni kritičar, a njezini radovi prevođeni su i objavljivani u međunarodnim i našim antologijama.

Bila je žena godine 2003. u Americi.

 

 

 

HUGO SCHANOVSKY : BOŠNJACI (1994.)

 

BOŠNJACI

Kada bi Bošnjaci
delfini bili,
sve bi zaštitnici životinja poduzeli
kako bi ih od desetkovanja spasili.

Kada bi Bošnjaci
morske kornjače bili,
žestoko bi se zaštitnici vrsta
za očuvanje njihovih legla založili.

Kada bi Bošnjaci kitovi bili,
u opasnosti da će se na obalu nasukati,
krenuo bi val globalne pomoći.

Kada bi Bošnjaci slonovi bili,
Greenpeace bi zbog njihovog odstrjela
krivolovce vatreno optužili.

Kada bi Bošnjaci
izgladnjele brdske gorile bili,
da bi ih u životu očuvali
World-Wildlife-Fund bi spontano kolone
podrške opremili.

Kada bi Bošnjaci svete krave bili,
po selima i gradovima svoje domovine
nesmetano bi se kretali.

Pošto su Bošnjaci samo Bošnjaci,
u političkim centrima moći
svakodnevno se peru ruke – u nevinosti!

Hugo Schanovsky 1994.
Hugo Schanovsky (1927.-2014.)
(s njemačkog preveo Damir A. Saračević)
_ _ _ _ _

Die Bosnier

Wenn die Bosnier
Delphine wären,
würden die Tierschützer
alles unternehmen,
um sie vor Dezimierung zu schützen.

Wenn die Bosnier
Seeschildkröten wären,
würden die Arterhalter
energisch für den Schutz
ihrer Brutplätze
eintreten.

Wenn die Bosnier
Wale wären.
die zu stranden drohen,
liefe eine millionenschwere Welle
der Hilfsbereitschaft an.

Wenn die Bosnier
Elefanten wären,
würde Greenpeace flammende
Anklage gegen ihren Abschuß
durch Wildbandilcn
erheben.

Wenn die Bosnier
Berggorillas wären,
die am Verhungern sind,
rüstete der World-Wildlife-Fonds
spontan Trägerkolonnen aus,
um sie am Leben zu erhalten.

Wenn die Bosnier
heilige Kühe wären,
könnten sie sich ungefährdet
in den Dörfern und Städten
ihrer Heimat bewegen.

Weil die Bosnier
nur Bosnier sind,
wäscht man sich
in den politischen Schaltzentralen
jeden Tag die Hände
in Unschuld.

Hugo Schanovsky 1994.
Hugo Schanovsky (1927.-2014.)

Bošnjaci - Hugo Šanovski _ 001

*Pjesma je štampana na UNICEF-ovoj razglednici, te su je na njemačkom, engleskom, francuskom, španskom, arapskom, italijanskom, slovenskom i bosanskom jeziku čitali milioni ljudi.
Pjesma Bošnjaci i mnoge druge posvećene BiH nalaze se u knjizi Diesen Tag Sarajevo – Doći će taj dan Sarajevo – prof. Huge Šanovskog.

Bošnjaci - Hugo Šanovski _ 002
***


Bosna nije učestvovala u nikakvom napadačkom ratu, a od velikih sila još uvijek nije dobila svoju samostalnost. Još se uvijek se radi po ustavu iz Dejtona, koji nije ništa drugo do ugovor kojim su Srbi „prisiljeni“ da okončaju rat, a kao zalog su dobili Republiku Srpsku.
Bosna leži u srcu Evrope. Njeni zeleni brežuljci se polahko počinju oporavljati od posljedica rata. Ali ta država još uvijek nije postigla svoju potpunu samostalnost. Na osnovu toga svaki napredni čovjek treba pomoći u promjeni ovog nepodnošljivog stanja.
U svojoj knjizi sam poželio opkoljenom Sarajevu da doživi dan svog oslobođenja. „Taj dan Sarajevo,taj dan!“
Danas želim cijeloj Bosni i Hercegovini da uskoro doživi dan svoje potpune samostalnosti. „Taj dan, Bosno, taj dan!“
/Prof. Hugo Šanovski, bivši gradonačelnik Linca , 15.4.2010, Moviemento Linc)

Hugo Schanovsky (1927. – 2014.) bio je gradonačelnik austrijskog grada Linza koji je tokom agresije na BiH želio pomoći napaćenom bošnjačkom narodu.

 

priredio:Kenan Sarač

Slovo o čovjeku PRVO

žžž4621

Slovo o čovjeku

PRVO

Satvoren u tijelu zatvoren u koži
Sanjaš da se nebo vrati i umnoži

Zatvoren u mozak zarobljen u srce
U toj tamnoj jami vječno sanjaš sunce

Zarobljen u meso zdrobljen u te kosti
Prostor taj do neba

Kako da premosti?

(MEHMEDALIJA MAK DIZDAR,Slovo o čovjeku Prvo)

žžž4626

 

_ _ _ _ _

vidi još:

PORUKA – Mehmedalija Mak Dizdar
https://focanskidani.wordpress.com/2016/09/26/poruka-mehmedalija-mak-dizdar/

Bosanski pisci kroz historiju: Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.) – foto
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/bosanski-pisci-kroz-historiju-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971-foto/

Adil Zulfikarpašić o Maku Dizdaru
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/adil-zulfikarpasic-o-maku-dizdaru/

Slovo o čovjeku PRVO
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/slovo-o-covjeku-prvo/

…a kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/17/a-kako-ces-tek-razlikovati-covjeka-i-vuka/

[GODIŠNJICE] Zgiboh od čudne boli – Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/17/godisnjice-zgiboh-od-cudne-boli-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine

SANJAO SAM NOĆAS

o-povratnicima-o-povratku

Sanjao sam noćas kuću staru,

Sanjao sam hajat, basamake,

Sanjao sam čardak, kamariju,

Sanjao sam mutvak, špaiz,

Sanjao sam ganjak,

Sanjao sam pendžere,

I duvarove sam sanjao,

Sanjao sam magazu,

Sanjao sam avliju,

I u avliji ružu bijelu, ružu crvenu,

Sokak,

Bašću,

Krušku staru,

Nema više kuće stare,

Hojrati i fakini dohakaše joj,

Najlakše je hojrat i fakin biti sine,

Govorila bi nena, rahmetile,

Insan budi sine…

 

Kenan Sarač

Najlakše je hojrat i fakin biti sine

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE

nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje

Historijski gledano nama ga stalno kroje.
I mi ga nosimo kako nam ga skroje.
Našu historiju drugi pišu.
Mi je živimo i proživljavamo.

Genocidi se događaju nama.
Ne njima.
Oni pišu.
Oni snimaju filmove.

Naše filmove snimaju stranci.
Richard Gere.
Anglina Jolie.
I mi im aplaudiramo.
Govorimo kako su napravili remek – djela.
Haman za Oscara.

A oni lovu uzimaju.
A šta je sa našim umnim glavama.
Ako se šta napiše – na nož dočekamo.
Ako se šta snimi – isto.

Jad i bijeda.
Čemer.
Gorki pelin.
Tuga.

Naš KRIK se čuo do neba.
I šta još treba da se desi?
Bošnjače ĐE SI?

Kenan Sarač

 

_ _ _ _ _

Fotografija korisnika/ce Kenan Sarač.
nama ga stalno kroje : mi ga nosimo kako nam ga skroje

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE

Nisveta Skejović : SUNCE IZNAD DRINE

sunce-je-zaslo
SUNCE IZNAD DRINE
Kad zasija suce iznad Drine
mili Bože, kakve li miline.
Drina teče, žuborom se hvali.
Gle ljepote, eh što nismo znali.

Splavovima niz Drinu se plovi
slatki merak, kroz srca žubori.
Drina hladna, a ljubavi vruće.
Gle ljepote, i danas i juče.

Drino vodo, nedaj svoga nama.
Nek se pjeva, ko što je nekada.
Neka Drina, žuborom se hvali
ima zašto, ako niste znali.

Ja ću čekat, lijepo proljeće.
Pa ću tebi, opet Drino doći.
Nemoj stati, teci do svog mora
nek me čeka, neka tvoja zora.

Nisveta Skejović

Remza Lagarija : NEMAŠ TI, BOSNO, SESTRU

NEMAŠ TI, BOSNO, SESTRU
nemas-ti-bosno-sestru

 

 

Nemaš ti, Bosno, sestru.
Ti si, Jedna i Jedina,
ljubavi naše zauvijek vrijedna,
časna Domovina.
Srebrenom Drinom,
bisernom Savom i modrom Unom,
čvrsto si zagrljena.
Šumovima iz duboke Neretve i hladnog Vrbasa,
Ti si, Bosno,
kosmičkom ljepotom ispunjena,
ali si i cijelom svijetu, opomena.
Nemaš ti, Bosno, sestru.
Ti si, Jedna i Jedina,
žrtve naše, zauvijek vrijedna.
Maglić planina i Čvrsnica,
u nebo uzdižu vijence svoje,
Vranica i Prenj, gizdavo se prostiru,
pazeći na šarene ćilimeTvoje.
Treskavica i Zelengora,
pokazuju svim vjetrovima,
moć i snagu ljepote trajne.
Cincar i Vran planina,
i po njima, klekovina
i bukova šuma,
ariši i omorike,
skrivaju priče iz prošlosti, daleke.
Nemaš Ti, Bosno, sestru.
Ti si, Jedna i Jedina,
vjernosti naše zauvijek vrijedna.

Jadran Te s juga valovima toplim, pažljivo umiva.
Ti, Istino naša,
koja o ljepšem sutra, hoćeš i možeš da snivaš.
U Tebi su, Bosno gizdava,
Hercegovina i Krajina,
Podrinje i Posavina.
Ti si, cijela, Jedna i Jedina,
bezuvjetno voljena.

Nemaš ti, Bosno, sestru.
Ti si, Jedna i Jedina,
Princeza,
koja svoju sreću i svoje tuge,
prkosom i inatom vično skriva.

Nemaš ti, Bosno, sestru.
Ti si, Jedna i Jedina,
svjetlost nadanja našeg,
Zvijezdo iskonska,
jaka i postojana.

Remza Lagarija

Mervana Gogalija : Ratno nagovaranje

ratno-nagovaranje

Ratno nagovaranje

Objavljujem rat neznanju
Objavljujem rat zavisti i zlobi
Objavljujem rat mržnji i boli

Ratujem protiv svih oholih
Oružjem najboljim
Nosim zastavu, crvenu nikad bijelu

Mir ne potpisujem, pregovora nema, predaje nema
Ljubav ratom potpisujem
Srcem čistim, oružjem najboljim

Mervana Gogalija

Remza Lagarija : IPAK SVOJA

remza-lagarija-ipak-svoja-_-002
IPAK SVOJA

U zagrljaju duginih boja,
ispod tvoga svoda,
uvijek sam ostala svoja,
i nemirna kao voda.

Potresana od nepravde,
zaodjenuta s istinom,
vođena idejom pravde,
koračam dunjalukom.

Utješena s mislima nade,
i ja sam kao Bosna,
ljuta, uvrijeđena, ranjena,
čežnjom opijena,
ljubavlju zadojena,
sevdahom opčinjena,
uz miris ljiljana odgojena.

Prema Suncu okrenuta,
pod mjesečinom tajnovita,
i draga i plahovita,
i bliska i daleka,
i sretna i uplakana,
a uvijek svoja.

I kad nad nama nebo se smrači,
melek naš,
uz nas stoji.

Remza Lagarija

_ _ _ _ _

REMZA LAGARIJA – BIOGRAFIJA
Remza Lagarija je rođena u Bosni i Hercegovini u mjestu Bastasi, općina Foča, 1959. godine.
Srednju ekonomsku školu završila je u Brčkom 1978. godine, i studirala je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Katedri za Sociologiju i Filozofiju od 1984. do 1988. godine.
Živi i piše u Kanadi od 2000. godine.

Draga dragom na ruci zaspala

draga-dragom-na-ruci-zaspala

Draga dragom na ruci zaspala

Draga dragom na ruci zaspala.
Dragi dragu alkatmerom budi:
Ustaj, draga, draža od očiju!
Noćas sam ti čudan san usnio,
gdje moj fesić mutna voda nosi,
u krilu mi biser se prosuo,
na četvoro moj sahat slomio!
Draga dragom tiho progovara:
Što ti fesić mutna voda nosi,
to ćeš otić na carevu vojsku!
Što se biser u krilo sasuo,
to su suze i moje i tvoje!
Što ti pršte sahat na četvero,
to će naša srca popucati,
rastajuć se jedno od drugoga!

sevdalinka

PROTJERANI,PROTJERANI

protjeraniprotjerani

 

PROTJERANI
Fočacima

Samo Ćehotina i Drina
sve su znali
moj grade voljeni
ostali smo sve do tog jutra
kad smo
PROTJERANI,PROTJERANI,

PROTJERANI,PROTJERANI,
mi smo bili
onog časa, onog trena
kad je pokraj nas prošlo
komšijško nam ludilo srpsko
ostali smo prerezanih
grkljana i vena

PROTJERANI,PROTJERANI,
mi smo bili
onog casa, onog trena
kad je pokraj tebe
i pokraj mene prošlo
kad na tvome minaretu pojavi se
zastava sa lobanjom
tužno tvoje lice,
tužna tvoja sjena
Aladžo ti ljepotice,

PROTJERANI,PROTJERANI,
mi smo bili
dinamitom rušena si
kamen gori,Ćehotinom val se pjeni
gledali smo sve u sjeni
govorili nismo ništa
jer smo
PROTJERANI,PROTJERANI,

PROTJERANI,PROTJERANI,
Zajedno smo grade posli dalje
i ti i ja
kasnim proljećem opijeni
ranim ljetom zaneseni
proveli smo sahate i sahate,
dane, noći,mjesece i godine,
kratka ljeta,duge zime
u izgnanstvu
PROTJERANI,PROTJERANI,

PROTJERANI,PROTJERANI,
mi smo bili
sa svog praga,
sa svog topraka
zalud čežnja
duša pati
Ćehotina,Drina,sastavci
Foča, mati
PROTJERANI,PROTJERANI,
ostadosmo
PROTJERANI,PROTJERANI,
da čekamo da nam svane
da vratimo se domu svome
PROTJERANI,PROTJERANI,
nismo nigdje smirni
nit’ dostojnoga življenja
svak’ te tjera
svak te ganja
svak te gaza
svaka šuša te omalovažava
sve dok smo
PROTJERANI,PROTJERANI,
glas nam drhti
iznenada to se zbilo
niti tebi niti meni grade
nikad tako užasno nije bilo
PROTJERANI,PROTJERANI,
i dok šutnjom nastavlja se
progon naš
PROTJERANI,PROTJERANI,
ostajemo mi
grade moj i ti i ja
PROTJERANI,PROTJERANI,
naša šutnja sve će reći
i Ćehotina nijemo će teći
Drina plahovita tajne kriti će
PROTJERANI,PROTJERANI,
Fočaci biti će…
(Kenan Sarač 2014)

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

Slatinska – Kerim Mrganjac

focanska-slatina

Slatinska

Moja rijeka, voda tiha,
k'o dva moja mala stiha,
mnome teče – k'o dolinom.

Tuga neka ispotiha,
ko s prisoja kad utiha
ljetno veče nostalgijom.

Nit je rijeke, niti toka,
sjeta neka preduboka,
čini u me poniranje.

Dalji neke iz mog oka,
i mukla jeka krvotoka,
sad zovu me na Mrganje.
Kerim Mrganjac
_ _ _ _ _

KOMENTAR
Lijepo, razigrano, a nostalgično i bolno. (Kerim Mrganjac)
_ _ _ _ _

BILJEŠKA O PISCU

Kerim Mrganjac je “umjetničko” ime Avda Havlaćana, rođenog u Brusnima, općina Foča, na imanju Mrganje, (pluralia tantum), jula 5. 1948. U jedanaestoj godini života, preseljava sa svom familijom u Bosanski Brod, u selo Gornje Kolibe. Završio je pedagošku gimnaziju i Pedagošku Akademiju, diplomirao hrvatski ili srpski jezik i ruski jezik.
U ratu 1992 godine, kao vanstranački predavač i rukovodilac škole, biva izolovan od svih strana. Sa bosanskobrodskim učenicima odlazi u Poljsku, gdje u izbjegličkoj školi, predaje i vrši dužnost sekretara škole. Sa maloljetnim sinom Dinom, bježi u Njemačku, a zatim, bježeći od progona iz Njemačke, završava u Sjedinjenim državama.
Neobjavljena zbirka kratkih priča , te zbirka poezije, uništene su mu u ljeto 1992. dok je privremeno sklonio porodicu u Rijeku.
2008. izašla mu je prva knjiga poezije “Srcem iz daljina”.

IFTAR U FOČI – Hadžem Hajdarević

iftar-u-foci

IFTAR U FOČI
Faruku Muftiću i njegovu rahmetli ocu

Pozvali su nas na iftar,kao Fočake,
I ja sam se odazvao bez obzira što se
Fočakom nikada nisam osjećao.
(ja sam onaj seljak što još strepi
Na Autobuskoj stanici hoće li
U autobusu biti dovoljno mjesta
Prema Popovu Mostu ili Sarajevu,
Kada bih odlazio od doma.)

Iftarili smo u hotelu ”Zelengora”
A mogli smo jesti i na bilo kojoj
Livadi kraj Drine jer sva je hrana
I escajg, čak voda, stigla iz Ustikoline.

Koji sat prije šetao sam Gornjim Poljem
Do Careve džamije, niz pijacu, pa do
Aladže, i kao da sam sve vrijeme
Razgovarao sa mrtvima i za ručicu
Vodio sebe davno ubijenog.

I ovdje je bila džamija,baš ovdje gdje
Parkiramo auto – reče mi, ispred
Smrknuta hotela, sudija Hasan Balić
I potapša po ramenu kao da će
Sutra početi njezina gradnja.

