Foča : Hoča, Hotča

 
Foča se spominje u Srednjem vijeku kao Hoča, Hotča, a tek u XVI v. upotrebljava se ime Foča.
Ona se spominje 1444 god. kada je u njoj postojao dubrovački konzulat koji je slao izvještaj svome knezu (27-IV-1444 god.). U tom istom pismu se nalazi spomen Radiča Utvičića.
Fočom su vladali Hranići-Kosače čije je pleme porijeklom iz njene bliže okolice, iz Podrinja. Foča je bila u rukama Hranić-Kosača do proljeća 1465 god.
Još jedan Utvičić imenom Mihoč se spominje u Foči 1467 god.

Foča u srednjem vijeku

U srednjem vijeku Foča se pominje zapisana pod raznim nazivima kao Choçe, Coçça, Choza, Coçe, Chozza, Coza, Chotza, Hoča, Hotča. Jula 1444. je navedeno kao Hotče (pisana u Hotče), a isto tako i augusta 1467. (u Hotču). Pretpostavlja se da naziv Hoča i Hotča potječe od vlastitog imena Hotkja koje ima korijen u glagolu hotjeti.
Foča je smještena na desnoj obali rijeke Drine, na sastavcima rijeka Ćehotine i Drine. Ono nije imalo utvrđeni grad, nego je služilo za trg i prolazno mjesto trgovaca i poslanika. Ona je središte šireg područja poljoprivredne sredine i bogate mreže puteva. Kroz Foču je prolazio čuveni dubrovački put (Via Drine). Značaj prolaza kroz Foču označen je činjenicom da je jedne prilike i put tako nazvan (Via Coze). To je osnova na kojoj se razvija srednjovjekovna Foča kao trg i karavanska stanica.

U mnogim srednjovjekovnim dubrovačkim dokumentima nalazimo pomene Hoče (prvi pisani pomeni od 1336. godine) gdje se spominju nazivi VIA DRINA (latinski VIA- znači PUT) i VIA CHOCE (čita se HOČE). Ovo potvrđuje i dubrovačka potvrda o trgovcu Nikoli Prodanoviću ‘’HOČANINOM’’ sa Drine.Kako je ime Hoča prešlo u Foča nije u potpunosti razjašnjeno, niti kada tačno (mada po nekima ta promjena se odvila tek po padu pod Tursku vlast). Znamo da se 1450. godine zove Hoča i dalje, a pominje se za vladavine Hercega Šćepana (Stefana Vukčića Kosače) kao ‘’HAS FOČA’’.

Kada su Turci zauzeli Foču (Hoču), postavili su u njoj svoje administrativno i vojno sjedište. Glavni upravitelj Hercegovine zvao se sandžakbeg. Tu je residirao i kadija. Sandžakbeg Hercegovine se stalno dopisivao sa Dubrovnikom. Neka su pisma pisana iz Hoče od 1472 god. i dalje.
Sinanbeg, upravitelj Hercegovine, piše iz Hoče 1-II-1475 god. Nije isključeno da su Turci kovali svoj novac u Foči, ali je sigurno da su tu razvili zanatstvo – zapisao je o ovom gradu Marko Vego u radu Naselja bosanske srednjevjekovne države.
Muvekkit osmansku vlast na ovom području datira dosta rano, u vrijeme bosanskog kralja Ostoje i osmanskog sultana Mehmeda I. .. Uspostavljen je u Gornjoj Bosni jedan sandžak od tvrđave i nahija: Foča, Čajniče, Pljevlja, Nevesinje i postavljen na položaj sandžak-bega Ishak-beg sa dovoljnim brojem muhafiza. U početku je sjedište saandžaka bilo u Foči, navodi ovaj historičar. 1414/1415 god. – period je uspostave te vlasti po Muvekkitu.

U Foču često dolaze trgovački karavani krajem 14. i u 15. vijeku. U 15. vijeku Foča je najveće trgovačko središte u regionu. Dubrovčani su pokazivali jak interes za Foču u periodu 1422-1448., kada su u Foči imali i svoju koloniju. Privredna razvijenost i prisustvo stranih trgovaca doveli su i do razvoja domaćih trgovaca. Oni obično posluju putem kreditiranja. Krajem 14. i u 15. vijeku ističu se domaći trgovci Drugovići, Nartičići, Zorčići, Crijepovići, Ljubinovići, Novakovići, Veseokovići, Brateljevići, Tvrdiša Mirošković, Radoje Dubjević i drugi. Pored uvozne trgovine, u kojoj prednjače tkanine i luksuzna roba, fočanski trgovci se bave i izvozom domaćih resursa, prije svega poljoprivrednih artikala. Juna 1453. pomenuta je Podfoča. Foča je bila u posjedu bosanskog vlastelinskog roda Kosače.

