FOČA na Drini. Iznad Šehove džamije bio je odžak s kulom na dva sprata begova Vejzalaibegovića.Kula je bila zidana od pritesanog kamena.Vejzalajbegovići su iza 1878 otselili u Tursku. Njihov je odžak pretvoren u han a prizemlje kule u staju. U Foči su ponekad sjedili alajbezi hercegovačke live. Oko 1787 tu je rezidirao alajbeg iz porodice Sirčića ili Sijerčića, premda je njihov odžak bio iznad Goražda.
ŠADIĆI su selo u općini Ćurevo, kotar Foča, s odžakom begova Šadimlija. Kula ima prizemlje
i dva kata. Od rata je nenastanjena. Vlasnik joj je Mustajbeg Hasanbegović.
ŽEŠČE. Tako se zove selo nedaleko Ustikoline (Foča) s ruševinama jedne kule, o kojoj nemam pobližih podataka. Predaja kaže da je to bila kula Turhan Emin-bega, osnivača džamije u Ustikolini.
SLATINA kod Foče. Ovdje je uzgor jedna kula, čini se, dosta stara. Prvotni su joj vlasnici bili
Hadžimustafići , a kad su ovi izumrli, prije kojih stotinu godina, kula je mirazom došla u posjed Njuhovića, jer je kći zadnjeg Hadžimustafića bila udata za jednog Njuhovića.
Slatina se zvao jedan timar u nahiji Sokol. Godine 1711 bio je na spahiji Husejinu, a vrijednost prihoda iznosila je 3.000 akči.
RATAJI su selo u općini Miljevina. Od ceste Kalinovnik — Foča udaljeno je blizu sahat hoda,Tu je bila kula na više bojeva, a vlasnici su joj bili bezi Čengići — Ratajci. Ako je vjerovati tradiciji, kulu su sagradili braća Ahmed paša i Osman paša, a bili su na životu krajem XVII i početkom XVIII stoljeća. Odžak begova Čengića u ovome kraju spominje 1664 putopisac Evlija Čelebija. (Slike u »Nadi« IV/1899 str. 68, 69 i 73).
ODŽAK. Tako se zove zaselak kod Ustikoline (kotar Foča). Ime je dobio po odžaku što ga je
ovdje podigao Kadri-alajbeg Čengić, koji je vršio službu hercegovačkog alajbega krajem XVII stoljeća. Uz odžak sagradio je kulu (9 X 9,5m, v = 20 m.) Ustikolinom zvao se jedan zijamet od 20.000 akči u nahiji Bistrici, a spahija mu je bio god. 1711 neki Mustafa. U prošlom ratu izgorio je odžak, a od kule stoje uspravno zidovi od pritesanog
kamena. Do prošlog rata stanovali su tu bezi Čengići. (Slika u »Nadi« IV/1898, str. 76).
BORIJE su selo kod Kalinovika s ruševinama kule begova Čengića iz XVII stoljeća. Sigurno je
da je imala četiri kata. Još 1898 nije imala krova. (Slika u »Nadi« IV 1898, str. 72). Čengići s Borija imali su pridjevak Trešnje.
HOTOVLJE leži kojih 10 km desno od ceste Kalinovik-Ulog. Tu je bila kula zasad nepoznatog vlasnika, a od koje se vidi još hrpa kamenja. Na ove ostatke upozorio me je Avdo Užičanin, direktor Niže Gimnazije u Kalinoviku.
JELAŠCA leže istočno od Kalinovika. I tu je bila kula begova Čengića, a zapaljena je 1914. Danas se vide još dva zida i u njima prozori na svod.Kula je imala tri kata. Po predaji u njoj je rođen Smailaga Čengić. Ove mi je podatke pribavio Avdo Užičanin, direktor Gimnazije u Kalinoviku.
MJEHOVINE. Tu su ruševine kule begova Čengića a kasnije Filipovića. Kula je imala četiri
kata. Propala je u Prvom svjetskom ratu. Od Kalinovnika udaljena je oko podrug kilometar u pravcu prema Ulogu. (Slika u »Nadi« IV 1898, str. 65).
U Bosni i Hercegovini ima preko četrdeset sela i zaselaka imenom Kula i dvanaest Kultna, trideset i jedno naselje zove se Odžak, četiri Odžaci i jedno Odžačina. Ima i nekoliko naselja, gdje se, uz Kulu i Odžak, očuvalo i ime bivšeg gospodara, na pr. Solakova Kula, Fazlagića Kula, Filipovića Odžak, Bandin Odžak itd. Naziv Kulina zvuči kao nazivi Gradina, Hanina i sl. i, prema tome, kaže nam da je kula u tome mjestu poodavno propala (V. Ravna
Kula).
HAMDIJA KREŠEVLJAKOVIĆ : KULE I ODŽACI U BOSNI I HERCEGOVINI (dio)
Naše starine II – 1954, Zavod za zaštitu spomenika, Sarajevo
priredio:Kenan Sarač
fotografije preuzete iz godišnjaka Zavoda za zaštitu spomenika Sarajevo, Naše starine II – 1954.
focanskidani 