Bijah među onima koji su morali reći
Neku ohrabrujuću riječ što istom korijen
Pušta i cvate do Sudnjega dana.
Ali, meni su odjednom zastali zalogaji
Iz hiljadu devetsto sedamdeset šeste
Kad sam, kao učenik sarajevske
Medrese, ramazansku praksu
Obavljao u džamiji Aladža.

Dok smo izlazili iz hotela, uz lijevu
Obalu Ćehotine sablasno su se
Jatili slijepi miševi, a preko puta
Odjekivale gusle… – Kao da su,
Sve nas preživjele, ti zvuci ispraćali
Iz mrtvačnice u kojoj je dželat
Dobrohotno noćas upalio svijetlo.

Hadžem Hajdarević
August 2010.
(iz knjige pjesama Sutjeska, VBZ, Zagreb,2012.)
preuzeto iz knjige Zaboravljena Foča – Faruk Muftić, Vakufska direkcija Sarajevo 2014.

_ _ _ _ _

Hadžem Hajdarević, rođen je 18. jula 1956. godine u Kruševu kod Foče. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu, te diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Hajdarević je pjesnik, prozni pisac, esejist, publicist, pisac za djecu, urednik i priređivač.

Radio je kako profesor bosanskog jezika u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu. Aktivan je u kulturnom i društvenom životu Bosne i Hercegovine. Objavio je više od dvadeset knjiga poezije, proze, publicistike, knjiga za djecu, te sudjelovao u više uredničkih, manifestacijskih i drugih književnopromotivnih projekata. Jedan je od kooautora Rječnika bosanskog jezika, Pravopisnog priručnika bosanskog / hrvatskog / srpskog j ezika s osnovama gramatike, te sudjeluje u drugim lingvističkim projektima kao stručni saradnik u Institutu za jezik.

Rane priče i pjesme objavljivao je u Životu, Odjeku, Licima i drugim ondašnjim bh. i jugoslavenskim listovima i časopisima, dakako i u glasilima Islamske zajednice, najviše u Preporodu, gdje u posljednjim brojevima ovoga dvosedmičnika, iz broja u broj, ispisuje seriju članaka “Iverje – Zapisi o smrti, zapisi o životu”.
Prvu knjigu pjesama (Seobe obala) objavio je 1981. godine. Do sada je objavio dvanaest knjiga pjesama, knjiga izabranih stihova, zatim više knjiga proza, knjiga kolumni, eseja, čime se ubraja u najplodnije savremene bh. autore. Posljednje objavljeno književno djelo je roman Gdje si ti ovih godina (Sarajevo, 2015.). Knjige odabranih Hajdarevićevih stihova izišle su na francuskom, engleskom, slovenačkom, poljskom i njemačkom jeziku. Prevođen je, još, i na arapski, turski, flamanski, mađarski, makedonski, danski, ruski, ermenski, talijanski i druge jezike… Dobitnik je više književnih nagrada: Nagrada Trebinjskih večeri poezije (1981.), Nagrada “Skender Kulenović” (1996.), “Planjaxova” nagrada za najbolju knjigu pjesama (2005.) i dr.

Hadžem Hajdarević je autor Čitanke za IV. razred gimnazije i drugih srednjih škola u BiH, te autor ili koautor čitanki za više razreda osnovnih škola u BiH. Priredio je Panoramu moderne bh. poezije za “Ratkovićeve pjesničke večeri” (Bijelo Polje, Crna Gora, 2010.). Jedan je od autora Rječnika bosanskog jezika (Sarajevo, 2007.), koautor (zajedno s profesoricom Aidom Kršo) Pravopisnog priručnika bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika sa osnovama gramatike (Sarajevo, 2013.), itd. Upjevao je na bosanski jezik neke od značajnijih bošnjačkih pjesnika na orijentalnim jezicima. U tom smislu, valja istaknuti Divan Fadil-paše Šerifovića (Sarajevo, 2006.)

Od 2002. pa do 2012. godine bio je, u okviru redovnih aktivnosti Društva pisaca BiH, predsjednik Organizacijskog odbora Međunarodne književne manifestacije Sarajevski dani poezije, čime je, zahvaljujući upravo njemu, ova kulturna manifestacija, bila dostigla najviše evropske i svjetske književnopromotivne standarde.

Sudjelovao je na mnogim književnim festivalima i znanstvenim skupovima koji se tiču književnosti i književne tradicije u zemlji i svijetu. Bio je član, a i trenutno je član više bh. i regionalnih žirija u oblasti književnoti (Odbor za dodjelu pjesničke Nagrade “Slovo Makovo – Mak Dizdar” – Sarajevo; Ratkovićeve pjesničke večeri – Bijelo Polje, Crna Gora; “Pero Ćamila Sijarića” – Novi Pazar; Nagrada za kratku priču Susreta “Zija Dizdarević” – Fojnica; Nagrada Dana Hasana Kaimije – Zvornik; Žiri za najbolje književne rukopise Fondacije za izdavaštvo – Sarajevo, Nagrada za najbolji roman “Meša Selimović” – Cum Grano Salis, Tuzla, itd.)
Ne susteže se aktivno sudjelovati i u društvenopolitičkom životu BiH, gdje, u sociopolitičkom smislu, pripada ideji socijaldemokracije. Vrlo je aktivan u radu Bošnjačke zajednice kulture “Preporod”, gdje je dugi niz godina član Izvršnog odbora Društva, te u jednom mandatu predsjednik Matičnog odbora “Preporoda”. Član je Društva pisaca BiH, član PEN-centra BiH, član Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca i član Islamske zajednice Bosne i Hercegovine.

U svim biografskim bilješkama s naročitim ponosom ističe da je bio učenik i svršenik Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu.
Trenutno je uposlen kao stručni saradnik u Institutu za jezik – Sarajevo

Ramazan u Foči _ 50185450

Ramazan Šerif Mubarek Olsun _ 50185449

Bajram Šerif Mubarek Olsun _ 50185448

Careva džamija u Foči _ 50185449

 

vidi još:

FOČANSKE PRIČE : RAMAZAN U FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/16/focanske-price-ramazan-u-foci/

POEZIJA : NAŠ STARI MOST

most stradanja

NAŠ STARI MOST

Sad se sjetih
našeg’ starog mosta…
A’ srce mi, bolni uzdah pusti.
Još u meni, žive bez prestanka
sve večeri, naših sastanaka.

Dal dolaze, momci djevojkama.
Starom mostu, da otkriju tajnu.
Još se čuju, pjesme tih momaka.
Teci Drino, teci’ bez prestanka.

Vrijeme leti, nikako da stane.
Sve je isto, k'o u one dane.
Drina teče, a behar miriše.
na tom mostu, tebe nema više.

Nećeš doći, našem mostu
da oživiš, uspomenu staru.
Suze teku, k'o zelena Drina.
Srce moje’ nema više mira…
Nisveta Skejović
_ _ _ _ _

Bilješka o piscu

Nisveta Skejović je rođena u Foči 01.09.1957. godine, ali od 1977. godine živi u Sarajevu. Magistrica, pjesnikinja, ali nadasve heroina koje se dostojanstveno bori sa životnim bitkama ističe: Ako mislite “da nema ljubavi poslije ljubavi” onda zaista ne znate, ništa o ljubavi. Poznajete samo svoj položaj između, “čekića strasti i nakovnja mogućnosti!” Da ste bili “voljeni koliko volite” ne biste bili ludi od ljubavi, niti bi mržnjom imali potrebu da se obraćate onima, koji su “voljeli, vole i voljet će” do zadnjeg udaha i zadnjeg izdaha. Do zadnjeg otkucaja srca!
2014. godine objavila je prvu samostalnu zbirku pjesama “Moj Jasmine”.

Mervana Gogalija : Proljetna sjeta

foca_proljetna-sjeta_2017

Proljetna sjeta

Dolazi proljeće…
vrbe na Sastavcima propupale.
Još malo i jorgovan će procvjetati,
bagrem zamirisati pored Drine,
šljive u Šukovcu probeharati.

Pastrmke, škobalji, mladice, lipljani će se mrijestiti…
Doći će proljeće u moju Foču
i sve će biti kao prije iako isto nije.
Moja Foča ima duše naš živih i umrlih Fočaka
sjedinjenih u jednu jer u noj više ne žive LJUDI.

Hvala vam baba i mama
što ste dali duh sreće, rahatluka,
lijepog ponašanja
i meni lijepog odgoja.
Hvala vam što ste mi ostavili Foču u meni.

Mervana Gogalija
_ _ _ _ _

Mervana Gogalija mlada spisateljica iz Foče, sa fočanske kaldrme, diplomirani je ing poljoprivrede. Živi i radi u Sarajevu. Piše za se i za svoju dušu da ostanu uspomene i sjećanja na Foču.

Kenan Sarač : U ovom gradu…

 

U ovom gradu…

sunce-iznad-drine-002
Da li u ovom gradu iko ikad vidi izlazak sunca?
Ko god je pomislio – prevario se;
Sunce je zašlo na Ćelovini,na Crnom vrhu, na Zabrani,
na sastavcima,u Gornjem i Donjem polju,Rječici,
Čohodar mahali,Aladži,Barakovcu,Livadama,Tabacima,
i u Međurječju je zašlo
da ne nabrajam dalje sve ponore fočanske,
i tamo je zašlo.

A narod i dalje nosi nametnute naočare zaslijepljenosti,
ne videći da je sunce već odavno zašlo,
sa sasma malo nade da izađe ponovo.

Skinite vaše tamne naočare, bez ikakvog straha,
mrak je već odavno u ovom gradu…

…i zato ugasite svjetla!

Kenan Sarač (2015)

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

GENOCID U FOČI 1992. : 25 godina poslije

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!

foca-25-godina-poslije-umjesto-spomen-obiljezja

A O OVOME SE MUDRO ŠUTI I NIKO NE ZBORI NITI GOVORI.
NE PRIČA SE O ZLOČINU GENOCIDA NAD BOŠNJACIMA FOČE U PERIODU 1992. – 1995. GODINA.
Foča 1992. – 2017. ŠUTNJA JOŠ UVIJEK TRAJE…
…ALI… MI NISMO ZABORAVILI GENOCID
Šute živi, a mrtvi ne govore !!!

Zar si zaboravio 3000 ubijenih bošnjaka Fočaka???
Zar si zaboravio silovane majke,sestre,kćeri,nene???
Zar si zaboravio silovane muškarce???
Zar si zaboravio ubijenu djecu???

– preko 1000 NESTALIH!!! (gdje?)
– ČUJ 1000 NESTALIH I NIKO NIŠTA NE ZNA O NJIMA!!!
Zar si zaboravio 15000 protjeranih i raseljenih bošnjaka Fočaka???
Kenan Sarač
******

 

GENOCID U FOČI 1992. - 25 godina poslije

priredio:Kenan Sarač
fotografije: flickr ekranportal13

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

Mervana Gogalija : BAŠ IZ FOČE

foca-sultan-fatimina-mahala-u-prvom-planu-001

BAŠ IZ FOČE

Jesam, ja sam baš iz Foče
Od babe i majke baš fočaka
Od dede i nene baš fočaka
Zambaci,jorgovani,hadžibezi
Sa fočanskih kaldrma u duši mi baš ostaše
Jesam baš iz Foče u kojoj sve do jednog
Nevinog fočaka pobiše
Jesam, jesam baš iz Foče
Iz baš one Foče koje baš nema više

Mervana Gogalija

foca-sultan-fatimina-mahala-u-prvom-planu-002

foca-sultan-fatimina-mahala-u-prvom-planu-003

Mervana Gogalija mlada spisateljica iz Foče, sa fočanske kaldrme, diplomirani je ing poljoprivrede. Živi i radi u Sarajevu. Piše za se i za svoju dušu da ostanu uspomene i sjećanja na Foču.

 

POEZIJA Remze Lagarija : DALJINA KAO SUDBINA

bastasi

DALJINA KAO SUDBINA
Dok gravitacija
upija bezbroj suza
duša naših,
i Suncu na amanet predana
hladnoća duhova stranih,
snjegovi teški, bremeniti,
što ne okopnješe, s vrletnih planina,
naše sudbine trnovite,
ostaše pored duge naše,
i vrijeme ispraćaše.

Gledajući,
pucketanje vatre,
u zagrljaju naših rima,
ideja o harmoniji izbija iz kamina
i ova daljina veća je blizina.

Perivoje naših nespokoja,
zaborav polahko prekriva,
miris sevdaha, mile sobe i tople avlije
u ovoj daljini mami, opija.

U amanet ispod mjesečine,
ostavljamo topline netaknute,
potonule u sehari naših pamćenja,
ljepote mladosti hirovite,
večeri poezije i pjesnike darovite.

Remza Lagarija

drina-brod-na-drini-i-dalje-uz-drinu

REMZA LAGARIJA – BIOGRAFIJA
Remza Lagarija je rođena u Bosni i Hercegovini u mjestu Bastasi, općina Foča, 1959. godine.
Srednju ekonomsku školu završila je u Brčkom 1978. godine, i studirala je na Filozofskom fakultetu u Novom Sadu, na Katedri za Sociologiju i Filozofiju od 1984. do 1988. godine.
Živi i piše u Kanadi od 2000. godine.

Tin Ujević: Uhapšen u svojoj magli

cjepanica

Uhapšen u svojoj magli,
zakopčan u svojem mraku,
svako svojoj zvijezdi nagli,
svojoj ruži, svojem maku.

I svak žudi svetkovine
djetinjastih blagostanja,
sretne mrene i dubine
nevinosti i neznanja.

I na oblak koji tišti,
i na munju koja prijeti,
naša blaga Nada vrišti;
biti čisti. Biti sveti.

I kad nema Našeg Duha
među nama jednog sveca,
treba i bez bijela ruha
biti djeca, biti djeca.

_ _ _ _ _

Tin Ujević rođen je 5. srpnja 1891. godine u malom gradu Vrgorcu, a ostao je zapamćen po svom lirskom opusu. Velik dio njegovih pjesama objavljen je posmrtno. Ovaj vrsni pjesnik umro je 12. studenog 1955. godine u Zagrebu.

POEZIJA SA DRINE I ĆEHOTINE : TRI PJESME NISVETE SKEJOVIĆ

foca-sastavci-42679293

ČOVJEKU SA DRINE

Ne idi druže, ostani sa nama!
Prigrlit će Bosna i tebe i mene.
Tvojoj djeci trebaš, a i Bosni ovoj.
Ma kakva god bila, ti je zovi svojom.

Mir je u nama, ma gdje god bili…
Dok Drina huči, za nas nade ima.
Djeca tvoja, nek ponosno kliču.
To je naš babo, on još snage ima.

Sjeti se druže, svoje rijeke Drine.
Pa potraži spas, sjeti se i nas…
Tu u zraci sunca i u kapi rose
u tom dašku vjetra, Bosne ponosne.

U ponosnom valu, tvoje rijeke Drine.
Nek ti duša sniva i sa Drinom diše.
Ma nije ni meni, bolje nego tebi…
Žudnja za Drinom, kao oganj peče.
Kad god joj dođem i kad moram poć…

Nisveta Skejović
23. august 2013.

foca-sastavci-15060008
GDJE JA PRIPADAM

Kad te pitaju o tvome gradu!
O kojem gradu im govoriš!?
O onom, gdje si rođen!
O onom, gdje si odrastao!
O onom, gdje si volio!
ili’ o onom, o kojem te pitaju?
O tom???
Ili im pak govoriš, o bogatstvu koje nosiš:…
“Odsustvom pripadnosti i jednom”!?
Pitam se???
Da li boli praznina na mjestu, gdje neko tvoj čuva
sjećanje na taj jedan grad…?
Onaj grad!
O kojem bi govorio, u bilo kojem dijelu svijeta…
Pitam se???
Gdje svoje misli ugnijezdimo, kada se sjetimo
brzaka Drine i mili zov Ćehotine…?
Da li’ među tim novim ulicama i parkovima, vjetar
ponekad donese miris đula i behara…
Ne! Ne!
Nema nama tamo, ni đula ni behara…
Nema nama tamo, ni hladne Drine ni tople Ćehotine!
Da li…!
Bez sevdaha, bez behara i bez sjete…!
Možeš da odgovoriš:…
“Da to je moj grad”…

Nisveta Skejović
04. 11. 2013.

foca-sastavci-42679294

TIHA MOLITVA ZA NAS.

Zbunjena i ovu noć…!
Tiho’ šapućem molitvu.
Molitvu’ samo za nas.
Molitvu…!
Da budem bliže nebu.
Bliže tebi, jedini moj.

Od tišine, stvorih vatru.
Venem sa bijelim ružama
na suprot tebe…
Samo sjaj zore, se ponavlja.
Sve drugo, samuje i vene…

Sakupljam sjajnu mjesečinu!
S tim’ otrgnutim jutrom.
Pune ruke, blagosti u toj ljepoti.
U ljepoti pupoljka’ gledam…
Gledam’ tebe, jedini moj.

Okus ruže, pružih riječima.
Povedi me, u dom ruža.
Neka latica, bude istina.
Ljubav sjeme, u ružama.
Za tebe i mene, jedini moj.

U tišini jutra, šapučem molitvu.
Molitvu za nas, samo za nas.
Kaži da reci…! Reci…!
Vječnostima što izmiču…
Neka mi te vrate. Jasmine moj.

Nisveta Skejović
30. oktobar 2011.

_ _ _ _ _

lagano-hodi

Poezija Nisvete Skejović *
Autorica je rođena u Foči 01.09.1957. godine, ali od 1977. godine živi u Sarajevu. Žena, pjesnikinja, ali nadasve heroina koje se dostojanstveno bori sa životnim bitkama ističe: Ako mislite “da nema ljubavi poslije ljubavi” onda zaista ne znate, ništa o ljubavi. Poznajete samo svoj položaj između, “čekića strasti i nakovnja mogućnosti!” Da ste bili “voljeni koliko volite” ne biste bili ludi od ljubavi, niti bi mržnjom imali potrebu da se obraćate onima, koji su “voljeli, vole i voljet će” do zadnjeg udaha i zadnjeg izdaha. Do zadnjeg otkucaja srca!
2014. godine objavila je prvu samostalnu zbirku pjesama “Moj Jasmine”.U pripremi je nova knjiga “Pjesme inata i prkosa“.