Vjerovatno se postankom trgovina i karavana rodilo prvobitno ime Hotča. Poslije se to ime mijenjalo, od Hotča preko Hoča do Foča (čak imamo pomene i kao Hvoča i Voča)…
Naziv Hotča je slovenskog porijekla, u čijem osnovu je stari staroslovenski glagol HOTJETI (tj. htjeti), odnosno prisvojni pridjev ženskog roda – HOTKIJA, pa je KJ dalo jotovanjem kasnije Č.

(Hotča bi tako značila hoćenja, hotjenja, hoćenje, hotjenija, hoćan pa i pohoćan,htijenja, odnosno hoćemo li, hotjeti, kao što i Šćeotina znači ‘’da smo šćeli’’).
Tako bi Hotča značila u prijevodu ‘’željeni grad’’. Po nekima Hotča u slobodnijem prevodu može značiti i VINOGORJE, jer je ovaj kraj bio poznat i po vinovoj lozi u srednjem vijeku.

_ _ _ _ _

priredio:Kenan Sarač

fozografije:flickr ekranportal13

Suhe smokve – jedna od najzdravijih namirnica

Želite li pojesti nešto slatko, a da sadrži malo masnoća, šećera i još je bogato vitaminima i mineralima? Tu je za vas suha smokva!

Smokve su simbol slatkoće, plodnosti i obilja. Možete uživati u njihovom plodovima u sirovom i suhom obliku. Suhe smokve idealne su kao međuobrok. Bogate su hranjivim tvarima.

Suhe smokve su malo čvršće od svježih i sadrže više šećera. U ovom slučaju, predlažem da malo ostavimo kalorije sa strane jer ove slasne namirnice bogate su vitaminima i mineralima. I što je još važnija imaju nisku količinu masti.

Prehrambene vrijednosti suhih smokava variraju ovisno o kvaliteti voća i porciji. Sadrže proteine, kalcij, željezo, magnezij, kalij, fosfor, folnu kiselinu te vitamin C i K.

Suhe smokve dobre su za :

Zdravo srce
Siromašne su natrijem, a bogate kalije i magnezijem. Upravo bogatstvo s ova dva elementa čine da suhe smokve snižavaju krvni tlak. Antioksidansi u smokvama sprječavaju suženje krvnih žila.

Zdrave kosti
Kalcij i kalij zajedno povećavaju gustoću kostiju, odnosno jačaju ih. Kalij također osigurava da tijelo gubi što manje kalcija putem urina. S više kalcija u tijelu smanjen vam je rizik od osteoporoze te artritisa.

Dijabetes i kontrolu tjelesne težine
Ljekoviti su i listovi smokve. Idealni su za dijabetičare i za one koji žele izgubiti nekoliko kilograma viška. Prirodni šećeri i vlakna pomažu pri reguliranju krvnog tlaka te inzulina. vlakna prisutna u listovima ubrzavaju metabolizam.

Željezo u suhim smokvama te folna kiselina idealni su za anemične osobe te za žene koje su trudne ili imaju problema s mjesečnicom. Suhe smokve djeluju antiseptično pa su korisne pri liječenju od akni. I svakako će vam pomoći ako imate problema sa zatvorom.

Suhe smokve su bogate vlaknima

Suhe smokve su puno bolji izvor topivih vlakana, s 4-5 grama po plodu u odnosu na datule koje imaju oko 2-3 grama. Smokve su također povezane sa zdravom probavom, a također doprinose i zdravlju srca.

Sadrže manje šećera od datula

Za sve vas koji paze na unos šećera, bit će vam drago znati da suhe smokve sadrže manje šećera od datula. Dvije do tri datule imaju oko 23 grama šećera (ovisno o veličini), dok ista količina suhih smokava ima samo 13 grama šećera.

Suhe smokve sadrže minerale

Smokve također nude više minerala, osobito željeza, magnezija i kalcija, od datula. Jedina iznimka je kalij, kojeg smokve još uvijek imaju mnogo, ali ga datule imaju više. Suhe smokve su također odličan izvor cinka. Kalcij je važan nutrijent za jake kosti i zdrav živčani sustav, kao što je i magnezij i željezo. Cink doprinosi zdravlju imunološkog sustava, a također može pomoći u borbi protiv upala.

Sadrže manje kalorija od datula

Smokve imaju 15 posto manje kalorija od datula. Iako se možda ne čini kao veliki iznos, 15 posto mase čini veliku razliku.

Suhe smokve uklanjaju višak estrogena

Kada radi ispravno, naše tijelo proizvodi pravu količinu estrogena koja je u tom trenutku potrebna. Međutim, toksini iz okoliša i loša kvaliteta prehrane mogu utjecati na stvaranje viška estrogena.

Previše estrogena u tijelu može dovesti do debljanja, promjena raspoloženja, uzrokuje sindrom policističnih jajnika u žena, glavobolje, pa čak i rak dojke ili rak maternice. Neke namirnice, naravno, pomažu ukloniti višak estrogena, a smokve su jedna od najboljih, najpoznatijih namirnica za ovo pitanje (uz šipak, luk, avokado, kelj i brokulu).

_ _ _ _ _

priredio:Kenan Sarač

fotografije. flickr ekranportal13