_ _ _ _ _

priredio : Kenan Sarač

fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

TRI PJESME AHMEDA MUHAMEDA IMAMOVIĆA

prvi-znaci-zivota-_-korice

NAUČNI SARADNIK

Slobodni mislilac
smislio nešto
što nikad
nikome
napamet padalo nije.

Prenosio je
iz tavana
u podrume
neke stvari

I padalo mu napamet
iznenada
na prvom spratu
nešto
što nikad
nikom
napamet padalo nije.

Dok je čekao lift
i spuštao sanduk
sa knjigama
Začela se ta ideja.

Da bi mogao slobodno i veselo
da skakuće
na jednoj nozi
Otkinuo je svoju drugu nogu.

Od radosti je to
učinio
slobodni mislilac
jer ideja koja se toga dana
začela
u njegovoj glavi
Bila je za ljude
dobra
i lako ostvarljiva

Ali
bol
što se u ljudskom tijelu
nadmoćno širi
poremeti mu opštu koncentraciju.

I prije nego što je
došao
do hemijske olovke
i kockastog papira
On je ideju potpuno
zaboravio.

(iz zbirke “Prvi znaci života”, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1975.)

prvi-znaci-zivota-22
NEOBIČNA ČEKAONICA

Stari moj druže
zašto skrivaš svoje lice
iza otvorenih novina.

Otkud ti ovdje
Zar nisi na moru.

Reci mi
molim te
šta je sa tvojom
Je li tvoja već izašla.

Nije
moja je tek ušla
a ko zna hoće li ikada izlaziti.

Čudim se
zašto to moje još nema

Evo njegova
davno izašla
a zajedno su ušle

Moraću ući
da pogledam.

(iz zbirke “Prvi znaci života”, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1975.)
KANTE SA KVALITETNIM LJEPILOM

Plave pločice od keramike
zalijepili smo
na zvijezde
iznad sijedih glava dinosaurusa.

Toplota na zvijezdama
koju nismo predviđali
topi ljepilo
o pločice sa neba
udaraju sijede dinosaurusu
po ušima.

Stradaju
i neoprezni prolaznici
na pločnicima.

Oprezni prolaznici su
davno nastradali.

Jedino ambulantne hitne pomoći
slobodno šetaju
ulicama
i ližu sladolede.

Telefoniramo većim stručnjacima
tražimo pomoć
Ali vezu ne dobivamo.

Da bi se popravio i kvalitet
i izgled neba
U hemijskim laboratorijama
o građevinskim preduzećima
traže formulu za vatrostalno ljepilo.
Ali sunce sve topi
i plave pločice padaju
sa neba
kao crveni leptiri
sa plavim ružama u malim džepovima od kaputa.

Više ih otpadne
nego što ih majstori zalijepe
jer padaju sa neba
i one koje su još na zemlji.

Čudna situacija
neobično iznenađuje
slijepe posmatrače
i oni naglo zaranjaju svoje glave u kante sa kvalitetnim ljepilom
da bi progledali.

Na ulicama te sretnem
ponekad
i prepoznam.

Tvoji međugalaktički brodovi
puni su
plavih pločica od keramike.

(iz zbirke “Prvi znaci života”, “Veselin Masleša”, Sarajevo, 1975.)

_ _ _ _ _

ahmed-muhamed-imamovic

O piscu
Ahmed Muhamed Imamović rođen je 1944. godine u Zvorniku. Osnovnu školu, gimnaziju i Mašinski fakultet pohađao je u Sarajevu.
Objavio je knjige poezije : “Od jada zarada” (“Veselin Masleša”,Sarajevo, 1969., a drugo dopunjeno izdanje RU “Đuro Đaković” i pjesnikovi prijatelji,Sarajevo, 1970. u tiražu od 13.000 primjeraka!), “Književnik na motociklu” (“Svjetlost”, Sarajevo, 1972.) i “Prvi znaci života” (“Veselin Masleša”,Sarajevo, 1975.).
Prevodio je sa engleskog jezika. Zastupljen je u izborima i antologijama bosanskohercegovačkog i jugoslovensko pjesništva. Za stihove je više puta nagrađivan. Poezija mu je prevođena na nekoliko jezika.
_ _ _ _ _

priredio: Kenan Sarač
fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

ZABORAVLJENI BH PJESNICI : AHMED MUHAMED IMAMOVIĆ (FOTO)

knjizevnik-na-motociklu-0

Ahmed Muhamed, pjesnik iz Bosne, rođen još kao vrlo mlad.

BILJEŠKA O PISCU

Što se tiče biografa
I naoko jednostavnog mog života
Neće biti sasvim lako

Osim možda tu i tamo
Sve će drugo biti blisko
Meni samo

Kud god krenu da istraže
U toj masi od plama
Zapaziće nešto leda

I pitaće začuđeni
Otkud ovdje ovaj led
Zar je i toga imao
Ahmed Muhamed

Ahmed Muhamed
Pjesnik iz Bosne
Rođen još kao vrlo mlad
Lutao po svijetu
Izgubljen
Niko ne zna gdje je sad

Zadnji put viđen u Bosni
Na jednom brdu
Ne pije
Ne puši
Nije se odao bludu

Sa jednom koju je volio najviše
Tek usput vodio ljubav
Kao konja i kobilu kada upregnu
I kada u ludom galopu
Do na kraj svijeta krenu

Savladao je kao od šale
Mehaniku fluida
I harmoniju velikog broja stvari

Zakone trioda
Dioda
Naučio jezike mnogih naroda

Za doručak
Kao i inače na ovoj planeti
Obično pio mlijeko
Jeo med i puter
Doslovno shvatio šta je to
I na kom principu radi
Kompjuter

Čisto na naučnoj bazi
Duboko zašao
U bit ljudskih izolacija
I stim u vezi
Suštinski razmotrio
Uzroke pojave profesionalnog cvijeća
I uopšte cvijetnih stagnacija

Iz debelih knjiga
Sasvim precizno izučio
Teoriju oscilacija
Statiku i statistiku
I dinamiku mnogih sistema

Hemijski shvatio potpuno tačno
Šta u stvari pčele rade od polena

U nizu čuda
Shvatio i zemlju
Tu cijelu planetu kako plovi
I shvatio
Kako plove ostali svjetovi

I klatno shvatio

Kada se klatno klati
Zašto se to klatno klati

Ali jednu običnu zelenu granu
I na grani
Jednu običnu crnu vranu
Nije mogao nikako da shvati

Ahmed Muhamed
Pjesnik iz Bosne
Rođen je kao vrlo mlad
AUTOR
(Iz zbirke pjesama “Od jada zarada”, 1969.)

biljeska-o-piscu-0

zbirke

 
OPASNA PJESMA

Zamisli se na širokom polju
u bijelim gaćama
a ništa više na sebi nemaš

Temperatura minus 30

A vjetar ledeni bije

Užas užas
Požurimo, požurimo
Pređimo brzo sa ove
Na bolje pjesme
(Iz zbirke pjesama “Književnik na motociklu”, 1972.)

knjizevnik-na-motociklu-3
KNJIŽEVNIK NA MOTOCIKLU

Sjeo književnik na motocikl
Da se vozi neozbiljno

Na putu ga zadese teške nevolje
Magla kiša ljuti vjetar i snijeg

Paklena je ovo mašina
Sa suviše malo točkova
Za čovjeka koji hoće usput da razmišlja

Zašto li sam sjeo
Najbolje je da siđem
(Iz zbirke pjesama “Književnik na motociklu”, 1972.)

knjizevnik-na-motociklu-21
NEOBIČNA ČEKAONICA

Stari moj druže
Zašto skrivaš svoje lice
iza otvorenih novina.

Otkud ti ovdje
zar nisi na moru.

Reci mi
molim te
šta je sa tvojom
Je li tvoja već izašla.

Nije
moja je tek ušla
a ko zna hoće li ikada izlaziti.

Čudim se
zašto to moje još nema

Evo njegova
davno izašla
a zajedno su ušle

Moraću uči
da pogledam…
(Iz zbirke pjesama “Prvi znaci života”, 1975.)

knjizevnik-na-motociklu-1972-3od-jada-zarada-1969-sa-potpisom-1prvi-znaci-zivota-22

 

ahmed-muhamed-imamovic

O piscu
Ahmed Muhamed Imamović rođen je 1944. godine u Zvorniku. Osnovnu školu, gimnaziju i Mašinski fakultet pohađao je u Sarajevu.
Objavio je knjige poezije : “Od jada zarada” (“Veselin Masleša”,Sarajevo, 1969., a drugo dopunjeno izdanje RU “Đuro Đaković” i pjesnikovi prijatelji,Sarajevo, 1970. u tiražu od 13.000 primjeraka!), “Književnik na motociklu” (“Svjetlost”, Sarajevo, 1972.) i “Prvi znaci života” (“Veselin Masleša”,Sarajevo, 1975.).
Prevodio je sa engleskog jezika. Zastupljen je u izborima i antologijama bosanskohercegovačkog i jugoslovensko pjesništva. Za stihove je više puta nagrađivan. Poezija mu je prevođena na nekoliko jezika.
_ _ _ _ _

priredio: Kenan Sarač
fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

Pjesma Bošnjaku, list “BOŠNJAK”, od 02. 07. 1891. g., Safvet-beg Bašagić

PJESMA BOŠNJAKU

Primi pozdrav, premili spomene,
Od gorštaka sa studene st´jene,
Gdje ´no soko sokoliće leže,
Gdje ´no zemlja krvnu braću steže,
Gdje se bolji očekuju dani,
Gdje se štuju svoji velikani.

Ti poleće nebu pod oblake,
Da ugasiš žarkom Suncu trake
I sneseš ih u gnijezdo milo.
Ha, BOŠNJAČE! Sretno tebi bilo!
Miloj Bosni stani na međniku,
Miloj Bosni na ponos i diku!

Moj BOŠNJAČE, oko sokolovo,
Dosta slatkih prespavasmo snova,
Dosta ljutih preboljesmo rana,
Kroz nekol´ko godinica dana.

Već je hora, koja doći mora,
Da poletiš kao soko sivi,
Da povikneš: “Jošte BOŠNJAK živi!“
Jošte živi, mrijet mu se neće,
Dok se Zemlja oko Sunca kreće

Znaš, BOŠNJAČE, nije davno bilo,
Sveg’ mi sv'jeta nema petnaest ljeta,
Kad u našoj Bosni ponositoj,
I junačkoj zemlji Hercegovoj,
Od Trebinja do Brodskijeh vrata,
Nije bilo Srba ni Hrvata.
A danas se kroz svoje hire,
Oba stranca ko u svome šire.

I još nešto, čemu oko vješto,
Hrabri ponos i srce junačko,
Nada sve se začuditi mora:
Oba su nas gosta saletila,
Da nam otmu najsvjetlije blago,
Naše ime ponosno i drago;
Eto hore, šećer razgovore!

Kucnuo je časak odlučnosti,
Da kliknemo i mi u radosti:
Zdravo sine, mile domovine,
Naš junače, ponosni BOŠNJAČE!

Pozdravlja te sa krša viteze,
Živi, živi na hiljade ljeta!
Miloj majci na radost i diku,
Boreći se za otajstva sveta!“
(Pjesma Bošnjaku, list “BOŠNJAK”, od 02. 07. 1891. g., Safvet-beg Bašagić)

This slideshow requires JavaScript.

priredio: Kenan Sarač

fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

FOČA : Tužna Drina, a i Ćehotina

tuzna-drina-a-i-cehotina-1

Poezija Nisvete Skejović *
NIJE NIJE NIŠTA ISTO

Proljeće me mami i po koja jesen.
A svaka je ista, ništa mi ne blista.
Zalud sunce sa istoka grije
kad mi vrela suza, moje lice mije.

Tužna jesen. k'o sjećanja pusta.
Tužna Drina, a i Ćehotina.
Ne žubore one viš’ žuborom onim.
Ni talasi nisu, kao nekad prije.

Nekako su tihe, kao da bi stale!
Šapnula sam tiho i jednoj i drugoj.
Ćehotini rekoh, uvijek li si tiha.
Mnoga li si srca, tu na rivi sastavila.

Drini opet kazah, jednu drugu priču.
Hajde hajde kreni, nemoj nikad stati.
Još nam mnogo toga, moraš Drino dati!
Ti nam Drino moraš, odgovore kaz'ti…

Ništa to ne vrijedi, idu s nekom tugom.
Pa se ne vesele, ni tamo gdje se ljube.
Sastavci su vala, k'o da nisu naši…
Tužni li su tužni, ne mogu vam kaz'ti.

N.Skejović

tuzna-drina-a-i-cehotina-4

tuzna-drina-a-i-cehotina-2

tuzna-drina-a-i-cehotina-5

Poezija Nisvete Skejović *
Autorica je rođena u Foči 01.09.1957. godine, ali od 1977. godine živi u Sarajevu. Magistrica, pjesnikinja, ali nadasve heroina koje se dostojanstveno bori sa životnim bitkama ističe: Ako mislite “da nema ljubavi poslije ljubavi” onda zaista ne znate, ništa o ljubavi. Poznajete samo svoj položaj između, “čekića strasti i nakovnja mogućnosti!” Da ste bili “voljeni koliko volite” ne biste bili ludi od ljubavi, niti bi mržnjom imali potrebu da se obraćate onima, koji su “voljeli, vole i voljet će” do zadnjeg udaha i zadnjeg izdaha. Do zadnjeg otkucaja srca!
2014. godine objavila je prvu samostalnu zbirku pjesama “Moj Jasmine”.U pripremi je nova knjiga “Pjesme inata i prkosa“.

tuzna-drina-a-i-cehotina-3
priredio : Kenan Sarač

fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

POEZIJA : POSLJEDNJA ŽELJA KLONULOG CVIJETA (Ahmed Muhamed Imamović)

posljednja-zelja-klonulog-cvijeta
POSLJEDNJA ŽELJA KLONULOG CVIJETA
Ne mogu više da trpim moru
Svoju prećutanu riječ na čelu
Došlo je vrijeme zdravom govoru
I otkrivanja ožiljaka na tijelu
Moja duša nije mašinski dio
Pustiću im sve na volju
Ali ako me klali budu
Neka me zakolju u polju
Neka krv što je grizla srce i mozak
Napokon nađe slobodu
I neka među divnim cvijećem
Nađubri divlju jagodu
Jer kroz paragraf mene su vukli
Dok nisam smršo ko list
I često su me noževima tukli
Da postanem građanin čist
Ali ja sam uspio da nađem puta
A da ne zgazim ni jednog mrava
Da moja čista duša luta
Po prostranstvima vlastitih trava
Jer ona nije mašinski dio
I pustiću im sve na volju
Ali ako me klali budu
Neka me zakolju u polju
 (Iz zbirke pjesama “Od jada zarada”, 1969.)
Ahmed Muhamed Imamović
_ _ _ _ _
ZBIRKE PJESAMA
zbirke
Od jada zarada – 1969. “Veselin Masleša”,Sarajevo, 78 stranica; 14 cm.

 

Književnik na motociklu – 1972. “Svjetlost”, Sarajevo, 112 stranica, 20 cm.

Prvi znaci zivota – 1975.”Veselin Masleša”,Sarajevo, 104 stranice; 20 cm.

od-jada-zarada-1969-sa-potpisom-1

knjizevnik-na-motociklu-1972-3

prvi-znaci-zivota-22

 

ahmed-muhamed-imamovic

O piscu
Ahmed Muhamed Imamović rođen je 1944. godine u Zvorniku. Osnovnu školu, gimnaziju i Mašinski fakultet pohađao je u Sarajevu.
Objavio je knjige poezije : “Od jada zarada” (“Veselin Masleša”,Sarajevo, 1969., a drugo dopunjeno izdanje RU “Đuro Đaković” i pjesnikovi prijatelji,Sarajevo, 1970. u tiražu od 13.000 primjeraka!), “Književnik na motociklu” (“Svjetlost”, Sarajevo, 1972.) i “Prvi znaci života” (“Veselin Masleša”,Sarajevo, 1975.).
Prevodio je sa engleskog jezika. Zastupljen je u izborima i antologijama bosanskohercegovačkog i jugoslovensko pjesništva. Za stihove je više puta nagrađivan. Poezija mu je prevođena na nekoliko jezika.

_ _ _ _ _
priredio: Kenan Sarač
fotografije: flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

Lisje žuti veće po drveću, Lisje žuti dole veće pada…

listje-zuti

BRANKO RADIČEVIĆ: KAD MLIDIJAH UMRETI

Lisje žuti veće po drveću,
Lisje žuti dole veće pada,
Zelenoga više ja nikada
Videt’ neću!

Glava klonu, lice potavnilo,
Bolovanje oko mi popilo,
Ruka lomna, telo izmoždeno,
A kleca mi slabačko koleno!
Dođe doba da idem u groba.

Zbogom žitku, moj prelepi sanče!
Zbogom zoro, zbogom, beli danče!
Zbogom, svete, nekadanji raju. —
Ja sad moram drugom ići kraju!
O, da te tako ja ne ljubljah žarko,
Još bih gledo tvoje sunce jarko, —
Slušo groma, slušao oluju,
Čudio se tvojemu slavuju,
tvojoj reci i tvojem izvoru, —
Mog života vir je na uviru!

O, pesme moje, jadna siročadi,
Deco mila mojih leta mladi’!
Htedoh dugu da sa neba svučem,
Dugom šarnom da sve vas obučem,
Da nakitim sjajnijem zvezdama,
Da obasjam sunčanim lučama …

Duga bila, pa se izgubila,
zvezde sjale, pa su i presjale,
A sunašce ono ogrijalo
I ono je sa neba mi palo!
Sve nestade što vam dati spravlja’ —
U traljama otac vas ostavlja.

POEZIJA : ŠTO TE RUŠE – ŠTO TE PALE (Nisveta Skejović)

sto-te-ruse-sto-te-pale-1

POEZIJA : ŠTO TE RUŠE – ŠTO TE PALE

Sve je pusto, sve je tama!
Nema više lijepog grada?
Čaršijom prijekom, ne čuje se pjesma.
Presušila dobra, stara Musluk česma.

Što te pale, neka znaju
to im duša u ognju gori.
Tvoje srce, neka zbori
to je njihov jad i sram.
Što te ruše, neka znaju
hladna Drina vječno žubori.
O istini ona zbori.
To je njihov jad i sram.
To je njihov vječni sram!

Pjesma se čuje, vode šadrvana
i miris kestena, u smiraj dana.
Alađža stara, pod mjesečinom drijema
Ćehotina hita, Drini da je pita?

Što te pale, neka znaju.
To im duša u ognju gori.
Tvoje srce neka zbori
to je njihov jad i sram.
Što te ruše, neka znaju.
Hladna Drina, vječno žubori.
O istini ona zbori.
To je njihov jad i sram.
To je njihov, vječni sram!

Nisveta Skejović
27. oktobar 2016.

NAPOMENA : Ja sam to negdje čula, ne znam koliko od riječi do riječi, i šta sam dodala…(Nisveta Skejović).

sto-te-ruse-sto-te-pale

Autorica je rođena u Foči 01.09.1957. godine, ali od 1977. godine živi u Sarajevu. Magistrica, pjesnikinja, ali nadasve heroina koje se dostojanstveno bori sa životnim bitkama ističe: Ako mislite “da nema ljubavi poslije ljubavi” onda zaista ne znate, ništa o ljubavi. Poznajete samo svoj položaj između, “čekića strasti i nakovnja mogućnosti!” Da ste bili “voljeni koliko volite” ne biste bili ludi od ljubavi, niti bi mržnjom imali potrebu da se obraćate onima, koji su “voljeli, vole i voljet će” do zadnjeg udaha i zadnjeg izdaha. Do zadnjeg otkucaja srca!
2014. godine objavila je prvu samostalnu zbirku pjesama “Moj Jasmine”. U pripremi je druga knjiga “Pjesme inata i prkosa”.

priredio:Kenan Sarač

fotografije: flickr ekranportal13/ fb Asocijacija Foča

Kupi mi, babo,pečenja kupi jarećeg..

a-da

Otac i sin
Jedanput ide stari Amidža
ko neki sedi mandarin;
a za njim tapka, trči, skakuće
junačke krvi najmlađi sin.

Vašar je bio; a na vašaru
sablje, pištolji, arapski at,
tuniske kape, srebro i zlato,
mletačka svila, ženevski sat.

– E, šta ćeš, sine, da kupi babo? –
deteta sklonost kušaše svog.
– Hoćeš li sablju tu, britku, sjajnu,
il’ voliš ata misirskog?

Il’, možda, želiš od svile ruho?
Neka ti bude svileno sve!
Govori, sine, govori brže,
da kupim one toke zlaćene? –

Dete se češka rukom po glavi,
kao da ne zna šta bi od sveg:
– Ah, babo, babo, kupi mi, babo,
pečenja kupi jarećeg…

Sad se i babo češe po glavi,
gledajuć dugo sinčića svog:
– “E, ja sam volo sablje i koplja,
a sin mi jarca pečenog!”

(1872)

Ðura Jakšić (1832-1878)

BAŠESKIJA – Abdulah Sidran

baseskija-ilustracija

BAŠESKIJA

Jutros je, usred ljeta, snijeg pao, težak i mokar.
Plaču zaprepaštene bašte.
Bilježim to i šutim, jer svikao sam na čuda.
Vidim, kroz okna dućanska, zabrinuta prolaze lica, i nijema.
Kamo će stići, Bože, koji sve znaš?
Ne hulim, samoću sam ovu primio ko dar, ne kaznu,
ko premoć, nipošto užas.
Stići će, znam, odjutra, ljudi neki.
Morao je i noćas neko umrijeti.
Duša je moja spremna, ko kalem i papir predamnom.
Šutnja i čama. Koga Si, noćas, otrgnuo gradu?
Čije ćemo ime pominjati jutrom,
uz duhan i kahvu, narednih dana?
Treba biti mudar, neka se strava čekanja na licu ne očituje.
Jer dugo je trebalo dok shvatih:
ovo je grad u kome sve bolesti zarazne su.
Širi se ljubav ko žutica i kuga. I mržnja se jednako koti.
Nisam li, možda, odviše sam?
Nije to dobro, toliko sam sviko na samoću.
Mislim li pravo, Bože?
Tako je nekoć (i to stoji zapisano), crvena kiša lila ponad grada,
pometnja i strah rasli ko korov.
A malo je zdravih u gradu duša.
I pravo je što je tako. Jer, bolest otkuda – jasno mi je,
al otkuda zdravlje?
Je li, Bože, zbilja, otkuda zdravlje?
Pitaju li to ovi ljudi oko mene
(što isto ih primam, znajući da ni dva nisu ista,
ni pred Tvojim, ni pred mojim licem), pitaju li?
I znaju li da ih motrim?
Kako bi im samo srca uzdrhtala ove redove da vide!
Griješim li prema sebi, tek tada sam drugima prav.
Prema njima griješim li, pravdu prema sebi ispunjam.
Šta je onda istina, reci mi, Bože moj?
Moli Te skromni Mula-Mustafa, što druge želje nema
već tiho da bude, i još tiše ode,
kada dodje čas.

Abdulah Sidran

_ _ _ _ _

ljetopis-sarajeva-i-bih-1746-1804mula-mustafa-baseskija

 

Mula Mustafa Bašeskija
Bašeskija je puno više od hroničara jednog vremena. Iz njegovog ljetopisa saznajemo ne samo dešavanja za njegovog života, već i običaje, način života, pa i duh vremena u kojem je pisao.

Ljetopis Mula Mustafe Bašeskije je prvo djelo ovakve vrste u Bošnjaka. No, Bašeskija je puno više od hroničara jednog vremena. Iz njegovog ljetopisa saznajemo ne samo dešavanja za njegovog života, već i običaje, način života, pa i duh vremena u kojem je pisao. U njegovoj svojevrsnoj hronici društvenog života Sarajeva saznajemo ko se vjenčao, ko je preselio,ko je otišao u rat, kada je bila gladna godina, kada je grad poharala kuga. Bašeskija nam donosi puno detalja i o privrednom životu grada, o zanatima ,trgovini i sl.

Bašeskija u Ljetopisu donosi i niz drugih zanimljivosti, kao što je npr. izgradnja biblioteke u Carevoj mahali, koju je izgradio Osman šehbi Bjelopoljac sin Mehmeda efendije Kadića iz Bijelog Polja. Takođe, spominje izgradnju džamija, javnih česama, turbeta itd. Donosi i podatke o svom godišnjem prihodu i potrošnji papira u svojem dućanu.

Ipak, najveći dio Ljetopisa se odnosi na smrt njegovih sugrađana i način kako su umrli. Sam pisac ljetopisa je imao tu nesreću da je nadživio osmoro od desetoro svoje djece

O životu Mula Mustafe Bašeskije se vrlo malo zna i izvor je uglavnom sam Ljetopis, ono što je on u njemu zapisivao o sebi. Zna se da je rođen 1731. ili 1732. godine u Mimar Sinanovoj mahali. Zbog službe koju dobija u mektebu kod Ferhad-pašine džamije 1757. godine pretpostavlja se da je završio medresu. Već 1759. godine Bašeskija je postavljen za imama jedne sarajevske džamije. Bašeskija ubrzo napušta ovaj poziv i postaje narodni pisar. Sastavljao je i pisao nepismenom svijetu privatna pisma, molbe, žalbe, ugovore, potvrde, popisivao ostavštine umrlih građana… To zanimanje će mu donijeti bogatstvo i ugled .

sarajevo-bistrik

Svoje lično obrazovanje i usavršavanje Bašeskija i dalje ne napušta, pa ga vidimo kako sluša predavanja o šerijatskom pravu i astronomiji kod muderisa Gazi Husrev-begove medrese Mehmed-Razi Velihodžića. U svom dućanu, pored pisarskih poslova, podučavao je i učenike medresa i druge osobe u arapskoj kaligrafiji i šerijatskom nasljednom pravu. Osim toga, on 1779. godine bilježi kako se sa nekoliko prijatelja jednom sedmično sastajao u kući nekog Vilajetovića na Atmejdanu, gdje bi pored sijela i razgovora po pola sata posvećivali čitanju knjiga. Takva sijela uz halvu održavana su i na drugim mjestima u Sarajevu i nazivana “Sohbet-halva”.
Bašeskija je 1800. godine dobio službu u Husrevbegovom vakufu. Tu dužnost nije dugo obavljao jer ga je naredne godine pogodila kap , od koje se nikada nije do kraja oporavio. Postojalo je puno dilema o datumu Bašeskijine smrti, ali je istinu na kraju otkrio Ljetopis njegovog sina Mustafe Firakija koji je, nažalost, sačuvan samo u fragmentima, a koji pominje datum smrti Mula Mustafe Bašeskije od 18. avgust 1809. godine.
Sam Ljetopis obuhvata događaje od 1746. do 1805. godine što znači da je Bašeskija i pored bolesti još uvijek bilježio u svom Ljetopisu. Ne zna se gdje se danas nalazi mezar Mula Mustafe Bašeskije. Pretpostavlja se da je ukopan na mezarluku u Mimar Sinanovoj mahali gdje je proveo najveći dio svog života.
_ _ _ _ _

priredio:Kenan Sarač
fotografije:flickr ekranportal13

VEŽI ATA ĐE TI AGA KAŽE

clipboard01
VEŽI ATA ĐE TI AGA KAŽE
 
Moj je pradjed daleko dogur'o
Do dvorskoga komandira straže
Zato što je poštovao onu:
Veži ata đe ti aga kaže
 
Dedo stek'o aginska imanja
Ogradio pašnjake, plantaže
A stalno je šaptao u bradu:
Veži ata đe ti aga kaže
 
Babo mi je bio poslovođa
Obišao sve hotele, plaže
Jer životna maksima mu bila
Veži ata đe ti aga kaže
 
Imam i ja pomalehno kljuse
Od svih silnih atova mi draže
Ja se uzdam u njega i u se
I vežem ga đe mi duša kaže
 
(prof. NAKIB ABDAGIĆ KIBAN)
clipboard01
_ _ _ _ _
 
Nakib Abdagić rođen je 8. novembra 1947. godine u Donjem Vakufu. Preminuo je 3. maja 2008. godine. Gimnaziju završio u Bugojnu, a diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Više od deset godina je radio kao glumac u BNP-u Zenica.
 
Autor je nekolicine drama: Hamza Pogorelac, Deratizacija, Balwan City i Mudri Muradif, od kojih je dakako najznačajnija Hamza Pogorelac (najgledanija ratna drama), koja je izvedena 400 puta.
 
1993. godine Nakib Abdagić-Kiban i njegov prijatelj i saborac Ibrahim Ćustić Ibrica sa ovom su dramom obišli mnoge bosanskohercegovačke gradove, među kojima i opkoljeno Sarajevo. Kiban je od prije rata aktivan u literarnoj djelatnosti, pa je objavljivao svoje radove u eminentnim ex-jugoslavenskim časopisima poput Ježa, Oslobođenja i dr. Neke od svojih radova (pjesme, priče, epigrame, karikature) sabrao je u knjizi Veži ata đe ti aga kaže.
 
Nakib Abdagić-Kiban biće upamćen i po svojim ulogama u filmovima Remake [1] i „Iza granice“ i TV-serijama Viza za budućnost [2] i „Crna hronika“.
 
Sa Almom i Harisom Abdagić održao je brojne izvedbe svog autorskog kabarea Balwan City.

Čudan zeman nastade – Abdulvehab Ilhamija

●pjesma radi koje je Ilhamija izgubio glavu●

●Čudan zeman nastade,
sve zlikovac postade,
din-dušmanin ustade;
šta se hoće, zaboga?!
Već takata nestade,
zlo nam svako postade,
dobrih ljudi nestade;
šta se hoće, zaboga?!
Ne gledaju u Ćitab
ne uzimaju hič dževab,
nit misle na hesab;
šta se hoće, zaboga?!
Ovo trpit-teška muka,
a jos više turska bruka,
munafika stoji huka;
šta se hoće, zaboga?!
Turčin nema amela,
krivda pravdu zamela,
pa se pravda umela;
šta se hoće, zaboga?!
Nasta čudna ulema,
jer ne čine amela,
od njih jadna proloma!
šta se hoće, zaboga?!
Ulemskoga sada hala,
zalud njima đekad fala,
vrat slomiše pored mala;
šta se hoće, zaboga?!
Nije kadar biti imam,
a kaže se potamam,
jordam čini ko šeh-islam;
šta se hoće, zaboga?!
Svi veziri pravo sude,
pa i paši dobro bude,
al murtati krivo gude;
teška muka, zaboga!
I kad paša ima ljudi,
ko je dobar vrlo hudi,
kad je više zlijeh ljudi;
niko ne zna do Boga!●
●Abdulvehab Ilhamija●

most-na-kozetini-ustikolina

_ _ _ _ _

●Ja upitah svog Jasina● – ●Abdulvehab Ilhamija●

●Ja upitah svog Jasina, jer ne vide mu'minun
On mi veli Ne čudi se, uče oni gafilun
Jer ne traže sveca, Boga, jer ne budu ašikun,
On mi veli Ne čudi se, fe hum ja ‘mehun (oni su u zabludi)
Jer ne vide sjajnog zlata, jer ne budu gaibun,
On mi veli Ne čudi se, fe hum la jub sirun (oni ne vide)
Jer ne čuju ko ji zove, jer ne budu muti'un,
On mi veli Ne čudi se, fe hum la jahše'un (oni nisu bogobojazni)
Jer ne čute što se zovu, jer ne budu ‘arifun
On mi veli Ne čudi se, fe inne hum la ja'lemun (zaista oni ne znaju)
Što se vlasi ne poturče, jer ne budu muslimun
On mi veli Ne čudi se, ile-l-ezkani mukmehun (previše su oholi)
Dun'ja fani, ti si baki, jer ne najdu ‘akilun,
On mi veli Ne čudi se, lehum džundun muhdarun (oni imaju vojsku, tj. štuju idole)
Jer ašiki izbudale, jer ne budu sakinun,
On mi veli Ne čudi se ila Rabbihim jensilun (hrle svome Bogu)
Jera zija bude perda, jer ne budu mubsirun,
On mi veli Ne čudi se, ile-l-eraiki muttekiun (udobno sjede u foteljama)
Jer gafile ne izbude, jer ne budu hašiun,
On mi veli Ne čudi se, kanu anha mu'ridun (oni okreću od njih glavu)
Jer evlija ne odleti, jer ne bude gaibun
On mi veli Ne čudi se, inna ilejkum murselun (Zaista smo mi vama poslani)
Jer Ilhamija vrlo plače, jer ne bude kun fe jekun, (Budi i to biva)
On mi veli Ne čudi se, ve ilejhi turdže'un. (Njemu ćete se vratiti)●

052

_ _ _ _ _

čaki

●Ilhamija AbdulVehhab Žepčevija●

●O životu Abdulvehhab Ilhamije (Abdulvehhab Ibn Abdulvehhab Žepčevi Ilhami), jednog od najplodnijih muslimanskih pjesnika na razmeđu XVIII i XIX vijeka, više nam govori njegovo djelo nego oskudni biografski podatci. Pa i ono samo pruža neke elementarne podatke, a mnogo toga ostaje u sferi pretpostavke.
Rođen je u Zepču 1187/1873, kako sam navodi u svom proznom djelu na turskom jeziku Tuhfetu-l-musalin ve zubdetu-l-hašiin (Dar i poslastica onima koji se klanjaju Bogu). Tu doslovno kaže: “…viladetim bin juz seksan jedi” (datum mog rođenja je 1187). Navodi i svoje puno ime: Abdulvehhab bin Abdulvehhab, što znači da mu se i otac zvao Abdulvehhab. Tarih na njegovom nišanu ispisan je sa: Sejjid el-hadž Vehhab, a na prepisu njegova divana stoji: Šejh el-hadž es-sejjid Abdulvehhab Ilhami-baba Bosnevi. Nazivi sejjid i baba pridodati su mu kao počasni, a označavali su učena i štovana čovjeka.
U djetinjstvu je ostao bez roditelja, što opet doznajemo iz njegovog stiha:
Majke nemam a pedera (oca) ne pamtim. Podaci o Ilhamijinom školovanju su dosta šturi. Profesor Kasim Dobrača je otkrio gore pomenuti priručnik, a Muhamed Ždralović idžazetnamu (diplomu) iz kojih je vidljivo da se školovao u Žepču, Tešnju i Fojnici. Na početku tog djela navodi da mu je profesor bio El-hadž Kerimi (Hadžićerimović ili Hadžićerimić). O njemu, međutim, nemamo nikakvih podataka.
U Žepču su u XVIII stoljeću, uz Ferhadiju džamiju, djelovali mekteb i medresa, radili su sve do pred drugi svjetski rat. Na medresi je bio profesor Hadži Abdullah ef. Karahodža, koji je 1740/41. spjevao na narodnom jeziku pjesmu Bošnjakuša. Znamo još da je umro 1766. U poslovima ga je zamijenio sin mu Hadži Ahmed ef. Karahodža, koji je i njegovu pjesmu proširio sa još 17 strofa.
I otac i sin bili su veoma štovani u svom kraju, a njihova pjesma popularna. Kako je Ahmed ef. Karahodža bio jedini poznati teolog u vrijeme kad je Ilhamija dorastao za školovanje, sasvim je moguće da mu je on bio profesor.
Na Tešanjskoj medresi profesor mu je bio Abdullah Čankari el-Ensari. Kod njega je Ilhamija slušao fikh, hadis i tefsir, što se vidi iz diplome koju mu je potpisao ovaj profesor.

Ilhamijino djelo govori nam mnogo i o vremenu u kome je nastalo. A to je razmeđe XVIII i XIX stoljeća, vrijeme kada je Osmansko Carstvo u dubokoj krizi. U Evropi se zbivaju značajne političke, kulturne i prosvjetne promjene, a Turska pokušava da se približi tim novinama uvođenjem reformi, administrativnih i vojnih. Te reforme se negativno odražavaju na Bosnu, koja je u ovom vremenu veoma značajna granična zona Carstva prema Zapadu. Bosna toga vremena ekonomski je veoma islabljena čestim ratovima, a i epidemijama sa značajnim žrtvama. U političkom smislu stanje je takođe loše. Plemstvo i janičari opiru se reformama jer njima gube privilegije. Otpori centralnoj vlasti su veoma izraženi čak i direktnim pobunama. U situaciji kad je uprava iz Istanbula oslabljena, i kad joj se vlastodršci opiru, nastaje stanje anarhije, bezvlašća, nezakonitosti, korupcije, svih zala koja dolaze u ovakvim kriznim vremenima.

Pa i u takvim vremenima javljaju se hrabri i pametni koji svojom riječju pokušavaju da izmijene stanje. Jedan od takvih je i hazreti Ilhamija. On svojom pjesničkom riječju, naročito na narodnom jeziku, razotkriva svu bijedu svoga vremena, iznosi nepravde i zahtijeva borbu protiv nasilja. Veoma je zanimljivo da osoba koja pripada ulemi vrlo oštro kritikuje vjerske velikodostojnike kojima spočitava fanatizam i konzervativizam. Jednom riječju, ustaje protiv neznanja i nasilja kod duhovnih i svjetovnih predstavnika vlasti.●
●U Travniku je, pred kraj Ilhamijinog života, namjesnik bio Dželaludin-paša. U početku je pjesniku ovaj paša izgledao pravedan i dobar, pa ga je u jednoj pjesmi i opjevao. Ubrzo je, međutim, nestalo iluzija o pravičnosti ovog namjesnika i Ilhamija oštro i otvoreno ustaje protiv njegovog načina vladanja. Poltroni, koje svaka vlast ima uz svoje skute, dojavljivali su paši šta Ilhamija govori, pa je ovaj namjesnik pozvao pjesnika u svoj konak. Ilhamija se iz Žepča u Travnik uputio pješice i posteći, a predosjećajući loš završetak na odlasku se oprostio od ukućana i prijatelja.

Ostaje u sferi pretpostavke šta se zbivalo u Travniku: da li je Dželal-paša lično primio Ilhamiju, da li je razlog ovog poziva, i kasnijeg stradanja, bila njegova oštra osuda vladajućeg sistema, ne zna se. Legenda, koja, naravno, ostavlja i daje mogućnost za korekciju, kaže da je Ilhamiji bilo ponuđeno da se odrekne svojih pjesama a kad to nije htio, da je udavljen u travničkoj tvrđavi. Ova legenda, dalje, navodi kao neposredan razlog ovako nesretnog pjesnikovog kraja njegovu pjesmu na narodnom jeziku.●
●●●Čudan zeman nastade,
sve zlikovac postade,●●●

Šadići

priredio:Kenan Sarač

fotografije:flickr ekranportal13/fb PutnikNamjernik

TUŽNE GODIŠNJICE : Godinu dana od preseljenja majke Naze /DA SE NE ZABORAVI/

Prođe godina od preseljenja heroine, majke Nazije Beganović iz zaseoka Durakovići u selu Đulići kod Zvornika, kojoj su vojnici Srbije i Crne Gore, pod komandom iz Beograda i Podgorice, u jednom danu ubili šest sinova i muža. Ostaje nam emanet koji nam je ostavila da se nikad ne halali i ne zaboravi. Da generacijama koje dolaze umjesto uspavanke pričamo priču Nazije Beganović, Have Tatarević i inih bošnjačkih majki koje su na pravdi Boga bez evlada ostale. Na nama Bošnjacima je obaveza da pronađemo i kaznimo zločince sinova Majke Nazije, Majke Have… da kaznimo svakog krvoloka koji je planirao, naredio i počinio genocid nad nevinim Bošnjacima i Bošnjakinjama…

majka-naza

Majka Naza
Noćas gledam zvijezde.
I pitam se, šta je sudba?
Težak uzdah u grudima.
Bosna uvijek, žedna suza!
Teških suza, boli što je trese.
Suza majki, izgubljene djece.
Što ne gleda, svojega evlada.
Dušmanin ih uze, sve od nekog jada!
Da li je to stvarnost, ili samo san!
Dal’ to ode majka, majka Bosanka!
Da legne u mezar, što je bolno čekala.
Bolno majka čekala, Bosnu suzom kvasila.
Suze teške što no lila, bez ognjišta bila.
Tu negdje u Klisi, u samoći i tišini.
Drinski huk, postade joj muk!
Dok je tiho, u Drinu svoje suze lila.
Svog Mustafu muža, počesto bi snila.
U snovima njenim, zborila je stalno!
Heeej’ Mustafa, evlada mi nejma!
Hajde bolan kaži, gdje ga zemlja skrila.
Idriza, Beriza, Muriza, Feriza,
Fahrudina i Rama aman’ teških rana.
Svi veliki filozofi, sramni’ veliki utopisti!
Hvala… Rekla vam je majka Hava.
Hvala… Rekla vam je majka Naza.
Majka Naza, ne nađe evlada.
Ostade bez glasa!
I bez suza u očaju, sklopi svoje oči.
Busen zemlje Bosne, majku Nazu pokri.
N.Skejović
(29. SEPTEMBAR 2015)

DA SE NE ZABORAVI

 

DVIJE SU SE VODE ZAVADILE

Dvije su se vode zavadile,
Ćehotina i zelena Drina;
Ćehotina Drini govorila:
“Drino vodo, što si se pon'jela,
Zar đe valjaš drvlje i kamenje?
Pričekaj me i sutra do podne,
Dok ja dođem mutna i krvava,
I pronesem Ireiza dvore,
I u njima lijepu djevojku!

14390716_552691144924507_8442057958608494121_n

O porijeklu pjesme “Dvije su se vode zavadile”. Alija Bejtić*: Povijest i umjetnost Foče na Drini. U: Naše starine, god.III, Sarajevo, 1956.
Pjesma “DVIJE SU SE VODE ZAVADILE” je zabilježila istinit događaj vezan za lokalitet Foče u XVIII stoljeću. Naime, riječ je o jednom od najtežih potopa koji su zadesili Foču, a zbio se u periodu od 19.2 – 9.3. 1731. godine. Nivo Drine i Ćehotine se podigao do tog nivoa da je potopio sve mostove i sedam fočanskih mahala: Hasan-Nazirovu ili Aladža mahalu, Mustafa-pašinu, Devovu, Ali-pašinu, Muminbegovu, Džaferbegovu i Šejh Pirijinu. U tim je mahalama, tom prilikom, uništeno oko dvije stotine kuća. Ćehotina je bila toliko nadošla da se nije pokorila ni samoj Drini, i izlila se tako daleko da je doprla do velikog groblja, a Drina je opet nadošla i preljevala se preko mostnih kamenih kula na Brodu, što je neki anonimni Fočak u pjesmi zabilježio.

14485140_323589641329293_2583212014415382442_n

priredio:Kenan Sarač

PORUKA – Mehmedalija Mak Dizdar

13882198_10154334669622660_8978336467412550213_n
Doći ćeš jednog dana na čelu oklopnika sa sjevera
I srušiti do temelja moj grad
Blažen u sebi
Veleći
Uništen je on sad
I uništena je
Nevjerna
Njegova
Vjera
I čudit ćeš se potom kad čuješ kako
Ponovno koračam
Tih po gradu
Opet te
Želeći
Pa tajno ćeš kao vješt uhoda sa zapada
Moje žilište sažeći
Do samog dna
I pada
I reći ćeš onda svoje tamne riječi
Sada je ovo gnijezdo već gotovo
Crknut će taj pas pseći
Od samih
Jada
A ja ću začudo još na zemlji prisutan sniti
Pa kao mudar badac sa istoka
Što drugom brani da bdije i snije
Sasut ćeš
Otrov
U moj studenac
Iz koga mi je
Piti
I smijat ćeš se vas opijen
Kako me više neće
Biti
(Ti ništa ne znaš o gradu u kome ja živim
Ti nemaš pojma o kući u kojoj ja jedem
Ti ne znaš ništa
O hladnom zdencu
Iz koga ja
Pijem)
Sa juga lukav robac prerušen kao trgovac
Vinograd ćeš moj do žile sasjeći
Pod nogama ubogim da
Bude manje hlada
I ponor
Veći
I više glada da ima
U staništima
A ja ću ti ovako iz daljine
Svoju prastaru
I pravu
Istinu
Izreći
(Ti ne znaš ništa o znacima vinograda
Niti vinogradara
Njegovog
Ti ne znaš vrijednost takvoga dara)
Da tavorenje moje na tvrdoj zemlji
Veoma je kratko
Ali opako
Ništeći njegove prave pojave
Utvrđuješ ti
Upravo tako
Njegove
Jave
I
Njegove
Sne
Oružnik si najzad najstroži
I istražnik božiji
Krvav do očiju
Do očaja
Bijesan
Od borbe
Za žive
I mrtve
Robe
Zapalit ćeš me znam na kraju priče
Zapalit ćeš me znam
Na tvojoj presvetoj
I svijetloj
Lomači
Koja
U
Tebi
Eto
Već
Niče
A ja se na tome tvome strasnom
I strašnome
Stratištu
Neću
Niti
Po-
Ma
Ći
I bit ću vjeruj kao stanac kamen
Dok posao svoj ne svršiš
I ne svrši
Posao
Tvoj
Plamen
Taj kraj takav slavit će
Tvoj trikrati
Amen
Amen
Amen
Na mome mjestu
Ležati će pepeo
Za kojim će se otimati žene
– – – – – – – – –
Al ostat će zato poslije mene
Na prvoj kamenoj gromači
Iz nekih dobrih
I bolnih ruka
Procvala
Cvjetna
Poruka
Kada učini ti se da cilj tvoja je
Svrhi tvojoj najbliža –
Znaj da jest
I tijelo to
Njegovo
Bilo
Samo
Častita
Njegova
Hiža
Ti tijelo njegovo tek uze
A tijelo to bijahu za njega –
Zatvor njegov
I njegove
Suze
(Ne rekoh li ti već jednom
Da o meni zaista ne znaš ništa –
Da ne znaš ništa o mome luku i strijeli
Da ništa ne znaš o mome štitu i maču
Da nemaš pojma o tim
Ljutim oružjima
Da ne znaš ništa o mome bijednom tijelu
Niti kakav on žarki plamen
U sebi
Ima)
Čekam te
Jer te znam
Doći ćeš opet jednog dana
(Zakleo si se čvrsto na to
Na kaležu na križu na oštrici mača
Pijan od pojanja prokletstva i dima tamjana)
Pa
Dođi
Navikao sam davno na tvoje pohode
Kao na neke velike bolesti
Što stižu iz daleka
Kao na goleme ledene i strašne vode
Što donosi ih sve jača
Ova noćna rijeka
Tmača
(Mehmedalija Mak Dizdar – PORUKA)

_ _ _ _ _

vidi još:

PORUKA – Mehmedalija Mak Dizdar
https://focanskidani.wordpress.com/2016/09/26/poruka-mehmedalija-mak-dizdar/

Bosanski pisci kroz historiju: Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.) – foto
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/bosanski-pisci-kroz-historiju-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971-foto/

Adil Zulfikarpašić o Maku Dizdaru
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/adil-zulfikarpasic-o-maku-dizdaru/

Slovo o čovjeku PRVO
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/slovo-o-covjeku-prvo/

…a kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/17/a-kako-ces-tek-razlikovati-covjeka-i-vuka/

[GODIŠNJICE] Zgiboh od čudne boli – Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/17/godisnjice-zgiboh-od-cudne-boli-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971/

POEZIJA : NEKA NEBO ČEKA (Remza Lagarija)

NEKA NEBO ČEKA
NEKA NEBO ČEKA
Vraćam se na kapiju uspomena,
Tu, na Drini duša biva ispunjena,
Pokušah da pjesmom štitim što bješe moje,
Dok mislima pratim čudno putovanje tvoje.
Milion puta mantru nade izgovaram,
I milion puta sa prošlošću pregovaram,
Sve gorčine vjetrovima povjeravam,
A zagrljaje srca svoga sa Suncem odobravam.
Neka nebo ovo još čeka na mene,
Misija se produžila,
Samo što ne krene.
U pohode nove opet sam se dala,
I za inat dušmanima, nisam se predala.
I ti ćeš se vratiti ko’ ptica selica,
Al’ u gnijezdo prazno, ostarjela lica,
U konaku starom, svjetla biti neće,
Ova duša sve je dala da dođe do sreće.

Autor: Remza Lagarija
02.05.2016.
(Fotografija Foce, Bosna)

NEKA NEBO ČEKA 2.jpg

Enver Čolaković (27. maja 1913. godine, Budimpešta – 18. augusta 1976. godine, Zagreb)

Enver Čolaković, 1935.

Enver Čolaković rođen je 27. maja 1913. godine u Budimpešti, a umro je 18. augusta 1976. godine u Zagrebu. Njegov otac, inače industrijalac, Vejsil-beg Čolaković, bio je vlasnik mnogih nekretnina i sarajevske ciglane, koja je sve do kraja Drugog svjetskog rata zaposjedala područje današnjeg glavnog željezničkog kolodvora, a njegova majka Ilona (Fatima-Zehra) izdanak je stare mađarske plemićke obitelji Mednyanszky.

Nesretno i burno djetinjstvo, protkano selidbama i putovanjima, Enver Čolaković provodi uglavnom u Budimpešti, a nakon Prvog svjetskog rata, obitelj Čolaković seli u Sarajevo. Enver je bio bh. pisac, pjesnik i prevodilac. Prevodio je sa mađarskog i njemačkog jezika, objavljivao je i stručne tekstove iz fizike i matematike, a radio je i kao profesor, pozorišni režiser, korektor i urednik. Studirao je matematiku i fiziku u Beogradu i Budimpešti, a historiju u Zagrebu. Pisati je počeo kao dječak, i to na dva jezika: bosanskom i mađarskom. U periodu do 1945. godine, objavio je više pripovijedaka i eseja te roman “Legenda o Ali-paši” (1944. godine), prošao je “križni put” od Bleiburga do Zagreba, poslije proganjan i onemogućavan da bilo šta objavljuje osim prijevoda, a zna se da je bio anonimni prevoditelj djela Ervina Sinka s mađarskog. Zbog navedenog sabotiranja, tek četvrt vijeka kasnije izašlo je drugo izdanje njegovog romana (1970. godine), koji i jezikom i strukturom predstavlja veliko umjetničko djelo iz Bosne i o Bosni. Ostavio je u rukopisu pet romana, više pripovijedaka i pjesama.
“Enes-beže, poslušaj me dobro. Ja sam bio hamal, trhonoša, nitko i ništa. Ja sam pošao u život odozdo. Razumiješ li me? Ja drugačije gledam na svijet nego ti, možda nisam toliko učevan, možda nisam ni toliko pametan kao ti, ali ti ipak velim, ne valja tvoja huja. Tri su, vjeruj, vrste ljudi. U prvoj su oni pravi, pravi i pošteni, oni koji i hamala gledaju kao brata, oni koji slabo kada griješe. Ako takve za grijeh kaznimo, oni će, svjesni da su skrivili, tu kaznu lako podnositi i poslije nje biti opet čisti. Ako im oprostimo, to će njih gore boljeti nego kazna. Hilmi-efendija nije takav… Druga je vrsta ljudi koji griješe, griješe nesvjesno, griješe jer ne mogu odoljeti svom nefsu, jer žele imati ono što im Alah nije dao. Ti su ljudi slabi. Njih kazna posve uništava, ubija u njima svijest i rađa svijest da tako mora biti i vjeru da su stvarno zli. Ali njih oproštenje kazne liječi i trza iz slabosti. U njima se rađa stid. Razumiješ li? Stide se sami sebe i onih koji im oprostiše, pa postaju bolji, veći i pravedniji… Treća je vrsta, Enes-beže, ona pokvarena vrsta, koje više ni kazna ne izliječi, a Hilmi-efendija nije takav.”

Enver Čolaković je umro 18. augusta 1976. godine, od posljedica srčanog udara.

  • * * *

“Ljubav je samo onda potpuna i velika kada nailazi na zapreke i patnje. Ljubav je samo onda prava kada daje i traži žrtve, pregaranja i samozauzdavanja. Čekanje nju uzvisuje, a nada oplemenjuje.” (Legenda o Ali paši)

“Zlato i blago, sine Alija, u ruci tvrdice su krpa, a krpa u ruci darežljiva dobričine – zlato.”

Enver Čolaković  je bio bh. pisac, pjesnik i prevodilac, a radio je i kao profesor, pozorišni režiser, korektor i urednik.

Enver Čolaković,  izabrane pjesme

 

Starom mujezinu

 

Popni se, dedo, uz sto basamaka
na vrh naše stare na ćoše munare,
u zejtin umoči sve lučli fitilje,
pa šenluči, dedo – upali kandilje.
A kada istrgneš iz mišica mraka
zagrljeni šeher, pa on bljeskat stane
u treptaju žutu kandilja i milja,
nek ti pogled dolje na mahale pane,
na bosiljka struke, katmere i smilja,
na pendžere stare i ašike mlade,
a u srce nek ti nova mladost kane
pa uzdigni ruke Allahu na dovu
i – Dina ti, dedo! – šapni dovu ovu:

Allahu, vječna dobroto, praštanje,
krasnije neg što Te uzdiže maštanje
pokloni svijetu,
ptici i cvijetu,
i svakom glogu, i svakom trnu,
i svakom kopcu, gavranu crnu,
i svakoj travci, i svakoj pčeli,
i svakom mravu, i svakoj jeli,
i svakom momku, i svakom dedi,
djevojci svakoj, i svakoj nani,
pokloni, Bože, sreću i mir!
I neka svijet,
i neka cvijet
i sve i svatko sretni su noćas
ko onaj rob Tvoj, Allahu vječni,
daleko tako od Bosne i ove
mahale stare
i vitke munare
na ćoše
sad zove mene, da firale tražim
i sipljiv, zgrbljen kašljucam i stenjem,
al da se ipak čilo, hitro penjem
sve do šerefe
i palim kandilje,
zejtinli fitilje
i gledam milje,
bosilje, smilje,
i ucim dove za srecu i mir…

Popni se, dedo, i uči ezane
neka se ori nad šeherom mir.
Pozovi, starce, mjesec i zvijezde,
nebo i zemlju – sreći na pir.

Pa kad ti oči staračke plave
zastanu tamo na bjelkastu brdu
s kojeg u vječnost kratak je put,
sagnute smjerno sijede glave
misao jednu ne izreci tvrdu,
jer na sudbinu ne smijem bit ljut.
Prouči samo Fatihe dvije
za one dobre majčinske oči
i srce toplo, i ruku meku,
i onu vrelu za sinom žuđ,
pa će u grobu ustreptat grud
majke tad moje novim životom…
A potom…
Čut će sav Šeher kako iz groblja
pozdrave šalje nad glave roblja
smrti i vječnog dobra mi mati
i kako smjelo
cjeliva čelo
one, rad koje sada Te budim
dobri dedo moj…

A otac mrtvi?… Čut ćeš ga, znam,
Strogo će gunđat: Nije te sram
buditi starca, sinko, u sreći,
al sad si bolji, al sad si veći
jer nisi sam…
I još će preko noći i zvijezda
i preko tople molitve tvoje,
dobri moj dedo,
blagoslov jedan nježan i drag,
iskren i blag
poslati na dar mojoj pravoj sreći,
njoj, dedo, njoj…
A ti tad brzo uzvini glavu
ne brišuć suzu u oku plavu,
samo uzdahni duboko, sretno
i smjerno, vjerno, pomalo sjetno
zapjevaj vječnom divnom Allahu
himnu u strahu
i ushitu svom:
Najveći, najveći, najveći je Bog
i voli, i voli – voli roba svog!

Spusti se, dedo, niz sto basamaka,
uduni fenjer, jer već zora sviće,
zora, koja nikad ugasit se neće –
Zora moje sreće.

Enver Čolaković (11. XII 1947.)

 

priredio:Kenan Sarač

 

…a kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka…

„Treba da živiš međ’ ljudima a riječi nemaš

Treba da živiš međ’ vucima a zuba nemaš

A kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka

Vuka i čovjeka“ (Mak Dizdar)

Zaista je ključno pitanje kako Bošnjaci da prepoznaju čovjeka i vuka?

...a  kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka

Uspavanka – Mak Dizdar

Kako si nježan i krhak
I kako si lijep i čist
Kao svako dijete kad se rodi
Kosa ti je zasvilila i orosila
Kao lišće mlade stabljike u aprilu
Usne su tvoje pupoljak ruže još nerazvijen
Ruke kao plavi nagovještaj zore
Noge o jadniče kao i da nemaš
To su dva ljiljana samo za tetošenje
Pa kako ćeš u svijet poći tako sitan
Kako nezašićen
Nikad se zbog toga nećemo rastati mili
Nikad se nećemo rastati
Nikad tijelu moga tijela
Dušo moje duše
Nikada
Znam
Ti ćeš me nositi u srcu
Jer sam ti srce i sve oko srca dala
Ti ćeš me nositi dokle god budeš
Pozdravljao rađanje dana
I javljanje zvijezda
Dokle god budeš pozdravljao pupanje krošanja
I žalio padanje lišća
Ti ćeš živjeti i kad ti se oči sklope
Živjet ćeš u tvojoj djeci
U tvojoj djeci i djeci njihove djece
Živjet ćeš
Živjeti
Znaće se da smo bili trenuci trajanja
Zrnce u pijesku na sprudu
Varnica u ognju
Vlat u travi
Vječnosti
Kako si
Nježan i krhak
A treba da živiš
Treba da živiš med ljudima a riječi nemaš
Trebaš da živiš med vucima a zuba nemaš
A kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka
Vuka i čovjeka
Ruke su tvoje plavi dozivi zore
A njima valja da se hvataš u koštac
Da dijeliš bojeve na razmirjima
Sa zmijskim čudima u kojima živi aždahaka
zato nek rastu brzo
Nek rastu i jačaju brže
Noge su tvoje dva nježna ljiljana za tetošenje
Al ja ću te pitati rosom sa mog najljepšeg vijeta
Ja ću ti pričti najljepšu priču
Ovog i onog svijeta
Da budeš spreman za snove
Za pletisanke i nesanice
U srcu tijesnih krugova
U trnju dugih
Drumova
Usta su tvoja mladi pupoljci
Hraniću te vodicom iz kljuna laste
Da ozubatiš za kletvu na zlotvora
Da progučeš za dobrodušna namjernika
U životu trebaš mudro da šutiš
Al riječako rekneš
Neka bude teška kao svaka istina
Neka bude rečena za čovjeka
Došao si ovdje
Gdje je najnezahvalnije bilo doći
Ovdje gdje je najluđe bilo nići
Jer ovdje se ne živi samo da bi se živjelo
Ovdje se ne umire samo da bi se umrlo
Ovdje se i umire
Da bi se
Živjelo
Sada je kraj pjesme
Sada je moje slovo cijelo
Paji
Baji
Nikada se nećemo rastati mili
Nikada tijelu moga tijela
Nikada dušo moje duše
Nikada
Jer život treba da produžiš
Život na zemlji valja
Da produžiš

VIDEO:
Mehmedalija Mak Dizdar – Uspavanka – govorio Jasmin Jusuf Jusufović

 

_ _ _ _ _

vidi još:

PORUKA – Mehmedalija Mak Dizdar
https://focanskidani.wordpress.com/2016/09/26/poruka-mehmedalija-mak-dizdar/

Bosanski pisci kroz historiju: Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.) – foto
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/bosanski-pisci-kroz-historiju-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971-foto/

Adil Zulfikarpašić o Maku Dizdaru
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/adil-zulfikarpasic-o-maku-dizdaru/

Slovo o čovjeku PRVO
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/slovo-o-covjeku-prvo/

…a kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/17/a-kako-ces-tek-razlikovati-covjeka-i-vuka/

[GODIŠNJICE] Zgiboh od čudne boli – Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/17/godisnjice-zgiboh-od-cudne-boli-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971/

POEZIJA :Kerim Mrganjac – Ćehotina

Ćehotina

rijeka  Cehotina  2016  005

Ih što ima Ćehotina,
Rijeka plava i zelena,
Glasna pjesma od žubora
Na kamenju prelivena.

Ih što li su dva kamena,
A Grad kamen i Retinje,
K'o dva stuba, dva stražara
Sve bosanske nam svetinje.

Što bijahu ti triftari,
Velikoga srca momci,
I ribari, bistro, bistro,
Guste šume i potoci…

Eh, kada ću na obale,
Bosu nogu močit malo,
Otkud nekad srce moje
U tuđine odlutalo.

Ćehotino, djetinjstvo si.
Teški snovi sad me more,
Nema više ko će s kajdom
Ići curi pod prozore.

Pjesme ti sad sve ojkave,
Nikad više ‘nako bistra…
Žudim da si k'o što pamtim,
Moj biseru iz djetinjstva.

Kerim Mrganjac

009

Kako je Hasanaginica postala ‘asanaginica : Asanaginica – park u Imotskom,Rvatska iliti ukidanje glasa/slova H

Hasanaginica

Tematski park posvećen bosanskoj baladi Hasanaginica i njenoj sudbini.
Hasanaginica je bosanska i bošnjačka usmena balada, koja je nastala između 1646. i 1649. u okrilju begovske bošnjačke porodice iz Imotske krajine.

Ipak, ono što ‘bode oči’ jeste sam naziv parka. ‘Asanaginica’? Asanaginica, žena Hasanagina? Ili je i on Asanaga? Ili su baš toliko neobaviješteni u Turističkoj zajednici Imotskog pa ne znaju da je Hasan Hasan, a ne Asan. Čemu ukidanje glasa/slova H? Ako se na tome insistira u srpskom, zašto se to radi u hrvatskom jeziku?

Jer, ako Hasan nije Hasan, a Hasanaginica ono što je vazda i svugdje bila – Hasanaginica, ako nema slova/glasa H, kako ćemo onda izgovarati ime države u kojoj se park nalazi? Rvatska?
Prvi put je objavljena knjizi Aleberta Fortisa “Put po Dalmaciji”. Od tog trenutka su se počeli nizati prijevodi ove pjesme na raznim jezicima svijeta. Veliki umovi toga vremena kao Johann Wolfgang Goethe (1775), Walter Scott (1798), A. S. Puškin (1835), Adam Mickiewicz (1841) su samo neka od imena koja su prevodila “Hasanaginicu”. Za “Hasanaginicu” se s pravom može reći da je jedna od najljepših i najzadivljujućih balada, koja je ikad nastala.

Hasanaginica je služila i kao predložak za prvu bošnjačku operu, a premijerno je izvedena u Sarajevu 2000. godine. Libreto je napisao Nijaz Alispahić, kompoziciju Asim Horozić, režiju potpisao Sulejman Kupusović.

U vrijeme kada je nastala “Hasanganica” Imotska krajina je bila dio Bosanskog pašaluka.
Imotski je do Karlovačlog sporazuma 1699.godine bio u sastava Bosne.
Hrvatske granice odredila je sila austrougarske a ne hrvati.

Hasanganica

Što se bjeli u gori zelenoj?
Al’ su snjezi, al’ su labudovi?
Da su snjezi, već bi okopnuli,
labudovi, već bi poletjeli;
nit’ su snjezi, nit’ su labudovi,
nego šator age Hasan-age:
on boluje u ranami ljutim.
Oblazi ga mater i sestrica,
a ljubovca od stida ne mogla.
Kad li mu je ranam’ bolje bilo,
ter poruča vjernoj ljubi svojoj:
“Ne čekaj me u dvoru b'jelomu,
ni u dvoru, ni u rodu momu!”
Kad kaduna r'ječ razumjela,
još je jadna u toj misli stala,
jeka stade konja oko dvora,
i pobježe Hasanaginica,
da vrat lomi kuli niz pendžere.
Za njom trču dvi ćeri djevojke:
“Vrati nam se, mila majko naša,
nije ovo babo Hasan-aga,
već daidža, Pintorović beže!”
I vrati se Hasanaginica,
ter se vješa bratu oko vrata.
“Da, moj brate, velike sramote,
gdi me šalje od petero dice!”
Beže muči, ne govori ništa,
već se maša u džepe svione,
i vadi njoj knjigu oprošćenja,
da uzimlje potpuno vjenčanje,
da gre s njime majci uzatrage.
Kad kaduna knjigu proučila,
dva je sina u čelo ljubila,
a dv'je ćeri u rumena lica:
a s malahnim u bešici sinkom,
od'jeliti nikako se ne mogla,
već je bratac za ruke uzeo,
i jedva je sinkom rastavio,
ter je meće k sebi na konjica,
s njome grede dvoru bijelomu.
U rodu je malo vr'jeme stala,
malo vr'jeme, ni nedjelju dana,
dobra kada i od roda dobra,
dobru kadu prose sa svih strana,
da najveće imotski kadija.
Kaduna se bratu svomu moli:
“Ah, tako te ne želila, braco!
Nemoj mene davat za nikoga,
da ne puca jadno srce moje,
gledajući sirotice svoje!”
Ali beže ne hajaše ništa,
već nju daje imotskom kadiji.
Još kaduna bratu se moljaše,
da njoj piše listak, b'jele knjige,
da je šalje imotskom kadiji:
“Djevojka te l'jepo pozdravljaše,
a u knjizi l'jepo te moljaše,
kad pokupiš gospodu svatove,
dug polduvak nosi na djevojku,
kada bude agi mimo dvor,
nek’ ne vidi sirotice svoje!”
Kad kadiji b'jela knjiga dođe,
gospodu je svate pokupio,
svate kupi, grede po djevojku.
Dobro svati došli po djevojke,
i zdravo se povratili s njome.
A kad bili agi mimo dvora,
dvi je ćerce s pendžera gledahu,
a dva sina prid nju izhođahu:
tere svojoj majci govorahu:
“Svrati nam se, mila majko naša,
da mi tebi užinati damo!”

 

Kad to čula Hasanaginica,
starišini svatov’ govorila:
“Bogom brate, svatov’ starišina,
ustavi mi konje uza dvora,
da darujem sirotice moje!”
Ustaviše konje uza dvora.
Svoju dicu l'jepo darovala:
svakom sinku nazve pozlaćene,
svakoj ćeri čohu do poljane;
a malomu u bešici sinku,
njemu šalje u bošči haljine.
A to gleda junak Hasan-aga,
ter dozivlje do dva sina svoja:
“Hod'te amo, sirotice moje,
kad se neće smilovati na vas,
majka vaša srca arđaskoga!”
Kad to čula Hasanaginica,
b'jelim licem u zemlju udrila,
uput se je s dušom rastavila,
od žalosti, gledajuć’ sirota!
Pozadina i stvarni likovi balade

Ova balada je nastala u Imotskoj krajini, na mjestu odakle se u daljini naziru sjeverni visovi planine Biokovo (1762m). Radnja se dešava u Vrdolu, današnjem Zagvozdu i Župi gdje je Hasan aga Arapović imao velika imanja. Temelji Hasan agine kule postoje i danas, kao i mjesto gdje je Hasanagica sahranjena. Njen mezar leži u blizini ruševina kule, kraj tri bunara odakle je zahvatala vodu.

Povrede koje se spominju u baladi Hasan aga je zadobio u borbi sa kršćanskim odmetnicima (1645-69). Dok je ležao ranjen, njegova ženaFatima Arapović (rođ. Pintorović) ga nije nijednom posjetila, “od stida” kako navodi pjesma. To je bilo u jednom jako patrijarhalnom vremenu gdje se smatralo da je ženino mjesto u kući sa djecom. Međutim, Hasan aga se naljutio i poslao ženi poruku da da ga ne čeka na dvoru, te da se vrati svojoj majcu u Klis. Ona ga ipak čeka i nada se da će se predomisliti, no on je po dolasku tjera sa dvora. To se dešava najvjerovatnije između 1645. i 1648. Fatimin brat, beg Pintorović, mimo njene želje ugovara brak sa “Imotskim kadijom”. To je bio jedan od bogatijih Imoćana te je beg Pintorović htio izvući ličnu korist iz toga braka. Hasanaginica je tada već psihički slomljena žena koja pati za svojom djecom. Zaustavila je svatove kraj dvora da vidi djecu i da se oprosti od njih. Hasan-agina surovost se tada primjećuje kad doziva djecu: “sirotice svoje koje majka neće ni da pogleda.” Njeno srce nije moglo više da izdrži te pada na zemlju i umire od bola i nepravde gledajuću u svoju djecu:

Uput se je s dušom rastavila
Od žalosti gledajuć sirota!

Teško je znati šta se od ovoga stvarno dogodilo, možda sve a možda samo poneki fragmenti. Ipak, zna se da su sljedeće osobe stvarno postojale:

–   Hasan Arapović – Hasanaga, vjerovatno graničar (janjičar) tadašnje bosanske države, oko 30 god. crn, snažan, visok
–   Hasanaginica – Fatima Arapović (rođ. Pintorović), Hasan agina žena, oko 26 god., lijepa, plava, bujne kose i tijela
–   Beg Pintorović, brat Fatime Arapović, oko 35 godina, visok ponosit, prijek, šutljiv
–   Majka (Hasan agina), oko 45 godina, sitnih očiju, blijeda lica, bigotna izraza

Takođe postoje ostaci Hasan aginih dvora i kule, kao i Fatimin mezar (grob, raka) u blizini.

Bosanski književnik Alija Isaković je iznio zanimljivu konstataciju, napola u šali, da je baladu mogla napisati i sama Hasanaginica (Fatima Arapović) nemajuću kome drugom da ispriča svoju bol i patnju za djecom. Ni ta se mogućnost ne bi trebala isključiti.

priredio:Kenan Sarač

Nisveta Skejović: Meni je Srebrenica svaki dan

Nisveta Skejović: Meni je Srebrenica svaki dan

Meni je Srebrenica svaki dan.
U mojoj duši za svaki dan, ima po jedan pečat.
Ja mogu plakati svaki dan:
Za Srebrenicom. za Fočom, za Sarajevom, za Bijeljinom,
za Mostarom, za Banja Lukom, za Goraždem, za Ahmićima…
Za ljudima, za braćom i sestrama kojih više nema i ne mogu se vratiti.
Za ljudima, koji danas lutaju svijetom…
Za silovanim, ženama i djevojkama, za ljudima, koji nemaju ništa!
Za ljudima, koji su bolesni zbog ratnih stresova…
Za djecom, koja obolijevaju, jer je uranijum bio siromašan!?
Za ljudima, koji hodaju ovom Bosnom kao duhovi…
“Žive a nisu živi”!
Pamtim i ne zaboravljam! Obećavam samo jedno!
Borit ću se da opstanem i ostanem i da ništa od gore nabrojanog
ne ponesem sa sobom na onaj svijet…
Pričat ću i govoriti o 1426 dana, kao o jednom danu…

Nisveta Skejović

Autorica je rođena u Foči 01.09.1957. godine, ali od 1977. godine živi u Sarajevu. Magistrica, pjesnikinja, ali nadasve heroina koje se dostojanstveno bori sa životnim bitkama ističe: Ako mislite “da nema ljubavi poslije ljubavi” onda zaista ne znate, ništa o ljubavi. Poznajete samo svoj položaj između, “čekića strasti i nakovnja mogućnosti!” Da ste bili “voljeni koliko volite” ne biste bili ludi od ljubavi, niti bi mržnjom imali potrebu da se obraćate onima, koji su “voljeli, vole i voljet će” do zadnjeg udaha i zadnjeg izdaha. Do zadnjeg otkucaja srca!
2014. godine objavila je prvu samostalnu zbirku pjesama “Moj Jasmine”.

Pjesmu poslao: Kenan Sarač

http://www.cazin.net/clanci/vijest/nisveta-skejovic-meni-je-srebrenica-svaki-dan Cazin.NET

 

Nisveta Skejović : Za jedanaest dana na hiljade rana (VIDEO)

zu  zu                  1386

 

Za jedanaest dana, na hiljade rana!

Pet stotina osamdeset i pet damaa.

Što li mama, što li nana, boli druže.

Boli boli, jedanaest, dvanaest trinaest

malih mladih, nedoraslih djevojčica!?

A ti se kuneš, da nema jauka!

A ti se kuneš, da nema ni krika!

A ti se kuneš, pobiše se sami!

Hajd’ mi kaži, čim’ se to ubiše sami?

Odvedoše njih, trideset i pet!

I niko za njih, ništa ne ču?

Odvedoše devedeset i pet!

pa ni za njih, ništa ne čuh!?

Odvedoše!? Četrdeset i pet!

Da beru šlive, aman’ zaman!?

Najedoše pobiše, zatrpaše

u hladnu Drinu, pobacaše!?

Alojz ti zasmeta!? Što šumom zaluta!

Pa dođe din-dušmaninu, pred noge!

Odvedoše još jedanaest!

I Alojza, lutalicu.

Njih jedanaest, bez milosti baciše u Drinu!?

 

(Nisveta Skejović)  2.04.2015

zu  zu                  1030

VIDEO:
Za jedanaest dana, na hiljade rana! – govori poetesa Nisveta Skejović
https://www.facebook.com/groups/131554163664449/permalink/753662211453638/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)

hiljadu grobnica u fočanskom kraju 1992. - 1995. _ 010

Prvo su došli…

Jednoga dana došli su i odveli komuniste
A ja nisam rekao ništa jer nisam bio komunista
Jednoga dana došli su i odveli sindikalce
A ja nisam rekao ništa jer nisam bio sindikalac
Zatim su došli po bolesne, takozvane neizliječive, a ja se nisam pobunio,
jer nisam bio mentalno bolestan.
Zatim su jednoga dana došli i odveli ljude islamske vjere (bošnjake)
A ja nisam rekao ništa jer mi je (po)nestalo vjere
Jednoga dana zapalili su i rušili džamije
A ja nisam rekao ništa jer sam se skrivao
Onda su jednoga dana me našli i odveli mene
A ja nisam mogao reći ništa jer bio sam kriv kao i oni
Jer nisam se pobunio i rekao da svi ljudi imaju pravo na slobodu
U svakoj zemlji
Bio sam kriv za genocid
Kao ti
Svi vi
Jer vi znate kada je čovjek slobodan
I kada ga osloboditi njegovog ropstva
Zato vas sve optužujem za genocid u BOSNI 1992.-1995.
Isto kao sebe
Jedan od 200 000 mrtvih bošnjaka (1992.-1995.)
200 000 mrtvih ljudi…

(Kenan Sarač, varijacija)

**************

I ovdje spavaju duše naših predaka _ 025

Miljevina-tuneli - masovna-grobnica
Miljevina-tuneli – masovna-grobnica

foca 1102

Masovna grobnica _ ilustracija
Masovna grobnica _ ilustracija

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

…i ne tako obična pjesma o FOČI

0dluip0

Auf Wiedersehen, auf Wiedersehen…

Za Foču se kazivalo da kada bi neko prebacio kakvu šatru preko da bi to bio najveći cirkuz na svijetu…Hajmo i staro i mlado u cirkuz Kolorado…
A sad adio, saug i haug…
Pa, da počnemo…
Kad se horozi jave…
Ovaj grad nekada je bacao daleko svijetla svoja…Kao oka tvoja dva…
Prepoznali ga Dubrovčani…još s 14. – 15. stoljeća…
Mada je oduvijek bio dio karavana…Karavanskih puteva i raskršća…
Svaćaš!(shvataš)? – OK, shvatio si…lijepa odredišta,odmorišta…
Prelijepe građevine…
A za narod i ne pitaj…Lijepi i ljubazni, gostoljubivi i dobronamjerni…
narod (k'o narod – njega niko ionako i ne pita)…
I Bujo Čendo…
I tisuću golova u protivničku mrežu…
Samo sjećanja, prolaze…
Splavari (neko bi rekao i triftari, mada bi mi pođahkad reci splutinaši)
rijekama Tarom i Drinom…
Umjetnici…ribari,muzikanti,foliranti,bilderi,kajakaši,odbojkaši,
stolnotenisači.
I drugovi, a i drugarice stolnotenisačice,odbojkašice…
Kino “Drina” prikazuje…
I Sajo i Ekica (dvojac iz kina)…
Partizanska Olimpijada, MOSI i vjetar pored Drine i Ćehotine, u kosi…
Sastavci,sva ljepota i jedinstvo jednog grada…
Riva, tako obično – neobična…
Riva, bez mora, sa nemirnom rijekom, uz čije obale su se ljudi okupljali…
I skaline njene…
Onako u sjenama vrba,joha i topola, čiji bi sklad zaremetio po koji kesten…
Rakite, u njima vrbe razne, kupine i odjednom cvijet jasmina…
Spontano vođeni željom za slobodnim suživotom sa prirodom…
Ljubav pobjeđivala nedostatke svega i svačega…
I kapetan (captain).
Kapetane, kapetane, tako su ga one zvale…
I mreža, i lov “na mrižu”.
I reket.I James Bond.
TANJUG javlja…
Danas, danas sve to stane na jedan mali handy…
I nije više blisko, nit je toliko bitno…
Samo malo uspomena ostalo je…
Slika vremena prošlog…
Samantha…
Trio fantasticus…
Čika čova…
Ludi šeširdžija…
A ispod mosta rijeka teče,
Hujta kod Begove (kuće) kesten peče…
Saug!Haug!
Auf Wiedersehen, auf Wiedersehen…
Goodbye my love,goodbye.

Kenan Sarač

481544_390402607654058_501619142_n

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)

Prvo su došli…

Jednoga dana došli su i odveli komuniste
A ja nisam rekao ništa jer nisam bio komunista
Jednoga dana došli su i odveli sindikalce
A ja nisam rekao ništa jer nisam bio sindikalac
Zatim su došli po bolesne, takozvane neizliječive, a ja se nisam pobunio,
jer nisam bio mentalno bolestan.
Zatim su jednoga dana došli i odveli ljude islamske vjere (bošnjake)
A ja nisam rekao ništa jer mi je (po)nestalo vjere
Jednoga dana zapalili su i rušili džamije
A ja nisam rekao ništa jer sam se skrivao
Onda su jednoga dana me našli i odveli mene
A ja nisam mogao reći ništa jer bio sam kriv kao i oni
Jer nisam se pobunio i rekao da svi ljudi imaju pravo na slobodu
U svakoj zemlji
Bio sam kriv za genocid
Kao ti
Svi vi
Jer vi znate kada je čovjek slobodan
I kada ga osloboditi njegovog ropstva
Zato vas sve optužujem za genocid u BOSNI 1992.-1995.
Isto kao sebe
Jedan od 200 000 mrtvih bošnjaka (1992.-1995.)
200 000 mrtvih ljudi…

(Kenan Sarač, varijacija)

**************

I ovdje spavaju duše naših predaka _ 025Foča 2017 _ 001Tamo gdje Ćehotina dodiruje Drinu

zzalite se upravi vodovoda  _ 154
Prvo su došli…

 

Als die Nazis die Kommunisten holten,
habe ich geschwiegen;
ich war ja kein Kommunist.

Als sie die Sozialdemokraten einsperrten,
habe ich geschwiegen;
ich war ja kein Sozialdemokrat.

Als sie die Gewerkschafter holten,
habe ich nicht protestiert;
ich war ja kein Gewerkschafter.

Als sie mich holten,
gab es keinen mehr, der protestieren konnte.

******

Prvo su došli…

Kada su nacisti došli po komuniste,
ja sam ćutao;
jer nisam bio komunista.

Kada su zatvorili socijaldemokrate,
ja sam ćutao;
jer nisam bio socijaldemokrata.

Kada su došli po sindikalce,
ja se nisam pobunio;
jer nisam bio sindikalac.

Kada su došli po mene,
nije preostao niko da se pobuni.

Prvo su došli… je pesma koja se pripisuje pastoru Martinu Nimeleru (1892–1984) i koja govori o ćutanju i nereagovanju nemačkih intelektualaca nakon uspona nacista na vlast i početka politike “čišćenja” usmerene protiv različitih grupa društva.

*******
priredio:Kenan Sarač

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

 

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE

Foča - Sastavci _ 501855034

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE

Na usnama nijemi krik
Kraj Drine ostadoše mnogi
Kazuj Drino, progovaraj

Teci i pričaj
O sudbinama Fočaka mnogih

Moj Mustafa
Moj Naile
Moj Bećire
Moj Nazife
Moj Latife
Moj Munire
Moj Hamdija…
Ima l’ iko da vas traži
Ima l’ iko u mezar da vas spusti?

Kenan Sarač

Foča - Sastavci _ 003

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/

NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE

 

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

 

Bosanski pisci kroz historiju: Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.) – foto

Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. - 14.07.1971.)

Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.)

Mehmedalija Mak Dizdar rođen je 17. oktobra 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu, izraslom na čarobnim vodama rijeke Bregave i ovdašnjim, neprekidanim, višemilenijumskim tragovima ljudskog i čovječnog života. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo. Prije svoga punoljetstva pripada naprednom socijalnom pokretu i ulazi u profesionalno novinarstvo. Sa 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, u štampariji prepolovljenu od državne cenzure.

Odmah početkom II svjetskog rata njemačko-ustaška okupatorska vlast uskraćuje mu mogućnost javnog djelovanja, a on se priključuje ilegalnom oslobodilačkom pokretu. Pred sami kraj rata, neuspješna policijska potjera za Makom i njegovim starijim bratom Hamidom, takođe pripadnikom pokreta otpora, završava zvjerskim premlaćivanjem trećeg brata i odvođenjem u logor Jasenovac, smrt majke i najmlađe sestre. Mak se nikada nije oporavio od ovog zločina, noseći stradanje svoje porodice kao vlastiti grijeh, kao bolest i tešku ranu do kraja svoga života.

Nakon rata, u socijalističkoj Jugoslaviji, najprije se, veoma uspješno, vratio novinarstvu. Potom, po odluci vlasti, osniva “Seljačku knjigu”, izdavačku kuću za prosvjećivanje širokih narodnih masa. Ta mala Makova kuća ubrzo prerasta u “Narodnu prosvjetu”, jednog od najvećih i najznačajnijih izdavača na Balkanu.

Nesklon socijalističkoj dogmatici i socrealističkoj estetici, pisanju panegirika novim vladarima, kao pjesnik ponovo progovara tek 1954. godine. Iako glavni urednik moćnog izdavača, u vlastitom izdanju štampa malu plaketu, poemu “Plivačica” koja je, uz još nekoliko paralelnih pjesničkih pojava u zemlji, hametice ove prostore uvela u umjetnost Evrope i Svijeta. Kako se i “Narodna prosvjeta” “otela”, učinila opasne i neoprostive pomake u odnosu na kontroliranu i doziranu izdavačku praksu, vlast je ukida. Mak posljednje dvije decenije života nikada nije dobio stalno i adekvatno zaposlenje. Sa porodicom živi uglavnom na granici siromaštva. No, njegovo je stvaralaštvo sve bogatije i plodonosnije. Objavljuje niz novih poetskih zbirki i naučnih radova iz oblasti početaka bosanske pismenosti i književnosti.

Zbirka “Kameni spavač”, objavljena 1966. godine, vrhunac je Makova stvaralaštva i jedan od najznačajnijih događaja u cjelokupnoj bosanskohercegovačkoj umjetničkoj i duhovnoj historiji. No, da se radi i o djelu sa dubokim političkim korjenima, porukama i mogućim posljedicama, prvi su prepoznali baš neprijetelji onoga što je Mak otkrivao, argumentirao i zagovarao. “Kameni spavač” namah je od njih, ispravno, protumačen kao silan podstrek i temelj u elaboriranju i dokazivanju bosanskohercegovačkog historijskog i duhovnog identiteta, autohtone bosanske historije, državnosti, prava na prošlost i budućnost. Pojava epohalnog Makova djela, “Starih bosanskih tekstova”, antologije srednjovjekovne bosanske pismenosti, sa još bjelodanijim i istaknutijim probosanskim kontekstom dolilo je ulje na lomaču koja je odvajkada žarila i još gori za paljevinu zemlje Bosne.

Ostavši bez ikakve zaštite i pomoći u odbrani svoga djela i života, Mak Dizdar postaje žrtvom specijalnog rata što ga protiv njega vodi politička i intelektualna velikosrpska mafija u Beogradu i Sarajevu, sve do njegovog doslovnog, precizno programiranog i znalački izdizajniranog fizičkog nestanka.

Mak je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku “Modra rijeka”, sa istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a evropska je kritika imenovala “evropskom pjesmom”.

U Sarajevu je ostao sve do svoje smrti, 14, jula 1971. godine.

Trebao se, dvije decenije nakon Makove smrti, desiti i posljednji zločinački atak na Državu Bosnu i Hercegovinu pa da stanovnici i prijatelji Zemlje Bosne, tog hiljadu godina trajnog svjedoka i sudionika evropske povijesti, postanu svjesni kako je Mak još onomad sve znao i sve (pro)rekao. I ktomu – kako ni ovi novi vladari Bosne nisu zaslužili niti ičim odužili one stare, i vječne – bosanske sanjare.

Bibliografija:

Okrutnosti kruga (1960), Koljena za madonu, Minijature, Ostrva, Kameni spavač (1966), Modra rijeka (1971)

*****

priredio:Kenan Sarač

 

_ _ _ _ _

vidi još:

PORUKA – Mehmedalija Mak Dizdar
https://focanskidani.wordpress.com/2016/09/26/poruka-mehmedalija-mak-dizdar/

Bosanski pisci kroz historiju: Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.) – foto
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/bosanski-pisci-kroz-historiju-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971-foto/

Adil Zulfikarpašić o Maku Dizdaru
https://focanskidani.wordpress.com/2016/11/08/adil-zulfikarpasic-o-maku-dizdaru/

Slovo o čovjeku PRVO
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/08/slovo-o-covjeku-prvo/

…a kako ćeš tek razlikovati čovjeka i vuka…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/08/17/a-kako-ces-tek-razlikovati-covjeka-i-vuka/

[GODIŠNJICE] Zgiboh od čudne boli – Mehmedalija Mak Dizdar (17.10.1917. – 14.07.1971.)
https://focanskidani.wordpress.com/2017/10/17/godisnjice-zgiboh-od-cudne-boli-mehmedalija-mak-dizdar-17-10-1917-14-07-1971/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…

 

Volio bih da sam pjesnik… 

Volio bih da sam pjesnik
da vam pjesmu napišem
Pisao bih vam o ljubavi,blagostanju,sreći
Ne bi tuge bilo
ne bi nesrećnih ljubavi bilo
niti tužnih sudbina

Volio bih da sam pjesnik
pa da pišem
nizao bih rime
preskakao tarabe
savijao duge
ispravljao Drine, krivio Ćehotine
obigravao brda i doline

Volio bih da sam pjesnik
pa da pjesme pišem
Ne bi bilo rata
ne bi bilo prognanika
ne bi bilo beskućnika
ni gladnih ne bi bilo
svi bi kuće posjedovali
i automobile bi imali
i kompjutere i telefone
i vajerles bi imali

Volio bih da sam pjesnik…

Kenan Sarač

Foca - sastavci _  6447
Foča – Sastavci

 

Drina_145
Foča – Ćehotina

Eh, kad bi…

eh,kad bi motorni voz
ponovo kren'o
na svoj put
Bistrik,Pale,Koran,
Stambolčić,
pa sve dalje,pa sve bliže,
Mesići-Rogatica,Prača,
Ustiprača,Kopači,
u Goražde kad bi stig'o
kroz Vitkoviće proš'o
i u blizinu Foče doš'o
pa u Foči pisn'o
i nastavio dalje…
i na more stig'o
i Dubrovniku namig'o…
eh, kad bi…

(Kenan Sarač 2014.)

Foča_željeznička stanica_  544545454   406236Foča _ 544545454   4036

 

► HOD PO MUKAMA ◄ zbirka poezije

I DON'T NO

Kakav je osećaj biti prognanik u vlastitoj državi? – Ne znam.
Kakav je osećaj biti izbjeglica u vlastitoj državi? – Ne znam.
Kakav je osećaj biti raseljeno lice u vlastitoj državi? – Ne znam.
Kakav je osećaj biti stranac u vlastitoj državi? – Ne znam.
Kakav je osećaj pljunuti činjenicama u lice? – Ne znam.
Kakav je osećaj pljunuti u lice vlastitoj državi? – Ne znam.
Kakav je osećaj pljunuti u lice vlastitoj historiji? – Ne znam.
Kakav je osećaj pljunuti u lice vlastitom naslijeđu?- Ne znam.
Kakav je osećaj skupiti sekret pljuvačnih žlijezda i uputiti ga u pravcu sopstvenih roditelja?- Ne znam.
Kakav je osećaj skupiti sekret pljuvačnih žlijezda i uputiti ga u pravcu roditelja naših roditelja?- Ne znam.
Kakav je osećaj pljunuti na vlastiti obraz? – Ne znam.
Kakav je osećaj biti ‘đon-obraz’? – Ne znam.
Kakav je osećaj biti ‘povlašten’? – Ne znam.
Kakav je osećaj biti VIP osoba?- Ne znam.

ILI SE PRAVITI DA NE ZNAM!!!
Kenan Sarač

iz još neobjavljene zbirke poezije ► HOD PO MUKAMA ◄

foca - muzej  - 0 -000000foca - muzej  - 0 -0000000000

 

Foča_4060414592Foča_406042

 

_ _ _ _ _

DEHIDRIRALI SMO…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/23/dehidrirali-smo/

STRANAC U RODNOM GRADU
https://focanskidani.wordpress.com/2017/04/18/stranac-u-rodnom-gradu/

Najlakše je hojrat i fakin biti sine
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/04/najlakse-je-hojrat-i-fakin-biti-sine/

…i ne tako obična pjesma o FOČI
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/19/i-ne-tako-obicna-pjesma-o-foci/

Ti si moje čuđenje
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/12/ti-si-moje-cudenje/

Putniku Namjerniku : KAD U FOČU DOĐEŠ
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/05/putniku-namjerniku-kad-u-focu-dodes/

Zeznuta sam ti ja
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/zeznuta-sam-ti-ja/

Jesmo li sretniji??? – Jesmo li pametniji???
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/25/jesmo-li-sretniji-jesmo-li-pametniji/

Ružo moja s Ćehotinsko – Drinskih perivoja ,baš, baš te srce voljet’ mora…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/17/ruzo-moja-s-cehotinsko-drinskih-perivoja-bas-bas-te-srce-voljet-mora/

Ove noći – dok čekam kad će zora doći
https://focanskidani.wordpress.com/2017/06/10/ove-noci-dok-cekam-kad-ce-zora-doci/

I TO ĆE PROĆI!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/07/21/i-to-ce-proci/
NAMA GA STALNO KROJE : MI GA NOSIMO KAKO NAM GA SKROJE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/nama-ga-stalno-kroje-mi-ga-nosimo-kako-nam-ga-skroje/

Kenan Sarač : Volio bih da sam pjesnik…
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/15/kenan-sarac-volio-bih-da-sam-pjesnik/

eh,kad bi ćiro ponovo kren'o
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/25/ehkad-bi-ciro-ponovo-kreno/

izbjeglica si mogao biti i ti (FOTO)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/20/izbjeglica-si-mogao-biti-i-ti-foto/

GLINENI GOLUBOVI SA DRINE
https://focanskidani.wordpress.com/2015/10/14/glineni-golubovi-sa-drine/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/11/17/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota/

UMJESTO KOMENTARA NA HAPŠENJA BH PATRIOTA (varijacija 2)
https://focanskidani.wordpress.com/2015/12/31/umjesto-komentara-na-hapsenja-bh-patriota-varijacija-2/

KRATKA PJESMA – PODUGAČKA NASLOVA! DA L’ SI DRINA?-ZNAM – DA JESI!DA L’ SI ČILI?-ZNAM – DA NISI!
https://focanskidani.wordpress.com/2016/03/23/kratka-pjesma-podugacka-naslova-da-l-si-drina-znam-da-jesida-l-si-cili-znam-da-nisi/

PROTJERANI,PROTJERANI
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/19/protjeraniprotjerani/

Kenan Sarač : U ovom gradu…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/13/kenan-sarac-u-ovom-gradu/

U Foči nikad nije postavljeno spomen obilježje!!!
https://focanskidani.wordpress.com/2017/02/09/genocid-u-foci-1992-25-godina-poslije/

CVIJEĆE I CVJEĆKE
https://focanskidani.wordpress.com/2017/03/02/cvijece-i-cvijecke/

MOREBIT, MOREBIT…
https://focanskidani.wordpress.com/2017/05/08/morebit-morebit/

 

 

Aleksa Šantić: Emina

SVAKO VRIJEME IMA SVOJU INSPIRACIJU

►I da ostavih kosti u tujini,i tad bih samo Bosnu sanjo.◄

Zapis sa stećka, Radimlja-Stolac 1094. godine

Mostar _ 25370
Mostar
fočanska Emina _ 66693
lijepa Emina Fočanka

Emina

Sinoć kad se vraćah iz topla hamama,
prođoh pokraj bašče staroga imama.
Kad tamo u bašči, u hladu jasmina
s ibrikom u ruci stajaše Emina.

Ja kakva je pusta! Tako mi imana,
stid je ne bi bilo da je kod sultana.
Pa još kada šeće i plećima kreće,
ni hodžin mi zapis više pomoć’ neće!

Ja joj nazvah selam. Al’ moga mi dina,
ne šće ni da čuje lijepa Emina,
već u srebrn ibrik zahvatila vode,
pa niz bašču đule zaljevati ode.

S grana vjetar puhnu, pa niz pleći puste
rasplete joj njene pletenice guste.
Zamirisa kosa, k'o zumbuli plavi,
a meni se krenu bururet u glavi!

Malo ne posrnuh, mojega mi dina,
al’ meni ne dođe lijepa Emina.
Samo me je jednom pogledala mrko,
niti haje, alčak, što za njome crko’!

Umro stari pjesnik
umrla Emina
ostala je pusta
bašča od jasmina.
Salomljen je ibrik
uvelo je cvijeće
pjesma o Emini
nikad umrijet neće.

Emina _ skulptura _ 145509941
lijepa Mostarka Emine Sefić-Koluder

Prije 110 godina Aleksa Šantić je napisao pjesmu Emina,inspirisan ljepotom lijepe Mostarke Emine Sefić-Koluder. U blizini Muzeja Hercegovine, kod Lučkog mosta , nalazi se statua Emine Sefić. Kažu da ga ona nikada nije upoznala, jer po tadašnjim običajima ona nije smjela da sa njim razgovara, ali ga je često viđala kada se vraćala iz mekteba. Kazivala je  da se najviše sjećala njegovih uglancanih cipela. Ispeglane pantalone padale su preko njih. Izgledao joj je kao da je došao iz Beča. Umrla je 1960 godine. Pjesma o njenoj ljepoti nikada neće umrijeti.

Mostar _  kahva _ 25369
kahva u Mostaru
blagaj 1907
Blagaj, 1907.

MOJA MATI ĆILIM TKA

moja mati ćilim tka 3 moja mati ćilim tka 4

►moja mati ćilim tka◄
Tkanje ćilima na razboju su od davnina radile žene za potrebe kuće i domaćinstva. Predivan spoj boja i šara, na prirodan način bojene vune, postali su umjetnost koja u svakom ćilimu, serdžadi ostavlja dio mašte, ornamentike, duboko utkane u svijest tkalje.

***

tkanje 22738
tkanje ćilima

moja mati ćilim tka 2

►MOJA MATI ĆILIM TKA*◄
*narodna

Moja mati ćilim tka, grana od bora,
Hoće mene da uda, pala kraj mora.
Nemoj mati ćilim tkati,
Grana od bora pala kraj mora.

Nemoj mati ćilim tkati, grana od bora,
Neću ti se ja udati, pala kraj mora.
A kad dođe onaj pravi, biće dobar ćilim stari,
Grana od bora pala kraj mora.
***

tkanje ćilima tkanje ćilima

moja mati ćilim tka

DUGO U NOĆ U ZIMSKU DUGU NOĆ

Dugo u noć, u zimsku gluhu noć

Moja mati bijelo platno tka.

Njen pognuti lik i prosjede njene kose

Odavna je već zališe suzama.

Trak lampe s prozora pružen je čitavim dvorištem

Po snijegu što vani pada

U tišini bez kraja, u tišini bez kraja:

Anđeli s neba, nježnim rukama,

Spuštaju smrzle zvjezdice na zemlju

Pazeć da ne bi zlato moje probudili.

Dugo u noć, u zimsku bijelu noć

Moja mati bijelo platno tka.

O majko žalosna! kaži, što to sja

U tvojim očima
(Dragutin Tadijanović)
**********

:::::::
Čuvari tradicije (video)
Čuvari tradicije – Džehva Garić, tkanje na stanu…

***

priredio: Kenan Sarač

Poezija Nisvete Skejović (foto)

Foca - sastavci _ ruža _ 644

RUŽA
Jedna ruža, a milion suza!
Tamo gdje se grle, rijeke dvije.
Rijeke dvije, srcu najmilije.
U tom gradu, što no nema nadu.
Nema nadu, ima tešku ranu.
A ruža!
Potonula, isploviti neće.
Neko od nas, nije im'o sreće.
Ćehotino ne prkosi!
Drino stani!
Bolom se ne ponosi…
I nek’ žubor, vaš zastane.
Nek’ ni suza viš’ ne kane.
Nek’ isplove, sve te ruže.
Nek’ se smire, svima duše.
A jednom će i to biti…
Drina neće, boli kriti.
Zaplakat’ će ona jako.
Preplaviti sve do mora.
Tad će svanut’, nova zora…
Šta je jedna ruža, u tom zagrljaju.
Kad život ne pruža, nikom u tom kraju…

N.Skejović

******************

Vječna rana - Nisveta Skejović_616

VJEČNA RANA

A što ne promjeniš sliku!? Pa Srebrenica!
Zastadoh malo!?
Čekaaj! To sam ja! Srebrenica je u meni. Tu u srcu mom!
Da… Da!
Kao: Višegrad, Foča, Zvornik, Doboj, Sarajevo, Brčko, Bratunac,Goražde!
Stani! Nemoj da nabrajam…
Zastat će ti dah! Ostat ćeš bez riječi…!
Bosna i Hercegovina! Heeeej pa cijela je u mom srcu!
Hoćeš još?
Banja Luka, Prijedor, Doboj, Trebinje, Mostar, Travnik, Rudo, Neum…
Ja sam Bosna! Ja sam cijela Bosna i Hercegovina! O čemu mi pričaš?
O jednom danu? Ne… U Bosni se pamti svaki dan. Svaki dan ima svoju suzu…
Heeeej! Šta ti misliš? Da ja ne znam koji je dan!? Znam odlično, znam!
Pamtim ja sve dane. Pamtim ja sve godine. Nijedan dan nisam zaboravila…
I ne smijem! I neću nikad!
Ne ne mijenjam se po danima. Ja sam cjelovita možda tu i tamo nešto fali, ali
ja sam cijela Bosna i cijela Hercegovina… Ja sam Bosna i Hercegovina!
Meni je svaki dan u mom životu, jedna uspomena. Svaki datum, ima posebno mjesto.
Da da…!
Ne fali meni rana meni fali dana…! Fali mi dana, za sve rane koje nosim u sebi…
Kada bih danas, bila Srebrenica. Sutra bi morala biti Foča. Prekosutra Višegrad itd. itd…
Koliko ima dana u godini, toliko bih ja mijenjala slika.! Da i opet bi mi zafalilo dana…
Da dana.. Ne slika i uspomena! Ne rana dana imam ja uspomena, tuge, suza i jada…
Tuge i jada. Podosta se nakupilo, u ovoj mojoj tvrdoj bosanskoj duši…!
Zato me ne pitaj…! Ne pitaj me koji sam dan danas i koji ću dan sutra biti…
Ne ne pitaj me!!!
Koji grad sam sutra? koja mahala sam prekosutra? Koji bol boli danas, a koji će boljeti sutra!?
Ne pitaj!!!
Ja sam Bosna i juče i danas i sutra…! Ja sam Bosna i Hercegovina koja jeca za svaki dan…!
Redaju se dani…! Sve nas je manje!? I zato!!! Ne diraj u Bosnu!!! Ne diraj u Hercegovinu!!!
Neću ti to dati. Nikada više! Ne! Ne! Ne!
Ne diraj me!? Ostavi me tu gdje pripadam…!
Tu u mojoj Bosni i mojoj Hercegovini! Neka mene tu…! Dok moj dan ne dođe…!
Cijela moja Bosna i Hercegovina je ovaj cvijet… Da! Da! Da!
N.Skejović

******************

most stradanja    11221025
MOST STRADANJA

Riječi
Kao nasilje tišinu lome.
Na svijet moj bolne se stušte
probadaju me sjećanja.
Zar ne razumiješ.
Moj druže.
Eh Drino moja..
Sve što sam željela
sve što mi je ikada trebalo.
U talasu tvome
bolno je nestalo…
Riječi su nepotrebne.
One samo, naštetiti mogu.
Riječi nose, lažna obećanja
a ona čekaju, čekaju i bole.
Osjećanja su jaka
riječi nepotrebne.
Sjećanja ostaju i jako bole
riječi su besmislene.
Pamti i ne zaboravi rode..

N.Skejović

***

hair mjesto  003

NISVETA SKEJOVIĊ: O, IGMANE TI PLANINO STARA!

HAIR MJESTO

O Igmane ti planino stara!
Dal u tebi, ima kad behara?
Dal ti behar, kad crnilo prošara?
što iz tebe bije, i kad sunce grije?
Što to ptica ne zapjeva
kad u tebi, gnijezdo svije?

Dal to Bosna tu izvire
i kroz polja, bistra luta?
Daj mi pjemom svojom kaži
da mi srce viš’ ne luta.
Kazuj Igman hej planino
gdje mi druga, moga kriješ.
Dal pod hladan Igman kamen
il’ pod mermer, klesan bijeli?

Tam’ u tebi, hej planino!
Ništa bijelo nema!
Samo jedno, hair mjesto.
Gdje šehida ime drijema..
N.Skejović

***

zlo - nisveta SKEJOVIĆ _409

Za jedanaest dana, na hiljade rana!

Pet stotina osamdeset i pet damaa.

Što li mama, što li nana, boli druže.

Boli boli, jedanaest, dvanaest trinaest

malih mladih, nedoraslih djevojčica!?

A ti se kuneš, da nema jauka!

A ti se kuneš, da nema ni krika!

A ti se kuneš, pobiše se sami!

Hajd’ mi kaži, čim’ se to ubiše sami?

Odvedoše njih, trideset i pet!

I niko za njih, ništa ne ču?

Odvedoše devedeset i pet!

pa ni za njih, ništa ne čuh!?

Odvedoše!? Četrdeset i pet!

Da beru šlive, aman’ zaman!?

Najedoše pobiše, zatrpaše

u hladnu Drinu, pobacaše!?

Alojz ti zasmeta!? Što šumom zaluta!

Pa dođe din-dušmaninu, pred noge!

Odvedoše još jedanaest!

I Alojza, lutalicu.

Njih jedanaest, bez milosti baciše u Drinu!?

 

(Nisveta Skejović)  2.04.2015

GDJE SU NAŠI NAJMILIJI  2

ne zaboravite nas

 

 

  • Poezija Nisvete Skejović *
  • Autorica je rođena u Foči 01.09.1957. godine, ali od 1977. godine živi u Sarajevu. Magistrica, pjesnikinja, ali nadasve heroina koje se dostojanstveno bori sa životnim bitkama ističe: Ako mislite “da nema ljubavi poslije ljubavi” onda zaista ne znate, ništa o ljubavi. Poznajete samo svoj položaj između, “čekića strasti i nakovnja mogućnosti!” Da ste bili “voljeni koliko volite” ne biste bili ludi od ljubavi, niti bi mržnjom imali potrebu da se obraćate onima, koji su “voljeli, vole i voljet će” do zadnjeg udaha i zadnjeg izdaha. Do zadnjeg otkucaja srca!
    2014. godine objavila je prvu samostalnu zbirku pjesama “Moj Jasmine”.
  • priredio : Kenan Sarač

Gazije moje

Gazije moje

1 Kapetan Dževad Kovačević Mega _ 092Pazarić - šehidsko mezarje_Mega_6867248293735651985

napisao:Salim Kurt

nešto oduzeo, nešto dodao:Kenan Sarač

Naš Mega.
Moj brat Eso.
I moji Fočaci suborci, rahmetlije.
Počivaju na mezarju Pazarić.
Zauzimaju pola groblja.
Nije slučajno sto ih nije stavilo u spomen sobu.
Spomen sobu,koja je u krugu mezarja.
Oni se nisu ni borili za ovu našu.
Pokušavao sam sugerisati kod likova na vlasti.
Bezuspješno.
Nisam politički podoban.
Gazije moje vi ste na mjestu.
Oni će vam polagati račune, ako i dođu do vas.

Gazije moje,
Selam,gazije moje.

(Salim Kurt i Kenan Sarač 2015.)

Pazarić - šehidsko mezarje_ 989 Pazarić - šehidsko mezarje_ 985 Pazarić - šehidsko mezarje_ 987
***********************

REČENICA KOJA JE OBILJEŽILA 22. GODINE

salim kurt 20574183416_b382f5dcc7_o
Fočak do Fočaka pola šehitluka.a nema ih u spomen sobi u šehitluku.nije to slučajno kao i mnogo toga…
Salim Kurt – pisac,umjetnik,kritičar,mislilac
***********************
Jednom mi reče jedan stari dedo u Tarčinu na mezarlucima:
” Sine moj ovo mezarje su u 2. sv.ratu Krajišnici popodili, a Fočaci ga napunili.Žalost je to sine moj tolika mladost
iz jednog malog mjesta.” Te me riječi prate ma gdje bila, a tako me zaboli kako nas ” nigdje nema” zbog neki
drugih ” više važnih”.
Salko Rahima Nuhanović
***********************
Puna je Bosna fočanskih šehitluka a ne uradiše baš ništa da se bar jedna trećina vrati.
Hidajet Ljubinac

***********************

gazije moje Clipboard01Foca _ sastavci 22121213201

_ _ _ _ _ _ _

DA SE ZNA I PAMTI ZAUVIJEK
U periodu od 10. do 31. jula 1993. u širem rejonu Proskoka živote je dalo 46 boraca 1. fočanske viteške brigade (82. brdske viteške brigade), a njih 256 je ranjeno…
_ _ _ _ _ _ _
…2000 (dvije hiljade) Fočaka je pod puškom u AR BiH poginulo na ratištima širom BiH…
JULI 1993.: Fočaci su branili Sarajevo i BiH…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/23/juli-1993-focaci-su-branili-sarajevo-i-bih/
GODIŠNJICE : HEROJI OSLOBODILAČKOG RATA
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/16/godisnjice-heroji-oslobodilackog-rata/
JULI 1993:U ovim danima Fočaci su branili Sarajevo i BiH…
https://focanskidani.wordpress.com/2016/07/20/juli-1993u-ovim-danima-focaci-su-branili-sarajevo-i-bih/

BITKA ZA BORCE (BITKA ZA IGMAN) : Zašto je na manifestacijama sve manje boraca ?
https://focanskidani.wordpress.com/2016/06/01/bitka-za-borce-bitka-za-igman-zasto-je-na-manifestacijama-sve-manje-boraca/

GREBAK : UZ 20. JUBILARNI LJETNI POHOD
https://focanskidani.wordpress.com/2016/05/31/grebak-uz-20-jubilarni-ljetni-pohod-2016/

ZABORAVLJENI OD SVIH
https://focanskidani.wordpress.com/2015/09/13/zaboravljeni-od-svih/